MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

48

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

NAPUTAK

O NAČINU PROVOĐENJA MJERA KONTROLE ZDRAVLJA ŽIVOTINJA PROPISANIH NAREDBOM O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2009. GODINI

Članak 1.

Ovim se Naputkom propisuje način provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2009. godini (»Narodne novine«, br. 151/08) (u daljnjem tekstu: Naredba).

Članak 2.

Način provođenja propisanih mjera kontrole zdravlja životinja iz članka 1. ovoga Naputka određen je u Dodacima I. i II. ovoga Naputka koji su njegov sastavni dio.

Članak 3.

Ovaj Naputak stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-01/43

Urbroj: 525-06-08-1

Zagreb, 23. prosinca 2008.

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

DODATAK I.

1. ARTERITIS KONJA

Uzorkovanje konja radi pretraživanja na arteritis konja propisano je Dijelom III. točkom 1. Naredbe.

U skladu s odredbama propisanim u Dijelu III. točki 1. stavku 1. Naredbe životinja se smatra pozitivnom na arteritis konja ukoliko se laboratorijskom pretragom utvrdi titar neutralizacijskih protutijela ≥ 1:4.

2. BEDRENICA

U skladu s odredbom Dijela II. točke 1. stavka 3. Naredbe, Uprava za veterinarstvo (u daljnjem tekstu: Uprave) određuje bedrenične distrikte. Sukladno propisanom bedrenični distrikti navedeni su u Dodatku II. ovoga Naputka.

3. BJESNOĆA

3.1. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće

1. Cijepljenje pasa mora se provoditi u skladu s odredbom Dijela II. točke 2. stavka 1. Naredbe, a provode ga:

– Ovlaštene veterinarske organizacije,

– Veterinarske prakse, veterinarske organizacije i veterinarske službe koje posjeduju rješenje Uprave o dodjeli pojedinih poslova javnih ovlasti – cijepljenje pasa protiv bjesnoće.

2. Cijepljenje obavlja doktor veterinarske medicine (u daljnjem tekstu: veterinar). Prije cijepljenja mora se provesti opći klinički pregled psa. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće provodi se u ambulantama te kućnim posjetima, u skladu s rješenjem o udovoljavanju propisanim uvjetima, dodijeljenim ovlastima i Zakonom o veterinarstvu.

3. Zabranjeno je cijepljenje pasa na improviziranim punktovima.

4. Ovlaštene veterinarske organizacije mogu cijepiti pse u skladu s dodijeljenim ovlastima i Pravilnikom o uvjetima pod kojima posjednici životinja imaju pravo odabrati ovlaštenu veterinarsku organizaciju (»Narodne novine«, br. 181/03 i 145/08).

5. Veterinarske prakse i veterinarske organizacije koje posjeduju rješenje Uprave o dodjeli pojedinih poslova javnih ovlasti – cijepljenje pasa protiv bjesnoće mogu cijepiti samo one pse koji su kod njih upisani u evidenciju o cijepljenju pasa protiv bjesnoće i pse koji se prvi puta cijepe protiv bjesnoće.Ukoliko vlasnik želi cijepiti psa u ambulanti veterinarske prakse ili u veterinarskoj organizaciji u kojoj pas nije upisan u propisani upisnik, dužan je prije cijepljenja donijeti potvrdu o odjavi psa iz upisnika veterinarske organizacije / prakse u kojoj je prethodno vođen. Nije dozvoljeno cijepljenje psa koji se vodi u evidenciji druge veterinarske organizacije/prakse, bez potvrde o odjavi psa iz evidencije (u skladu s procedurom objavljenom na web-stranici http://vcp.mps.hr). Prije cijepljenja potrebno je očitati mikročip. U skladu s Dijelom II. točkom 2. stavkom 5. Naredbe prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće svi psi moraju biti označeni mikročipom na način propisan Pravilnikom o označavanju pasa »Narodne novine«, br. 162/03, 114/04 i 26/05).

6. Prilikom cijepljenja pasa koji su već označeni mikročipom, te onih koji se označavaju mikročipom, vlasniku mora biti izdana Putovnica za kućne ljubimce, koja je uključena u cijenu cijepljenja pasa.

7. Psi, mačke i pitome vretice koji se u pratnji vlasnika stavljaju u međunarodni promet, moraju imati Putovnicu za kućne ljubimce koju izdaju veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse kod kojih se kućni ljubimac nalazi u evidenciji te biti mikročipirani.

8. Ovlaštene veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje obavljaju cijepljenje pasa protiv bjesnoće, dužne su do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec upisati podatke o cijepljenim psima u Upisnik pasa.

3.2. Postupak sa životinjom koja je ugrizla čovjeka

Pregled životinje koja je ugrizla čovjeka obavlja veterinar u ovlaštenim veterinarskim organizacijama i ambulantama privatne prakse te o rezultatu pretrage izvještava nadležni veterinarski ured. Budući da je bjesnoća zoonoza, u skladu s člankom 16. stavkom 3. Zakona o veterinarstvu nadležni veterinarski inspektor o potvrđenom slučaju bjesnoće dužan je izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove zdravstva.

Životinja koja je ugrizla čovjeka ne smije se usmrtiti niti na bilo koji način otuđiti. Ona mora biti pod veterinarskim nadzorom 10 dana, računajući od dana ugriza, te se u navedenom vremenu mora provesti klinički pregled promatranjem 1., 5. i 10. dana. Prilikom pregleda prvog dana, veterinarska organizacija je dužna podatke o trokratnom pregledu unijeti u Upisnik pasa te prije prvog pregleda uzeti iscrpnu anamnezu koja sadržava sljedeće podatke:

a) točan datum i vrijeme ugriza,

b) uvjete pod kojima je osoba ugrizena (draženje životinje, ženka s mladunčadi, pas čuvar, igra, bez vidljivog povoda na ulici i sl.),

c) podatke o cijepljenju protiv bjesnoće (datum cijepljenja, naziv proizvođača cjepiva, komercijalni naziv i serijski broj cjepiva),

d) podatke o kretanju životinje, posebice o mogućim izravnim kontaktima s divljim životinjama (rane, ugrizi i sl.).

Prvi pregled mora biti proveden što je ranije moguće nakon ugriza, a poželjno već isti dan. Ukoliko pri prvom pregledu životinja ne pokazuje znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava (SŽS), može se dopustiti njezino daljnje držanje pod nadzorom vlasnika, bez napuštanja dvorišta. U slučaju promjene ponašanja, vlasnik je dužan životinju odmah dopremiti u veterinarsku organizaciju ili ambulantu privatne prakse kod koje je pas upisan u Upisnik pasa, koja provodi trokratni pregled na bjesnoću. Drugi i treći pregled životinje, koji se provode 5. odnosno 10. dana od dana ugriza, treba provesti na isti način kao i prvi pregled. Ukoliko tijekom tri pregleda životinja nije pokazala znakove bjesnoće, vlasniku životinje se izdaje potvrda o neutvrđivanju znakova bjesnoće.

Pas zaražen bjesnoćom izlučuje virus svojim sekretima i ekskretima 3 do 5 dana prije pojave kliničkih znakova bolesti (inkubacijsko kliconoštvo), stoga, ako se tijekom trokratnog pregleda u trajanju od deset dana (dvostruka granica sigurnosti inkubacijskog kliconoštva) kod životinje ne utvrde klinički znakovi bjesnoće, smatra se da prilikom ugriza nije bilo virusa u slini, te nije postojala mogućnost zaražavanja ugrizene osobe.

Ukoliko se tijekom trokratnog pregleda u životinje pojave znakovi koji upućuju na bjesnoću, životinju treba usmrtiti pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora, propisno upakirati i dostaviti na dijagnostičku pretragu najbližem Veterinarskom zavodu ili u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.

U slučaju postavljanja sumnje i/ili potvrđenog slučaja bjesnoće životinja moraju se poduzeti mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnoće kod životinja (»Narodne novine«, br. 32/00).

4. BRUCELOZA GOVEDA (B. abortus), SVINJA (B. suis), OVACA I KOZA (B. melitensis i B. ovis) i ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA (ELG)

4.1. Pretraživanje na brucelozu goveda (B. abortus), svinja (B. suis), ovaca i koza (B. melitensis i B. ovis)

Uzorkovanje krvi radi pretraživanja na brucelozu goveda, svinja, ovaca i koza (u daljnjem tekstu bruceloza) propisano je odredbama Dijela III. točke 2. Naredbe.

4.2. Pretraživanje na ELG

4.2.1. Pretraživanje uzoraka krvi

Pretraživanje uzoraka krvi goveda na ELG propisano je odredbama Dijela III. točke 6. Naredbe.

4.2.2. Uzimanje uzoraka mlijeka za pretragu na ELG

Pretraživanje mlijeka goveda na ELG propisano je odredbama Dijela III. točke 6. Naredbe.

Za pretragu na enzootsku leukozu goveda ovlaštenom laboratoriju potrebno je dostaviti jedan ili više skupnih uzoraka mlijeka uzetih u staji.

a) Način određivanja skupnog uzorka:

Skupni uzorak mlijeka čini uzorak mlijeka od najviše 20 krava, što znači da je u uzgojima do 20 krava potrebno uzeti jedan skupni uzorak mlijeka (npr. iz uzgoja sa 47 krava treba uzeti 3 skupna uzorka mlijeka).

b) Način priprave skupnog uzorka mlijeka:

– za jedan skupni uzorak mlijeka potrebno je od svakog grla uzeti 5 do 10 ml mlijeka;

– prikupljenu količinu mlijeka izmiješati u jedan zajednički uzorak, te od toga odvojiti u epruvetu 2,5 ml mlijeka;

– u slučaju da na farmi do 50 krava postoji laktofriz u koji se sakuplja mlijeko, jedan skupni uzorak može biti uzet iz tog laktofriza, a ako je u uzgoju više od 50 grla tada se na uzorak od 2,5 ml mlijeka dodaje još 3 ml iz istog skupnog uzorka;

– za slanje uzoraka mlijeka mogu se koristiti epruvete koje se koriste za slanje krvi, a sam postupak slanja je isti kao slanje epruveta s krvi;

– u mlijeko ne smiju biti dodane nikakve tvari (npr. u smislu poboljšanja održivosti mlijeka);

– u slučaju dobivanja pozitivnog nalaza u skupnom uzorku mlijeka na enzootsku leukozu, od svih krava od kojih je uzet skupni uzorak moraju se uzeti pojedinačni uzorci te isti moraju biti dostavljeni u ovlašteni laboratorij.

c) Način evidentiranja i označavanja epruveta:

– svaku epruvetu potrebno je označiti rednim brojem skupnog uzorka u uzgoju;

– prilikom dostave na pretragu, uzorke mlijeka mora pratiti propisani Obrazac za slanje skupnih uzoraka mlijeka radi pretrage na enzootsku leukozu goveda iz točke 4.5. ovoga Dodatka. Jedan primjerak navedenog obrasca potrebno je čuvati u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

4.3. Dostava uzoraka za pretraživanje na brucelozu i ELG

4.3.1. Dostava uzoraka krvi

Krv za serološko pretraživanje na brucelozu i enzootsku leukozu goveda dostavlja se Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu i veterinarskim zavodima: Split, Rijeka, Križevci i Vinkovci.

Epruvete za uzorkovanje krvi ovlaštene veterinarske organizacije nabavljaju od dijagnostičkih laboratorija Hrvatskog veterinarskog instituta i veterinarskih zavoda.

4.3.2. Dostava uzoraka mlijeka

Uzorci mlijeka radi pretrage na enzootsku leukozu dostavljaju se Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu.

4.4. Postupak u slučaju pojave bruceloze i ELG

U slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja bruceloze poduzimaju se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda (»Narodne novine«, br. 25/06), Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze (B. melitensis) i uvjetima za određivanje zdravstvenog statusa stada ovaca i koza u odnosu na brucelozu (B. melitensis) (»Narodne novine«, br. 146/04), Pravilnikom o mjerama za suzbijanje infekcije Brucellom ovis (»Narodne novine«, br. 30/05) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze svinja uzrokovane Brucellom suis (»Narodne novine«, br. 26/06). U slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja ELG poduzimaju se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda (»Narodne novine«, br. 30/06).

4.5. Obrazac za slanje skupnih uzoraka mlijeka radi pretrage na enzootsku leukozu goveda

Obrazac za slanje skupnih uzoraka mlijeka radi pretrage na enzootsku leukozu goveda

U __________________, Potpis ovlaštenog veterinara:

Datum: _____________ _____________________

5. GENITALNA KAMPILOBAKTERIOZA

Pretraživanje uzoraka na genitalnu kampilobakteriozu propisano je odredbama Dijela III. točke 7. Naredbe

5.1. Uzimanje uzoraka

Budući uzročnik genitalne kampilobakterioze Campylobacter fetus subsp. veneralis ne može preživjeti na običnom brisu, uzorkovanje kojim će uzročnik ostati aktivan do laboratorijskog pretraživanja treba provoditi na odgovarajući način.

Uzorci ispirka prepucija i vagine uzimaju se pomoću sterilnog fosfatnog pufera pH 7,2. Sterilni fosfatni pufer može se nabaviti u Hrvatskom veterinarskom institutu. Ukoliko se uzeti uzorak ne može dostaviti u Hrvatski veterinarski institut unutar 5 sati od uzimanja, 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom potrebno je nacijepiti na transportnu podlogu po Landeru, koja se također može nabaviti u Hrvatskom veterinarskom institutu.

Uzorke za pretragu na genitalnu kampilobakteriozu treba uzeti na sljedeći način:

5.1.1. Bikovi

a) Ispirak prepucija: 20 – 30 ml sterilnog fosfatnog pufera se ubrizga u prepucijsku vrećicu. Potom se prepucij intenzivno masira 15-20 sekundi i nakon toga se tekućina iz prepucijske vrećice odlije u sterilnu bočicu. Uzeti uzorak mora se, ohlađen na temperaturi od 4° do 8°C, u roku od najviše 5 sati dostaviti u dijagnostički laboratorij. Ako uzorak nije moguće dostaviti u laboratorij u navedenom roku, uzima se 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom i on se precijepi u transportnu podlogu po Landeru.

b) Smegma: može se uzorkovati iz umjetne vagine tako da se umjetna vagina ispere s 20-30 ml fosfatnog pufera pH 7.2. Uzeti uzorak se mora ohladiti na temperaturu od 4° do 8°C, te u takvom stanju u roku do najviše 5 sati mora biti dostavljen u dijagnostički laboratorij. Ukoliko uzorak nije moguće dostaviti u navedenom roku, uzima se 1 ml ispirka i on se nacijepi na transportnu podlogu po Landeru.

c) Sjeme: uzima se u sterilnu epruvetu, te što je prije moguće uzorak treba dostaviti u dijagnostički laboratorij. Sjeme može biti odmah nacijepljeno na transportnu podlogu po Landeru.

5.1.2. Krave

Uzorkuje se ispirak rodnice. Nakon čišćenja i dezinfekcije područja vulve, u vaginu se aplicira 20-30 ml fosfatnog pufera pomoću brizgalice i sterilnog katetera. Fosfatni pufer se 4-5 puta aplicira u vaginalnu šupljinu i usiše nazad u brizgalicu prije uzorkovanja u sterilnu posudu. Vaginalna sluz se može staviti u fosfatni pufer (ako će biti dostavljena u laboratorij unutar 5 h) ili izravno u transportnu podlogu.

U vrijeme uzimanja sluzi, krava ne smije biti u estrusu niti imati krvavi sadržaj u rodnici.

5.1.3. Pobačeni fetus i posteljica

Uzorci za dijagnostiku kod pobačaja su: posteljica, sadržaj želuca, jetra i slezena fetusa. Uzorci se uzimaju u aseptičnim uvjetima, te ohlađeni na 4°- 8°C moraju što je moguće prije biti dostavljeni u dijagnostički laboratorij.

6. GOVEĐA SPONGIFORMNA ENCEFALOPATIJA (GSE)

Pretraživanje goveda na goveđu spongiformnu encefalopatiju propisano je odredbama Dijela III. točke 8. Naredbe.

Posebna važnost pridaje se obveznom pretraživanju svih uginulih goveda starijih od 24 mjeseca u skladu s točkom 8. podtočkom 2. alinejom prvom Naredbe.

6.1. Sumnja na GSE

Pojam »Životinja za koju se sumnja da je zaražena s TSE« i mjere u koje se provode u slučaju sumnje na TSE propisani su Pravilnikom za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (»Narodne novine«, br. 39/07 i 42/07).

Goveda sumnjiva na goveđu spongiformnu encefalopatiju zabranjeno je eutanazirati ili klati, a o sumnji na bolest u najkraćem roku potrebno je izvijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju, Upravu za veterinarstvo i Laboratorij za praćenje i dijagnostiku spongiformnih encefalopatija Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, br. 179/04).

6.2. Razudba

Razudbu goveda kod kojeg je postavljena sumnja na goveđu spongiformnu encefalopatiju mogu obavljati isključivo stručnjaci Laboratorija za patologiju preživača i animalne spongiformne encefalopatije Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu.

7. GREBEŽ OVACA (Scrapie)

Pretraživanje ovaca i koza na grebež ovaca propisano je odredbama Dijela III. točke 9. Naredbe.

Za pretragu na grebež ovaca potrebno je poslati cijelu lešinu. Pretrage obavlja Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.

8. KLAMIDIOZA PTICA

Kontrola klamidioze provodi se u skladu s odredbama Dijela III. točke 12. Naredbe.

Mjere za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze odnose se na sve ukrasne i sobne ptice te golubove namijenjene rasplodu, prodaji ili izložbama.

Jata ptica iz kojih se ptice stavljaju u promet moraju biti slobodna od klamidioze, a što mora biti dokazano pretragom najmanje 10% jedinki. Pretraga se obvezno mora obaviti dva puta godišnje. Sve ptice koje se uvode u jato, te jata sumnjiva na klamidiozu moraju se pretražiti na istu.

Mjere koje se moraju provoditi u slučaju sumnje i /ili potvrđenog slučaja klamidioze propisane su Naputkom o mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze ptica (Klasa: 322-02/08-01/73, Ur.broj: 525-06-08-1 od 16. prosinca 2008.).

9. KLASIČNA SVINJSKA KUGA

Radi pretrage na prisutnost virusa klasične svinjske kuge u skladu s Programom kontrole i nadzora klasične svinjske kuge u Republici Hrvatskoj određeno je uzimanje uzoraka domaćih i divljih svinja.

Veterinari su dužni pri svakom obilasku farme, objekta ili mjesta gdje se drže svinje provoditi stroge biosigurnosne mjere u cilju sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, i to:

– poštivanje načela asepse i antisepse,

– dezinfekcija zaštitne obuće pri ulasku i izlasku s farme,

– pranje ruku pri ulasku i izlasku s farme,

– korištenje zaštitne odjeće i obuće za jednokratnu uporabu pri svakoj posjeti farmi,

– korištenje pokrivala za glavu za jednokratnu uporabu pri svakoj posjeti farme,

– provođenje drugih biosigurnosnih mjera na farmi.

Veterinari su dužni upozoravati posjednike svinja o čimbenicima rizika za unošenje i širenje virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu, a osobito na činjenicu da novo nabavljene svinje drže u odvojenim objektima najmanje 10 dana.

10. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA

Stajske uzorke mlijeka za kontrolu zdravlja vimena potrebno je uzeti prije stavljanja u laktofriz. Stajski uzorak mlijeka predstavlja uzorak mlijeka dobiven od sveukupno pomuzenog mlijeka tijekom redovite mužnje u jednom uzgoju, a može potjecati od mlijeka iz jutarnje ili večernje mužnje. Ukoliko se mlijeko iz jutarnje i večernje mužnje miješa, te predaje jednom dnevno, potrebno je uzeti uzorak od tako pomiješanog mlijeka.

Proizvođačima, kod kojih SLKM utvrdi da je geometrijski prosjek za tromjesečno razdoblje broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka veći od 400.000, ovlašteni veterinar će, po pozivu, poduzeti propisane mjere kontrole zdravlja vimena. Ukoliko se u sljedećem tromjesečnom razdoblju kod nekog proizvođača ponovo ustanovi povećan broj somatskih stanica (geometrijski prosjek za tromjesečno razdoblje) u stajskom uzorku mlijeka, ovlašteni veterinar dužan je obavijestiti nadležnog službenog veterinara, odnosno veterinarskog inspektora koji rješenjem zabranjuje isporuku mlijeka takvom proizvođaču. Preslika rješenja dostavlja se i otkupljivaču mlijeka s kojim dotični proizvođač ima ugovor. Rješenje ostaje na snazi sve dok proizvođač ne dokaže (nalazom ovlaštenog laboratorija) da mlijeko ponovo ispunjava propisane kriterije.

10.1. Uzimanje uzoraka sekreta vimena za mikrobiološku pretragu

Uzorke sekreta vimena za mikrobiološku pretragu po mogućnosti treba uzeti neposredno prije redovite mužnje. Za uzimanje uzoraka preporučena je uporaba sterilnih bakterioloških epruveta s poklopcem na zavrtanj i s natrijevim azidom kao konzervansom. Treba izbjegavati krvne epruvete s poklopcem na potisak!

Prilikom samog uzimanja uzorka, prva 2-3 mlaza mlijeka treba izmusti u posebnu posudu, a vrhove sisa treba dezinficirati
70%-tnim alkoholom, započevši s najudaljenijom sisom. Uzorak mlijeka treba uzeti prvo iz najbliže sise, kako bi se spriječilo onečišćenje uzorka.

10.1.1. Preporuka za označavanje epruveta

Redni broj epruvete s dodatkom u dopisu o kravi i četvrtima vimena ili na naljepnici epruvete upisati redni broj krave i četvrti vimena (npr. 1/I, 1/II, 2/I itd.). Treba izbjegavati pisanje imena vlasnika na naljepnici. Ovlašteni veterinar treba voditi evidenciju o uzetim uzorcima, kako bi mogao poduzeti daljnje mjere, odnosno potrebno liječenje sukladno antibiogramu.

Ovlašteni veterinar treba propisno popuniti obrazac iz podtočke 10.4. ove točke »Uputnica za mikrobiološku pretragu sekreta vimena«.

10.1.2. Čuvanje uzorka

Uzorke mlijeka za pretragu treba dostaviti u laboratorij u najkraćem mogućem roku, a do slanja ih treba čuvati u hladnjaku na temperaturi od 4° do 8°C. Uzorci se ne smiju zamrzavati.

10.2. Rezultati pretrage

Odmah nakon završetka mikrobiološke pretrage s antibiogramom, laboratorij je dužan rezultate pretraga dostaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji i nadležnom veterinarskom uredu..

Tijekom liječenja i sve do isteka karence, zabranjeno je stavljanje u promet mlijeka i mliječnih proizvoda od liječenih životinja.

Nakon završetka terapije i isteka karence uspješnost liječenja treba provjeriti mastitis testom. Ukoliko je kontrolni mastitis test pozitivan potrebno je ponoviti mikrobiološku pretragu.

10.3. Narudžba epruveta za uzorkovanje mlijeka

Epruvete za uzimanje uzoraka sekreta vimena, ovlaštene veterinarske organizacije mogu naručiti u Hrvatskom veterinarskom institutu i područnim Veterinarskim zavodima.

10.4. Uputnica za mikrobiološku pretragu sekreta vimena

11. SALMONELOZE PERADI

Uzimanje uzoraka radi pretrage na nazočnost bakterija iz roda Salmonella spp. u jatima peradi provodi se u skladu s odredbama Dijela III. točke 19. Naredbe.

Popis laboratorija ovlaštenih za provedbu dijagnostičkih testiranja propisanih Dijelom III. točkom 19. Naredbe naveden je u Dijelu VII. stavcima 3. i 4. Naredbe.

Mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus propisane su Nacionalnim programom kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-02/08-01/68, Ur.broj: 525-6-08-1).

Mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja salmoneloze u rasplodnim jatima peradi vrste Gallus gallus propisane su Nacionalnim programom kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata (rasplodna jata u proizvodnji) vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-01/08-01/69, Ur.broj: 525-6-08-1).

12. SALMONELE U HRANI ZA ŽIVOTINJE

Uzimanje uzoraka hrane za životinje radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda Salmonella spp. provodi se u skladu s odredbama Dijela III. točke 20. Naredbe.

Popis laboratorija ovlaštenih za provedbu dijagnostičkih testiranja propisanih Dijelom III. točkom 20. Naredbe naveden je u točki VII. stavku 5. Naredbe.

13. SALMONELLA ABORTUS EQUI

Pretraživanje pastuha i kobila radi utvrđivanja protutijela za S. abortus equi propisano je Dijelom III. točkom 21. stavkom 2. Naredbe.

Ukoliko se pri redovitom vađenju krvi kobilama i pastusima utvrdi pozitivan titar protutijela za S. abortus equi, životinje s pozitivnim titrom treba podvrgnuti liječenju s antibiotikom tijekom najmanje 5 dana, a po završetku liječenja ponovno uzeti krv i dostaviti u laboratorij na pretragu. Prilikom ponovnog slanja krvi na pretragu na Obrascu za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje mora se naglasiti da se šalje uzorak krvi uzet od liječene životinje. Ukoliko nakon provedenog liječenja nije došlo do porasta titra protutijela za S. abortus equi, na laboratorijskom nalazu mora biti napisano mišljenje da se radi o rezidualnim protutijelima i da nije riječ o akutnoj infekciji, te životinja može biti korištena za daljnji rasplod.

14. TUBERKULINIZACIJA GOVEDA I SVINJA

Provođenje obvezne tuberkulinizacije goveda i svinja propisano je odredbama Dijela III. točke 23. Naredbe

U slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja tuberkuloze goveda moraju se provoditi mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (»Narodne novine«, br. 30/06).

14.1. Uputa za postupak provođenja i prosuđivanja tuberkulinizacije goveda

Obvezna tuberkulinizacija goveda obavlja se intrakutano, primjenom bovinog tuberkulina za monotest. Ako se primjenom bovinog tuberkulina utvrdi sumnjiva reakcija, najranije po isteku 6 tjedana od obavljanja monotesta, potrebno je obaviti komparativnu intrakutanu tuberkulinizaciju bovinim i avijarnim tuberkulinom. Osobito je potrebno pažljivo postupati prilikom provođenja tuberkulinizacije na gravidnim životinjama.

a) Postupak provođenja i prosuđivanja intrakutane tuberkulinizacije monotestom

Tuberkulin – bovini tuberkulin je pročišćeni proteinski derivat (PPD – Purified Protein Derivate) kulture Mycobacterium bovis uzgojene na sintetskom hranilištu koja sadrži 1 mg s po 1 ml tuberkuloproteina.

Indikacija – jednokratna intrakutana tuberkulinizacija goveda starijih od 6 tjedana

Način primjene i doze – bovini tuberkulin aplicira se u lijevu stranu vrata, približno 10 cm ispred prednjeg ruba lopatice i približno 20 cm ispod grebena vrata. Dlaku treba ošišati u površini od 4 do 5 cm2 i na tom mjestu aplicirati bovini tuberkulin u dozi od 0,1 ml. Prije aplikacije bovinog tuberkulina, na mjestu aplikacije treba izmjeriti debljinu kožnog nabora. Način apliciranja tuberkulina, mjerenje kožnog nabora i evidentiranje opisani su u postupku usporedne intrakutane tuberkulinizacije.

Prosuđivanje reakcije – 72 sata nakon tuberkulinizacije treba obaviti prosudbu reakcije mjerenjem kožnog nabora kutimetrom i pregledom otekline. Debljinu kožnog nabora obvezno treba upisati u listu.

Intenzitet tuberkulinske reakcije – predstavlja razliku u debljini kožnog nabora prije aplikacije bovinog tuberkulina i 72 sata nakon toga.

Uz određivanje intenziteta reakcije, vrlo je važno odrediti i svojstva otekline nastale na mjestu aplikacije bovinog tuberkulina. Određivanje svojstava otekline obavlja se nakon kontrolnog mjerenja kožnog nabora, pri čemu se oteklina palpira i prosuđuje dali je otok oštro ograničen ili difuzan.

U tuberkuloznih goveda, otekline na mjestu aplikacije bovinog tuberkulina su tjestaste konzistencije, katkada bolne, više ili manje tople i difuzne. U slučaju nespecifične senzibilizacije goveda, oteklina je gotovo uvijek tvrde konzistencije, bezbolna i oštro ograničena.

Na temelju dobivenih podataka, rezultati tuberkulinizacije goveda postupkom monotesta mogu biti:

1. Negativna reakcija na aplicirani tuberkulin – govedo s reakcijom do 2 mm

Rezultat: govedo je slobodno od tuberkuloze

2. Sumnjiva reakcija na aplicirani tuberkulin – govedo s reakcijom 2 mm i više, kao i govedo s manjim intenzitetom reakcije, ali s izrazito tjestastom, difuznom, prokvašenom, toplom i bolnom oteklinom

Rezultat: govedo smatramo sumnjivim na tuberkulozu, te mora biti ponovno tuberkulinizirano najranije za 6 tjedana postupkom usporedne tuberkulinizacije primjenom bovinog i avijarnog tuberkulina s desne strane vrata.

Nakon provedene tuberkulinizacije goveda, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su podatke o sumnjivim reaktorima obvezno dostaviti Hrvatskom veterinarskom institutu odnosno područnom veterinarskom zavodu, te pisano izvjesiti nadležnog županijskog veterinarskog inspektora. Konačno komparativno prosuđivanje reakcije pri tuberkulinizaciji sumnjivih životinja provodit će stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta i područnih veterinarskih zavoda.

b) Postupak provođenja usporedne intrakutane tuberkulinizacije goveda komparativnom metodom

Indikacija – jednokratna usporedna intrakutana tuberkulinizacija goveda, starijih od 6 tjedana, avijarnim i bovinim tuberkulinom

Način primjene i doze – avijarni i bovini tuberkulin treba aplicirati u desnu stranu vrata, približno 10 cm ispred prednjeg ruba lopatice. U tom području, približno 15 cm ispod grebena vrata, treba ošišati dlaku u površini od 4 do 5 cm2 i na tom mjestu aplicirati avijarni tuberkulin. Približno 15 do 20 cm okomito ispod opisanog područja, na isti način treba pripremiti mjesto za aplikaciju bovinog tuberkulina. Prije ubrizgavanja tuberkulina, na ošišanim mjestima treba izmjeriti debljinu kožnog nabora kutimetrom i to na način da se kožni nabor uzdigne okomito, a kraci kutimetra potpuno obuhvate nabor. Debljinu nabora moguće je odrediti s točnošću od 1 mm, a dobivena vrijednost mora bit zabilježena u listu.

Doza za avijarni i bovini tuberkulin iznosi 0,1 ml, a tuberkuline treba aplicirati strogo intrakutano u sredinu ošišanog mjesta. Prvo treba aplicirati avijarni, a zatim bovini tuberkulin. Iglu treba ubosti što točnije u sredinu kutisa i dovoljno duboko da tuberkulin ne bi iscurio van. Prilikom aplikacije treba osjetiti otpor kože, a kutis se nakon aplikacije uzdigne u obliku male kvržice. Preporučeno je nakon aplikacije tuberkulina provjeriti je li na mjestu aplikacije nastala kvržica. Tuberkulin treba aplicirati polagano, a u slučaju potkožne aplikacije, istu treba ponoviti i to 10 do 15 cm kranijalnije od mjesta prve injekcije.

Prosuđivanje reakcije i rezultata tuberkulinizacije goveda postupkom usporedne intrakutane tuberkulinizacije provodi se na isti način kao kod monotesta.

14.2. Uputa za postupak provođenja i prosuđivanja tuberkulinizacije svinja

Tuberkulin – avijarni tuberkulin je pročišćeni proteinski derivat (PPD – Purified Protein Derivate) kulture Mycobacterium avium uzgojene na sintetskom hranilištu.

Indikacija – jednokratna usporedna intrakutana tuberkulinizacija svinja

a) Postupak provođenja i prosuđivanja intrakutane tuberkulinizacije svinja

Način primjene i doze – svinje treba tuberkulinizirati intrakutano, u dozi od 0,1 ml za svaki tuberkulin. Tuberkulin treba aplicirati u medijalni rub kranijalnog dijela korijena uha. Redovito treba aplicirati bovini tuberkulin, no ako su svinje inficirane avijarnim tipom uzročnika tuberkuloze, treba ih tuberkulinizirati avijarnim tuberkulinom. Ako je tip uzročnika nepoznat, svinje treba tuberkulinizirati istodobno s oba tuberkulina, bovinim na jedno i avijarnim na drugo uho.

Prosuđivanje reakcije – reakciju treba prosuditi 48 i 72 sata nakon tuberkulinizacije. Nužan je dvokratni pregled jer se reakcija može pojaviti i ranije.

Intenzitet tuberkulinske reakcije u svinja ne prosuđuje se na temelju zadebljanja kožnog nabora, nego prema svojstvima otekline nastale na mjestu tuberkulinizacije. U svinja koje su inficirane avijarnim tipom, reakcije su intenzivnije u odnosu na svinje koje su inficirane bovinim tipom.

Na temelju dobivene reakcije, rezultati tuberkulinizacije svinja mogu biti:

1. Negativna reakcija na aplicirani tuberkulin – mjesto tuberkulinizacije nije oteklo ili je oteklina do veličine graška i nije topla;

Rezultat: svinja je slobodna od tuberkuloze.

2. Pozitivna reakcija na aplicirani tuberkulin – oteklina je tjestasta, topla, nešto osjetljivija, veličine 2 – 5 cm i okružena crvenom zonom. Sredina otekline uvijek je topla i često pokrivena krustom;

Rezultat: svinje koje su reagirale pozitivno na bovini ili avijarni tuberkulin, smatramo pozitivnim na tuberkulozu;

3. Sumnjiva reakcija na aplicirani tuberkulin – oteklina je slabije topla, promjera približno 2 cm i nije okružena crvenom zonom;

Rezultat: svinje smatramo sumnjivim na tuberkulozu pa ih treba ponovno tuberkulinizirati najranije nakon 2 mjeseca.

NAPOMENA: Ako u uzgoju veći broj svinja reagira pozitivno na tuberkulinizaciju, svinje koje su dale sumnjivu reakciju smatramo zaraženima.

15. ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA – ZARAZNI PUSTULARNI VULVOVAGINITIS (ZRG/ZPV)

Pretraživanje bikova, rasplodnih krava i junica na ZRG/ZPV propisano je odredbama Dijela III. točke 24. Naredbe.

U skladu s odredbom Dijela III. točke 24. stavka 2. Naredbe, prije stavljanja u promet nije potrebno pretraživati uzorke od onih životinja za koje postoji dokaz da su cijepljene protiv ZRG/ZPV.

16. EHINOKOKOZA

Mjere za sprječavanje i širenje ehinokokoze uzrokovane trakavicom Echinococcus granulosus propisane su odredbama Dijela IV. točke 1. Naredbe.

S obzirom na javno-zdravstveni značaj i činjenicu da je ehinokokoza zoonoza, skreće se posebna pažnja na važnost pravilne edukacije vlasnika pasa o nužnosti neškodljivog uklanjanja fecesa tretiranih životinja najmanje 48 sati nakon tretiranja.

17. PRIJAVA BOLESTI

Prijava sumnje i/ili potvrđenog slučaja bolesti provodi se u skladu sa člancima 13. do 16. i 25. Zakona o veterinarstvu te Pravilnikom o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, br. 179/04).

18. BOLEST PLAVOG JEZIKA (BPJ)

Uzimanje uzoraka domaćih i divljih preživača u cilju otkivanja i kontrole bolesti plavog jezika propisano je odredbama Dijela III. točke 3. Naredbe.

Osim mjera nadziranja određenih Programom nadziranja BPJ, posjednici životinja i veterinari moraju svaku sumnju na bolest prijaviti na način propisan Pravilnikom o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine« br. 179/04).

Svaka sumnja na BPJ mora biti istražena na način propisan Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti plavoga jezika (»Narodne novine« br. 103/04).

Kliničko nadziranje preživača mora se osobito provoditi u vrijeme sezone aktivnosti vektora BPJ (travanj-prosinac), a naročito početkom sezone aktivnosti vektora BPJ.

DODTAK II.

Popis bedreničnih distrikta po naseljima u općinama u kojima se provode mjere kontrole bedrenice u skladu s odredbama Dijela II. točke 1. stavka 3. Naredbe