HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

1126

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08; dalje u tekstu: ZEK) i članka 217. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91 i 103/96; dalje u tekstu: ZUP), a u svezi s člankom 5. stavkom 8. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju (»Narodne novine« broj 185/03; dalje u tekstu: Pravilnik o pristupu), u postupku pokrenutom na zahtjev trgovačkog društva OT – Optima telekom d.d., Zagreb, Bani 75a, Buzin protiv trgovačkog društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, Savska cesta 32, koje zastupa Ivan Šimac, odvjetnik iz Zagreba, radi privremene odgode primjene Posebnih uvjeta HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. pružanja usluga obračuna i naplate za usluge s dodanom vrijednosti, Vijeće Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (dalje u tekstu: Vijeće HAKOM-a) je na sjednici održanoj 24. ožujka 2009. donijelo

PRIVREMENO RJEŠENJE

I. Nalaže se trgovačkom društvu HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, Savska cesta 32, da trgovačkom društvu OT – Optima Telekom d.d., Buzin, Bani 32 nastavi pružati usluge obračuna i fakturiranja, uključujući i usluge prisilne naplate ostvarenog telekomunikacijskog prometa pretplatnika T-Coma za pozive prema uslugama s dodanom vrijednosti u mreži OT – Optime Telekoma d.d., te da u cilju sklapanja novog dodatka ugovoru o međusobnom povezivanju, započne pregovore s OT-Optima Telekomom d.d. oko uvjeta pružanja navedene usluge, te da ne primjenjuje odredbe Posebnih uvjeta pružanja usluga obračuna i naplate za usluge s dodanom vrijednosti.

II. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, Savska cesta 32, je obvezan postupiti po t. I., odmah po primitku ovog privremenog rješenja.

III. Ovo privremeno rješenje ostaje na snazi do donošenja konačnog rješenja, a nakon završetka postupka analize mjerodavnih tržišta i određivanja regulatornih obveza trgovačkom društvu HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. na tržištu započinjanja poziva iz javnih komunikacijskih mreža.

IV. Ovo rješenje objavit će se na službenim internetskim stranicama Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije te u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (dalje u tekstu: HAKOM, Agencija) je 4. veljače 2009. zaprimila od trgovačkog društva OT-Optima Telekom d.d. (dalje u tekstu: OT) zahtjev za pokretanje postupka protiv trgovačkog društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. (dalje u tekstu: HT, T-Com) radi privremene odgode primjene Posebnih uvjeta HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. za pružanje usluga obračuna i naplate za usluge s dodanom vrijednosti (dalje u tekstu: Posebni uvjeti).

OT navodi kako s HT-om nije uspio postići sporazum u svezi modela obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti, a HT inzistira na jednostranoj primjeni Posebnih uvjeta, navodeći kako će, ukoliko se OT do 1. prosinca 2008. g. ne opredijeli za neki od dva ponuđena modela (model A i model B), automatski primijeniti model A i to od 1. siječnja 2009. godine. OT smatra da se odnos između dva operatora regulira Ugovorom o međusobnom povezivanju te da se stoga, Posebni uvjeti za obračun i naplatu doneseni temeljem Standardne ponude za davatelje usluga s dodanom vrijednosti ne mogu primjenjivati na operatore. OT navodi da je, sukladno članku 4.3.1. Standardne ponude za usluge međusobnog povezivanja HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. za telekomunikacijske operatore i davatelje usluga s dozvolom za pružanje javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Standardna ponuda) definirano da se pozivi prema uslugama s dodanom vrijednosti u mreži operatora moraju uključiti u obračun i fakturiranje ostvarenog telekomunikacijskog prometa pretplatnika HT-a unutar jedinstvenog računa HT-a, na zahtjev operatora, a sukladno dogovoru između HT-a i operatora, te da su stoga ugovorne strane obvezne pregovarati oko uvjeta obračuna i naplate.

OT smatra da je HT primjenom Posebnih uvjeta i za usluge s dodanom vrijednosti u mreži operatora definirao modele obračuna i naplate koji ne ispunjavaju minimalne zahtjeve operatora kojima HT tu uslugu pruža, čime zapravo određuje na koji način će se pružati usluga s dodanom vrijednosti. S obzirom na činjenicu da HT već vrši obračun i naplatu prema modelu oko kojeg stranke nisu postigle sporazum, te da time ugrožava komercijalne odnose OT-a s davateljima usluga s dodanom vrijednosti, OT zahtjeva da Vijeće HAKOM-a sukladno članku 217. ZUP-a donese privremeno rješenje kojim se odgađa primjena posebnih uvjeta do rješavanja spora, te kojim se određuje da je OT do okončanja postupka dužan plaćati prosječni tromjesečni iznos računa za uslugu obračuna i naplate za usluge s dodanom vrijednosti, kao i da Vijeće HAKOM-a temeljem članka 20. ZEK-a donese konačno rješenje u ovom postupku.

OT je naglasio da je s HT-om sklopio novi ugovor – Dopunu 9 ugovora o međusobnom povezivanju (dalje u tekstu: Dopuna 9), nakon što je temeljem rješenja Vijeća HAKOM-a od 13. studenoga 2008. ukinuto rješenje Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije od 21. prosinca 2006. Dopuna 9 u članku 4. određuje da će stranke u slučaju da dođe do ukidanja i /ili poništenja rješenja pristupiti novim pregovorima u roku od 15 dana od dana konačnosti odluke, a da za vrijeme pregovora neće doći do prekida u isporuci usluge.

U dopisu od 2. ožujka 2009. g., OT dodatno navodi kako je HT, budući da nije uspio postići sporazum s OT-om oko uvjeta obračuna i naplate, poslao dopis kojim obavještava OT o namjeri pristupanja direktno davateljima usluga s dodanom vrijednosti u mreži OT-a a radi reguliranja usluge obračuna i naplate, te činjenica da OT nema informaciju o tome s kojim davateljima usluga je HT sklopio ugovor, unosi dodatnu neizvjesnost OT-u u pogledu reguliranja poslovnog odnosa s davateljima usluga s dodanom vrijednosti. Nadalje tvrdi da HT prema OT-u niti davateljima usluga s dodanom vrijednosti u mreži OT-a neće vršiti nikakve isplate s naslova obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti sve do rješenja spora pred HAKOM-om ili do potpisivanja ugovora o pružanju usluga obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti.

HT je 26. veljače 2009. dostavio očitovanje na OT-ov zahtjev, u kojem je istaknuo prigovor nenadležnosti HAKOM-a, tvrdeći da odluka o odgodi primjene posebnih uvjeta nije u njegovoj nadležnosti jer usluge obračuna i naplate nisu elektroničke komunikacijske usluge, a obveza na pružanje usluge obračuna i naplate propisana je kao regulatorna obveza HT-a sukladno članku 44. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (»Narodne novine« 154/08) tj. sukladno članku 41. Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama (»Narodne novine« 183/04, 108/05).

Isto tako, HT tvrdi da je određivanje regulatornih obveza HT-u regulirano člankom 12. st. 1. t. 3. ZEK-a, što znači da bi se ispunjavanje obveze da na zahtjev operatora pruži usluge obračuna i naplate, eventualno moglo regulirati u postupku koji bi provela Agencija, a u kojem bi samo HT imao položaj stranke. Nadalje tvrdi da je nadležnost HAKOM-a, temeljem članka 20. ZEK-a jedino moguća u slučaju spora HT-a i OT-a u svezi s obvezama iz ZEK-a. Smatra da bi OT mogao eventualno tražiti nadležnost Agencije u slučaju neispunjenja regulatorne obveze specificirane u članku 41. st. 4. Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama, te smatra da je HT tu svoju obvezu ispunio ponudom modela B. Nadalje HT tvrdi da je pogrešno stajalište OT-a da se Posebni uvjeti ne bi mogli primjenjivati na OT kao operatora nepokretne telekomunikacijske mreže, jer se radi o uvjetima pružanja usluge naplate i obračuna za usluge koje se ne mogu miješati s uvjetima usluga povezivanja nepokretnih telekomunikacijskih mreža HT-a i OT-a. Smatra pogrešnim tumačenje OT-a da bi se Posebni uvjeti odnosili samo i isključivo na davatelje usluga s dodanom vrijednosti upravo iz razloga što se radi o reguliranju posebne usluge, bez obzira na mrežu u kojoj se pruža ta usluga. Dalje navodi kako nije točno stajalište OT-a da se odnos između operatora nepokretnih tel. mreža regulira isključivo Standardnom ponudom i ugovorom o međusobnom povezivanju sklopljenim na temelju Standardne ponude jer postoje usluge koje nisu pokrivene istima. HT kao operator sa značajnijom tržišnom snagom uvjete pružanja posebnih usluga (pa tako i usluga obračuna i naplate) različitim operatorima uvijek pruža pod istim uvjetima. Poriče da bi kršio članak 4.3. 1. Standardne ponude, te da bi se oglušio na činjenicu da je obvezan pregovarati u dobroj vjeri te da bi primijenio model oko kojeg OT i HT nisu postigli sporazum. Budući da HT jednakom primjenom Posebnih uvjeta izjednačuje sve operatore pa tako i OT, HT ne vidi kakav bi to HT i OT (i uopće mogli!) postići sporazum oko pružanja usluga obračuna i naplate, obzirom na obveze nediskriminacije HT-a. Smatra neosnovanim zahtjev za donošenjem privremenog rješenja, jer ne postoje opravdane okolnosti za takvo odlučivanje, a također smatra nejasnim u kojem smislu OT traži donošenje konačnog rješenja.

HAKOM je zaprimio dvije požurnice OT-a i to 2. ožujka 2009. i 6. ožujka 2009. g. U daljnjem tijeku postupka HAKOM je pristupio detaljnoj analizi navoda stranaka.

U ovom postupku utvrđeno je sljedeće:

Izmjenama i dopunama 9 ugovora o međusobnom povezivanju, sklopljenim između HT-a i OT-a 7. rujna 2009. g. stranke su ugovorile uvjete pružanja usluga obračuna i naplate za pozive prema uslugama s dodanom vrijednosti u mreži OT-a. U članku 4. st. 3. – završne odredbe propisano je: »U slučaju izmjene, ukidanja i/ili poništenja rješenja Vijeća Agencije za telekomunikacije klase: UP/I-344-01/06-01/99, urbroj: 376-06-11-19 od 21. 12. 2006. g. u cijelosti ili u dijelu od strane nadležnog tijela, ove će Izmjene i Dopune Ugovora prestati važiti«, dok je u stavku 4. istog članka propisano: »U slučaju nastupa događaja iz prethodnog stavka ovog članka, Ugovorne strane pristupit će novim pregovorima u vezi s uslugama koje su predmet ovih Izmjena i Dopuna Ugovora, u roku od 15 dana od dana konačnosti odluke kojom se mijenja, ukida i/ili poništava rješenje Vijeća Agencije za telekomunikacije klasa: UP/I-344-01/06-01/99, urbroj: 376-06-11-19 od 21. 12. 2006. g. Ugovorne strane suglasne su da za vrijeme trajanja pregovora o novim uvjetima neće doći do prekida međusobnog pružanja usluga.«

Člankom 4.3.1. Standardne ponude HT-a, propisano je: »Pozivi prema uslugama s dodanom vrijednosti u mreži Operatora moraju se uključiti u obračun i fakturiranje ostvarenog telekomunikacijskog prometa pretplatnika T-Coma unutar jedinstvenog računa T-Coma, na zahtjev Operatora a sukladno dogovoru između T-Coma i Operatora«. Tekst Standardne ponude HT-a odobren je odlukom Vijeća Agencije, temeljem regulatorne obveze HT-a da kao proglašeni operator sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu međusobnog povezivanja izradi i od Vijeća Agencije ishodi suglasnost na popis standardnih ponuda međusobnog povezivanja za svoje mreže, sukladno članku 56. stavcima 3., 4. i 5. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03, 158/03, 60/04 i 70/05, dalje u tekstu ZOT). Time je Vijeće Agencije odredilo obvezu HT-u da operatorima s kojima ima sklopljen ugovor o međusobnom povezivanju pruža uslugu obračuna i fakturiranja ostvarenog telekomunikacijskog prometa pretplatnika HT-a prema uslugama s dodanom vrijednosti u mreži operatora, unutar jedinstvenog računa HT-a, na zahtjev operatora, a sukladno dogovoru između HT-a i operatora. Ugovori o međusobnom povezivanju koje sklapa HT ne smiju biti u suprotnosti s odredbama Standardne ponude.

HT je donio i objavio Posebne uvjete pružanja usluga obračuna i naplate za usluge s dodanom vrijednosti, koji su sastavni dio Standardne ponude za davatelje usluga s dodanom vrijednosti, te su isti stupili na snagu 22. srpnja 2008. g. Navedenim Posebnim uvjetima koje HT primjenjuje od 1. siječnja 2009. g., a za čiji tekst HT nije bio obvezan ishoditi suglasnost Vijeća Agencije, uređuju se uvjeti pružanja usluga obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti te međusobni odnosi između T-Coma kao pružatelja usluga obračuna i naplate i davatelja usluga s dodanom vrijednosti kao primatelja usluga obračuna i naplate (čl.1. st. 1.). Stavkom 4. istog članka propisano je: »Ovi Posebni uvjeti primjenjuju se i na telekomunikacijske operatore s kojima T-Com ima sklopljen važeći ugovor o međusobnom povezivanju za pristup uslugama s dodanom vrijednosti u mreži operatora, te se u svrhu obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti koje su pretplatnicima T-Coma dostupne u mreži telekomunikacijskog operatora, sklapa ugovor između T-Coma i tog telekomunikacijskog operatora temeljem ovih Posebnih uvjeta. U tom smislu, odredbe ovih Posebnih uvjeta koje se odnose na davatelje usluga s dodanom vrijednosti, na odgovarajući način odnose se i primjenjuju i na telekomunikacijske operatore.«

Obzirom da je citiranom odredbom članka 1. stavka 4. Posebnih uvjeta HT propisao uvjete pružanja usluga obračuna i naplate i operatorima s kojima ima sklopljen ugovor o međusobnom povezivanju, navodeći kako se »u svrhu obračuna i naplate usluga s dodanom vrijednosti koje su pretplatnicima T-Coma dostupne u mreži telekomunikacijskog operatora, sklapa ugovor između T-Coma i tog telekomunikacijskog operatora temeljem ovih Posebnih uvjeta«, ovom odredbom HT je izmijenio smisao i suštinu odredbe članka 4.3.1. Standardne ponude, kojom je bio obvezan operatorima pružati uslugu obračuna i fakturiranja na njihov zahtjev, a sukladno postignutom dogovoru.

Iz dokumentacije koja se nalazi u spisu vidljivo je da HT nije pregovarao s OT-om o uvjetima obračuna i fakturiranja, već je 15. listopada 2008. g. dostavio OT-u dopis u kojem ga poziva da se do 1. prosinca 2008. g. opredijeli za jedan od ponuđena dva modela obračuna i naplate iz Posebnih uvjeta, te ukoliko do 1. prosinca 2008. g. HT ne zaprimi odluku OT-a o odabranom modelu, smatrat će se da se opredijelio za model A, te će se isti primjenjivati od 1. siječnja 2009. g.

Uvidom u tekst Posebnih uvjeta vidljivo je da se prema modelu A T-Com obvezuje pružati OT-u usluge evidentiranja prometnih podataka o korištenju usluga s dodanom vrijednosti, dostavljanja prometnih podataka kao i matičnih podataka pretplatnika T-Coma koji su koristili uslugu, te arhiviranja podataka. Prema navedenom modelu, OT bi bio obvezan obračunavati uslugu s dodanom vrijednosti, evidentirati uplate i provoditi postupke naplate tražbina za obavljene usluge, uključujući i postupak prisilne naplate. Obzirom da primjenom navedenog modela HT ne pruža uslugu obračuna i naplate, ovakvim postupanjem HT bi izbjegao obvezu iz članka 4.3.1. Standardne ponude koja mu je kao operatoru sa znatnijom tržišnom snagom nametnuta odlukom Vijeća Agencije, osobito stoga što je iz dokumentacije u spisu vidljivo da OT želi i dalje da mu HT pruža uslugu obračuna i naplate, uključujući i prisilnu naplatu.

Iz spomenutog dopisa HT-a od 15. listopada 2008. g. također je vidljivo da je HT obavijestio OT da se Posebni uvjeti primjenjuju samo na obračun i naplatu prema krajnjim korisnicima T-Coma, dok će se za obračun i naplatu prema krajnjim korisnicima OT-a nastaviti primjenjivati postojeći (ugovoreni) uvjeti. Ovakvim postupanjem, HT je bez prethodno postignutog dogovora s OT-om promijenio ugovorne odredbe u pogledu uvjeta pružanja usluge obračuna i naplate za svoje korisnike, dok je u odnosu na ugovorne odredbe koje se odnose na obračun i naplatu za pozive ostvarene iz mreže OT-a obavijestio OT da iste ostaju neizmijenjene.

Člankom 128. stavkom 2. ZEK-a propisano je da do završetka postupaka analize tržišta i određivanja, zadržavanja, izmjene ili ukidanja regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi i primjenjuju se sve regulatorne obveze koje su određene ili propisane tim operatorima na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona. Pred Agencijom je još uvijek u tijeku javna rasprava o rezultatima provedene analize mjerodavnih tržišta, koja između ostalog uključuje i analizu tržišta započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža, a iz koje analize, između ostalog, proizlazi i obveza HT-a da pruža usluge obračuna i naplate, uključujući i prisilnu naplatu, za promet iz mreže HT-a prema brojevima usluga s dodanom vrijednosti u mreži drugog operatora.

Člankom 5. stavkom 2. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju, operatorima za međusobno povezivanje je propisana obveza pregovaranja u vezi sa zahtjevom za međusobno povezivanje između svojih telekomunikacijskih mreža, kako bi se osiguralo povezivanje tih telekomunikacijskih mreža i obavljanje telekomunikacijskih usluga. Kako je Vijeće Agencije već ranije (člankom 4.3.1. Standardne ponude) HT-u odredilo obvezu pružanja usluge obračuna i fakturiranja za usluge s dodanom vrijednosti u mreži operatora, sukladno dogovoru, Vijeće Agencije je time zauzelo jasan stav da je ova usluga neodvojivo povezana s uslugom međusobnog povezivanja, te se ne može tretirati odvojeno. Naime, u situaciji kad bi operatori kao što je OT morali pružati usluge obračuna i naplate pretplatnicima HT-a za usluge s dodanom vrijednosti u njihovoj mreži, moglo bi doći do iskorištavanja nadmoćnog položaja HT-a jer operatori ne bi bili u dovoljnoj mjeri konkurentni HT-u, te posljedično ne bi moglo doći do pravednog i prikladnog razvoja ovog segmenta tržišta (tržišta usluga s dodanom vrijednosti) sukladno članku 5. st. 7. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju.

Člankom 5. točkom 15. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju, propisano je da ugovor o međusobnom povezivanju osobito sadrži odredbe o uvjetima plaćanja, uključujući i postupke za izdavanje računa i razmjenu podataka na temelju kojih se izdaje račun, i to za sve usluge međusobnog povezivanja. Budući da je usluga pristupa uslugama s dodanom vrijednosti usluga međusobnog povezivanja, a člankom 5. stavkom 8. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju propisano je pravo Agencije da svojim rješenjem odredi pitanja koja se moraju urediti ugovorom o međusobnom povezivanju ili posebne uvjete kojima moraju udovoljavati jedna ili više ugovornih strana, dok je stavkom 9. istog članka propisano pravo Agencije u cijelosti pregledati sve sklopljene ugovore o međusobnom povezivanju te može zatražiti da se učine izmjene u tim ugovorima, kada je to opravdano, u svrhu osiguravanja djelotvornog tržišnog natjecanja ili međusobnog funkcioniranja telekomunikacijskih usluga za krajnjeg korisnika, riješeno je kao u točkama 1. i 2. dispozitiva.

Nadalje, člankom 56. st. 11. ZOT-a propisana je obveza pregovaranja u vezi sa zahtjevom za međusobno povezivanje, a ako se ne može postići dogovor u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva za međusobno povezivanje, Agencija će donijeti rješenje o načinu i uvjetima međusobnog povezivanja na temelju kojeg će se načiniti izmjena postojećeg odnosno sklopiti novi ugovor o međusobnom povezivanju.

Pozivanje HT-a na »obvezu da postupa na nediskriminirajući način prema svim operatorima, zbog čega nije u mogućnosti izvršiti izmjene Posebnih uvjeta«, nije primjenjivo u konkretnom slučaju, budući da bi jednako tretiranje ove obveze (obračuna, fakturiranja i prisilne naplate) prema svim davateljima usluga s dodanom vrijednosti (u mreži HT-a i u mreži drugih operatora) omogućilo HT-u da iskorištava svoju znatniju tržišnu snagu na tržištu međusobnog povezivanja.

Pozivanje HT-a na regulatorne obveze iz članka 44. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u vezi s člankom 41. Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama, nije primjenjivo u konkretnom slučaju, budući da članak 41. Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama regulira odnos operatora sa znatnijom tržišnom snagom i davatelja usluga s dodanom vrijednosti, a OT nije davatelj (operator) usluga s dodanom vrijednosti.

Sukladno navedenom, Vijeće HAKOM-a je temeljem članka 12. stavka 1. točke 5. ZEK-a i članka 217. ZUP-a, a u svezi s člankom 5. stavcima 8. i 9. Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju, riješilo kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo privremeno rješenje ostat će na snazi do donošenja konačnog rješenja, a nakon provedenog postupka analize tržišta kojim će se utvrditi postojanje/nepostojanje regulatorne obveze HT-a na tržištu započinjanja poziva iz javnih komunikacijskih mreža.

Temeljem članka 14. stavka 4. ZEK-a, ovo privremeno rješenje će se objaviti u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama HAKOM-a.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.

Klasa: UP/I-344-01/09-01/177

Urbroj: 376-11-09-06

Zagreb, 24. ožujka 2009.

Predsjednik Vijeća Agencije
Gašper Gaćina, dipl. ing. el., v. r.