MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

2089

Na temelju članka 17. stavak 3., Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/2007 i 155/2008), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

PRAVILNIK

ZA SPRJEČAVANJE POJAVE, KONTROLU I ISKORJENJIVANJE ODREĐENIH TRANSMISIVNIH SPONGIFORMNIH ENCEFALOPATIJA[1]

Poglavlje I.
OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

1) Ovim Pravilnikom propisuje se sprječavanje pojave, kontrola i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija (u daljnjem tekstu: TSE) u životinja. Pravilnik se primjenjuje na proizvodnju i stavljanje na tržište živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla i u određenim specifičnim slučajevima, na izvoz istih.

2) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na:

(a) kozmetičke ili medicinske proizvode ili medicinska sredstva ili sirovine od kojih su dobiveni ili međuproizvode;

(b) proizvode koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi, hranidbu životinja i gnojiva ili za njihove sirovine ili međuproizvode;

(c) proizvode životinjskog podrijetla namijenjene izložbama, podučavanju, znanstvenom istraživanju, posebnim studijama ili analizama, pod uvjetom da te proizvode u konačnici ne konzumiraju niti ne koriste ljudi ili životinje, osim onih koje se drže za potrebe istraživačkih projekata;

(d) žive životinje koje se koriste ili su namijenjene za istraživanja.

Odvajanje živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla

Članak 2.

Da bi se izbjegla unakrižna kontaminacija ili međusobna zamjena između živih životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika i proizvoda životinjskog podrijetla iz članka 1. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ovoga Pravilnika ili živih životinja iz članka 1. stavka 2. točke (d) ovoga Pravilnika, isti se moraju u svakom trenutku držati odvojeno, osim ako su te žive životinje ili proizvodi životinjskog podrijetla proizvedeni najmanje pod istim uvjetima zaštite zdravlja u odnosu na TSE.

Pojmovnik

Članak 3.

1) Za potrebe ovoga Pravilnika, primjenjuju se sljedeći pojmovi:

(a) »TSE«: sve transmisivne spongiformne encefalopatije osim onih koje se javljaju u ljudi;

(b) »stavljanje na tržište«: svaki postupak čija je svrha prodaja žive životinje ili proizvoda životinjskog podrijetla na koje se odnosi ovaj Pravilnik, ili bilo koji drugi oblik isporuke pošiljke, uz plaćanje ili besplatno, ili skladištenje prije daljnje isporuke, trećoj strani u Europskoj zajednici;

(c) »proizvodi životinjskog podrijetla«: svaki proizvod koji je dobiven ili koji sadrži neki proizvod dobiven od bilo koje od životinja na koje se odnose odredbe Pravilnika o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama Europske unije s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta (»Narodne novine«, broj 139/08)[2] ili Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, broj 147/08)[3];

(d) »sirovine«: sirovine ili bilo koji drugi proizvod životinjskog podrijetla od kojeg ili pomoću kojeg se proizvode proizvodi iz članka 1. stavka 2. točaka (a) i (b) ovoga Pravilnika;

(e) »nadležno tijelo«: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja;

(f) »kategorija«: jedna od klasifikacijskih kategorija iz Dodatka II. Poglavlja C ovoga Pravilnika;

(g) »specificirani rizični materijal«: tkiva navedena u Dodatku V. ovoga Pravilnika, što ne uključuje proizvode koji sadrže ili koji su dobiveni od tih tkiva ukoliko, osim ako nije drugačije navedeno;

(h) »životinja za koju se sumnja da je zaražena uzročnikom TSE«: žive, zaklane ili uginule životinje, koje pokazuju ili su pokazivale neurološke poremećaje ili poremećaje u ponašanju ili progresivno pogoršavanje općeg stanja vezeno uz oštećenje središnjeg živčanog sustava i kod kojih informacije prikupljene na temelju kliničkog pregleda, reagiranja na liječenje, post-mortem pregleda ili ante mortem ili post mortem laboratorijske analize ne omogućuju postavljanje neke alternativne dijagnoze. Na goveđu spongiformnu encefalopatiju (u daljnjem tekstu: GSE) sumnja se u goveda koja su dala pozitivan rezultat na brzi test specifičan za GSE;

(i) »gospodarstvo«: je svako mjesto na kojem se životinje na koje se odnosi ovaj Pravilnik uzgajaju, drže, koriste ili ih se izlaže;

(j) »uzorkovanje«: uzimanje uzoraka na način da se osigura statistički ispravna reprezentativnost, od životinja ili iz njihovog okoliša ili od proizvoda životinjskog podrijetla, u svrhu postavljanja dijagnoze bolesti, utvrđivanja srodstva, radi nadziranja zdravlja ili radi praćenja odsutnosti uzročnika ili određenih materijala u proizvodima životinjskog podrijetla;

(k) »gnojiva«: svaka supstanca koja sadrži proizvode životinjskog podrijetla, koja se koristi na zemlji radi poticanja rasta vegetacije; tu mogu biti uključeni ostaci od proizvodnje bioplina ili kompostiranja;

(l) brzi testovi: screening metode iz Dodatka X. ovoga Pravilnika, čiji su rezultati poznati unutar 24 sata;

(m) »alternativni test«: testovi iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika koji se koriste kao alternativa metoda za donošenje odluke o uklanjanju specificiranog rizičnog materijala;

(n) strojno otkošteno meso ili »SOM«: proizvod dobiven odvajanjem mesa od mesom obraslih kostiju poslije iskoštavanja, za što se koriste mehanička sredstva kojima se uzrokuje gubitak ili preoblikovanje vlaknaste mišićne strukture;

(o) pasivano nadziranje: izvješćivanje o svim životinjama za koje se sumnja da su zaražene TSE-om i laboratorijsko testiranje odnosnih životinja ako se TSE ne može isključiti kliničkim pretraživanjem;

(p) aktivano nadziranje: testiranje životinja koje nisu prijavljene kao sumnjive da su zaražene TSE-om, kao što su klanja iz nužde, ante mortem pregled, uginula stoka, zdrave zaklane životinje i životinje usmrćene zbog TSE-a, posebno kako bi se utvrdili razvoj i prevalencija TSE-a u zemlji ili njezinoj regiji.

2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i specifični pojmovi iz Dodatka I. ovoga Pravilnika.

3) U slučajevima kad neki pojmovi iz ovoga Pravilnika nisu određeni u stavku 1. ovoga članka ili Dodatku I. ovoga Pravilnika, primjenjuju se odgovarajući pojmovi iz Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji goveda (»Narodne novine«, broj 99/07 i 41/08)[4], Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 154/2008)[5], Pravilnika o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama Europske unije s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta (»Narodne novine«, broj 139/08)[6], Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, broj 147/08)[7] , te pojmovi iz Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, br. 51/2009)[8].

Zaštitne mjere

Članak 4.

U odnosu na provedbu zaštitnih mjera, primjenjuju se načela i relevantne odredbe iz članka 9. Pravilnika o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama Europske unije s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta (»Narodne novine«, broj 139/08)[9] , članka 10. Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije(»Narodne novine«, broj 147/08)[10], članka 18. Pravilnika o načinu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola živih životinja u prometu preko granice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 154/08)[11] i članka 16. Pravilnika o načinu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola proizvoda životinjskog podrijetla u prometu preko granice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 132/08)[12].

Poglavlje II.
ODREĐIVANJE GSE STATUSA

Klasifikacija

Članak 5.

1) GSE status zemlje ili regije s obzirom na goveđu spongiformnu encefalopatiju (GSE) određuje se klasificiranjem u jednu od sljedeće tri kategorije:

– zanemariv rizik od pojave GSE-a, kako je određeno u Dodatku II. ovoga Pravilnika,

– kontrolirani rizik od pojave GSE-a, kako je određeno u Dodatku II. ovoga Pravilnika,

– neutvrđeni rizik od pojave GSE-a, kako određeno u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

2) GSE status zemalje ili regije određuje se na osnovu kriterija navedenih u Dodatku II. Poglavlju A ovoga Pravilnika. Ti kriteriji moraju uključivati ishod analize rizika na temelju svih potencijalnih čimbenika za pojavu goveđe spongiformne encefalopatije, kako je određeno u Dodatku II. Poglavlju B ovoga Pravilnika i razvoja kriterija tijekom vremena, kao i sveobuhvatne aktivne i pasivne mjere nadziranja uzimajući u obzir kategoriju rizika zemlje ili regije.

3) Nadležno tijelo mora dostaviti Europskoj komisiji zahtjev za utvrđivanje BSE statusa koji prate odgovarajuće informacije o kriterijima određenim u Dodatku II. Poglavlju A ovoga Pravilnika i podatke o mogućim faktorima rizika određenim u Dodatku II Poglavlju B ovoga Pravilnika te promjenama u odnosu na prije navedene čimbenike rizika tijekom vremena.

4) Uprava za veterinarstvo nadležnog tijela (u daljnjem tekstu: Uprava za veterinarstvo) mora obavijestiti Europsku komisiju što je prije moguće o svakom epidemiološkom dokazu ili drugoj informaciji koja može dovesti do promjene GSE statusa a osobito rezultatima monitoring programa kako je određeno u članku 6. ovoga Pravilnika.

Poglavlje III.
SPRJEČAVANJE POJAVE TSE

Sustav monitoringa

Članak 6.

1) Godišnji program praćenja TSE-a, temelji se na aktivnom i pasivnom nadzoru u skladu s Dodatkom III. ovoga Pravilnika. Ako je dostupan za određene vrste životinja, takav program uključuje postupak screeninga pri kojem se koriste brzi testovi.

2) Godišnji program praćenja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća najmanje sljedeće subpopulacije:

(a) sva goveda starija od 24 mjeseca upućena na prisilno klanje ili životinje koje su pokazivale simptome kod ante mortem pregleda;

(b) sva goveda starija od 30 mjeseci namjenjena klanju za ljudsku prehranu;

(c) sva goveda starija od 24 mjeseca koja nisu zaklana za ljudsku prehranu, koja su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, tijekom prijevoza ili u klaonici (uginula stoka).

Uprava za veterinarstvo može donijeti odluku o odstupanju od odredbe iz točke (c) ovoga stavka u udaljenim područjima s niskom gustoćom životinja, gdje se ne organizira prikupljanje mrtvih životinja. Ukoliko se koristi ova mogućnost, Uprava za veterinarstvo o tome izvještava Europsku komisiju i dostavlja popis odnosnih područja zajedno s obrazloženjem razloga odstupanju. Odstupanje ne smije obuhvatiti više od 10 % goveđe populacije u zemlji.

3) Dob goveda na koju se odnosi stavak 2. točke (a) i (c) moguće je prilagoditi u skladu s posebnim postupkom[13].

Nadležno tijelo mora dokazati opremljenost i osposobljenost za određivanje učinkovitosti provedenih mjera u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja na osnovu cjelovite analize rizika, a posebno dokazati sljedeće:

(a) očito smanjivanje ili stalnu nisku prevalenciju BSE-a na temelju ažuriranih rezultata testiranja;

(b) da je kroz najmanje šest godina provodila i primjenjivala cjelokupni program testiranja na BSE u skladu s posebnim propisima[14] o slijedivosti i označavanju živih životinja te o nadziranju BSE-a;

(c) da je tijekom najmanje šest godina provodila i primjenjivala posebne propise[15] o potpunoj zabrani korištenja bjelančevina podrijetlom od sisavaca »total feed ban« za životinje iz uzgoja.

4) Uprava za veterinarstvo dužna je izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije, o pojavi neke TSE, koja nije GSE.

5) Sva službena istraživanja i laboratorijska ispitivanja moraju se evidentirati u skladu s Dodatkom III. Poglavljem B. ovoga Pravilnika.

6) Uprava za veterinarstvo dostavlja Europskoj komisiji godišnje izvješće koje uključuje najmanje informacije iz Dodatka III. Poglavlja B, Dijela I. ovoga Pravilnika. To izvješće za svaku kalendarsku godinu mora se dostaviti najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine.

Uzgojni programi

Članak 7.

1) Nadležno tijelo može donijeti uzgojne programe za odabir populacije ovaca otpornih na TSE. Navedeni programi uključuju okvir za prepoznavanje statusa otpornosti na TSE određenih stada i mogu se proširiti na druge životinjske vrste na temelju znanstvenog dokaza kojim se potvrđuje otpornost na TSE određenih genotipova tih vrsta.

2) O donošenju uzgojnih programa nadležno tijelo podnosi redovna izvješća Europskoj komisiji radi znanstvenog vrednovanja programa, naročito u pogledu njihova učinka na incidenciju TSE-a, ali i na genetičku raznovrsnost i varijabilnost, te na održavanje starih i rijetkih pasmina ovaca ili onih koje su dobro prilagođene određenom području. Znanstveni rezultati i rezultati koji se odnose na primjenu navedenog programa moraju se redovito procjenjivati i prema potrebi mijenjati.

Zabrane koje se odnose na hranidbu životinja

Članak 8.

1) Zabranjena je hranidba preživača bjelančevinama podrijetlom od životinja.

2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na životinje koje nisu preživači i u odnosu na hranidbu navedenih životinja proizvodima životinjskog podrijetla, ograničena je u skladu s Dodatkom IV. ovoga Pravilnika.

3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika kojima se utvrđuju odstupanja od zabrana navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

4) Nadležno tijelo može odobriti, na temelju znanstvene procjene o hranidbenim potrebama mladih preživača i uzimajući u obzir mogućnost kontrole navedenih odstupanja, hranidbu mladih preživača proteinima podrijetlom od riba.

5) U slučaju neutvrđenog rizika od pojave BSE-a na cijelom području ili pojedinoj regiji Republike Hrvatske, zabranjen je izvoz ili skladištenje hrane za životinje iz uzgoja koja sadrži bjelančevine podrijetlom od sisavaca ili hrane za sisavce koja sadrži prerađene bjelančevine podrijetlom od sisavaca, osim hrane za pse, mačke i krznaše.

6) Uprava za veterinarstvo može zahtijevati od Europske komisije odstupanje od primjene odredbe stavka 4. ovoga članka.

7) Nadležno tijelo donosi pravila za sprječavanje unakrižne kontaminacije i o metodama uzorkovanja i analize nužnima za provjeru usklađenosti s ovim člankom, uzimajući u obzir izvješća Europske komisije o pronalaženju, prerađivanju, kontroli i sljedivosti hrane životinjskog podrijetla.

Specificirani rizični materijal

Članak 9.

1) Specificirani rizični materijal mora biti uklonjen i uništen u skladu s Dodatkom V. ovoga Pravilnika i u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[16] i zabranjen je njegov uvoz. Popis specificiranog rizičnog materijala naveden u Dodatku V. ovoga Pravilnika uključuje najmanje mozak, kičmenu moždinu, oči i tonzile goveda starijih od 12 mjeseci, te kralježnicu goveda u dobi koja je određena u skladu s posebnim postupkom[17]. Uzimajući u obzir različite kategorije rizika utvrđene u članku 5. stavku 1. ovoga Pravilnika te o uvjetima iz članka 6. stavka 1. i stavka 2. točke (b) ovoga Pravilnika, popis specificiranog rizičnog materijala iz Dodatka V. ovoga Pravilnika izmjenjuje se i dopunjuje u skladu s navedenim.

2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na tkiva životinja koje su bile podvrgnute alternativnom testiranju odobrenom od Europske komisije, uz uvjet da se navedeni test nalazi na popisu iz Dodatka X. ovoga Pravilnika, da se primjenjuje pod uvjetima određenim u Dodatku V. ovoga Pravilnika, te da su rezultati testiranja negativni. Uprava za veterinarstvo obavještava države članice i Europsku komisiju ukoliko odobri korištenje alternativnog testa u skladu s odredbama ovoga stavka.

3) Razaranje, nakon omamljivanja središnjeg živčanog tkiva šipkom uvedenom u kranialnu šupljinu ili upuhivanje plina u kranialnu šupljinu u svezi s omamljivanjem, nije dozvoljeno primjenjivati na goveda, ovce i koze čije je meso namijenjeno prehrani ljudi ili hranidbi životinja.

4) Podaci o dobi iz Dodatka V. ovoga Pravilnika mogu se mijenjati. Navedene se promjene temelje na najnovijim znanstvenim podacima o statističkoj vjerojatnosti pojave TSE-a u odgovarajućim starosnim skupinama populacije goveda, ovaca i koza.

Proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od materijala podrijetlom od preživača ili koji sadrže takav materijal

Članak 10.

1) Proizvodi životinjskog podrijetla iz Dodatka VI. ovoga Pravilnika moraju biti proizvodeni korištenjem proizvodnih procesa, odobrenih u skladu s posebnim postupkom[18].

2) Zabranjeno je korištenje kosti podrijetlom od goveda, ovaca i koza iz zemalja ili regija s kontroliranim ili neutvrđenim rizikom od pojave BSE-a, za proizvodnju strojno otkoštenog mesa (SOM).

3) Uprava za veterinarstvo dostavlja Europskoj komisiji izvješće o korištenju i metodi proizvodnje SOM-a na svom području. Ovo izvješće uključuje i izjavu o tome namjerava li se u zemlji nastaviti s proizvodnjom SOM-a.

4) Odredbe stavaka 1.,2. i 3. ovoga članka, u odnosu na kriterije definirane u Dodatku V. točki 5. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na preživače koji su podvrgnuti alternativnom testu, koji je priznat u skladu s posebnim postupkom[19], ako su rezultati navedenog testa negativni.

Programi edukacije

Članak 11.

Uprava za veterinarstvo mora osigurati da službenici nadležnog tijela, djelatnici dijagnostičkih laboratorija, veterinarskog i agronomskog fakulteta, službeni veterinari, veterinari praktičari, osoblje u klaonicama te osobe koje se bave uzgojem, držanjem životinja i koje rade sa životinjama, budu odgovarajuće educirani i upoznati o kliničkim znakovima, epidemiologiji i, u slučaju djelatnika odgovornih za provedbu pretraživanja, tumačenje laboratorijskih nalaza u odnosu na TSE.

Poglavlje IV.
KONTROLA I ISKORJENJIVANJE TSE

Prijava bolesti

Članak 12.

1) Bez obzira na odredbe Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 31/09)[20], Uprava za veterinarstvo i Uprava za veterinarske inspekcije nadležnog tijela moraju odmah biti obaviještene o svakoj životinji za koju se posumnja da je zaražena s TSE.

2) Uprava za veterinarstvo obavještava Europsku komisiju i druge zemlje o prijavljenim slučajevima TSE.

3) Nadležno tijelo mora bez odgode poduzeti mjere određene u članku 13. ovoga Pravilnika, uključujući i sve druge potrebne mjere.

Mjere u odnosu na sumnjive životinje

Članak 13.

1) Za svaku životinju za koju se sumnja da je zaražena TSE-om mora se odrediti službena zabrana premještanja do dobivanja rezultata kliničkog i epidemiološkog ispitivanja od strane nadležnog tijela ili mora biti usmrćena u svrhu laboratorijskog ispitivanja pod službenim nadzorom.

2) Ako je postavljena službena sumnja na TSE u goveda koje se nalazi na gospodarstvu, svim drugim govedima na tom gospodarstvu ograničava se premještanje do dobivanja rezultata ispitivanja. Ako je postavljena službena sumnja na TSE za ovcu ili kozu koja se nalazi na gospodarstvu, svim drugim ovcama ili kozama na tom gospodarstvu službeno se ograničava premještanje do dobivanja rezultata ispitivanja.

3) Ukoliko postoji dokaz prema kojemu gospodarstvo na kojem je životinja bila prisutna vjerojatno nije gospodarstvo na kojem je životinja mogla bila izložena TSE-u, nadležni veterinarski inspektor može odlučiti da se samo životinji za koju se sumnja da je zaražena službeno odredi zabrana premještanja.

4) Prema potrebi, nadležni veterinarski inspektor može odlučiti da se druga gospodarstva ili samo gospodarstvo izloženo zarazi stave po službeni nadzor ovisno o dostupnim epidemiološkim podacima.

5) Ukoliko nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost zaraze s TSE, životinja, ako je još živa, mora biti usmrćena; njen mozak i druga tkiva koja odredi nadležni veterinarski inspektor, moraju se odstraniti i poslati u odobreni laboratorij, Nacionalni referentni laboratorij iz Dodatka X Poglavlja A ovoga Pravilnika ili referentni laboratorij Zajednice u skladu s odredbama članka 19. ovoga Pravilnika na pretraživanje u skladu s metodama testiranja kako je određeno u članku 20. ovoga Pravilnika.

6) Svi dijelovi tijela sumnjive životinje moraju biti zadržani pod službenom kontrolom do dobivanja negativne dijagnoze ili uništeni u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[21].

Mjere nakon potvrđivanja TSE

Članak 14.

1) Nakon službene potvrde TSE, u najkraćem mogućem roku moraju biti provedene sljedeće mjere:

(a) svi dijelovi tijela životinje moraju biti uništeni u skladu s odredbama Pravilnika o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[22] izuzev materijala zadržanog za evidenciju u skladu s Dodatkom III. Poglavljem B ovoga Pravilnika;

(b) istraživanje da bi se utvrdile sve životinje u riziku u skladu s Dodatkom VII. točkom 1. ovoga Pravilnika;

(c) sve životinje u riziku i proizvodi podrijetlom od tih životinja, kao što je navedeno u Dodatku VII. točki 2. ovoga Pravilnika, utvrđene istraživanjem iz točke (b) ovoga stavka, moraju biti usmrćene i uništene u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi.[23]

2) Uprava za veterinarstvo može:

– temeljem zadovoljavajuće procijene rizika, naročito uzimajući u obzir mjere kontrole TSE u zemlji, podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za odobravanje držanja goveda na koje se odnosi stavak 1. ovoga članka do kraja njihovog proizvodnog života.

– iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Uprava za veterinarstvo donijeti odluku o primjeni drugih mjera kojima se postiže jednaka razina zaštite, ako su te mjere odobrene u skladu s posebnim postupkom.[24]

3) Do provođenja mjera iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovoga članka, gospodarstvo na kojem se životinja nalazila kad je potvrđena prisutnost TSE, mora biti stavljeno pod službeni nadzor, a premještanje životinja prijemljivih na TSE i proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od tih životinja dopušteno je s ili na gospodarstvo samo uz prethodno odobrenje od strane nadležnog veterinarskog inspektora, kako bi se osigurala brza sljedivost i identifikacija takvih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

4) Ako postoji dokaz da gospodarstvo, u kojem se nalazila oboljela životinja u vrijeme kad je potvrđena TSE, vjerojatno nije gospodarstvo na kojem je ta životinja bila izložena TSE, nadležni veterinarski inspektor može odlučiti da se pod nadzor stave oba gospodarstva ili samo gospodarstvo na kojem je došlo do izlaganja bolesti.

5) Kad se provodi zamjenski program koji pruža jednaku razinu zaštite onoj koja je određena u članku 13. ovoga Pravilnika, može odstupanjem od zahtjeva iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovoga članka , biti izuzeta u skladu s posebnim postupkom[25] od zahtjeva za provedbu ograničenja premještanja životinja i zahtjeva za usmrćivanjem i uništavanjem životinja.

6) Posjedniku mora biti nadoknađena šteta nastala zbog usmrćivanja životinja ili uništavanja proizvoda životinjskog podrijetla koji su uništeni u skladu sa člankom 12. stavkom 2. ovoga Pravilnika i stavkom 1. točkama (a) i (c) ovoga članka.

7) Ovaj Pravilnik ne dovodi u pitanje zahtjeve određene Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 31/09)[26], a potvrđeni slučajevi bilo koje TSE koja nije GSE mora se prijaviti Europskoj komisiji jednom godišnje.

Krizni plan

Članak 15.

Uprava za veterinarstvo mora izraditi u skladu s općim kriterijima propisa Europske zajednice[27], o kontroli bolesti životinja, smjernice u kojima su detaljno opisane nacionalne mjere koje se provode u slučaju pojave TSE-a i u kojima su jasno navedene nadležnosti i odgovornosti u slučaju potvrđivanja slučajeva TSE.

Poglavlje V.
STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I IZVOZ

Žive životinje, njihovo sjeme zameci i jajne stanice

Članak 16.

1) Stavljanje na tržište ili, ako je potrebno, izvoz goveda, ovaca ili koza te njihovog sjemena, zametaka i jajnih stanica, obavlja se u skladu s uvjetima iz Dodatka VIII. ovoga Pravilnika ili, u slučaju uvoza, uvjetima iz Dodatka IX. ovoga Pravilnika. Žive životinje i njihovi zameci i jajne stanice moraju pratiti odgovarajući certifikati u skladu s posebnim propisima[28] u skladu s člankom 18. ovoga Pravilnika ili, u slučaju uvoza, u skladu sa člankom 19. ovoga Pravilnika.

2) Stavljanje na tržište potomaka prve generacije, sjemena, zametaka i jajnih stanica životinja kod kojih se sumnja ili je potvrđena TSE, provodi se u skladu s uvjetima iz Dodatka VIII. Poglavlja B ovoga Pravilnika.

Stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla

Članak 17.

1) Prilikom stavljanja na tržište ili izvoza, u skladu s ovim člankom, Dodatkom VIII. poglavljima C i D i Dodatkom IX. poglavljima A, C, F i G ovoga Pravilnika ne podliježu ograničenjima sljedeći proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od zdravih preživača:

(a) proizvodi životinjskog podrijetla određeni člankom 15. ovoga Pravilnika, posebice sjeme, zameci i jajne stanice;

(b) mlijeko i mliječni proizvodi, kože, želatina i kolagen dobiveni od kože.

2) Proizvodi životinjskog podrijetla uvezeni iz zemlje s kontroliranim ili neutvrđenim rizikom od pojave BSE-a moraju potjecati od zdravih goveda, ovaca i koza koje nisu bile podvrgnute laceraciji tkiva središnjeg živčanog sustava ili injektiranju plina u lubanjsku šupljinu, kako je to navedeno u članku 9. stavku 3. ovoga Pravilnika.

3) Hrana životinjskog podrijetla koja sadrži materijal dobiven od goveda podrijetlom iz države ili regije s neutvrđenim rizikom od pojave GSE-a ne smiju se stavljati na tržište, osim ako ne potječu od životinja koje su:

(a) rođene osam godina nakon datuma od kada se počela provoditi zabrana hranidbe preživača bjelančevinama životinjskog podrijetla dobivenima od sisavaca; i

(b) rođene, uzgojene i držane u stadima certificiranim da su slobodna od GSE kroz najmanje sedam godina.

4) Dok je status zemlje u odnosu na GSE rizik neutvrđen, proizvodi podrijetlom od preživača ne smiju biti otpremani u države članice Europske unije, niti se takvi proizvodi smiju uvoziti iz zemlje s neutvrđenim GSE rizikom. Ova se zabrana ne primjenjuje na proizvode životinjskog podrijetla navedene u Dodatku VIII. Poglavlju C ovoga Pravilnika i koji ispunjavaju zahtjeve iz Dodatka VIII. Poglavlja C ovoga Pravilnika. Navedene proizvode mora pratiti certifikat koji izdaje službeni veterinar, a kojim se potvrđuje da su proizvedeni u skladu s ovim Pravilnikom.

5) Kad se neka životinja premješta iz zemlje ili regije u neku zemlju ili regiju uključenu u drugu kategoriju, ista mora biti svrstana u najlošiju kategoriju od zemalja ili regija u kojima je boravila više od dvadeset i četiri sata, osim ako se može dati odgovarajuće jamstvo kojim se potvrđuje da životinja nije dobila hranu iz zemlje ili regije svrstane u najlošiju kategoriju.

6) Proizvode životinjskog podrijetla za koje su ovim člankom određena posebna pravila, moraju pratiti odgovarajući certifikati o zdravlju životinja i komercijalni dokumenti u skladu s posebnim propisima[29] i člancima 17. i 18. ovoga Pravilnika ili ako navedeni certifikat ili komercijalni dokumenti nisu određeni posebnim propisom[30], proizvode životinjskog podrijetla može pratiti certifikat ili komercijalni dokument čiji se oblik i sadržaj donosi u skladu s posebnim postupkom[31].

7) Pri uvozu u Republiku Hrvatsku i izvozu u Europsku uniju proizvodi životinjskog podrijetla moraju ispunjavati uvjete iz Dodatka IX. Poglavlja A, C, F i G ovoga Pravilnika.

Članak 18.

1) Certifikat iz Dodatka F Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 154/2008)[32], model 2 i 3. u Dodatku E Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, br. 51/2009)[33] i odgovarajući certifikati o zdravlju životinja u skladu s posebnim propisima[34] koji se odnose na trgovinu sjemenom, zamecima i jajnim stanicama goveda, ovaca ili koza, moraju po potrebi biti dopunjeni podatkom o kategoriji države ili regije podrijetla, u skladu s člankom 5. ovoga Pravilnika.

2) Odgovarajući komercijalni dokumenti, koji se odnose na trgovinu proizvodima životinjskog podrijetla, moraju po potrebi biti dopunjeni podatkom o kategoriji države ili regije podrijetla, u skladu s člankom 5. ovoga Pravilnika.

Poglavlje VI.
REFERENTNI LABORATORIJI, UZORKOVANJE, TESTIRANJE I KONTROLA

Referentni laboratoriji

Članak 19.

Referentni laboratorij Europske zajednice naveden je u Dodatku X. Poglavlju B ovoga Pravilnika.

Uzorkovanje i laboratorijske metode

Članak 20.

Članak 20.Uzorkovanje i laboratorijsko testiranje na prisutnost TSE mora se provoditi korištenjem metoda i protokola određenim u Dodatku X. Poglavlju C ovoga Pravilnika.

Kontrole od strane Europske zajednice

Članak 21.

Stručnjaci iz Europske komisije mogu obavljati preglede na licu mjesta, u suradnji s nadležnim tijelom, ukoliko je to potrebno. Nadležno tijelo dužno je tim stručnjacima pružiti svu pomoć koja im je potrebna za obavljanje njihovih dužnosti.

Poglavlje VII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije odluku iz članka 8. stavka 4. ovoga Pravilnika donosi Europske komisija.

Članak 23.

Poseban propis:

– o analitičkim metodama uzorkovanja i analize hrane za životinje tijekom službenih kontrola iz Dodatka IV. Dijela II. točke B podtočke (b) i Dodatka IV. Dijela II. točke BA podtočke (b) ovoga Pravilnika bit će donesen do 30. rujna 2010. godine;

– vezan za nacionalne programe i dodatna jamstva za suzbijanje grebeža ovaca te kojim se odstupa od određenih zahtjeva iz Dodatka IX. Poglavlja D Odjeljka B ovoga Pravilnika bit će donesen do 30. rujna 2009. godine;

– o minimalnim zahtjevima za provedbu studije utvrđivanja genotipova proteina priona pasmina ovaca iz Dodatka VIII. Poglavlja A Dijela I. točke (a) i točke (d) podtočaka (ii) i (iii) ovoga Pravilnika, te Dodatka IX. Poglavlja E točke (b) ovoga Pravilnika bit će donesen do 30. prosinca 2010.

Članak 24.

Dodaci I. do XI. tiskani su u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 25.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih encefalopatija (»Narodne novine«, br. 39/07 i 42/07).

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članka 6. stavka 6. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Klasa: NP 011-02/09-01/187

Urbroj: 525-06-1-0244/09-2

Zagreb, 10. srpnja 2009.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

DODATAK I.

POJMOVNIK

1. Za potrebe ovoga Pravilnika, primjenjuju se sljedeći pojmovi iz Pravilnika o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[35], Zakona o hrani (»Narodne novine«, broj 46/07 i 155/08)[36] te Pravilnika o stavljanju na tržište krmiva i krmnih smjesa (»Narodne novine«, broj 112/2008)[37] i Pravilnika o označavanju (deklariranju) i stavljanju na tržište krmnih smjesa (»Narodne novine«, broj 54/2007)[38]:

(a) Pravilnik o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[39]:

(i) »životinja iz uzgoja«;

(ii) »hrana za kućne ljubimce«;

(iii) »prerađene životinjske bjelančevine«;

(iv) »želatina«;

(v) »proizvodi od krvi« ;

(vi) »krvno brašno«; i

(vii) »riblje brašno«.

(b) definicija »hrane za životinje« iz članka 3. stavka 4. Zakona o hrani, (»Narodne novine«, broj 46/07 i155/08);

(c) definicija »kompletne hrane za životinje« u skladu s Pravilnikom o stavljanju na tržište krmiva i krmnih smjesa (»Narodne novine«, broj 112/2008)[40].

2. Za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se i sljedeći pojmovi:

(a) »domaći slučaj GSE-a« znači slučaj goveđe spongiformne encefalopatije za koji nije jasno dokazano da je posljedica zaraze koja je nastupila prije uvoza žive životinje;

(b) »posebno adipozno tkivo« je unutrašnja i vanjska tjelesna masnoća odstranjena tijekom procesa klanja i rasijecanja, posebice svježa masnoća iz srca, plodne ovojnice i bubrega goveda, te masnoća iz prostorija za rasijecanje;

(c) »kohorta« je skupina goveda koja uključuje:

(i) životinje oteljene u istom stadu kao i zaraženo govedo i unutar 12 mjeseci prije ili nakon datuma teljenja zaraženog goveda; i

(ii) životinje koje su u bilo koje vrijeme tijekom prve godine njihova života bile uzgajane zajedno sa zaraženim govedom tijekom prve godine njegova života;

(d) »indeks slučaj« je prva životinja na gospodarstvu ili epidemiološkoj skupini gdje je potvrđen TSE;

(e) »TSE malih preživača« je slučaj transmisivne spongiformne encefalopatije utvrđen u ovce ili koze potvrdnim testom za promijenjenu PrP bjelančevinu;

(f) »slučaj grebeža ovaca« je potvrđeni slučaj transmisivne spongiformne encefalopatije u ovaca ili koza u kojem je isključena dijagnoza GSE u skladu s kriterijima navedenim u priručniku o karakterizaciji soja TSE u malih preživača referentnog laboratorija Europske zajednice (*);

(g) »klasični slučaj grebeža ovaca« je potvrđeni slučaj grebeža ovaca klasificiran kao klasični u skladu s kriterijima navedenim u priručniku o karakterizaciji soja TSE u malih preživača referentnog laboratorija Europske zajednice;

(h) »atipični slučaj grebeža ovaca« je potvrđeni slučaj grebeža ovaca, koji se razlikuje od klasičnog grebeža u skladu s kriterijima navedenim u priručniku o karakterizaciji soja TSE u malih preživača referentnog laboratorija Europske zajednice.

(*www.defra.gov.uk/corporate/vla/science/science-tse-rl-confirm.htm)

DODATAK II.

ODREĐIVANJE GSE STATUSA

Poglavlje A
KRITERIJI

GSE status zemlje ili regije određuje se na temelju kriterija iz točaka (a) do (e) ovoga Poglavlja.

U zemlji ili regiji je:

(a) provedena analiza rizika u skladu s odredbama Poglavlja B ovoga Dodatka, kojom su utvrđeni svi mogući čimbenici rizika za pojavu GSE i prethodne situacije u vezi tih čimbenika;

(b) uspostavljen kontinuirani sustav nadziranja i praćenja GSE koji se naročito odnosi na rizike iz Poglavlja B ovoga Dodatka i koji udovoljava minimalnim zahtjevima za nadziranje kako je određeno u Poglavlju D ovoga Dodatka;

(c) uspostavljen kontinuirani program edukacije i održavanja pozornosti veterinara, stočara i radnika uključenih u prijevoz, stavljanje u promet i klanje goveda, radi poticanja prijave svakog slučaja gdje su utvrđeni klinički znakovi koji ukazuju na GSE u ciljanim podpopulacijama kako je određeno u Poglavlju D. ovog Dodatka;

(d) na snazi obveza prijavljivanja i istraživanja svih goveda koja pokazuju kliničke znakove koje ukazuju na GSE;

(e) pretraga mozga ili drugih tkiva sakupljenih u okviru sustava nadziranja i praćenja iz točke (b) ovoga Poglavlja, provedena u odobrenom laboratoriju.

Poglavlje B
ANALIZA RIZIKA

1. Struktura analize rizika

Analiza rizika mora sadržavati: procjenu čimbenika koji mogu rezultirati pojavom GSE (eng. »release assessment«) i procjenu izlaganja.

2. Procjena vanjskih čimbenika rizika (eng. »external chalenge«)

2.1. Procjena vanjskih čimbenika rizika (eng. »external chalenge«) mora obuhvatiti procjenu vjerojatnosti da je uzročnik GSE ili unesen u zemlju ili regiju putem roba potencijalno kontaminiranih uzročnikom GSE-a, ili je već prisutan u zemlji ili regiji.

U obzir se uzimaju slijedeći čimbenici rizika:

(a) prisutnost ili odsutnost uzročnika GSE u zemlji ili regiji i ukoliko je uzročnik prisutan, njegova prevalencija temeljena na rezultatima nadziranja;

(b) proizvodnja mesno-koštanog brašna ili masnoća od domaće GSE populacije preživača;

(c) uvezeno mesno-koštano brašno ili masnoća;

(d) uvezena goveda, ovce i koze;

(e) uvezena hrana za životinje i sastojci za hranu za životinje;

(f) uvezeni proizvodi podrijetlom od preživača za prehranu ljudi, koji su mogli sadržavati tkiva navedena u točki 1. Dodatka V. ovoga Pravilnika i sa kojima su goveda mogla biti hranjena;

(g) uvezeni proizvodi podrijetlom od preživača za »in vivo« korištenje u goveda.

2.2. Posebni programi iskorjenjivanja, nadziranja i drugih epidemioloških istraživanja (posebice nadziranje na GSE provedeno na populacijama goveda) relevantnih za čimbenike rizika navedene u točki 2.1. ovoga Poglavlja moraju se uzeti u obzir prilikom provjere čimbenika koji mogu rezultirati pojavom GSE (eng. »release assessment«).

3. Procjena izlaganja

Procjena izlaganja mora obuhvatiti procjenu vjerojatnosti izlaganja goveda uzročniku GSE-a, uzimajući u obzir sljedeće:

(a) recikliranje i umnožavanje uzročnika GSE-a hranidbom goveda mesno-koštanim brašnom ili masnoćama podrijetlom od preživača, ili drugom hranom za životinje ili sastojcima hrane za životinje koji su njima kontaminirani;

(b) korištenje trupova preživača (uključujući uginule životinje), nusproizvoda i klaoničkog otpada, parametri procesa prerade (eng. »rendering«) životinjskih otpadaka i metoda proizvodnje hrane za životinje;

(c) korištenje ili ne korištenje mesno-koštanog brašna i masnoća dobivenih od preživača za hranidbu preživača uključujući mjere za sprečavanje unakrižne kontaminacije hrane za životinje;

(d) razinu nadziranja GSE-a provedenog u populaciji goveda do tog vremena i rezultate tog nadziranja.

Poglavlje C
DEFINICIJA KATEGORIJA

1. ZEMLJA ILI REGIJA SA ZANEMARIVIM
GSE RIZIKOM

Zemlja ili regija:

(1) u kojoj je analiza rizika u skladu s Poglavljem B ovoga Pravilnika provedena radi prepoznavanja povijesnih i postojećih čimbenika rizika;

(2) koja je dokazala da su poduzete odgovarajuće posebne mjere tijekom odgovarajućeg razdoblja određenog u ovom Dijelu radi upravljanja svakim utvrđenim rizikom;

(3) koja je dokazala da je uspostavljeno nadziranje Tipa B, u skladu s Poglavljem D ovoga Pravilnika i da je udovoljeno određenim ciljanim točkama, u skladu s Tablicom 2 navedenog Poglavlja; i

(4) koja je:

(a) bilo u sljedećoj situaciji:

(i) u zemlji ili regiji nije zabilježen slučaj GSE-a, ili ukoliko je bilo GSE slučaja da je dokumentirano da je bio podrijetlom iz uvoza i da je bio u potpunosti uništen;

(ii) tijekom najmanje sedam godina ispunjavala kriterije iz točaka (c), (d) i (e) Poglavlja A. ovog Dodatka; i

(iii) odgovarajućom razinom kontrole i revizije dokazano je da preživači nisu bili hranjeni mesno-koštanim brašnom niti masnoćama dobivenim od preživača najmanje osam godina;

(b) bilo u sljedećoj situaciji:

(i) u zemlji ili regiji pojavio se jedan ili više domaćih GSE slučajeva, ali u svakom se slučaju radilo o životinjama oteljenim prije više od 11 godina;

(ii) tijekom najmanje sedam godina ispunjavala je kriterije iz točka (c), (d) i (e) Poglavlja A. ovog Dodatka;

(iii) odgovarajućom razinom kontrole i revizije dokazano je da preživači nisu bili hranjeni mesno-koštanim brašnom niti masnoćama dobivenim od preživača najmanje osam godina;

(iv) žive životinje u zemlji ili regiji, trajno su označene i njihova su kretanja pod kontrolom, a prilikom klanja ili uginuća u potpunosti se uništavaju:

– svi GSE slučajevi,

– sva goveda koja su za vrijeme njihove prve godine života uzgajana uz GSE slučajeve tijekom njihove prve godine života i za koje je istraživanje pokazalo da su za vrijeme tog razdoblja konzumirali jednaku potencijalno kontaminiranu hranu za životinje, ili

– sva goveda rođena u istom stadu kao i ona rođena unutar 12 mjeseci od rođenja GSE slučaja, ukoliko su rezultati pretraživanja iz alineje druge ove podtočke dvojbeni.

II. ZEMLJA ILI REGIJA S KONTROLIRANIM
GSE RIZIKOM

Zemlja ili regija

(1) u kojoj se provela analiza rizika temeljena na podacima iz Poglavlja B ovoga Dodatka radi prepoznavanja povijesnih i postojećih čimbenika rizika;

(2) koja je dokazala da se poduzimaju odgovarajuće mjere radi upravljanja svim utvrđenim rizicima, no čije se mjere nisu provodile u određenom vremenskom razdoblju;

(3) koja je dokazala da je uspostavljeno nadziranje Tipa A, u skladu s Poglavljem D ovoga Dodatka, te da su postignute odgovarajuće ciljne točke u skladu s Tablicom 2 ovoga Dodatka. Ukoliko su postignute odgovarajuće ciljne točke nadziranja Tipa B može zamijeniti nadziranje Tipa A; i

(4) koja je:

(a) bilo u sljedećoj situaciji:

(i) u zemlji ili regiji nije bilo slučajeva GSE, ili je za svaki slučaj GSE dokazano da je potjecao iz uvoza te da je bio u potpunosti uništen, da su kriteriji iz točaka (c), (d) i (e) Poglavlja A ovog Dodatka ispunjeni, i da može biti dokazano odgovarajućom kontrolom i revizijom da u hranidbi preživača nisu korišteni niti mesno-koštano brašno niti masnoće dobivene od preživača;

(ii) da su kriteriji iz točka (c), (d) i (e) Poglavlja A ovoga Dodatka ispunjeni tijekom razdoblja kraćeg od sedam godina; i/ili

(iii) ne može se dokazati da su kontrole hranjenja preživača mesno-koštanim brašnom ili masnoćama dobivenim od preživača na snazi u razdoblju od osam godina;

(b) bilo u sljedećoj situaciji:

(i) u zemlji ili regiji u kojoj se pojavio domaći GSE slučaj, ispunjeni su kriteriji iz točka (c), (d) i (e) Poglavlja A ovoga Dodatka i može biti dokazano odgovarajućom kontrolom i revizijom da u hranidbi preživača nisu korišteni niti mesno-koštano brašno niti masnoće dobivene od preživača;

(ii) da su kriteriji iz točka (c) do (e) Poglavlja A ovoga Dodatka ispunjeni tijekom razdoblja kraćeg od sedam godina i/ili;

(iii) ne može se dokazati da su kontrole hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom ili masnoćama dobivenih od preživača na snazi najmanje osam godina;

(iv) slijedeće životinje, ukoliko su žive u zemlji ili regiji, trajno se identificiraju i njihova se premještanja prate, a prilikom klanja ili uginuća u potpunosti se uništavaju: i

– svi GSE slučajevi, i

– sva goveda koja su za vrijeme njihove prve godine života uzgajana zajedno s GSE slučajevima tijekom njihove prve godine života i za koje je istraživanje pokazalo da su za vrijeme tog razdoblja konzumirali jednaku potencijalno kontaminiranu hranu za životinje, ili

– sva goveda rođena u istom stadu kao i ona rođena unutar 12 mjeseci od rođenja GSE slučaja, ukoliko su rezultati pretraživanja iz alineje druge ove podtočke dvojbeni.

III. ZEMLJA ILI REGIJA S NEUTVRĐENIM
GSE RIZIKOM

Zemlja ili regija za koju utvrđivanje GSE statusa nije zaključeno, ili koja ne udovoljava uvjetima kojima treba udovoljavati zemlja ili regija da bi bile svrstane u jednu od ostalih kategorija.

Poglavlje D
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA NADZIRANJE

1. Tipovi nadziranja

Za provođenje ovoga Dodatka primjenjuju se sljedeći pojmovi:

(a) Nadziranje Tipa A

Primjena nadziranja Tipa A omogućava otkrivanje GSE-a pri zadanoj prevalenciji[41] od barem jednog slučaja na 100 000 u populaciji odraslih goveda u zemlji ili regiji, s razinom sigurnosti od 95 %;

(b) Nadziranje Tipa B

Primjena nadziranja Tipa B omogućava otkrivanje GSE-a pri zadanoj prevalenciji od barem jednog slučaja na 50 000 u populaciji odraslih goveda u zemlji ili regiji, s razinom sigurnosti od 95 %;

Nadziranje Tipa B mogu provoditi zemlje ili regije sa statusom zanemarivog GSE rizika radi potvrđivanja zaključaka analize rizika, primjerice dokazujući učinkovitost mjera za smanjivanje bilo kojih utvrđenih čimbenika rizika, nadziranjem s ciljem prepoznavanja neuspjeha takvih mjera.

Nadziranje Tipa B može se provoditi i kada zemlja ili regija ima status kontroliranog GSE rizika, nakon postizanja odgovarajućih ciljnih točaka korištenjem nadziranja Tipa A, radi održavanja povjerenja u znanje stečeno kroz nadziranje Tipa A.

Za potrebe ovoga Dodatka, a u svrhu nadziranja prepoznate su sljedeće četiri podpopulacije goveda:

(a) goveda starija od 30 mjeseci koja pokazuju promjene u ponašanju ili kliničke znakove u skladu s GSE-om (klinički sumnjiva);

(b) goveda starija od 30 mjeseci koja se otežano kreću, zalegle životinje, koja se ne mogu ustati ili hodati bez pomoći, goveda starija od 30 mjeseci poslana na prisilno klanje ili sa uočenim promjenama tijekom ante mortem pregleda (klanje radi povreda ili prisilno klanje);

(c) goveda starija od 30 mjeseci koja su uginula ili koja su usmrćena na gospodarstvu, tijekom prijevoza ili u klaonici (uginuća );

(d) goveda starija od 36 mjeseci pri redovitom klanju.

2. Strategija nadziranja

2.1. Izrađuje se strategija nadziranja radi osiguravanja da uzorci reprezentativno predstavljaju stado zemlje ili regije u koju su uključeni demografski čimbenici poput vrste proizvodnje i zemljopisne lokacije, te mogući utjecaji kulturološki jedinstvenih načina uzgoja životinja. Korišteni pristup i pretpostavke moraju se u potpunosti dokumentirati, a dokumentacija se čuva sedam godina.

2.2. Radi provedbe strategije nadziranja za GSE, zemlja koristi dokumentirane zapise ili odgovarajuće procjene dobne distribucije populacije odraslih goveda testiranih na GSE, razvrstanih po dobi i podpopulaciji unutar zemlje ili regije.

3. Zadane vrijednosti i ciljne točke

Uzorci za nadziranje moraju udovoljavati ciljnim točkama (eng. »point targets«) iz Tablice 2 ovoga Dodatka na temelju zadanih vrijednosti (eng. »point values«) iz Tablice 1 ovoga Dodatka. Sve klinički sumnjive životinje moraju biti pretražene, bez obzira na ukupni broj točaka. Mora biti uzorkovano najmanje tri od četiri podpopulacije. Ukupan broj točaka za sakupljene uzorke zbraja se tijekom razdoblja od najviše sedam uzastopnih godina radi postizanja ciljnog broja točaka. Ukupan zbroj točaka povremeno se uspoređuje sa ciljnim brojem točaka za zemlju ili regiju.

Tablica 1.

Zadane vrijednosti nadziranja za uzorke sakupljene od životinja iz određene podpopulacije i dobne kategorije

Nadzirana podpopulacija
Rutinsko klanje (1)	Uginuća(2)	Klanje radi povreda (3)	Klinički sumnjive životinje(4)
Dob > 1 godine i < 2 godine
0,01	0,2	0,4	Nije primjenjivo
Dob > 2 godine i < 4 godine (mlađi odrasli)
0,1	0,2	0,4	260
Dob > 4 godine i < 7 godina (srednji odrasli)
0,2	0,9	1,6	750
Dob > 7 godina i < 9 godina (stariji odrasli)
0,1	0,4	0,7	220
Dob > 9 godina (stari)
0,0	0,1	0,2	45
(1) Goveda starija od 36 mjeseci pri redovitom klanju. (2) Goveda starija od 30 mjeseci pronađena uginula ili usmrćena na gospodarstvu, tijekom prijevoza ili u klaonici (uginuća). (3) Goveda starija od 30 mjeseci koja se otežano kreću, zalegle životinje, koje ne mogu ustati ili hodati bez pomoći, goveda starija od 30 mjeseci prisilno zaklana ili s uočenim promjenama tijekom ante mortem pregleda (klanje radi povreda ili prisilno klanje). (4) Goveda starija od 30 mjeseci koja pokazuju promjene u ponašanju ili kliničke znakove GSE-a (klinički sumnjiva).

Tablica 2.

Ciljne točke za različite veličine populacija odraslih goveda u zemlji ili regiji

Ciljne točke za zemlje ili regije
Veličina populacija odraslih goveda (24 mjeseca i starija)	Nadziranje Tipa A	Nadziranje Tipa B
> 1 000 000	300 000	150 000
800 000 – 1 000 000	240 000	120 000
600 000 – 800 000	180 000	90 000
400 000 – 600 000	120 000	60 000
200 000 – 400 000	60 000	30 000
100 000 – 200 000	30 000	15 000
50 000 – 100 000	15 000	7 500
25 000 – 50 000	7 500	3 750

4. Određivanje specifičnih ciljeva

Unutar svake od gore navedene podpopulacije u zemlji ili regiji, mogu se ciljano odrediti goveda koja su uvezena iz zemalja ili regija u kojima je utvrđen GSE i goveda koja su konzumirala potencijalno kontaminiranu hranu za životinje iz zemalja ili regija u kojima je utvrđen GSE.

5. Model za nadziranje GSE-a

U svrhu procjene prisutnosti/prevalencije GSE-a može se koristiti BSurvE model ili druga metoda temeljena na BSurvE modelu.

6. Održavanje nadziranja

Kada se postignu ciljne točke, a u svrhu nastavka određivanja statusa zemlje ili regije kontroliranog GSE rizika ili zanemarivog GSE rizika, nadziranje može biti svedeno na nadziranje Tipa B (pod uvjetom da svi drugi pokazatelji ostanu pozitivni). Radi nastavka udovoljavanja zahtjevima određenim u ovom Poglavlju, daljnje godišnje nadziranje mora uključivati barem tri od četiri propisane podpopulacije. Nadalje, sva goveda klinički sumnjiva na zarazu sa GSE-om pregledavaju se bez obzira na broj nakupljenih točaka. Godišnje nadziranje u zemlji ili regiji nakon postizanja traženih ciljnih točaka ne može biti manji od količine tražene za jednu sedminu ukupnog nadziranje Tipa B.

DODATAK III.

POGLAVLJE A
SUSTAV MONITORINGA

I. MONITORING GOVEDA

1. Općenito

Monitoring goveda mora se provesti u skladu s laboratorijskim metodama određenim u Dodatku X. Poglavlju C točki 3. 1. podtočki (b) ovoga Pravilnika.

2. Monitoring životinja zaklanih za prehranu ljudi

2.1. Sva goveda starija od 24 mjeseca moraju se testirati na GSE:

– koja su zaklana iz nužde u skladu s Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[42] i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[43], ili

– zaklana u skladu s Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[44] i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[45], osim životinja bez kliničkih znakova bolesti, koje su zaklane u okviru programa iskorjenjivanja bolesti,

2.2. Sva goveda starija od 30 mjeseci moraju se testirati na GSE:

– ako su redovno zaklana za prehranu ljudi, ili

– zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti u skladu s Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[46] i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[47], ali koja nisu pokazivala kliničke znakove bolesti,

3. Monitoring životinja koje nisu zaklane za prehranu ljudi

3.1. Na GSE moraju biti testirana sva goveda starija od 24 mjeseca, koja su uginula ili usmrćena, ali nisu bila:

– usmrćena u okviru suzbijanja epidemije, kao što je slinavka i šap

– zaklana za prehranu ljudi;

3.2. Nadležno tijelo može dopustiti odstupanje od odredbi iz podtočke 3.1 ove točke u udaljenim područjima zemlje s malom gustoćom životinja, gdje nije organizirano sakupljanje uginulih životinja. O odobrenom odstupanju nadležno tijelo mora obavijestiti Europsku komisiju i dostaviti popis područja u kojima se navedeno odstupanje primjenjuje. Navedeno odstupanje ne smije obuhvatiti više od 10% populacije goveda u zemlji.

4. Monitoring drugih skupina goveda

Pored pretraživanja navedenih u točkama 2. do 3. ovoga Dijela, mogu se testirati i druga goveda, naročito kad te životinje potječu iz zemalja u kojima je bilo slučajeva domaćeg GSE-a, ako su konzumirale potencijalno kontaminiranu hranu za životinje ili su rođene ili potječu od majki donora zaraženih s GSE.

5. Mjere kod testiranja

5.1. Kada se neka životinja zaklana za prehranu ljudi odabere za testiranje na GSE, na trup te životinje ne smije se staviti zdravstvena oznaka kako je određeno Pravilnikom o higijeni hrane (»Narodne novine«, br. 99/2007)[48] i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[49], sve dok se ne dobije negativni rezultat brzog testa.

5.2. Nadležni veterinarski inspektor može odobriti odstupanje od odredbi podtočke 5.1 ove točke ako u klaonici postoji službeni sustav koji jamči da ni jedan dio pretraženih životinja, na koji je stavljena zdravstvena oznaka, neće napustiti klaonicu dok se ne dobije negativni rezultat brzog testa.

5.3 Svi dijelovi tijela životinje testirane na GSE, uključujući kožu, moraju se zadržati pod službenom kontrolom do dobivanja negativnih rezultata brzog testa, osim ako se uništavaju u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[50].

5.4. Svi dijelovi tijela životinje pozitivne ili dvojbene na brzi test uključujući kožu, uništavaju se u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[51], odvojeno od materijala koji se zadržava zajedno s evidencijama iz Poglavlja B Dijela III. ovoga Dodatka.

5.5. Ukoliko je životinja zaklana za prehranu ljudi pozitivna ili dvojbena brzim testom u skladu s podtočkom 5.4. ove točke, uništava se najmanje onaj trup na istoj liniji klanja neposredno prije i dva trupa neposredno nakon životinje koja je na testu pozitivna ili dvojbena. Iznimno od navedenog nadležni veterinarski inspektor može narediti uništavanje navedenih trupova samo ako je rezultat brzog testa potvrđen kao pozitivan ili dvojben korištenjem potvrdnih metoda pretrage koje su navedene u Dodatku X. Poglavlju C točki 3. točki 3.1. podtočki (b) ovoga Pravilnika.

5.6. Nadležni veterinarski inspektor može odobriti odstupanje od podtočke 5.5. ove točke ako u klaonici postoji sustav koji sprječava međusobnu kontaminaciju trupova.

6. Revizija godišnjeg programa monitoringa u odnosu na GSE (u daljnjem tekstu: GSE monitoring programi), kako je određeno u članku 6. stavku 2. ovoga Pravilnika.

6.1. Dostavljanje zahtjeva

Zahtjev za reviziju godišnjeg GSE monitoring programa koji Uprava za veterinarstvo dostavlja Europskoj komisiji mora sadržavati najmanje sljedeće:

(a) podatke o godišnjem monitoringu GSE-a koji se provodio tijekom prethodnog šestogodišnjeg razdoblja na području zemlje, uključujući detaljnu dokumentaciju kojom se dokazuje udovoljavanje epidemioloških kriterija iz podtočke 7.2. ove točke;

(b) podatke o sustavu identifikacije i sljedivosti goveda, kako je navedeno u točki (b) stavka 3. članka 6. ovoga Pravilnika, koji se provodio tijekom prethodnog šestogodišnjeg razdoblja na području zemlje, uključujući detaljan opis funkcioniranja računalne baze podataka kako je navedeno u članku 5. Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji goveda (»Narodne novine«, broj 99/07, 41/08)[52];

(c) podatke o zabranama koje se odnose na hranidbu (engl. feedban) životinja iz uzgoja u prethodnom šestogodišnjem razdoblju na području zemlje, uključujući detaljan opis provedbe zabrane hranidbe životinja iz uzgoja u skladu s točkom (c) stavka 3. članka 6. ovoga Pravilnika, uključujući plan uzorkovanja te broj i tip utvrđenih nesukladnosti, kao i rezultate provedbe mjera za uklanjanje utvrđenih nesukladnosti;

(d) detaljan opis predloženog revidiranog GSE monitoring programa, koji uključuje zemljopisno područje na kojem se program mora provoditi, kao i opis podpopulacija goveda koje obuhvaća revidirani GSE monitoring program, uključujući dobne granice i broj uzoraka za testiranje;

(e) rezultat sveobuhvatne analize rizika koji pokazuje da je revidiranim GSE monitoring programom osigurana zaštita zdravlja ljudi i životinja. Analiza rizika mora uključiti i analizu kohorte po rođenju ili druga bitna istraživanja kod kojih je cilj dokazati da su mjere za smanjenje rizika od TSE, uključujući zabrane hranidbe kako je navedeno u točki (c) stavka 3. članka 6. ovoga Pravilnika provedene na učinkovit način.

6.2. Epidemiološki kriteriji

Zahtjevi za reviziju GSE monitoring programa uz dodatne uvjete iz točaka (a), (b) i (c) stavka 3 članka 6. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati i sljedeće epidemiološke kriterije:

(a) za razdoblje od najmanje šest uzastopnih godina od dana primjene sheme ispitivanja GSE, kako je navedeno u točki (b) stavka 3 članka 6. ovoga Pravilnika, ili:

– prosječno smanjenje godišnje stope incindencije GSE zapaženo kod populacije odraslih goveda (starijih od 24 mjeseca) bilo je veće od 20 % i ukupan broj goveda zaraženih GSE-om rođenih nakon početka primjene potpune zabrane hranidbe životinja iz uzgoja, kako je navedeno u točki (c) stavka 3. članka 6. ovoga Pravilnika, nije bio veći od 5 % ukupnoga broja potvrđenih slučajeva GSE; ili

– utvrđena godišnja stopa incindencije GSE kod populacije odraslih goveda (starijih od 24 mjeseca) bila je stalno manja od 1/100.000; ili

– ako je populacija odraslih goveda (starijih od 24 mjeseca) manja od 1,000.000 životinja, kumulativni broj potvrđenih slučajeva GSE stalno je ispod pet;

(b) nakon šestogodišnjeg razdoblja navedenog u podtočki (a) ove točke nema pokazatelja da se epidemiološka situacija u odnosu na GSE pogoršava.

II. MONITORING OVACA I KOZA

1. Općenito

Monitoring ovaca i koza provodi se u skladu s laboratorijskim metodama određenim u Dodatku X. Poglavlju C. točkom 3.2 podtočkom (b) ovoga Pravilnika.

2. Monitoring ovaca i koza zaklanih za prehranu ljudi

(a) Ukoliko populacija ženki ovaca i pripuštenih šilježica prelazi 750 000 životinja mora se testirati godišnje najmanje 10 000 ovaca zaklanih za prehranu ljudi u skladu s pravilima za uzorkovanje određenim točkom 4. ovoga Dijela;

(b) Ukoliko populacija ojarenih i pripuštenih koza prelazi 750 000 životinja mora se testirati godišnje najmanje 10 000 koza zaklanih za prehranu ljudi u skladu s pravilima za uzorkovanje određenim točkom 4. ovoga Dijela;

(c) Ukoliko postoje poteškoće u prikupljanju dovoljnog broja zdravih ovaca i koza namijenjenih klanju kako bi se postigao minimalni broj uzorka iz podtočke (a) i (b) ove točke, nadležno tijelo može odabrati zamjenu maksimalno 50 % minimalnog broja uzoraka testiranjem uginulih ovaca ili koza starijih od 18 mjeseci u omjeru jedan na jedan s tim da se taj broj dodaje minimalnom broju uzorka određenog u točki 3. ovoga Dijela. Uprava za veterinarstvo može odrediti zamjenu maksimalno 10 % minimalnog broja uzorka na način da se testiraju ovce ili koze starije od 18 mjeseci u omjeru jedan na jedan, usmrćene u okviru iskorjenjivanja bolesti.

3. Monitoring ovaca i koza koje nisu zaklane
radi prehrane ljudi

Testiranje se mora provesti u skladu s pravilima za uzorkovanje određenim točkom 4. ovoga Dijela i minimalnim brojem uzoraka iz Tablice A i Tablice B ove točke na ovcama i kozama koje su uginule ili su usmrćene, ali nisu:

– usmrćene u okviru iskorjenjivanja bolesti, ili

– zaklane radi prehrane ljudi.

Tablica A

Populacija ovaca i pripuštenih šilježica u zemlji	Minimalni broj uzorka uginulih ovaca(1)
> 750 000	10 000
100 000-750 000	1 500
40 000-100 000	100 % do 500
< 40 000	100 % do 100
(1) Minimalni broj uzorka određen je na način da je uzeta u obzir veličina populacije ovaca u zemlji i namijenjene postizanju ostvarivih ciljeva.

Tablica B

Populacija ojarenih i pripuštenih koza	Minimalni broj uzorka mrtvih koza(1)
> 750 000	10 000
250 000-750 000	1 500
40 000-250 000	100 % do 500
< 40 000	100 % do 100
(1) Minimalne broj uzorka određen je na način da je uzeta u obzir veličina populacije koza u zemlji i namijenjene postizanju ostvarivih ciljeva.

4. Pravila uzorkovanja koja se primjenjuju na životinje iz točaka 2. i 3. ovoga Dijela

Životinje moraju biti starije od 18 mjeseci ili imati više od dva trajna sjekutića koja su izbila kroz desni.

Starost životinja procjenjuje se na temelju pregleda zubala, vidljivih znakova zrelosti ili bilo kojeg drugog pouzdanog podatka.

Odabir uzorka određuje se u svrhu izbjegavanja prevelike zastupljenosti bilo koje skupine s obzirom na podrijetlo, dob, vrstu, tip proizvodnje ili druge karakteristike.

Uzorkovanje mora biti reprezentativno za svaku regiju i sezonu. Izbjegava se višestruko uzorkovanje u istom stadu, gdje god je moguće. Programima monitoringa mora se postići, gdje god je moguće, da predmet testiranja na TSE tijekom uzastopnih godina uzorkovanja budu sva službeno registrirana gospodarstva s više od 100 životinja i ona u kojima nikada nisu utvrđeni slučajevi TSE-a.

Mora se uspostaviti sustav za provjeru ciljane ili druge osnove radi onemogućavanja izbjegavanja uzorkovanja životinja.

Uprava za veterinarstvo odlučuje o izuzimanju od uzorkovanja udaljenih područja s niskom gustoćom životinja, gdje nije organizirano sakupljanje uginulih životinja.

Uprava za veterinarstvo o navedenom odstupanju obavještava Europsku komisiju i dostavlja popis udaljenih područja na koje se primjenjuje odstupanje. Odstupanje ne pokriva više od 10 % populacije ovaca i koza u zemlji.

5. Monitoring zaraženih stada

Životinje starije od 18 mjeseci ili koje imaju više od dva trajna sjekutića koja su izbila kroz desni, te koje su usmrćene radi uništavanja u skladu s Dodatkom VII. točkom 2.3. podtočkom (b) alinejama (i) ili (ii) ili točkom 5.podtočkom (a) ovoga Pravilnika, testiraju se na temelju odabira jednostavnog slučajnog uzorka prema broju uzorka određenih u sljedećoj tablici.

Broj životinja starijih od 18 mjeseci ili koje imaju više od dva trajna sjekutića koja su izbila kroz desni, koje su usmrćene i neškodljivo uništene	Minimalni broj uzorak
70 ili manje	Sve odgovarajuće životinje
80	68
90	73
100	78
120	86
140	92
160	97
180	101
200	105
250	112
300	117
350	121
400	124
450	127
500 ili više	150

6. Monitoring drugih životinja

Uz programe monitoringa navedene u točkama 2., 3. i 4. ovoga Dijela nadležno tijelo može provoditi i monitoring drugih životinja, naročito:

– životinja koje se koriste za proizvodnju mlijeka,

– životinja koje potječu iz zemalja s domaćim slučajevima TSE-a,

– životinja koje su konzumirale potencijalno kontaminiranu hranu za životinje,

– životinja rođenih ili podrijetlom od ženki zaraženih TSE-om.

7. Mjere nakon testiranja ovaca i koza

7.1. Ovce ili koze zaklane za prehranu ljudi, testirane na TSE u skladu s točkom 2. ovoga Dijela, njihovi trupovi ne označavaju se zdravstvenom oznakom iz Dodatka I. Poglavlja III. Odjeljka I. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 99/2007)[53] do dobivanja negativnog rezultata na brzom testu.

7.2. Nadležni veterinarski inspektor može odstupiti od podtočke 7.1. ove točke ukoliko je u klaonici uspostavljen sustav koji je odobrilo nadležno tijelo kojim je osigurana sljedivost svih dijelova životinje i da niti jedan dio testirane životinje koja nosi zdravstvenu oznaku ne može napustiti klaonicu do dobivanja negativnog rezultata brzog testa.

7.3. Svi dijelovi tijela testirane životinje, uključujući kožu, zadržavaju se pod službenim nadzorom do dobivanja negativnog rezultata brzog testa, osim nusproizvoda koji se izravno uništavaju u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[54].

7.4. Osim za materijal koji se treba zadržati u skladu sa evidencijama iz Poglavlja B. Dijela III. ovog Dodatka, svi dijelovi tijela životinje koja je pozitivna na brzom testu, uključujući kožu, moraju se odmah uništiti u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi preuzimaju seodredbe [55].

8. Genotipizacija

8.1. Genotip bjelančevine priona za kodone 136, 154 i 171 mora biti određen za svaki pozitivan slučaj TSE u ovce. TSE slučajevi utvrđeni u ovaca sa genotipima koji kodiraju alanin na oba alela na kodonu 136, arginin na oba alela na kodonu 154 i arginin na oba alela na kodonu 171 moraju se odmah prijaviti Europskoj komisiji. Ukoliko je TSE pozitivan slučaj atipičan slučaj grebeža ovaca, mora biti određen genotip bjelančevine priona za kodon 141.

8.2. Uz genotipizirane životinje u skladu s točkom 8.1. ove točke, određuje se genotip bjelančevine priona za kodone 136, 141, 154 i 171 na minimalnom uzorku ovaca. U slučaju kad je u populaciji odraslih ovaca više od 750 000 životinja u zemlji, minimalni se uzorak sastoji od barem 600 životinja, a kad je populacija životinja ispod navedenog broja, minimalni uzorak mora se uzeti od najmanje 100 životinja. Uzorci se mogu odabrati od životinja zaklanih za prehranu ljudi, od životinja uginulih na gospodarstvu ili od živih životinja. Uzorak treba biti reprezentativan za čitavu populaciju ovaca.

III. MONITORING DRUGIH VRSTA ŽIVOTINJA

Nadležno tijelo može odrediti, u slučaju potrebe, monitoring na TSE i kod drugih vrsta životinja osim goveda, ovaca i koza.

POGLAVLJE B
IZVJEŠĆIVANJE I EVIDENCJE

I. ZAHTJEVI

A. Podaci koji moraju biti navedeni u godišnjem izvješću u skladu s odredbama članka 6. stavka 6. ovoga Pravilnika.

1. Broj sumnjivih slučajeva po vrstama životinja, kojima je ograničeno kretanje u skladu s člankom 12. stavkom 1. ovoga Pravilnika.

2. Broj sumnjivih slučajeva po vrstama životinja, koji podliježu laboratorijskom pretraživanju u skladu s člankom 12. stavkom 2. ovoga Pravilnika, uključujući rezultate brzih i potvrdnih testova (broj pozitivnih i negativnih), a kod goveda, procjena dobne distribucije svih testiranih životinja. Dobne kategorije moraju se grupirati, kad god je to moguće na sljedeći način:« do 24 mjeseca starosti«;dvanaestomjesečne kategorije u razdoblju između 24 i 155 mjeseci i »iznad 155 mjeseci starosti«.

3. Broj stada u kojih su sumnjivi slučajevi kod ovaca i koza prijavljeni i istraženi u skladu sa člankom 12. stavcima 1. i 2. ovoga Pravilnika.

4. Broj testiranih goveda unutar svake od podpopulacija navedenih u Poglavlju A Dijelu I. točkama 2.1, 2.2, 3.1, i 4. ovoga Dodatka. Metoda odabira uzoraka, rezultat brzih i potvrdnih testova i procjena dobne kategorije testiranih životinja grupiranih kako je navedeno u točki 2. ovoga Dijela.

5. Broj ovaca i koza te stada testiranih unutar svake od podpopulacija navedenih u Poglavlju A Dijela II. točaka 2., 3. i 5. ovoga Dodatka, zajedno s metodom odabira uzoraka i rezultatima brzih i potvrdnih testova.

6. Zemljopisna distribucija, uključujući zemlju podrijetla ako to nije Republika Hrvatska, pozitivnih slučajeva GSE i grebeža ovaca. Godina, a gdje je moguće i mjesec rođenja moraju biti navedeni za svaki TSE slučaj u goveda, ovaca i koza. Slučajevi TSE koji se smatraju atipičnim i razlozi za to moraju biti navedeni. Za slučajeve grebeža ovaca rezultati primarnog molekularnog testiranja razlikovnim imunobloting testom navedenim u Dodatku X. Poglavlju C. točki 3.2. podtočkama (c) i (i) ovoga Pravilnika moraju biti navedeni.

7. Broj uzoraka i broj potvrđenih pozitivnih slučajeva TSE, kod drugih životinja, osim goveda, ovaca i koza, po vrstama.

8. Genotip i, gdje je to moguće, pasmina svake ovce pozitivne na TSE ili uzorkovane u skladu s odredbama navedenim u Poglavlju A Dijelu II točkama 8.1. i 8.2. ovoga Dodatka.

B. Razdoblje izvješćivanja

Zbirna izvješća koja sadrže podatke iz točke A ovoga Dijela, dostavljaju se Europskoj komisiji mjesečno, ili, u odnosu na informacije navedene u točki 8. istoga Poglavlja, kvartalno, mogu sačinjavati godišnje izvješće iz članka 6. stavka 6. ovoga Pravilnika uz uvjet da su podaci redovito ažurirani kad god dodatni podaci postanu dostupni.

II. EVIDENCIJE

1. Nadležno tijelo mora sedam godina čuvati evidencije o:

– broju i tipu životinja kojima je bilo ograničeno premještanje u skladu s člankom 12. stavkom 1. ovoga Pravilnika

– broju i ishodu kliničkih i epidemioloških istraživanja u skladu s člankom 12. stavkom 1. ovoga Pravilnika

– broju i ishodu laboratorijskih pretraga u skladu s člankom 12. stavkom 2. ovoga Pravilnika

– broju, identitetu i podrijetlu životinja uzorkovanih u okviru monitoring programa u skladu s Poglavljem A ovoga Dodatka i gdje je to moguće, podatke o starosti, pasmini i anamnezi

– genotipu prionskog proteina pozitivnih TSE slučajeva u ovaca.

2. Laboratorij, koji obavlja ispitivanja, mora sedam godina čuvati sve evidencije o testiranjima, posebice laboratorijske radne knjige i, ukoliko je odgovarajuće, parafinske blokove i fotografije (»filmove«) Western blot testova.

DODATAK IV.

HRANIDBA ŽIVOTINJA

I. Dodatne zabrane na koje se odnosi članak 7. stavak 1. ovoga Pravilnika

Zabrana iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika proširuje se i na hranidbu:

a) životinja iz uzgoja, osim mesoždera koji se uzgajaju za proizvodnju krzna s:

(i) prerađenim životinjskim bjelančevinama

(ii) želatinom podrijetlom od preživača

(iii) proizvodima od krvi

(iv) hidroliziranim bjelančevinama

(v) dikalcij fosfatom i trikalcij fosfatom životinjskog podrijetla

(vi) hranom za životinje koja sadrži bjelančevine navedene u podtočkama (i) do (v) ove točke,

b) preživača životinjskim bjelančevinama i hranom za životinje koja sadrži takve bjelančevine.

II. Odstupanja od zabrana iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika i posebni uvjeti za primjenu navedenih odstupanja.

A. Zabrane iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

(a) hranidbu životinja iz uzgoja bjelančevinama iz podtočaka (i), (ii), (iii) i (iv) točke, i hranom za životinje dobivenom od tih bjelančevina, pod uvjetom da su te bjelančevine:

i) mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i kolostrum;

ii) jaja i proizvodi od jaja;

iii) želatina podrijetlom od nepreživača;

iv) hidrolizirane bjelančevine dobivene od dijelova nepreživača i koža preživača;

(b) hranidba životinja nepreživača iz uzgoja s bjelančevinama navedenim u točkama (i), (ii) i (iii) i proizvodima dobivenim od tih bjelančevina:

i) riblje brašno u skladu s uvjetima propisanim u točki B ovoga Dijela;

ii) dikalcij fosfat i trikalcij fosfat u skladu s uvjetima propisanim u točki C ovoga Dijela;

iii) proizvodi od krvi dobiveni od nepreživača u skladu s uvjetima propisanim u točki D ovog Dijela;

(c) hranidba riba krvnim brašnom dobivenim od nepreživača u skladu s uvjetima propisanim u točki D ovoga Dijela;

(d) hranidba životinja iz uzgoja hranom za životinje biljnog podrijetla i hranom za životinje koja sadrži takve proizvode nakon utvrđivanja neznatnih čestica kosti može biti odobrena od nadležnog tijela ukoliko su rezultati provedene procjene rizika zadovoljavajući. Procjena rizika mora uzeti u obzir najmanje količinu i mogući izvor kontaminacije te krajnje odredište pošiljke;

(e) hranidba sisajućih preživača ribljim brašnom u skladu s uvjetima propisanim u točki B.A ovoga Dijela.

B. Za korištenje ribljeg brašna navedenog u točki A podtočki (b) alineji i) ovoga Dijela i korištenje hrane za životinje koja sadrži riblje brašno za hranidbu životinja nepreživača iz uzgoja (osim hranidbe mesojeda koji se uzgajaju za proizvodnju krzna) moraju se ispuniti sljedeći uvjeti:

a) riblje brašno mora biti proizvedeno u objektima koji se bave isključivo proizvodnjom proizvoda od ribe;

b) prije puštanja u slobodni promet, svaka pošiljka uvezenog ribljeg brašna mora se analizirati mikroskopskom pretragom u skladu s posebnim propisom[56];

c) hrana za životinje koja sadrži riblje brašno mora se proizvoditi u objektima koji ne proizvode hranu za preživače i koje je nadležno tijelo odobrilo za tu namjenu.

Iznimno od odredbe iz podtočke (c) ove točke :

(i) posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje koja sadrži riblje brašno nije potrebno u slučaju proizvodnje za vlastite potrebe u objektima:

– koji su registrirani od nadležnog tijela

– koji drže samo nepreživače

– koji proizvode potpunu hranu za životinje koja se koristi samo na istom gospodarstvu, i

– pod uvjetom da hrana za životinje, koja sadrži riblje brašno i koja se koristi u proizvodnji, sadrži manje od 50% sirovih bjelančevina;

(ii) proizvodnju hrane za preživače u objektima koji proizvode i hranu za životinje koja sadrži riblje brašno a namijenjena je drugim vrstama životinja, nadležno tijelo može odobriti pod sljedećim uvjetima:

– hrana za životinje, u rasutom stanju (rinfuzi) i pakirana, namijenjena za preživače, mora se držati u prostorijama koje su fizički odvojene od ribljeg brašna u rasutom stanju i hrane za životinje koja sadrži riblje brašno u rasutom stanju prilikom skladištenja, prijevoza i pakiranja,

– hrana za životinje namijenjena preživačima mora se proizvoditi u prostorijama koje su fizički odvojene od prostorija u kojima se proizvodi hrana za životinje koja sadrži riblje brašno,

– evidencije u kojima su navedeni podaci o nabavi i korištenju ribljeg brašna i prodaji hrane za životinje koja sadrži riblje brašno moraju se čuvati najmanje pet godina kako bi se mogle dati na uvid nadležnom tijelu i

– hrana namijenjena preživačima mora se redovito testirati na prisutnost proteina životinjskog podrijetla uključujući riblje brašno kako bi se isključila mogućnost prisutnosti zabranjenih bjelančevina;

d) na komercijalnom dokumentu koji prati pošiljku hrane za životinje koja sadrži riblje brašno i bilo koje pakiranje koje sadrži takvu pošiljku mora biti jasno označeno »sadrži riblje brašno – ne smije se koristiti za hranidbu preživača«;

e) hrana za životinje u rasutom stanju, koja sadrži riblje brašno, mora se prevoziti vozilima koja istovremeno ne prevoze hranu za preživače. Ako se to vozilo naknadno koristi za prijevoz hrane namijenjene preživačima, ono treba biti temeljito očišćeno u skladu s procedurom koju je odobrilo nadležno tijelo, da bi se izbjegla unakrižna kontaminacija;

f) Korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži riblje brašno zabranjeno je na gospodarstvima na kojima se drže preživači.

Iznimno od navedene zabrane, nadležno tijelo može dopustiti korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži riblje brašno na gospodarstvima na kojima se drže preživači, ako utvrdi da se na odnosnom gospodarstvu provode mjere kojima se sprječava hranidba preživača hranom koja sadrži riblje brašno.

B.A. Sljedeći uvjeti primjenjuju se kod korištenja ribljeg brašna iz točke A podtočke (e) ovoga Dijela i hrane za životinje koja sadrži riblje brašno u hranidbi sisajućih preživača:

a) riblje brašno mora biti proizvedeno u objektima koji se bave isključivo proizvodnjom proizvoda od ribe;

b) prije puštanja u slobodni promet, svaka pošiljka uvezenog ribljeg brašna mora se analizirati mikroskopskom pretragom u skladu s posebnim propisom[57];

c) korištenje ribljeg brašna za mlade preživače iz uzgoja može biti dozvoljeno samo za proizvodnju mliječnih zamjenica distribuiranih u suhom obliku i primijenjenih nakon otapanja u zadanoj količini tekućine, namijenjenih hranidbi sisajućih preživača kao dodatka ili zamjene za postkolostralno mlijeko prije odbića;

d) mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno namijenjene mladim preživačima iz uzgoja moraju biti proizvedene u objektima koji ne proizvode drugu hranu za preživače i koji su u tu svrhu odobreni od nadležnog tijela.

Iznimno od odredbi iz podtočke d) ove točke, proizvodnja druge hrane za preživače u objektima koji također proizvode mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno namijenjeno mladim preživačima iz uzgoja mogu biti odobreni od nadležnog tijela u skladu sa slijedećim uvjetima:

(i) hrana za životinje, u rasutom stanju (rinfuzi) i pakirana, namijenjena za preživače, mora se držati u prostorijama koje su fizički odvojene od ribljeg brašna u rasutom stanju i mliječnih zamjenica u rasutom stanju koje sadrže riblje brašno, prilikom skladištenja, prijevoza i pakiranja,

(ii) druga hrana namijenjena preživačima, proizvedena u objektima fizički odvojenih od objekata u kojima se proizvode mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno,

(iii) detaljne evidencije o nabavi i korištenju ribljeg brašna i prodaji mliječnih zamjenica koje sadržavaju riblje brašno moraju se čuvati i biti dostupne nadležnom tijelu najmanje pet godina, i

(iv) hrana namijenjena preživačima mora se redovito testirati na prisutnost proteina životinjskog podrijetla uključujući riblje brašno kako bi se isključila mogućnost sadržaja zabranjenih bjelančevina. Rezultati se moraju čuvati i biti dostupni nadležnom tijelu najmanje pet godina;

(e) na komercijalnom dokumentu koji prati mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno namijenjeno mladim preživačima iz uzgoja i bilo koje pakiranje koje sadrži takvu pošiljku mora biti naznačeno: »sadrži riblje brašno namijenjeno isključivo za hranidbu sisajućih preživača«;

(f) mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno u rasutom stanju namijenjene mladim preživačima iz uzgoja ne smiju se prevoziti vozilima koja istovremeno prevoze drugu hranu za preživače. Ako se to vozilo zatim koristi za prijevoz hrane namijenjene preživačima, ono treba biti temeljito očišćeno u skladu s procedurom koju je odobrilo nadležno tijelo, da bi se izbjegla unakrižna kontaminacija;

(g) na gospodarstvu gdje se drže preživači moraju se provoditi mjere kako bi se spriječilo da se mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno koriste u hranidbi drugih preživača osim onih izuzetih u točki A podtočki (e) ovoga Dijela. Nadležno tijelo sastavlja popis farmi koje koriste mliječne zamjenice koje sadrže riblje brašno na temelju prethodnih prijava farmi ili drugih sustava.

C. Za korištenje dikalcij fosfata i trikalcij fosfata navedenih u točki A podtočki (b) alineji (ii) ovoga Dijela i hrane za životinje koja sadrži navedene proteine iz navedenih točaka za hranidbu nepreživača iz uzgoja (isključujući hranidbu mesoždera koji se drže za proizvodnju krzna) moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) Hrana za životinje koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat mora biti proizvedena u objektima koji ne pripremaju hranu za preživače i koji su odobreni od nadležnog tijela za navedenu namjenu.

Iznimno:

(i) posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat nije potrebno u slučaju proizvodnje za vlastite potrebe:

– koji su registrirani od nadležnog tijela

– koji drže samo nepreživače

– koji proizvode hranu za životinje koja se koristi samo na istom gospodarstvu, i

– pod uvjetom da dotična hrana za životinje, koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat korištena u proizvodnji, sadrži manje od 10% ukupnog fosfora;

(ii) proizvodnju hrane za preživače u objektima koji proizvode i hranu koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat a namijenjena je drugim vrstama životinja, nadležno tijelo može odobriti pod sljedećim uvjetima:

– hrana za životinje, u rasutom stanju (rinfuzi) i pakirana, namijenjena za preživače, mora se proizvoditi u prostorijama koje su fizički odvojene od onih prostorija gdje se proizvodi hrana za životinje koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat

– hrana za životinje u rasutom stanju namijenjena preživačima mora se tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja držati u prostorijama koje su fizički odvojene od prostorija u kojima se drži hrana za životinje koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat u rasutom stanju i diklacij fosfat ili trikalcij fosfat u rasutom stanju

– evidencije u kojima su navedeni podaci o nabavi i korištenju diklacij fosfata ili trikalcij fosfata i prodaji hrane za životinje koja sadrži diklacij fosfat ili trikalcij fosfat moraju se čuvati na način da budu dostupne nadležnom tijelu, najmanje pet godina,

b) na oznaci i dokumentu koji prati hranu za životinje koja sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat mora bit jasno naznačeno »sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat životinjskog podrijetla – ne smije se koristiti za hranidbu preživača«,

c) hrana za životinje u rasutom stanju, koja sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat, mora se prevoziti vozilima koja istovremeno ne prevoze hranu za preživače. Ako se to vozilo poslije koristi za prijevoz hrane namijenjene preživačima, ono treba biti temeljito očišćeno u skladu s procedurom koju je odobrilo nadležno tijelo, da bi se izbjegla unakrižna kontaminacija,

d) Korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat zabranjeno je na gospodarstvima na kojima se drže preživači. Iznimno, nadležno tijelo može odobriti korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat na gospodarstvima na kojima se drže preživači, ako utvrdi da se na gospodarstvu provode mjere koje sprječavaju hranidbu preživača navedenom hranom za životinje.

D. Za korištenje proizvoda od krvi navedenih u točki A podtočki (b) alineji (iii) ovoga Dijela i krvnog brašna navedenog u točki A podtočki (c) ovoga Dijela i hrane za životinje koja sadrži takve bjelančevine za hranidbu nepreživača iz uzgoja i riba, moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

a) krv mora potjecati iz klaonica odobrenih u Europskoj uniji u kojima se ne kolju preživači, i koje su registrirane kao klaonice u kojima se ne kolju preživači i mora se prevoziti izravno u objekt za preradu, u vozilima koja su isključivo namijenjena za prijevoz krvi od nepreživača. Ako se takvo vozilo prethodno koristilo za prijevoz krvi preživača, to vozilo nakon čišćenja mora pregledati službeni veterinar prije prijevoza krvi od nepreživača.

Iznimno, nadležno tijelo može odobriti klanje preživača u klaonicama u kojima se sakuplja krv nepreživača namijenjena za proizvodnju proizvoda od krvi i krvnog brašna koji se koristiti kao hrana za nepreživače iz uzgoja i ribe, ako te klaonice imaju priznati sustav kontrole, koji uključuje najmanje sljedeće:

– klanje nepreživača mora biti fizički odvojeno od klanja preživača

– sakupljanje, skladištenje, prijevoz i pakiranje krvi podrijetlom od nepreživača mora se obavljati u prostorima koji su fizički odvojeni od prostora za sakupljanje, skladištenje, prijevoz i pakiranje krvi preživača, i

– krv podrijetlom od nepreživača mora se redovito uzorkovati i analizirati na prisutnost bjelančevina preživača;

(b) Proizvodi od krvi i krvno brašno moraju se proizvoditi u objektu koji isključivo prerađuje krv nepreživača.

Iznimno, nadležno tijelo može dopustiti proizvodnju proizvoda od krvi i krvnog brašna, namijenjenih za korištenje u hranidbi životinja za nepreživače iz uzgoja i riba, u objektima koji prerađuju krv preživača, koji primjenjuju priznati sustav kontrole za sprječavanje unakrižne kontaminacije, koji mora najmanje uključivati sljedeće:

– prerada krvi nepreživača mora se obavljati u zatvorenom sustavu koji je fizički odvojen od sustava za preradu krvi preživača,

– držanje sirovine u rasutom stanju i gotovih proizvoda u rasutom stanju, podrijetlom od preživača tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja mora se obavljati u prostorima koji su fizički odvojeni od prostora u kojima su sirovine u rasutom stanju i gotovi proizvodi u rasutom stanju, podrijetlom od nepreživača, i

– redovito uzorkovanje i analiza proizvoda od krvi podrijetlom od nepreživača i krvnog brašna na prisutnost bjelančevina podrijetlom od preživača;

(c) Hrana za životinje koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno mora se proizvoditi u objektima u kojima se ne priprema hrana za preživače ili životinje iz uzgoja osim riba i koji su u tu svrhu odobreni od nadležnog tijela.

Iznimno:

(i) posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno nije potrebno u slučaju proizvodnje za vlastite potrebe:

– koji su registrirani od nadležnog tijela,

– koji drže samo nepreživače, u slučaju korištenja proizvoda od krvi ili samo ribe u slučaju korištenja krvnog brašna,

– koji proizvode potpunu hranu za životinje koja se koristi samo na istom gospodarstvu, i

– pod uvjetom da hrana za životinje, koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno i koja se koristi u proizvodnji, sadrži manje od 50% ukupnih bjelančevina;

(ii) proizvodnju hrane za preživače u objektima koji proizvode i hranu koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno a namijenjena je za nepreživače iz uzgoja ili ribe, nadležno tijelo može odobriti pod sljedećim uvjetima:

– hrana za životinje u rasutom stanju i pakirana, namijenjena za preživače ili životinje iz uzgoja, osim riba, mora se proizvoditi u prostorijama koje su fizički odvojene od onih prostorija gdje se proizvodi hrana za životinje koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno,

– hrana za životinje u rasutom stanju mora se tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja držati u prostorijama koje su fizički odvojene i to:

a) hrana za životinje namijenjena preživačima mora se držati odvojeno od proizvoda od krvi i hrane za životinje koja sadrži proizvode od krvi;

b) hrana za životinje namijenjena životinjama iz uzgoja osim riba mora se držati odvojeno od krvnog brašna i od hrane za životinje koja sadrži krvno brašno,

– evidencije u kojima su navedeni podaci o nabavi i korištenju proizvoda od krvi i krvnog brašna i prodaji hrane za životinje koja sadrži takve proizvode od krvi ili krvno brašno moraju se čuvati na način da budu dostupne nadležnom tijelu najmanje pet godina,

d) Na oznaci i pratećem komercijalnom dokumentu ili certifikatu koji prate hranu za životinje koja sadrži proizvode od krvi ili krvno brašno mora biti jasno naznačeno »sadrži proizvode od krvi – ne smije se koristiti za hranidbu preživača« ili »sadrži krvno brašno – samo za hranidbu riba«,

e) hrana za životinje u rasutom stanju, koja sadrži proizvode od krvi mora se prevoziti vozilima koja istovremeno ne prevoze hranu za preživače, a hrana za životinje u rasutom stanju koja sadrži krvno brašno mora se prevoziti vozilima koja ne prevoze u isto vrijeme hranu za životinje iz uzgoja osim za ribe. Ako se to vozilo poslije koristi za prijevoz hrane namijenjene preživačima ili životinjama iz uzgoja osim ribama, ono treba biti temeljito očišćeno u skladu s procedurom koju je odobrilo nadležno tijelo, da bi se izbjegla unakrižna kontaminacija,

f) korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži proizvode od krvi zabranjeno je na gospodarstvima na kojima se drže preživači, kao i korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži krvno brašno na gospodarstvima na kojima se drže životinje iz uzgoja osim riba.

Iznimno, nadležno tijelo može odobriti korištenje i skladištenje hrane za životinje koja sadrži krvne proizvode ili krvno brašno na gospodarstvima na kojima se drže životinje iz uzgoja osim riba, ako utvrdi da se na gospodarstvu provode mjere za sprječavanje hranidbe preživača i drugih vrsta životinja osim riba hranom koja sadrži krvne proizvode i krvno brašno.

III. OPĆI PROVEDBENI UVJETI

A. Primjena odredbi iz ovoga Dodatka ne isključuje odredbe posebnog propisa o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[58],

B. Nadležno tijelo mora voditi ažurirane liste:

(a) odobrenih klaonica za sakupljanje krvi u skladu s točkom D podtočkom (a) Dijela II ovoga Dodatka;

(b) odobrenih objekta za preradu koji proizvode dikalcij fosfat, tikalcij fosfat, proizvode od krvi ili krvno brašno, i

(c) objekta, osim onih za vlastite potrebe, odobrenih za proizvodnju hrane za životinje koja sadrži riblje brašno i bjelančevine navedene u podtočki (b) ove točke koji posluju u skladu s uvjetima navedenim u točki B podtočki (c), točki C podtočki (a) i točki D podtočki (c) Dijela II. ovoga Dodatka.

C. (a) Prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju, osim ribljeg brašna i proizvodi u rasutom stanju uključujući hranu za životinje, organska gnojiva i poboljšivači tla koji sadrže takve bjelančevine, moraju se skladištiti i prevoziti u prostorima odnosno prijevoznim sredstvima isključivo predviđenim za tu namjenu. Takvo se skladište ili vozilo može, nakon čišćenja, koristiti za druge namjene samo nakon što ih pregleda nadležni veterinarski inspektor.

(b) Riblje brašno u rasutom stanju kako je navedeno u točki A podtočki (b) alineji i) Dijela II. ovoga Dodatka, diklacij fosfat i tri kalcij fosfat u rasutom stanju kako je navedeno u točki A podtočki (b) alineji ii) Dijela II. ovoga Dodatka, proizvodi od krvi kako je navedeno u točki A podtočki (b) alineji iii) Dijela II. ovoga Dodatka i krvno brašno iz točke A podtočke (c) Dijela II ovoga Dodatka, moraju se skladištiti i prevoziti kontejnerima i vozilima predviđenim isključivo za tu namjenu.

(c) Iznimno od odredbi iz podtočke (b) ove točke:

(i) kontejneri ili vozila mogu se koristiti za skladištenje i prijevoz hrane za životinje koja sadrži navedene bjelančevine;

(ii) kontejneri ili vozila mogu se, nakon čišćenja, koristiti za druge namjene, nakon što ih pregleda nadležni veterinarski inspektor; i

(iii) kontejneri i vozila koja prevoze riblje brašno mogu se koristiti za druge namjene ako poslovni subjekt primjenjuje sustav kontrole za sprječavanje unakrižne kontaminacije, priznat od strane nadležnog tijela. Taj sustav kontrole mora najmanje uključivati:

– vođenje evidencije o prevoženom materijalu i čišćenju vozila, i

– redovito uzorkovanje i analizu prevezene hrane za životinje na nazočnost ribljeg brašna.

Nadležni veterinarski inspektor mora provoditi česte kontrole na licu mjesta, da bi potvrdio ispravnost primjene sustava kontrole.

D. Hrana za životinje, uključujući hranu za kućne ljubimce, koja sadrži proizvode od krvi podrijetlom od preživača ili prerađene životinjske bjelančevine osim ribljeg brašna ne smije se proizvoditi u objektima koji proizvode hranu za životinje iz uzgoja, uz izuzetak za mesojede koji se uzgajaju za proizvodnju krzna.

Hrana za životinje u rasutom stanju uključujući hranu za kućne ljubimce koja sadrži proizvode od krvi podrijetlom od preživača ili prerađene životinjske bjelančevine, osim ribljeg brašna, mora se tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja držati u prostorijama koje su fizički odvojene od prostorija u kojima se drži hrana za životinje iz uzgoja u rasutom stanju, osim hrane za mesoždere koji se uzgajaju za proizvodnju krzna.

Hrana za kućne ljubimce i hrana za životinje namijenjena za hranidbu mesoždera koji se uzgajaju za proizvodnju krzna koja sadrži dikalcij fosfat ili trikalcij fosfat iz točke A podtočke (b) alineje ii) u Dijelu II. ovoga Dodatka, proizvode od krvi iz točke A podtočke (b) alineje iii) iz Dijela II ovoga Dodatka, moraju se proizvoditi i prevoziti u skladu s odredbama iz točke C podtočaka (a) i (c) i točke D podtočaka (c) i (e) iz Dijela II. ovoga Dodatka,

E. 1. Zabranjen je izvoz u druge zemlje prerađenih bjelančevina dobivenih od preživača te proizvoda koji sadrže takve prerađene životinjske bjelančevine. Navedena zabrana ne odnosi se na prerađenu hranu za kućne ljubimce uključujući konzerviranu hranu za kućne ljubimce koja sadrži bjelančevine dobivene od preživača obrađene i označene u skladu s posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[59].

2. Izvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača i proizvodi koji sadrže takve bjelančevine nadležno tijelo može dopustiti samo pod sljedećim uvjetima:

– da su isti namijenjeni za uporabu koja nije zabranjena temeljem članka 8. ovoga Pravilnika,

– da se prije izvoza sa zemljom odredišta sklopi ugovor kojim se zemlja uvoznica obvezuje da će poštivati odredbe o krajnjoj uporabi i da neće ponovno izvesti dotične prerađene životinjske bjelančevine ili proizvode koji sadrže takve bjelančevine, za uporabe koje su zabranjene temeljem članka 8. ovoga Pravilnika,

3. U slučaju izvoza u skladu s odredbama iz podtočke 2. ove točke mora nadležno tijelo mora obavijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije o svim odredbama i uvjetima koje je dogovorilo s dotičnom zemljom uvoznicom, radi učinkovite provedbe ovoga Pravilnika.

4. Odredbe iz podtočke 2. i 3. ove točke ne primjenjuju se na:

– izvoz ribljeg brašna, pod uvjetom da ono ispunjava uvjete iz točke B Dijela II. ovoga Dodatka

– proizvode koji sadrže riblje brašno

– hranu za kućne ljubimce.

F. Nadležni veterinarski inspektor mora provoditi dokumentacijske i fizičke preglede, uključujući testiranje hrane za životinje tijekom cijele proizvodnje i distribucije, radi kontrole udovoljavanja odredbi ovoga Pravilnika. Ukoliko se otkrije nazočnost bilo koje zabranjene životinjske bjelančevine, primjenjuju se posebni propis o obavljanju službenih kontrola. Nadležni veterinarski inspektor mora redovito provjeravati osposobljenost laboratorija da provodi analize u okviru službenih kontrola i osobito procjenjujući rezultate međulaboratorijskog testiranja. Ukoliko osposobljenost laboratorija nije zadovoljavajuća kao minimalna korektivna mjera mora se provesti dodatna edukacija laboratorijskog osoblja.

DODATAK V.

SPECIFICIRANI RIZIČNI MATERIJAL

1. Definicija specificiranog rizičnog materijala

Specificirani rizični materijal su tkiva koja potječu od životinja podrijetlom iz države ili regije s kontroliranim ili neutvrđenim rizikom od GSE i to:

(a) u goveda:

(i) lubanja bez donje vilice, uključujući mozak i oči, te leđna moždina životinja starijih od 12 mjeseci;

(ii) kralježnica osim kralježaka repa, spinalnih i poprečnih izdanaka vratnih, prsnih i lumbalnih kralježaka i medijalnog grebena sakralne kosti i krila sakralne kosti, ali uključujući dorzalne korijene ganglija životinja starijih od 30 mjeseci; i

(iii) tonzile, crijeva od duodenuma do rektuma i mezenterij životinja bez obzira na dob,

(b) u ovaca i koza:

(i) lubanja uključujući mozak i oči, tonzile i leđna moždina životinja starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajne sjekutiće koji su izbili iz desni, i

(ii) slezena i ileum životinja bez obzira na dob.

2. Izuzeće:

Iznimno od odredbi iz točke 1. ovoga Dodatka, tkiva navedena u toj točki podrijetlom iz država članica Europske unije sa zanemarivim rizikom od GSE-a i dalje se smatraju specificiranim rizičnim materijalom.

3. Označavanje i uništavanje

Specificirani rizični materijal označava se bojom ili ukoliko je primjereno označava se na drugi način, neposredno po odstranjivanju, i uklanja se u skladu s posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[60].

4. Odstranjivanje specificiranog rizičnog materijala

4.1. Specificirani rizični materijal mora biti odstranjen u:

(a) klaonicama ili, kada je odgovarajuće na drugim mjestima gdje se obavlja klanje;

(b) rasjekavaonicama, u slučaju kralježnice goveda;

(c) tamo gdje je primjereno, u sabiralištima u skladu s posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[61] kod korisnika i u sabirnim centrima odobrenim ili registriranim u skladu s posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[62].

4.2. Iznimno od točke 4.1 ovoga Dodatka, korištenje alternativnog testa za odstranjivanje specificiranog rizičnog materijala može se odobriti pod slijedećim uvjetima:

(a) testovi se provode u klaonicama na svim životinjama određenim za odstranjivanje specificiranog rizičnog materijala;

(b) niti jedan proizvod podrijetlom od goveda, ovaca ili koza namijenjen za prehranu ljudi ili hranidbu životinja ne smije biti otpremljen iz klaonice prije nego što je nadležno tijelo primilo i prihvatilo nalaze testova svih zaklanih životinja koje su potencijalno kontaminirane ukoliko je kod jedne od njih potvrđen GSE;

(c) kada alternativni test daje pozitivan rezultat, sav materijal od goveda, ovaca i koza koji je u klaonici potencijalno kontaminiran, uništava se u skladu s točkom 3.ovoga Dodatka osim ukoliko je moguće identificirati i držati odvojeno sve dijelove tijela uključujući kožu zaražene životinje.

4.3. Iznimno od odredbi točke 4.1. ovoga Dodatka, dopušteno je:

(a) odstranjivanje leđne moždine ovaca i koza u rasjekavaonicama koje su posebno odobrene u tu svrhu;

(b) odstranjivanje kralježnice goveda od trupova ili dijelova trupova u mesnicama koje su posebno odobrene, praćene i registrirane u tu svrhu;

(c) prikupljanje mesa glave goveda u rasjekavaonicama koje su posebno odobrene u tu svrhu u skladu s odredbama određenim u točki 9. ovoga Dodatka.

4.4. Pravila o odstranjivanju specificiranog rizičnog materijala navedena u ovom Poglavlju ne primjenjuju se na materijal kategorije jedan kako je određeno posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[63] koji se koristi pod nadzorom nadležnog tijela za hranidbu ugroženih i zaštićenih vrsta nekrofagnih ptica.

5. Mjere koje se odnose na strojno otkošteno meso

Ne dovodeći u pitanje pojedine odredbe ovoga Pravilnika i iznimno od odredbi iz članka 10. stavka 4. ovoga Pravilnika, zabranjeno je korištenje kostiju ili komada s kostima goveda, ovaca i koza za proizvodnju strojno otkoštenog mesa.

6. Mjere kod razaranja tkiva

Ne uzimajući u obzir odredbe iz članka članka 9. stavka 3. ovoga Pravilnika, dok zemlja nije svrstana kao zemlja sa zanemarivim GSE rizikom, zabranjuje se razaranje središnjeg živčanog tkiva korištenjem šipke za razaranje koja se uvodi u kranijalnu šupljinu nakon omamljivanja kod svih goveda, ovaca ili koza čije je meso namijenjeno za prehranu ljudi ili hranidbu životinja.

7. Odvajanje jezika goveda

Jezici goveda svih životnih dobi namijenjeni za prehranu ljudi ili hranidbu životinja odvajaju se u klaonici poprečnim rezom rostralno od jezičnog nastavka bazihioidne kosti.

8. Odvajanje mesa glave goveda

8.1. Meso glave goveda starijih od 12 mjeseci izdvaja se u klaonicama, u skladu sa sustavom kontrole, priznatom od nadležnog tijela, radi sprečavanja moguće kontaminacije mesa glave sa tkivom središnjeg živčanog sustava. Sustav uključuje najmanje sljedeće:

(a) izdvajanje se odvija u za to namijenjenom prostoru, fizički odvojenom od ostalih dijelova linije klanja;

(b) ukoliko se glave odstranjuju sa pokretne trake ili sa kuka prije izdvajanja mesa glave, čeoni otvor od probijanja i foramen magnum zapečaćuju se nepropusnim i trajnim čepom. Ukoliko se uzorkuje produžena moždina radi laboratorijskog testiranja na GSE, foramen magnum se zatvara neposredno nakon tog uzorkovanja;

(c) meso glave ne izdvaja se sa glava ukoliko su oštećene ili izgubljene oči neposredno prije ili nakon klanja, ili koje su oštećene na drugi način što bi moglo uzrokovati kontaminaciju glave sa središnjim živčanim tkivom;

(d) meso glave ne izdvaja se sa glava koje nisu primjereno zapečaćene u skladu s podtočkom (b) ove točke;

(e) ne dovodeći u pitanje opća pravila higijene, posebne radne upute moraju biti ustrojene radi sprečavanja kontaminacije mesa glave tijekom odvajanja, a posebice u slučaju kada je pečat koji se spominje u podtočki (b) ove točke izgubljen ili su oči tijekom te aktivnosti oštećene;

(f) uspostavlja se plan uzorkovanja koji koristi odgovarajući laboratorijski test za utvrđivanje središnjeg živčanog tkiva radi potvrđivanja da se primjereno provode mjere za smanjivanje kontaminacije.

8.2. Iznimno od odredbi iz točke 8.1. ovoga Dodatka nadležno tijelo može odlučiti o primjeni alternativnog kontrolnog sustava u klaonici za izdvajanje mesa sa glave goveda, koji u konačnici rezultira jednakim smanjenjem razine kontaminacije mesa glave sa središnjim živčanim tkivom. Mora biti uspostavljen plan uzorkovanja koji koristi odgovarajući laboratorijski test za utvrđivanje središnjeg živčanog tkiva radi potvrđivanja da se primjereno provode mjere za smanjivanje kontaminacije. Nadležno tijelo o navedenom izuzeću izvješćuju Europsku komisiju.

8.3. Ukoliko se odvajanje provodi bez odstranjivanja glave goveda sa pokretnih traka ili sa kuka, točke 8.1. i 8.2. ovoga Dodatka se ne primjenjuju.

9. Odvajanje mesa glave goveda u odobrenim rasjekavaonicama

Odstupajući od točke 8. meso glava goveda može odvojiti u rasjekavaonicama posebno odobrenim u tu svrhu i pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) glave namijenjene za prijevoz u rasjekavaonicu, vješaju se na kuku tijekom razdoblja pohrane i prijevoza od klaonice do rasjekavaonice;

(b) čeoni otvor od probijanja i foramen magnum zatvaraju se nepropusnim i trajnim čepom prije skidanja s pokretnih traka ili kuka. Ukoliko se uzorkuje mozak radi laboratorijskog testiranja na GSE, foramen magnum se zatvara odmah nakon uzorkovanja;

(c) glave koje nisu primjereno zapečaćene u skladu s podtočkom (b) ove točke, ukoliko su oštećene ili izgubljene oči neposredno prije ili nakon klanja, ili koje su oštećene na drugi način što bi moglo uzrokovati kontaminaciju mesa glave tkivom središnjim živčanog sustava isključuju se iz prijevoza i ne smiju se slati u odobrene rasjekavaonice;

(d) uspostavljen je plan uzorkovanja u klaonici koja koristi odgovarajući laboratorijski test za utvrđivanje središnjeg živčanog tkiva radi potvrđivanja da se primjereno provode mjere za smanjivanje kontaminacije;

(e) Odvajanje mesa glave mora biti provedeno u skladu sa sustavom kontrole, priznatim od nadležnog tijela, radi osiguravanja sprečavanja moguće kontaminacije mesa glave. Sustav uključuje najmanje slijedeće:

(i) sve se glave vizualno pregledaju na znakove kontaminacije ili oštećenja i primjerenog zatvaranja prije početka odvajanja mesa glave;

(ii) meso glave se ne odvaja sa glava koje nisu primjereno zapečaćene, u kojima su oči oštećene ili koje su oštećene na drugi način koji može dovesti do zagađenja mesa glave tkivom središnjeg živčanog sustava. Meso glave ne odvaja se s glava u slučaju sumnje na kontaminaciju;

(iii) ne dovodeći u pitanje opća pravila higijene, posebne radne upute moraju biti ustrojene radi sprečavanja kontaminacije mesa glave tijekom prijevoza i odvajanja, a posebice ukoliko je čep ispao ili su oči;

(f) uspostavljen je plan uzorkovanja za rasjekavaonicu koja koristi odgovarajući laboratorijski test za utvrđivanje središnjeg živčanog tkiva radi potvrđivanja da se primjereno provode mjere za smanjivanje kontaminacije.

10. Pravila za stavljanje u promet i izvoz

10.1. Nadležno tijelo može odobriti otpremanje glava ili cijelih trupova koji sadrže specificirani rizični materijal u drugu zemlju nakon što je dobilo potvrdu od države uvoznice da će primiti takav materijal i nakon što je država uvoznica odobrila uvjete otpreme i prijevoza.

10.2. Iznimno od točke 10.1. ovoga Dodatka trupovi, polovice trupova ili polovice trupova izrezane u tri veleprodajna rezana dijela, te četvrti koje ne sadrže specificirani rizični materijal osim kralježnice, uključujući dorzalne korijene ganglija, mogu biti otpremljene bez prethodne pismene suglasnosti zemlje koja prima pošiljku.

10.3. Zabranjuje se izvoz iz zemlje glava i svježeg mesa goveda, ovaca ili koza koji sadrže specificirani rizični materijal.

11. Kontrole

11.1. Nadležno tijelo provodi učestale službene kontrole radi potvrđivanja ispravne primjene ovoga Dodatka i mora osigurati da su poduzete odgovarajuće mjere za izbjegavanje bilo kakve kontaminacije, posebno u klaonicama, rasjekavaonicama ili drugim mjestima u kojima se uklanja specificirani rizični materijal, kao što su mesnice ili objekati navedeni u točki 4.1. podtočki (c) ovoga Dodatka.

11.2. Nadležno tijelo uspostavlja sustav kojim osigurava i provjerava da se sa specificiranim rizičnim materijalom rukovalo i da je uništen u skladu s ovim Pravilnikom i posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[64].

11.3. Mora biti uspostavljen sustav kontrole za uklanjanje kralježnice kako je određeno točkom 1. podtočkom (a) ovoga Dodatka. Sustav uključuje najmanje sljedeće mjere:

(a) kada nije zahtijevano uklanjanje kralježnice, trupova ili veleprodajnih rezova goveda koji sadrže kralježnicu označavaju se jasno vidljivom plavom prugom na etiketi u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji goveda (»Narodne novine« br. 99/07, 41/08)[65];

(b) posebni podaci o broju trupova goveda ili veleprodajnih rezova sa kojih se mora odstraniti kralježnica kao i broj onih kod kojih uklanjanje kralježnice nije obvezno, moraju biti navedeni na komercijalnom dokumentu koji prati pošiljku mesa. Kada je primjenjivo, na dokument iz Pravilnika o dokumentu za prijavljivanje veterinarsko-zdravstvenog pregleda pošiljaka životinjskog podrijetla koje ulaze u Republiku Hrvatsku (»Narodne novine« br..129/2006, 75/2007)[66] dodaju se posebni podaci u slučaju uvoza;

(c) mesnice moraju čuvati komercijalni dokument iz podtočke (b) ove točke najmanje jednu godinu.

DODATAK VI.

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA DOBIVENI OD PREŽIVAČA ILI KOJI SADRŽE MATERIJAL PREŽIVAČA, U SKLADU S ČLANKOM 9. STAVKOM 1. OVOGA PRAVILNIKA

U skladu s člankom 9. stavkom 1. ovoga Pravilnika, zabranjena je uporaba materijala od preživača za proizvodnju sljedećih proizvoda životinjskog podrijetla:

(a) strojno otkošteno meso;

(b) dikalcij fostat namijenjen za proizvodnju hrane za životinje;

(c) želatina, osim ukoliko je proizvedena od kože preživača;

(d) derivati dobiveni od otopljene masti preživača;

(e) otopljena mast preživača, osim ukoliko je proizvedena od:

(i) uraštenog masnog tkiva proglašenog prikladnim za prehranu ljudi;

(ii) sirovina koje su prerađene u skladu sa standardima opisanim u posebnom propisu o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[67].

DODATAK VII.

ISKORJENJIVANJE TRANSMISIVNIH SPONGIFORMNIH ENCEFALOPATIJA

Poglavlje A
MJERE NAKON POTVRĐIVANJA TSE-A

1. Istraživanjem iz članka 14. stavka 1. točke (b) ovoga Pravilnika mora se utvrditi:

(a) u slučaju goveda:

– sve ostale preživače na gospodarstvu na kojem je životinja u koje je potvrđena bolest,

– ukoliko je bolest potvrđena kod ženke, njezino potomstvo rođeno u razdoblju od dvije godine prije, ili nakon, kliničke pojave bolesti,

– sve životinje iz kohorte u koje je potvrđena bolest,

– mogući izvor zaraze,

– druge životinje na gospodarstvu na kojem je životinja u koje je potvrđena bolest ili na drugim gospodarstvima koja su mogla biti zaražena uzročnikom TSE-a ili su bila hranjena istom hranom za životinje ili izložena izvoru kontaminacije,

– premještanje potencijalno kontaminirane hrane za životinje ili drugog materijala ili bilo kojeg drugog načina prijenosa kojim se uzročnik TSE-a mogao prenijeti u ili iz odnosnog gospodarstva;

(b) u slučaju ovaca i koza:

– i drugi preživači na gospodarstvu na kojem je životinja u koje je potvrđena bolest,

– ukoliko je moguće ustanoviti, roditelje, a u slučaju ženki sve zametke, jajne stanice i posljednje potomstvo ženke u koje je potvrđena bolest,

– sve druge ovce i koze na gospodarstvu na kojem je životinja u koje je potvrđena bolest, uz one navedene u alineji drugoj ove podtočke,

– mogući izvor zaraze i identifikacija drugih gospodarstava na kojima su životinje, zameci ili jajne stanice koje su mogle biti zaražene uzročnikom TSE-a ili su bile izložene istoj hrani za životinje ili izvoru kontaminacije,

– premještanje potencijalno kontaminirane hrane za životinje ili drugog materijala ili bilo kojeg drugog načina prijenosa kojim se uzročnik TSE-a mogao prenijeti u ili iz odnosnog gospodarstva.

2. Mjere iz članka 14. stavkom 1. točkom (c) ovoga Pravilnika moraju obuhvaćati najmanje:

2.1. U slučaju potvrđenog GSE-a u goveda, usmrćivanje i potpuno uništavanje goveda identificiranih istraživanjem iz točke 1. podtočke (a) alineje druge i treće ovoga Poglavlja nadležno tijelo može odlučiti:

– ne usmrtiti i uništiti sve životinje iz kohorte iz točke 1. podtočke (a) alineje treće ovoga Poglavlja ukoliko je dokazano da takva životinja nije hranjena istom hranom kao zaražena životinja,

– odgoditi usmrćivanje i uništavanje životinja kohorte iz točke 1. podtočke (a) alineje treće ovoga Poglavlja do kraja njihovog proizvodnog života, pod uvjetom da se radi o bikovima koji se neprekidno drže u centru za sakupljanje sjemena i da se može osigurati da ih se nakon uginuća potpuno uništi.

2.2. U slučaju sumnje na TSE u ovce ili koze na gospodarstvu, sve ostale ovce i koze s toga gospodarstva moraju bit stavljene pod službeno ograničenje premještanja sve dok se ne dobiju rezultati pretraživanja. Ukoliko postoji dokaz da gospodarstvo, na kojemu je životinja bila prisutna kad se posumnjalo na TSE, vjerojatno nije gospodarstvo na kojemu je životinja bila izložena TSE-u, nadležno tijelo može odlučiti da se ostala gospodarstva ili samo gospodarstvo na kojemu je došlo do izlaganja stavi pod službenu kontrolu ovisno o dostupnim epidemiološkim podacima. Mlijeko i mliječni proizvodi dobiveni od ovaca i koza sa gospodarstva koje je stavljeno pod službenu kontrolu, koji se nalaze na gospodarstvu od datuma kada se postavila sumnja na TSE i do dobivanja potvrdnih rezultata pretraživanja, mogu se koristiti samo na tom gospodarstvu.

2.3. Ukoliko se potvrdi TSE u ovce ili koze:

(a) ako se GSE ne može isključiti nakon testiranja u više laboratorija u skladu s postupkom iz Dodatka X. poglavlje C. točki 3.2. podtočki (c) ovoga Pravilnika, usmrćuju se i uništavaju sve životinje, zameci i jajne stanice identificirani istraživanjem navedenim u drugoj do pete alineje točke 1.(b) ovoga Poglavlja. Mlijeko i mliječni proizvodi dobiveni od životinja koje trebaju biti uništene koje su se nalazile na gospodarstvu između datuma potvrde da se GSE ne može isključiti i datuma potpunog uništavanja životinja, moraju biti uništeni.

(b) ako je GSE isključen u skladu s postupkom navedenim u Dodatku X. poglavlju C točki 3.2. podtočki (c) ovoga Pravilnika, temeljem odluke nadležnog tijela:

(i) sve životinje, zameci i jajne stanice identificirani ispitivanjem navedenim u točki 1. podtočki (b) alineji drugoj i trećoj ovoga Poglavlja usmrćuju se i uništavaju. U slučaju kada je potvrđeni TSE klasični skrapie, mlijeko i mliječni proizvodi dobiveni od životinja koje treba uništiti i koje su bile prisutne na gospodarstvu između datuma potvrde klasičnog skrepia i datuma potpunog uništenja životinja ne smiju biti korišteni za hranidbu preživačima, osim za hranidbu preživača na dotičnom gospodarstvu. Stavljanje na tržište takvih proizvoda kao hrane za hranidbu nepreživača ograničeno je na područje unutar zemlje. Komercijalni dokument koji prati pošiljku takvih proizvoda i bilo koje pakiranje koje sadrži takvu pošiljku mora biti jasno označeno riječima: »ne smije se koristiti za hranidbu preživača«. Uporaba i skladištenje hrane za životinje koja sadrži takve proizvode mora biti zabranjena na farmi gdje se drže preživači. Hrana za životinje u rasutom stanju koja sadrži takve proizvode mora se prevoziti vozilima kojima se ne prevozi hrana za preživače u isto vrijeme. Ukoliko se takva vozila naknadno koriste za prijevoz hrane za preživače, ista se moraju temeljito očistiti kako bi se izbjegla unakrižna kontaminacija sukladno s postupkom odobrenim od nadležnog tijela.

Uvjeti iz točke 3. ovoga Poglavlja primjenjuju se na gospodarstvo;

ili se

(ii) sve životinje, zameci i jajne stanice identificirani ispitivanjem navedenim u drugoj i trećoj alineji točke 1.(b) ovoga Poglavlja usmrćuju i uništavaju, osim:

– rasplodnih ovnova genotipa ARR/ARR,

– rasplodnih ovaca koje nose barem jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ i, ukoliko su takve rasplodne ovce bređe u doba istraživanja, janjadi ojanjene nakon toga, ukoliko njihov genotip udovoljava zahtjevima ovoga podstavka,

– ovaca koje nose barem jedan alel ARR, namijenjenih isključivo za klanje,

– ako nadležno tijelo tako odluči, ovaca i koza mlađih od tri mjeseca koje su namijenjene isključivo za klanje.

U slučaju kada je potvrđeni TSE klasični grebež ovaca, mlijeko i mliječni proizvodi dobiveni od životinja koje treba uništiti i koje su bile prisutne na gospodarstvu između datuma potvrde klasičnog grebeža ovaca i datuma potpunog uništenja životinja, ne smiju biti korišteni za hranidbu preživačima osim za hranidbu preživača na dotičnom gospodarstvu. Stavljanje na tržište takvih proizvoda kao hrane za hranidbu nepreživača mora biti ograničeno na područje zemlje. U komercijalnom dokumentu koji prati pošiljku takvih proizvoda i bilo koje pakiranje koje sadrži takvu pošiljku mora biti navedeno:,, ne smije se koristiti za hranidbu preživača«. Uporaba i skladištenje hrane za životinje koja sadrži takve proizvode mora biti zabranjena na farmi gdje se drže preživači. Hrana za životinje u rasutom stanju koja sadrži takve proizvode mora se prevoziti vozilima kojima se ne prevozi hrana za preživače u isto vrijeme. Ukoliko se takva vozila naknadno koriste za prijevoz hrane za preživače, ista se moraju temeljito očistiti kako bi se izbjegla unakrižna kontaminacija sukladno s postupkom odobrenim od nadležnog tijela.

Na gospodarstvo se primjenjuju uvjeti utvrđeni u točki 3. ovoga Poglavlja;

ili

(iii) nadležno tijelo može odlučiti ne usmrtiti i uništiti životinje identificirane istraživanjem navedenim u toči 1. podtočki (b) alineji drugoj i trećoj ovoga Poglavlja kad je teško dobiti zamjenske ovce poznatog genotipa ili ako je učestalost alela ARR unutar pasmine ili gospodarstva niska, ili ako se to smatra nužnim radi izbjegavanja križanja unutar srodstva, ili na temelju opravdanog razmatranja svih epidemioloških čimbenika. Na gospodarstvu se primjenjuju uvjeti utvrđeni u točki 4. ovoga Poglavlja;

(c) odstupajući od mjera utvrđenih u podtočki (b) ove točke i samo ako je slučaj TSE koji je potvrđen na gospodarstvu atipičan slučaj grebeža ovaca, nadležno tijelo može odlučiti primijeniti mjere propisane u točki 5. ovoga Poglavlja.

(d) nadležno tijelo može odlučiti:

(i) zamijeniti usmrćivanje i uništavanje svih životinja navedenih u podtočki (b) alineji (i) ove točke klanjem za prehranu ljudi;

(ii) zamijeniti usmrćivanje i uništavanje životinja navedenih u podtočki (b) alineji (ii) ove točke klanjem za prehranu ljudi pod uvjetom da:

– su životinje zaklane na području zemlje,

– se sve životinje starije od 18 mjeseci ili koje imaju više od dva trajna sjekutića i koje se kolju za prehranu ljudi, testiraju na prisutnost TSE u skladu s laboratorijskim metodama navedenim u Dodatku X. poglavlju C točki 3.2. podtočki (b) ovoga Pravilnika;

(e) određuje se genotip bjelančevine priona ovaca, maksimalno 50 usmrćenih i uništenih ili zaklanih za prehranu ljudi u skladu s podtočkom (b) alinejama (i) i (iii) ove točke;

(f) kad je učestalost alela ARR kod pasmine ili na gospodarstvu niska ili je nema, ili kad se to smatra nužnim radi izbjegavanja križanja unutar srodstva, nadležno tijelo može odgoditi uništavanje životinja navedenih u točki 2.3. podtočki (b) alinejama (i) i (ii) ovoga Poglavlja do pet uzgojnih godina pod uvjetom da na gospodarstvu nije prisutan niti jedan rasplodni ovan osim onih s ARR/ARR genotipom.

U slučaju ovaca i koza držanih radi proizvodnje mlijeka koje se stavlja na tržište, uništavanje životinja može biti odgođeno za najviše 18 mjeseci.

2.4. Ako je zaražena životinja uvedena s drugog gospodarstva, nadležno tijelo može odlučiti, na temelju povijesti slučaja, primijeniti mjere iskorjenjivanja na gospodarstvu podrijetla dodatno, ili gospodarstva na kojemu je potvrđena zaraza; u slučaju ako se zemljište koristi za zajedničku ispašu više od jednoga stada, nadležno tijelo može odlučiti ograničiti primjenu tih mjera na samo jedno stado, na temelju opravdanog razmatranja svih epidemioloških čimbenika; kad se na jednom gospodarstvu drži više od jednog stada, nadležno tijelo može odlučiti ograničiti primjenu tih mjera na stado u kojem je dokazana TSE, pod uvjetom da je dokazano da su stada držana odvojeno i da je malo vjerojatno širenje zaraze među stadima bilo izravnim ili neizravnim kontaktom.

3. Nakon što su na gospodarstvu provedene mjere u skladu s točkom 2.3. podtočkama (a) i (b) alinejama (i) i (ii) ovoga Poglavlja:

3.1. Samo se sljedeće životinje mogu uvesti na gospodarstvo(a):

(a) ovnovi genotipa ARR/ARR;

(b) ovce koje nose barem jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ;

(c) koze, pod uvjetom da:

(i) na gospodarstvu nema ni jedne ovce za rasplod osim onih s genotipovima navedenim u točkama (a) i (b);

(ii) je nakon depopulacije, u svim objektima za životinje na gospodarstvu provedeno temeljito čišćenje i dezinfekcija.

3.2. Na gospodarstvu(ima) se mogu koristit samo sljedeći proizvodi pri rasplodu ovaca:

(a) sjeme ovnova genotipa ARR/ARR;

(b) zameci koji nose barem jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ.

3.3. Premještanje životinja s gospodarstva podliježe sljedećim uvjetima:

(a) premještanje ARR/ARR ovaca s gospodarstva ne podliježe nikakvim ograničenjima;

(b) ovce koje nose samo jedan alel ARR smiju se premještati s gospodarstva samo izravno na klanje za prehranu ljudi ili u svrhu uništenja; iznimno:

– ovce koje nose jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ mogu se premještati na druga gospodarstva koja se nalaze pod ograničenjem zbog primjene mjera u skladu s točkom 2.3. podtočkom (b) alinejom (ii) ili točkom 4. ovoga Poglavlja,

– ako nadležno tijelo tako odluči, janjad i jarad mogu se premještati na drugo gospodarstvo samo u svrhu tova prije klanja; na odredišnom gospodarstvu ne smiju biti nikakve druge ovce ili koze osim onih koje su u tovu prije klanja i gospodarstvo ne smije otpremati žive ovce ili koze na druga gospodarstva, osim za izravno klanje na području odnosne zemlje;

(c) koze se smiju premještati pod uvjetom da je gospodarstvo podvrgnuto sustavnom praćenju na TSE, uključujući testiranje svih koza starijih od 18 mjeseci i:

(i) zaklanih za prehranu ljudi na kraju njihovog proizvodnog života; ili

(ii) uginulih ili usmrćenih na gospodarstvu, a koje udovoljavaju uvjetima propisanim u Dodatku III. Poglavlju A Dijelu II. točki 3 ovoga Pravilnika;

(d) ako nadležno tijelo tako odluči, janjad i jarad mlađa od tri mjeseca starosti smije se premještati s gospodarstva na izravno klanje za prehranu ljudi.

3.4. Ograničenja navedena u točkama 3.1, 3.2. i 3.3. ovoga Poglavlja moraju se i dalje primjenjivati na gospodarstvu u razdoblju od dvije godine od:

(a) dana stjecanja statusa ARR/ARR svih ovaca na gospodarstvu; ili

(b) posljednjeg dana kad je ovca ili koza držana u objektu; ili

(c) dana kad je započelo intenzivnije sustavno praćenje na TSE navedeno u točki 3.3. podtočki (c) ovoga Poglavlja; ili

(d) dana kad su svi rasplodni ovnovi na gospodarstvu ARR/ARR genotipa i sve rasplodne ovce koje nose barem jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ, pod uvjetom da se tijekom dvogodišnjeg razdoblja dobivaju negativni nalazi TSE testiranja sljedećih životinja starijih od 18 mjeseci:

– godišnji uzorak ovaca zaklanih za prehranu ljudi na kraju njihovog proizvodnog života u skladu s veličinom uzorka navedenom u Tablici Dodatka III. Poglavlja A Dijela II. točki 5. ovoga Pravilnika, i

– svih ovaca navedenih u Dodatku III. Poglavlju A Dijelu II. točki 3. ovoga Pravilnika koje su uginule ili usmrćene na gospodarstvu.

4. Temeljem primjene mjera na gospodarstvu propisanih točkom 2.3. podtočkom (b) alinejom (iii) ovoga Poglavlja i tijekom razdoblja od dvije uzgojne godine nakon otkrivanja posljednjega slučaja TSE-a:

(a) moraju se identificirati sve ovce i koze na gospodarstvu;

(b) sve ovce i koze na gospodarstvu smiju se premještati samo unutar područja odnosne zemlje na klanje za prehranu ljudi ili u svrhu uništenja; sve životinje starije od 18 mjeseci zaklane za prehranu ljudi testiraju se na prisutnost TSE u skladu s laboratorijskim metodama propisanim u Dodatku X. poglavlju C točki 3.2. podtočki (b) ovoga Pravilnika;

(c) nadležno tijelo mora osigurati da se zameci i jajne stanice ne otpremaju s gospodarstva;

(d) na gospodarstvu se može koristiti samo sjeme ovnova genotipa ARR/ARR i zameci koji nose barem jedan alel ARR i niti jedan alel VRQ;

(e) sve ovce i koze starije od 18 mjeseci koje su uginule ili su usmrćene na gospodarstvu podvrgavaju se testiranju na TSE;

(f) na gospodarstvo se smiju uvoditi samo mužjaci genotipa ARR/ARR i ovce s gospodarstava na kojima nisu utvrđeni slučajevi TSE-a ili iz stada koja udovoljavaju uvjetima navedenim u točki 3.4. ovoga Poglavlja;

(g) na gospodarstvo se mogu uvoditi samo koze s gospodarstava na kojima nije utvrđen niti jedan slučaj TSE-a ili iz stada koja udovoljavaju uvjetima iz točke 3.4. ovoga Poglavlja;

(h) sve ovce i koze na gospodarstvu podliježu ograničenjima zajedničke ispaše koja određuje nadležno tijelo na temelju razmatranja epidemioloških čimbenika;

(i) odstupajući od podtočke (b) ove točke, ako nadležno tijelo tako odluči, janjad i jarad mogu se premještati na drugo gospodarstvo unutar zemlje samo u svrhu tova prije klanja, pod uvjetom da na odredišnom gospodarstvu nema drugih ovaca ili koza osim onih u tovu prije klanja, i da gospodarstvo ne otprema žive ovce ili koze na druga gospodarstva, osim na izravno klanje unutar područja zemlje.

5. Na temelju primjene odstupanja propisanih točkom 2.3. podtočkom (c) ovoga Poglavlja, primjenjuju se sljedeće mjere:

(a) ili usmrćivanje i uništavanje svih životinja, zametaka i jajnih stanica identificiranih u ispitivanju navedenom u točki 1. podtočki (b) alinejama drugoj i trećoj ovoga Poglavlja. Nadležno tijelo može donijeti odluku o utvrđivanju genotipa bjelančevina priona ovaca koje su usmrćene i uništene;

(b) ili, tijekom dvije uzgojne godine nakon utvrđivanje posljednjega slučaja TSE-a, najmanje sljedeće mjere:

(i) identificiraju se sve ovce i koze na gospodarstvu;

(ii) gospodarstvo se mora podvrgnuti intenzivnijem sustavnom praćenju na TSE tijekom dvogodišnjeg razdoblja, uključujući testiranje svih ovaca i koza starijih od 18 mjeseci i zaklanih za prehranu ljudi i svih ovaca i koza starijih od 18 mjeseci koje su uginule ili usmrćene na gospodarstvu;

(iii) nadležno tijelo mora osigurati da se žive ovce i koze, zameci i jajne stanice s gospodarstva ne otpremaju u druge zemlje.

6. Ukoliko se primjenjuju mjere određene točkom 2.3. podtočkom (b) alinejom (iii) ovoga Poglavlja ili odstupanja propisana točkom 2.3. podtočkama (c) i (d) ovoga Poglavlja nadležno tijelo o provedbi istoga izvješćuje Europsku komisiju. Kad se utvrde dodatni slučajevi TSE u stadima u kojima se primjenjuju odstupanja, ponovno se moraju procijeniti uvjeti za odobravanje istih.

Poglavlje B
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA UZGOJNE PROGRAME KOJIMA JE SVRHA POSTIZANJE OTPORNOSTI NA TSE OVACA U SKLADU S ČLANKOM 7. OVOGA PRAVILNIKA

Dio 1.
OPĆI ZAHTJEVI

1. Uzgojni program primjenjuje se na stada visoke genetske vrijednosti.

2. Uspostavlja se baza podataka koja sadrži najmanje sljedeće podatke:

(a) identitet, pasmina i broj životinja u svim stadima koja sudjeluju u uzgojnom programu;

(b) identifikaciju pojedinačnih životinja uzorkovanih u uzgojnom programu;

(c) rezultate testova genotipizacije.

3. Uspostavlja se sustav jedinstvene certifikacije u kojem se potvrđuje genotip svake životinje uzorkovane u uzgojnom programu prema njezinom individualnom identifikacijskom broju.

4. Uspostavlja se sustav identifikacije životinja i uzoraka, obrade uzoraka i ispostave nalaza koji umanjuje mogućnost ljudske pogreške. Učinkovitost tog sustava podložna je redovitom nasumičnom provjeravanju.

5. Provodi se genotipizacija krvi ili drugih tkiva sakupljenih za potrebe uzgojnog programa u laboratorijima koji su tim programom odobreni.

6. Nadležno tijelo može pomoći udrugama za uzgoj da uspostave gensku banku koja se sastoji od sjemena, jajnih stanica i/ili zametaka reprezentativnih za genotipove bjelančevina priona koji će vjerojatno postati rijetki kao rezultat uzgojnog programa.

7. Uzgojni programi se sastavljaju za svaku pasminu uzimajući u obzir:

(a) učestalost različitih alela unutar pasmine;

(b) rijetkost pasmine;

(c) izbjegavanje križanja u srodstvu ili genskog rasapa.

Dio 2.
POSEBNA PRAVILA ZA STADA KOJA SUDJELUJU U PROGRAMU

1. Uzgojni program usmjeren je na povećavanje učestalosti alela ARR unutar stada ovaca, istovremeno smanjujući prevalenciju onih alela za koje se pokazalo da doprinose prijemljivosti na TSE.

2. Minimalni uvjeti za stada koja sudjeluju su sljedeći:

(a) sve životinje u stadu koje se trebaju genotipizirati identificiraju se pojedinačno korištenjem sigurnih sredstava;

(b) svi ovnovi namijenjeni za rasplod unutar stada genotipiziraju se prije korištenja za rasplod;

(c) bilo koji mužjak koji nosi alel VRQ treba se zaklati ili kastrirati unutar šest mjeseci od određivanja njegovog genotipa; bilo koja takva životinja ne smije napuštati gospodarstvo osim radi klanja;

(d) ženke za koje je poznato da nose alel VRQ ne smiju napustit gospodarstvo osim radi klanja;

(e) mužjaci, uključujući donore sjemena korištenog za umjetno osjemenjivanje, osim onih potvrđenih uzgojnim programom, ne koriste se za rasplod unutar stada.

3. nadležno tijelo može dodijeliti izuzeća od zahtjeva propisanih u točki 2. podtočkama (c) i (d) ovoga Dijela radi zaštite pasmine i proizvodnih karakteristika.

4. O dodijeljenim izuzećima propisanim točkom 3. ovoga Dijela i korištenim načelima nadležno tijelo izvještava Europsku komisiju.

Dio 3.
OKVIR ZA PREPOZNAVANJE STATUSA STADA OVACA OTPORNIH NA TSE

1. Okvirom je prepoznat status stada ovaca otpornih na TSE koje su radi sudjelovanja u uzgojnom programu propisanim člankom 7. ovoga Pravilnika udovoljile načelima koje program zahtijeva.

Prepoznavanje se dodjeljuje na barem sljedeće dvije razine:

(a) stada razine I. su stada sastavljena u cijelosti od ovaca s genotipom ARR/ARR.

(b) stada razine II. su stada čije je potomstvo isključivo potomstvo ovnova s genotipom ARR/ARR.

Nadležno tijelo u interesu nacionalnih potreba odlučuje o odobravanju daljnjih razina.

2. Redovito nasumično uzorkovanje ovaca iz TSE otpornih stada provodi se:

(a) na gospodarstvu ili u klaonici radi potvrđivanja njihovog genotipa;

(b) u slučaju stada razine I, na životinjama starijim od 18 mjeseci u klaonici, radi testiranja na TSE u skladu s Dodatkom III. ovoga Pravilnika.

Dio 4.
IZVJEŠĆA KOJA NADLEŽNO TIJELO DOSTAVLJA EUROPSKOJ KOMISIJI

Ukoliko je propisan nacionalni uzgojni program radi selekcije otpornosti na TSE u populacijama ovaca potrebno je izvijestiti Europsku komisiju o zahtjevima koji moraju biti ispunjeni u okviru tog programa te dostaviti godišnje izvješće o njihovom napretku. Izvješće se za svaku kalendarsku godinu podnosi najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine.

DODATAK VIII.

STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I IZVOZ

Poglavlje A
UVJETI ZA PROMET ŽIVIM ŽIVOTINJAMA, SJEMENOM I ZAMECIMA

I. UVJETI KOJI SE PRIMJENJUJU NA OVCE I KOZE, NJIHOVO SJEME I ZAMETKE.

Na promet ovcama i kozama primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a) ovce i koze za rasplod moraju biti ili ovce prion-proteinskog genotipa ARR/ARR, kako je određeno u posebnim propisima o minimalnim zahtjevima za pretraživanja prion-proteinskog genotipa rasplodnih ovaca[68] ili ovce koje su od rođenja ili posljednje tri godine kontinuirano boravile na gospodarstvu ili gospodarstvima koja već najmanje tri godine ispunjavaju sljedeće uvjete:

(i) uvjeti:

– da su podvrgnuta službenim veterinarskim kontrolama,

– da su životinje označene,

– da nije bio potvrđen ni jedan slučaj grebeža ovaca,

– da se obavlja kontrola putem uzimanja uzoraka od starih ženki namijenjenih klanju,

– da se ženke, izuzevši ovce prion-proteinskog genotiopa ARR/ARR dovode na gospodarstvo samo ako potječu s gospodarstva koje ispunjava iste zahtjeve.

Gospodarstvo ili gospodarstva moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

– sve životinje iz Dodatka III Poglavlja A Dijela II. točke 3. ovoga Pravilnika starije od 18 mjeseci, koje su uginule ili bile usmrćene na gospodarstvu moraju biti testirane na grebež ovaca u skladu s laboratorijskim metodama navedenim u Dodatku X. Poglavlju C točki 3.2. podtočki (b) ovoga Pravilnika, i

– ovce i koze, osim ovaca prion-proteonskog genotipa ARR/ARR mogu se uvoditi na gospodarstvo samo ukoliko potječu s gospodarstva koje ispunjava iste uvjete.

(ii) mora biti ispunjeno slijedeće:

– da su podvrgnuta službenim veterinarskim kontrolama,

– da su životinje označene u skladu s posebnim propisima[69]

– da nije bio potvrđen ni jedan slučaj grebeža ovaca,

– da su sve životinje iz Dodatka III Poglavlja A Dijela II. točke 3. ovoga Pravilnika starije od 18 mjeseci, koje su uginule ili bile usmrćene na gospodarstvu testirane na grebež ovaca u skladu s laboratorijskim metodama navedenim u Dodatku X. Poglavlju C, točki 3. 2. podtočki (b) ovoga Pravilnika,

– ovce i koze, izuzevši ovce prion-proteonskog genotipa ARR/ARR mogu se uvoditi na gospodarstvo samo ukoliko potječu s gospodarstva koje ispunjava iste uvjete.

Ukoliko su životinje namijenjene za izvoz u neku zemlju članicu Europske unije koja na svom području ili dijelu područja primjenjuje odredbe iz točke (b) ili (c) ovoga Dijela, ovce i koze za rasplod moraju ispunjavati dodatna jamstva, opća ili specifična, koja su određena u skladu s posebnim postupkom[70].

(b) Ukoliko nadležno tijelo propiše obvezan ili dragovoljan nacionalni program za suzbijanje grebeža ovaca za cijelo ili dio područja zemlje:

(i) može taj program dostaviti Europskoj komisiji, navodeći posebno slijedeće:

– rasprostranjenost bolesti u zemlji,

– razloge za provođenje programa, vodeći računa o važnosti bolesti i omjeru troškova/koristi,

– geografsko područje u kojem će se program provoditi,

– statusne kategorije određene za gospodarstva te standarde koje mora postići svaka takva kategorija,

– postupke testiranja koji će se koristiti,

– postupke praćenja provedbe programa,

– radnje koje treba poduzeti ako, iz bilo kojeg razloga, neko gospodarstvo izgubi svoj status,

– mjere koje treba poduzeti ako rezultati ispitivanja provedenih u skladu s odredbama iz tog programa budu pozitivni,

(c) ukoliko nadležno tijelo utvrdi da na području ili dijelu područja zemlje slobodna od grebeža ovaca:

(i) dostavit će Europskoj komisiji odgovarajuću dokumentaciju u kojoj se navodi:

– povijest pojave bolesti na području zemlje,

– rezultate testova iz programa nadziranja temeljenih na serološkom, mikrobiološkom, patološkom ili epidemiološkom istraživanju,

– razdoblje tijekom kojega se provodilo nadziranje,

– postupci za potvrđivanje odsutnosti bolesti.

(ii) nadležno tijelo mora izvijestiti Europsku komisiju o svakoj promjeni podataka navedenih u podtočki (i) ove točke koji se odnose na ovu bolest.

(d) sjeme i zametci ovaca i koza moraju:

(i) biti sakupljeni od životinja koje su bile kontinuirano od rođenja ili u posljednje tri godine njihova života, držane na gospodarstvu ili gospodarstvima koja udovoljavaju zahtjevima navedenim u točki (a) podtočki (i) ovoga Dijela ili, ukoliko odgovara, točki (a) podtočki (ii) ovoga Dijela najmanje tri godine, ili

(ii) u slučaju sjemena ovaca, biti prikupljeno od muških životinja prion-proteinskog genotiopa ARR/ARR kako je određeno u posebnom propisu o minimalnim zahtjevima za pretraživanja prion-proteinskog genotipa rasplodnih[71], ili

(iii) u slučaju zametaka ovaca, biti sakupljeni od životinja prion-proteinskog genotiopa ARR/ARR kako je određeno u posebnom propisu[72] o minimalnim zahtjevima za pretraživanja prion-proteinskog genotipa rasplodnih.

Poglavlje B
UVJETI KOJI SE ODNOSE NA POTOMKE ŽIVOTINJA KOD KOJIH SE SUMNJA ILI JE POTVRĐENA TSE, IZ ČLANKA 15. STAVKA 2. OVOGA PRAVILNIKA

Zabranjeno je stavljanje na tržište posljednjih potomaka koje su otelile ženke goveda zaražene nekom TSE, odnosno ojanjile ili ojarile ovce ili koze s potvrđenim GSE, tijekom prethodnog dvogodišnjeg razdoblja ili tijekom razdoblja nakon pojave prvih kliničkih znakova bolesti.

Poglavlje C
UVJETI ZA PROMET ODREĐENIM PROIZVODIMA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Odjeljak A
PROIZVODI

Sljedeći proizvodi životinjskog podrijetla izuzeti su od zabrane iz članka 16. stavka 3. ovoga Pravilnika, pod uvjetom da su podrijetlom od goveda, ovaca i koza koje udovoljavaju zahtjevima Odjeljka B ovoga Poglavlja:

– svježe meso

– mljeveno meso

– pripravci od mesa

– proizvodi od mesa.

Odjeljak B
ZAHTJEVI

Proizvodi iz Odjeljka A ovoga Poglavlja moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a) goveda, ovce i koze od kojih su dobiveni proizvodi životinjskog podrijetla nisu hranjene mesno-koštanim brašnom ili masnoćama dobivenim od preživača i koje su prošle ante mortem i post mortem preglede;

(b) goveda, ovce i koze od kojih su dobiveni proizvodi životinjskog podrijetla nisu zaklane nakon omamljivanja ubrizganim plinom u kranijalnu šupljinu ili usmrćene istim načinom ili zaklane nakon omamljivanja razaranjem središnjeg živčanog tkiva pomoću šipke uvedene u kranijalnu šupljinu;

(c) proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od goveda, ovaca i koza ne potječu od:

(i) materijala specificiranoga rizika kako je određeno u Dodatku V. ovoga Pravilnika;

(ii) živčanih i limfatičkih tkiva izloženih tijekom postupka iskoštavanja; i

(iii) mehanički odvojenog mesa dobivenog od kostiju goveda, ovaca ili koza.

Poglavlje D
UVJETI KOJI SE PRIMJENJUJU NA IZVOZ

Živa goveda i proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od goveda – u slučaju izvoza – moraju ispunjavati uvjete određene ovim Pravilnikom.

DODATAK IX.

UVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA, ZAMETAKA, JAJNIH STANICA I PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Poglavlje A
Uvoz goveda

Odjeljak A
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE ZANEMARIVOG
GSE RIZIKA

Goveda koja se uvoze iz zemlje ili regije sa zanemarivim rizikom na GSE moraju imati certifikat kojim se potvrđuje:

(a) da su životinje oteljene i neprekidno držane u zemlji ili području klasificiranom kao zemlja ili regija koja predstavlja zanemarivi rizik od GSE-a;

(b) da su životinje identificirane trajnim identifikacijskim sustavom koji omogućava praćenje do plotkinje iz stada od kojih su potekle, te da nisu izložena goveda kako je opisano u Dodatku II. Poglavlju C Dijelu I. točki (4) podtočki (b) alineji (iv) ovoga Pravilnika; i

(c) da su, ukoliko je u odnosnoj zemlji bilo domaćih GSE slučajeva, životinje oteljene nakon datuma od kojeg je učinkovito provedena zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača ili nakon datuma oteljenja zadnjeg domaćeg GSE slučaja ukoliko je oteljen nakon datuma zabrane hranidbe.

Odjeljak B
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE S KONTROLIRANIM RIZIKOM NA GSE

Goveda koja se uvoze iz zemlje ili regije sa kontroliranim rizikom na GSE moraju imati certifikat kojim se potvrđuje:

(a) da je zemlja ili regija klasificirana kao zemlja ili regija koje predstavlja kontrolirani rizik od GSE-a;

(b) da su životinje identificirane trajnim identifikacijskim sustavom koji omogućava praćenje do plotkinje iz stada od kojih su potekle, te da nisu izložena goveda kako je opisano u Dodatku II. Poglavlju C Dijelu II. točki (4) podtočki (b) alineji (iv) ovoga Pravilnika;

(c) da su životinje oteljene nakon datuma od kojeg je učinkovito provedena zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača ili nakon datuma oteljenja zadnjeg domaćeg GSE slučaja ukoliko je oteljen nakon datuma zabrane hranidbe.

Odjeljak C
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE S NEUTVRĐENIM RIZIKOM OD POJAVE GSE-a

Goveda koja se uvoze iz zemlje ili regije sa neutvrđenim rizikom na GSE moraju imati certifikat kojim se potvrđuje:

(a) da je zemlja ili regija klasificirana kao zemlja ili regija s neutvrđenim GSE rizikom;

(b) da su životinje identificirane trajnim identifikacijskim sustavom koji omogućava praćenje do plotkinje iz stada od kojih su potekle, te da nisu izložena goveda kako je opisano u Dodatku II. Poglavlju C Dijelu II. točki (4) podtočki (b) alineji (iv) ovoga Pravilnika;

(c) da su životinje oteljene barem dvije godine od datuma kada je uspješno provedena zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača ili nakon datuma oteljenja posljednjeg domaćeg GSE slučaja ukoliko je oteljen nakon datuma zabrane hranidbe.

Poglavlje C
UVOZ PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA OD GOVEDA, OVACA ILI KOZA

Odjeljak A
PROIZVODI

Slijedeći proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza, kako je određeno Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[73] navedeni dolje, podvrgavaju se uvjetima propisanim u Odjeljcima B, C i D ovisno od kategorije rizika od GSE-a zemlje podrijetla:

– svježe meso

– mljeveno meso i pripravci od mesa

– proizvodi od mesa

– prerađena crijeva

– topljene životinjske masti

– masnoće, i

– želatina.

Odjeljak B
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE SA ZANEMARIVIM RIZIKOM OD POJAVE GSE-a

Uvoz proizvoda podrijetlom od goveda, ovaca i koza iz Odjeljka A ovoga Poglavlja iz zemlje ili područja sa zanemarivim rizikom od GSE-a prati certifikat kojim se potvrđuje:

(a) da je zemlja ili regija klasificirana kao zemlja ili regija s zanemarivim rizikom od GSE-a;

(b) da su životinje od kojih su dobiveni proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza rođene, neprekidno uzgajane i zaklane u zemlji sa zanemarivim rizikom od GSE-a i da su prošle ante mortem i post mortem pretrage;

(c) ukoliko je u zemlji ili području bilo domaćih GSE slučajeva:

(i) ukoliko su životinje rođene nakon datuma od kojeg je uspješno provedena zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača; ili

(ii) proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza ne sadrže i nisu dobiveni od materijala specificiranoga rizika kako je određeno Dodatkom V. ovoga Pravilnika, ili strojno otkoštenog mesa od kostiju goveda, ovaca ili koza.

Odjeljak C
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE S KONTROLIRANIM RIZIKOM OD POJAVE GSE-a

1. Uvoz proizvoda podrijetlom od goveda, ovaca i koza iz Odjeljka A ovoga Poglavlja iz zemlje ili regije s kontroliranim rizikom od GSE-a prati certifikat kojom se potvrđuje:

(a) da je zemlja ili regija klasificirana kao zemlja ili regija s kontroliranim rizikom od GSE-a;

(b) da su životinje od kojih su dobiveni proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza prošle ante mortem i post mortem pretrage;

(c) životinje od kojih su dobiveni proizvodi životinjskog podrijetla od goveda, ovaca i koza nisu zaklane nakon omamljivanja ubrizganim plinom u kranijalnu šupljinu ili usmrćene istim načinom ili zaklane nakon omamljivanja razaranjem središnjeg živčanog tkiva pomoću šipke uvedene u kranijalnu šupljinu;

(d) da proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza ne sadrže i nisu izvedeni od materijala specificiranoga rizika iz Dodatka V. ovoga Pravilnika, ili strojno otkoštenog mesa od kostiju goveda, ovaca ili koza.

2. Iznimno od točke 1.(d), mogu se uvoziti trupovi, polovice trupova ili polovice trupova izrezane u najviše tri veleprodajna reza, te četvrti koje ne sadrže materijal specificiranoga rizika osim kralježnice, uključujući dorzalni korijen ganglija.

3. Kada se ne zahtijeva odstranjivanje kralježnice, trupova ili veleprodajnih rezovi trupova goveda koji sadrže kralježnice, označavaju se plavom crtom na etiketi u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji goveda (»Narodne novine« br. 99/07, 41/08)[74].

4. U slučaju uvoza, broj trupova goveda ili veleprodajnih rezova trupova od kojih se zahtijeva odstranjivanje kralježnice, kao i broj za koji se ne zahtijeva odstranjivanje kralježnice, mora biti navedeno na dokumentu u skladu s Pravilnikom o dokumentu za prijavljivanje veterinarsko-zdravstvenog pregleda pošiljaka životinjskog podrijetla koje ulaze u Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 129/2006 i 75/2007)[75].

5. U slučaju crijeva izvornog podrijetla iz zemlje ili regije sa zanemarivim GSE rizikom, pri uvozu obrađenih crijeva u certifikatu se potvrđuje slijedeće;

(a) zemlja ili regija je svrstana kao zemlja ili regija sa kontroliranim GSE rizikom;

(b) da su životinje od kojih su dobiveni proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza rođene, neprekidno uzgajane i zaklane u zemlji sa zanemarivim rizikom od GSE-a i da su prošle ante mortem i post mortem pretrage;

(c) ukoliko crijeva izvorno potječu iz zemlje ili regije u kojoj je potvrđen domaći GSE slučaj:

(i) ukoliko su životinje rođene nakon datuma od kojeg je uspješno provedena zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača; ili

(ii) proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza ne sadrže i nisu dobiveni od materijala specificiranoga rizika kako je određeno Dodatkom V. ovoga Pravilnika.

Odjeljak D
UVOZ IZ ZEMLJE ILI REGIJE S NEUTVRĐENIM
GSE RIZIKOM

1. Uvoz proizvoda podrijetlom od goveda, ovaca i koza navedenih u Odjeljku A ovoga Poglavlja iz zemlje ili područja s neutvrđenim GSE rizikom prati certifikat kojom se potvrđuje:

(a) da proizvodi dobiveni od goveda, ovaca i koza potječu od životinja koje nisu bile hranjene mesno-koštanim brašnom ili masnoćama dobivenim od preživača i da su prošle ante mortem i post mortem pretrage;

(b) životinje od kojih su dobiveni proizvodi životinjskog podrijetla od goveda, ovaca i koza nisu zaklane nakon omamljivanja ubrizganim plinom u kranijalnu šupljinu ili usmrćene istim načinom ili zaklane nakon omamljivanja razaranjem središnjeg živčanog tkiva pomoću šipke uvedene u kranijalnu šupljinu;

(c) da proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza nisu dobiveni od:

(i) materijala specificiranoga rizika određenog u Dodatku V. ovoga Pravilnika;

(ii) živčanog i limfatičkog tkiva izloženog tijekom postupka iskoštavanja;

(iii) strojno odvojenog mesa dobivenog od kostiju goveda, ovaca ili koza.

2. Iznimno od točke 1. podtočke (c) ovoga Odjeljka, mogu se uvoziti trupovi, polovice trupova ili polovice trupova izrezane u najviše tri veleprodajna reza, te četvrti koje ne sadrže materijal specificiranoga rizika osim kralježnice, uključujući dorzalni korijen ganglija.

3. Kada se ne zahtijeva odstranjivanje kralježnice, trupova ili veleprodajnih rezovi trupova goveda koji sadrže kralježnice, označavaju se plavom crtom na etiketi u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji goveda (»Narodne novine« br. 99/07 i41/08)[76].

4. U slučaju uvoza, broj trupova goveda ili veleprodajnih rezova trupova od kojih se zahtijeva odstranjivanje kralježnice, kao i broj za koji se ne zahtijeva odstranjivanje kralježnice, mora biti navedeno na dokumentu u skladu s Pravilnikom o dokumentu za prijavljivanje veterinarsko-zdravstvenog pregleda pošiljaka životinjskog podrijetla koje ulaze u Republiku Hrvatsku (»Narodne novine« br..129/2006 i 75/2007)[77].

5. U slučaju da crijeva izvorno potječu iz zemlje ili regije zanemarivog GSE rizika, uvoz obrađenih crijeva mora biti popraćen certifikatom kojim se potvrđuje sljedeće:

a) zemlja ili regija klasificirana u skladu s člankom 5. stavkom 2. ovoga Pravilnika, kao zemlja ili regija s neutvrđenim GSE rizikom,

b) životinje od kojih su dobiveni proizvodi od goveda, ovaca i koza su rođene, kontinuirano uzgajane i zaklane u zemlji ili regiji s zanemarivim GSE rizikom i prošle ante mortem i post mortem preglede,

c) ukoliko crijeva potječu iz zemlje ili regije u kojoj je utvrđen domaći slučaj GSE:

(i) životinje su rođene nakon datuma kad je stupila na snagu zabrana hranidbe preživača mesno-koštanim brašnom i masnoćama dobivenim od preživača; ili

(ii) proizvodi podrijetlom od goveda, ovaca i koza ne sadrže i nisu dobiveni od specificiranog rizičnog materijala kako je određeno Dodatkom V. ovoga Pravilnika.

Poglavlje D
UVOZ NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA I OD NJIH DOBIVENIH PRERAĐENIH PROIZVODA PODRIJETLOM OD GOVEDA, OVACA I KOZA

Odjeljak A
NUSPROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Ovo se Poglavlje odnosi na sljedeće nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene prerađene proizvode podrijetlom od goveda, ovaca i koza kako određeno u posebnom propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[78]:

– topljene masti

– hrana za kućne ljubimce

– proizvodi od krvi

– prerađene životinjske bjelančevine

– kosti i proizvodi od kostiju

– materijal treće kategorije, i

– želatina.

Odjeljak B
UVJETI ZA CERTIFICIRANJE

Uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih prerađenih proizvoda podrijetlom od goveda, ovaca i koza iz Odjeljka A ovoga Poglavlja mora pratiti certifikat kojim se potvrđuje slijedeće:

(a) da nusproizvod životinjskog podrijetla ne sadrži i da nije dobiven od specificiranoga rizičnog materijala određenog u Dodatku V ovoga Pravilnika ili od strojno odvojenog mesa dobivenog od kostiju goveda, ovaca ili koza;

(b) da životinje od kojih je dobiven nusproizvod životinjskog podrijetla nisu zaklane nakon omamljivanja ubrizgavanjem plina u kranijalnu šupljinu ili razaranjem središnjeg živčanog tkiva korištenjem šipke koja se uvodi u kranijalnu šupljinu; ili

(c) da nusproizvod životinjskog podrijetla ne sadrži i nije dobiven od materijala goveda, ovaca i koza osim onog dobivenog od materijala životinja koje su rođene, kontinuirano uzgajane i zaklane u zemlji ili području klasificiranom u skladu s člankom 5. stavkom 2. ovoga Pravilnika kao zemlja ili regija koja predstavlja zanemarivi rizik od GSE-a.

Uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih prerađenih proizvoda iz Dodatka A ovoga Poglavlja i koje sadrži mlijeko ili mliječne proizvode porijeklom od ovaca ili koza mora pratiti certifikat koji udovoljava modelu certifikata u skladu s posebnim propisom o uništavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi[79] i koji se nadopunjuje slijedećom izjavom, dodanom nakon točke 6. u certifikatu:

7. U odnosu na TSE:

(2) ili u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih hranidbi preživača i koji sadrže mlijeko i mliječne proizvode ovaca ili koza, ovce i koze u kojih su ti proizvodi dobiveni su držane kontinuirano od rođenja ili najmanje posljednje tri godine na gospodarstvu na kojem nije bilo službene zabrane premještanja radi sumnje na TSE i koje u posljednje tri godine udovoljava sljedećim zahtjevima:

(i) je podvrgnuto redovitim službenim veterinarskim kontrolama;

(ii) niti jedan slučaj klasičnog grebeža ovaca nije dijagnosticiran, kako je definirano u Dodatku I. točki 2. podtočki (g) ovoga Pravilnika, ili nakon potvrđenog klasičnog grebeža ovaca:

– sve životinje u kojih je klasični grebež ovaca potvrđen su usmrćene i uništene, i

– sve koze i ovce na tom gospodarstvu su usmrćene i uništene, osim rasplodnih ovnova ARR/ARR genotipa i rasplodnih ovaca koji nose najmanje jedan ARR alel i niti jedan VRQ alel;

(iii) ovce i koze s iznimkom ovaca ARR/ARR prion proteinskog genotipa se uvode na gospodarstvo samo ukoliko potječu s gospodarstva koje udovoljava zahtjevima iz točaka (i) i (ii).

(2) ili u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih hranidbi preživača i koji sadrže mlijeko i mliječne proizvode ovaca ili koza i namijenjeni su državi članici EU u skladu s posebnim propisom[80], ovce i koze od kojih su ti proizvodi dobiveni su držane kontinuirano od rođenja ili najmanje posljednjih sedam godina na gospodarstvu na kojem nije bilo službene zabrane premještanja radi sumnje na TSE i koje u posljednjih sedam godina udovoljavaju slijedećim zahtjevima:

i) je podvrgnuto redovitim službenim veterinarskim kontrolama;

(ii) niti jedan slučaj klasičnog grebeža ovaca nije dijagnosticiran, kako je definirano u Dodatku I. točki 2. podtočki (g) ovoga Pravilnika ili nakon potvrđenog klasičnog grebeža ovaca:

– sve životinje u kojih je klasični grebež ovaca potvrđen su usmrćene i uništene, i

– sve koze i ovce na tom gospodarstvu su usmrćene i uništene, osim rasplodnih ovnova ARR/ARR genotipa i rasplodnih ovaca koji nose najmanje jedan ARR alel i niti jedan VRQ alel;

(iii) ovce i koze s iznimkom ovaca ARR/ARR prion proteinskog genotipa se uvode na gospodarstvo samo ukoliko potječu s gospodarstva koje udovoljava zahtjevima iz točaka (i) i (ii).

Poglavlje E
UVOZ OVACA I KOZA

Ovce i koze koje se uvoze u zemlju, mora pratiti certifikat kojim se potvrđuje:

(a) ili su rođene i kontinuirano uzgajane na gospodarstvima na kojima nikad nije bio dijagnosticiran grebež ovaca i, kad se radi o ovcama i kozama za rasplod, da ispunjavaju zahtjeve iz podtočke (i) točke (a) Poglavlja A Dijela I. Dodatka VIII. ovoga Pravilnika.

(b) ili su to ovce prion-proteionskog genotipa ARR/ARR, kako je određeno posebnim propisom[81] o minimalnim zahtjevima za pretraživanja prion-proteinskog genotipa rasplodnih ovaca, koje potječu s gospodarstva na kojem zadnjih šest mjeseci nije prijavljen ni jedan slučaj grebeža ovaca.

Ako se uvoze, s tim da se u zemlji ili dijelu zemlje gdje se uvoze primjenjuju odredbe u skladu s točkama (b) ili (c) iz Poglavlja A Dijela I. Dodatka VIII. ovoga Pravilnika, moraju se osigurati jamstvima da udovoljavaju općim ili posebnim garancijama koji se uređuju u skladu s posebnim postupkom[82].

Poglavlje F
UVOZ PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA OD UZGAJANE I SLOBODNO UZGAJANE
JELENSKE DIVLJAČI

1. Kada se svježe meso, mljeveno meso, mesni pripravci i proizvodi od mesa kako je određeno Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[83], koji potječu od jelenske divljači iz uzgoja, uvozi u zemlju iz Kanade ili Sjedinjenih Američkih Država, certifikat mora biti popraćen izjavom koju je potpisalo nadležno tijelo zemlje porijekla, i koja glasi kako slijedi:

«Ovaj proizvod sadrži ili je dobiven isključivo od mesa, osim iznutrice i kičmene moždine, jelenske divljači iz uzgoja koje su histopatološki, imuhistokemijski ili drugim dijagnostičkim postupkom odobrenim od nadležnog tijela pregledani na »chronic wasting disease« jelena sa negativnim rezultatom i koji ne potječe od životinja koje dolaze iz stada u kojemu je potvrđena »chronic wasting disease« jelena ili se na nju službeno sumnja.»

2. Kada se svježe meso, mljeveno meso, mesni pripravci i proizvodi od mesa kako je određeno Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 99/2007)[84], dobiveni od slobodno živuće jelenske divljači, uvozi u zemlju iz Kanade ili Sjedinjenih Američkih Država, certifikat mora biti popraćen izjavom koju je potpisalo nadležno tijelo zemlje porijekla, i koja glasi kako slijedi:

«Ovaj proizvod sadrži ili je dobiven isključivo od mesa, izuzimajući iznutrice i kičmenu moždinu, slobodno živuće jelenske divljači koji su histopatološki, imuhistokemijski ili drugom dijagnostičkom metodom odobrenom od nadležno tijela pregledani na »chronic wasting disease« jelena sa negativnim rezultatom i koji ne potječe od životinja koje dolaze iz područja u kojemu je tijekom posljednje tri godine potvrđena »chronic wasting disease« jelena ili se na nju službeno sumnja.»

Poglavlje G
UVOZ SJEMENA I ZAMETAKA OVACA I KOZA

Sjeme i zametci ovaca i koza koji se uvoze u zemlju moraju udovoljavati zahtjevima iz Dodatka VIII. Poglavlja A Dijela I. točke (d) ovoga Pravilnika.

DODATAK X.

REFERENTNI LABORATORIJ, UZIMANJE UZORAKA I LABORATORIJSKE
ANALITIČKE METODE

Poglavlje A
NACIONALNI REFERENTNI LABORATORIJ

1. Nacionalni referentni laboratorij mora:

(a) raspolagati prostorijama, opremom i stručnim osobljem koje mu omogućava da u svakom trenutku, a posebice kad se bolest o kojoj je riječ prvi put pojavi, utvrdi vrstu i soj uzročnika TSE i da potvrdi rezultate koji su dobiveni u regionalnim dijagnostičkim laboratorijima. Kad taj laboratorij nije u stanju identificirati soj uzročnika, on mora odrediti jednu proceduru kojom se osigurava da se identifikacija soja uputi referentnom laboratoriju Europske zajednice;

(b) verificirati dijagnostičke metode koje se koriste u regionalnim dijagnostičkim laboratorijima;

(c) snositi odgovornost za koordinaciju dijagnostičkih standarda i metoda unutar zemlje. U tu svrhu taj laboratorij:

– može isporučivati dijagnostičke reagense laboratorijima koje je odobrilo nadležno tijelo;

– mora kontrolirati kvalitetu svih dijagnostičkih reagensa koji se koriste u zemlji;

– mora periodički organizirati komparativne testove;

– mora čuvati izolate uzročnika bolesti, ili odgovarajuća tkiva koja sadrže takve uzročnike, a koja potječu od potvrđenih slučajeva oboljenja u zemlji;

– osigurati potvrđivanje rezultata dobivenih u dijagnostičkim laboratorijima koje je odobrilo nadležno tijelo;

(d) surađivati s referentnim laboratorijem Europske zajednice.

2. Nacionalni referentni laboratorij je:

HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT

Savska cesta 143

10000 Zagreb,

Hrvatska.

Poglavlje B
REFERENTNI LABORATORIJ EUROPSKE ZAJEDNICE

1. Referentni laboratorij Europske zajednice za TSE je:

Veterinary Laboratories Agency

Woodham Lane

New Haw

Addlestone

Surrey KT15 2NB

United Kingdom

Poglavlje C
UZORKOVANJE I LABORATORIJSKO TESTIRANJE

1. Uzorkovanje

Sve uzorke namijenjene ispitivanju na prisutnost TSE treba prikupljati primjenjujući metode i protokole određene u najnovijem izdanju Priručnika o standardima za dijagnostičke testove i cjepiva za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (u daljnjem tekstu: »OIE Priručnik«). Ukoliko OIE metode i protokoli ne postoje ili kao dodatak i u cilju da se osigura dovoljno materijala, nadležno tijelo mora osigurati primjenu metoda uzorkovanja i protokola u skladu sa smjernicama izdanim od referentnog laboratorija Europske zajednice. Nadležno tijelo mora nastojati osigurati prikupljanje odgovarajućih tkiva, u skladu s znanstvenim smjernicama referentnog laboratorija zajednice, kako bi osiguralo otkrivanje svih poznatih sojeva TSE-a kod malih preživača i čuvati barem polovicu sakupljenih tkiva u rashlađenom ali ne smrznutom stanju sve do dobivanja negativnog nalaza brzog testa. Ukoliko je nalaz pozitivan ili dvojben, pohranjena tkiva moraju se obraditi u skladu sa smjernicama referentnog laboratorija Zajednice. Uzorke treba pravilno označiti u odnosu na identitet životinje od koje je uzorak uzet.

2. Laboratoriji

Sva laboratorijska ispitivanja na TSE moraju se provoditi u laboratorijima koje je nadležno tijelo odobrilo za tu namjenu.

3. Metode i protokoli

3.1 Laboratorijsko testiranje na prisutnost GSE u goveda

(a) Sumnjivi slučajevi

Uzorci goveda poslani na laboratorijsko testiranje u skladu s odredbama iz članka 13. stavka 5. ovoga Pravilnika moraju biti odmah podvrgnuti potvrdnom pretraživanju koristeći koristeći najmanje jednu od slijedećih metoda i OIE Priručnika:

(i) imunohistokemijska metoda (IHK);

(ii) SAF-imunobloting ili alternativa odobrena od OIE;

(iii) dokaz karakterističnih fibrila elektronskom mikroskopijom;

(iv) histopatološko ptretraživanje;

(v) kombinacija brzog testa kako je određeno u podtočki (b) ove točke.

Ako je rezultat histopatološkog pregleda dvojben ili je negativan, tkivo se mora podvrgnuti daljnjem pretraživanju nekom drugom potvrdnom metodom i protokolom.

Brzi testovi mogu se koristiti i za primarno pretraživanje sumnjivih slučajeva i u slučaju pozitivnih ili dvojbenih rezultata za daljnje pretraživanje, u skladu sa smjernica referentnog laboratorija Zajednice i pod uvjetom da:

(i) se potvrđivanje provodi u nacionalnom referentnom laboratoriju za TSE; i

(ii) jedan od dva brza testa je Western blot; i

(iii) drugi korišteni brzi test:

– uključuje negativno tkivo kao kontrolno i goveđi GSE uzorak kao tkivo za pozitivnu kontrolu;

– da je drugačijeg tipa od testa korištenog u primarnom pretraživanju; i

(iv) ukoliko je brzi test Western blot korišten kao prvi test rezultat toga testa mora biti dokumentiran i dostavljen nacionalnom referentnom laboratoriju za TSE; i

(v) kada rezultat primarnog pretraživanja nije potvrđen nastavnim brzim testom uzorak mora biti pretražen jednom od drugih potvrdnih metoda; u slučaju da je korištena histopatološka pretraga u tu svrhu i da je rezultat dvojben ili negativan, tkiva moraju biti dostavljena na daljnje pretraživanje nekom od drugih potvrdnih metoda i protokola

Ako je rezultat jednog od potvrdnih pretraživanja iz alineja (i) do (v) pozitivan, odnosne se životinje se smatraju pozitivnim slučajem na GSE.

(b) Monitoring GSE

Uzorci od goveda poslani na laboratorijsko testiranje u skladu s odredbama iz Dodatka III. Poglavlja A Dijela I ovoga Pravilnika mora se pretražiti brzim testom.

Kad je rezultat brzog testa dvojben ili pozitivan, uzorak se mora odmah podvrgnuti potvrdnom pretraživanju u koristeći najmanje jednu od slijedećih metoda i protokola navedenih u važećem Priručniku:

(i) imunohistokemijska metoda (IHK);

(ii) SAF-imunobloting ili alternativa odobrena od OIE;

(iii) dokaz karakterističnih fibrila elektronskom mikroskopijom;

(iv) histopatološko ptretraživanje

(v) kombinacija brzih testova kako je određeno u ovoj podtočki. Ako je rezultat histopatološkog pregleda dvojben ili je negativan, tkivo se mora podvrgnuti daljnjem pretraživanju nekom drugom potvrdnom metodom i protokolom.

Brzi testovi mogu se koristiti i za primarno pretraživanje i u slučaju pozitivnih ili dvojbenih rezultata za daljnje pretraživanje, u skladu sa smjernica EU referentnog laboratorija i pod uvjetom da:

(vi) se potvrđivanje provodi u nacionalnom referentnom laboratoriju za TSE; i

(vii) jedan od dva brza testa je Western blot; i

(viii) drugi korišteni brzi test:

– uključuje negativno tkivo kao kontrolno i goveđi GSE uzorak kao tkivo za pozitivnu kontrolu

– je drugačijeg tipa od testa korištenog u primarnom pretraživanju; i

(ix) ukoliko je brzi test Western blot korišten kao prvi test, rezultat toga testa mora biti dokumentiran i dostavljen nacionalnom referentnom laboratoriju za TSE; i

(x) kada rezultat primarnog pretraživanja nije potvrđen nastavnim brzim testom uzorak mora biti pretražen jednom od drugih potvrdnih metoda; u slučaju da je u tu svrhu korištena histopatološka pretraga i da je rezultat dvojben ili negativan, tkiva moraju biti dostavljena na daljnje pretraživanje nekom od drugih potvrdnih metoda i protokola

Životinja se smatra pozitivnim GSE slučajem ako je rezultat brzog testa dvojben ili pozitivan i ako je jedna od potvrdnih pretraga navedenih u točkama (i) do (v) pozitivna.

3.2 Laboratorijsko testiranje na prisutnost TSE u ovaca i koza

(a) Sumnjivi slučajevi

Uzorci od ovaca i koza poslani na laboratorijsko testiranje u skladu s odredbama iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika moraju se odmah podvrgnuti potvrdnom pretraživanju koristeći najmanje od jedne slijedećih metoda i protokola navedenih u važećem izdanju OIE Priručnika:

(i) imunohistokemijska metoda (IHK);

(ii) SAF-imunobloting ili alternativa odobrena od OIE;

(iii) dokaz karakterističnih fibrila elektronskom mikroskopijom;

(iv) histopatološko ptretraživanje.

Ako je rezultat histopatološkog pregleda dvojben ili je negativan, tkivo se mora podvrgnuti daljnjem pretraživanju nekom drugom potvrdnom metodom i protokolom.

Brzi test može se koristiti za primarno pretraživanje sumnjivih slučajeva. Navedeni test ne može se koristiti za daljnje potvrđivanje.

Kad je rezultat korištenog brzog testa u primarnom pretraživanju sumnjivih slučajeva pozitivan ili dvojben, uzorak mora biti podvrgnut pretraživanju jednom od potvrdnih metoda navedenih u alinejama (i) do (iv) ove podtočke. U slučaju kad je korištena histopatološka pretraga a nalazi su dvojbeni ili negativni tkiva se mora podvrgnuti daljnjem pretraživanju jednom od drugih potvrdnih metoda ili protokola.

Ukoliko je rezultat jednog od potvrdnog pretraživanja navedenih u alinejama (i) do (iv) ove podtočke životinje se smatraju pozitivnim TSE slučajem i mora se provesti daljnje pretraživanje kako je navedeno u točki c.

(b) Monitoring TSE-a

Uzorci ovaca i koza poslani na laboratorijsko testiranje u skladu s odredbama Dodatka III. Poglavlja A Dijela II. ovoga Pravilnika (monitoring ovaca i koza) pregledavaju se brzim testom korištenjem primjerenih metoda i protokola u skladu sa smjernicama izdanim od referentnog laboratorija Europske zajednice, radi osiguravanja otkrivanja svih poznatih sojeva TSE-a.

Kada je nalaz brzog testa pozitivan ili dvojben, uzorkovana tkiva moraju se odmah poslati službenom laboratoriju na potvrdne pretrage imunocitokemijom, imunoblotingom ili dokazivanjem karakterističnih fibrila elektronskim mikroskopom, u skladu s podtočkom (a) ove točke. Ukoliko je rezultat potvrdne pretrage negativan ili dvojben, provodi se dodatna potvrdna testiranja prema smjernicama referentnog laboratorija Zajednice.

Ukoliko je rezultat jednog od potvrdnog testiranja pozitivan, životinja se smatra pozitivnim na TSE.

(c) Daljnje pretraživanje pozitivnih slučajeva grebeža ovaca

(i) Primarno molekularno testiranje diskriminatornim imunobloting testovima

Uzorci klinički sumnjivih slučajeva i od životinja testiranih u skladu s Dodatkom III. Poglavljem A, Dijelom 2., točkama 2. i 3. ovoga Pravilnika koje se smatraju pozitivnim slučajevima grebeža ovaca, nakon provedenih pretraga navedenih u podtočkama (a) ili (b) ove točke, ili koje pokazuju karakteristike za koje laboratorij smatra da ih treba dalje laboratorijski istraživati trebaju se uputiti na daljnje pretraživanje primarnim molekularnim metodama tipizacije u:

– Agence Française de Securité Sanitaire des Aliments, Laboratoire de pathologie bovine, 31, avenue Tony Garnier, BP 7033, F-69342, Lyon Cedex, France, ili

– Veterinary Laboratories Agency, Woodham Lane, New Haw, Addlestone, Surrey KT15 3 NB, United Kingdom, ili

– Laboratorij određen od nadležnog tijela koji je uspješno sudjelovao u međulaboratorijskom usporednom testiranju organiziranom od referentnog laboratorija Europske zajednice za korištenje molekularne metode tipizacije.

(ii) Međulaboratorijsko testiranje s dodatnim metodama molekularnog testiranja

Uzorci od slučajeva grebeža ovaca u kojih ne može biti isključena prisutnost BSE u skladu sa smjernicama izdanim od referentnog laboratorija Europske zajednice, primarnim molekularnim testiranjem iz alineje (i) ove podtočke, moraju odmah biti upućeni u laboratorije navedene u podtočki (d) ove točke, nakon konzultacije s referentnim laboratorijem zajednice i sa svim odgovarajućim dostupnim informacijama. Oni moraju biti upućeni na međulaboratorijsko testiranje najmanje:

– drugog razlikovnog imunobloting testa,

– razlikovnog imunocitokemijskog testa, i

– razlikovnog ELISA testa (Enzyme Linked ImmunoSorbent Assay)

provedenih u laboratorijima odobrenim za odgovarajuće metode kako je navedeno u podtočki (d) ove točke. Ako uzorci nisu prikladni za imunocitokemiju, referentni laboratorij zajednice će odrediti odgovarajuće alternativno testiranje unutar međulaboratorijskog testiranja.

Rezultate će tumačiti referentni laboratorij zajednice uz pomoć panela stručnjaka uključujući predstavnika odgovarajućeg nacionalnog referentnog laboratorija. Europska komisija mora odmah biti obaviještena o ishodu tumačenja. Uzorci koji upućuju na GSE na temelju rezultata tri različite metode i uzorci s dvojbenim rezultatom međulaboratorijskog testiranja moraju biti dalje pretraživani primjenom biološkog pokusa na mišu, radi konačne potvrde.

Daljnje testiranje TSE pozitivnih uzoraka otkrivenih u zaraženim stadima na istom gospodarstvu provodi se barem na prva dva pozitivna TSE slučaja otkrivena svake godine nakon oglednog slučaja.«

(d) Laboratoriji odobreni za provođenje daljnjih pretraživanja metodama molekularne tipizacije

1.Laboratoriji odobreni za daljnju molekularnu tipizaciju su:

Agence Française de Securité Sanitaire des Aliments

Laboratoire de pathologie bovine

31, avenue Tony Garnier

BP 7033

F-69342 Lyon Cedex

2. Centre CEA Fontanay-aux-Roses. BP 6

F-92265 Fontanay-aux Roses Cedex

3. Service de Pharlamcologie et d´Immunolgie

Centre CEA Saclay, batiment 136

F-91191 Gif-sur-Yvette Cedex

4. Veterinary Laboratories Agency

Woodham Lane

New Haw

Addlestone

Surrey KT 15 3NB

United Kingdom

3.3 Laboratorijsko testiranje na prisutnost TSE u drugih vrsta osim onih iz točaka 3.1 i 3.2 ovoga Poglavlja

Testovi, koji se provode da bi se potvrdila sumnja na prisutnost neke TSE u drugim vrstama osim goveda, ovaca, koza moraju kao minimum uključivati histopatološku pretragu moždanog tkiva. Nadležno tijelo također može zahtijevati laboratorijske testove, kao što su imunocitokemija, imunobloting, demonstriranje karakterističnih vlakanca pomoću elektroničke mikroskopije ili druge metode za otkrivanje oblika prionskog proteina koji je povezan s ovim bolestima. U svakom slučaju, ako je početno histopatološko ispitivanje dalo negativan ili dvojben rezultat, potrebno je provesti najmanje još jedno laboratorijsko ispitivanje. Kad se ova bolest negdje pojavi po prvi put, treba provesti najmanje tri različita pretraživanja.

Posebice, kad se postavi sumnja na GSE kod neke druge životinjske vrste osim goveda, uzorke treba poslati na tipiziranje soja, ako je to moguće.

4. Brzi testovi

U svrhu provođenja brzih testova u skladu sa člankom 5. stavkom 3. i člankom 6. stavkom 1. ovoga Pravilnika, kao brzi testovi za monitoring GSE u goveda moraju se koristiti sljedeće metode:

– imunobloting test temeljen na Western bloting proceduri za detekciju Proteinaza K rezistentnog fragmenta PrPRes otpornog na proteaze (Prionics-Check– Western test),

– kemiluminiscentni ELISA test koji uključuje proceduru ekstrakcije i ELISA tehniku, koja koristi pojačani kemiluminiscentni reagens (Enfer test & Enfer TSE Kit verzija 2.0, automatizirano pripremanje uzoraka),

– imunološko određivanje na bazi mikroploča za otkrivanje PrPSc (Enfer TSE Version 3)

– sendvič-metoda imunološkog određivanja (immunoassay) za PrPRes, koja se provodi nakon denaturacije i koncentracije (Bio-Rad TeSeE test).

– imunološko određivanje na bazi mikroploča (ELISA) koji otkriva Proteinaza K rezistentni PrPRes s monoklonskim protutijelima (Prionics-Chek LIA test),

– konformacijski uvjetovano imunološko određivanje (immunoassay), GSE antigen test kit (Beckman Coulter InPro CDI kit),

– kemiluminiscent ELISA za kvalitativno utvrđivanje PrPSc (CediTect GSE test),

– imunološko određivanje (immunoassay) korištenjem kemijskih polimera za selektivno prihvaćanje PPrPSc i monoklonsku detekciju protutijela za očuvane regije PrP molekule (IDEXX HerdChek BSE Antigen Test Kit, EIA),

– »lateral flow« imunološko određivanje (immunoassay) korištenjem dva različita monoklonska protutijela za utvrđivanje Proteinaza K rezistentnih PrP fragmenta (Prionics Check PrioSTRIP),

– dvostrano imunološko određivanje (immunoassay) korištenjem dva različita monoklonska protutijela usmerenih na dva epitopa prisutnih u visoko preklopljenom stanju goveđeg PrPSc (Roboscreen Beta Prion BSE EIA Test Kit)

– sendvič ELISA za utvrđivanje Proteinaza K rezistentnog PrPSc (Roche Applied Science PrionScreen),

– antigen-prihvaćanje ELISA korištenjem dva različita monoklonska protutijela za utvrđivanje Proteinaza K rezistentnih PrP fragmenta (Fujirebio FRELISA BSE post-mortem rapid BSE Test).

U svrhu provođenja brzih testova u skladu sa člankom 5. stavkom 3. i člankom 6. stavkom 1. ovoga Pravilnika, kao brzi testovi za monitoring TSE u ovaca i koza moraju se koristiti sljedeće metode:

– konformacijski uvjetovano imunološko određivanje (immunoassay), GSE antigen test kit (Beckman Coulter InPro CDI kit),

– sendvič-metoda imunološkog određivanja (immunoassay) za PrPRes, koja se provodi nakon denaturacije i koncentracije (Bio-Rad TeSeE test),

– sendvič-metoda imunološkog određivanja (immunoassay) za PrPRes, koja se provodi nakon denaturacije i koncentracije (Bio-Rad TeSeE Sheep/Goat test),

– kemiluminiscentni ELISA test koji uključuje proceduru ekstrakcije i ELISA tehniku, koja koristi pojačani kemiluminiscentni reagens (Enfer TSE Kit verzija 2.0),

– imunološko određivanje na bazi mikroploča za otkrivanje PrPSc (Enfer TSE Version 3)

– imunološko određivanje (immunoassay) korištenjem kemijskih polimera za selektivno prihvaćanje PrPSc i monoklonsku detekciju protutijela za očuvane regije PrP molekule (IDEXX HerdChek BSE– Scrapie Antigen Test Kit, EIA),

– kemiluminiscentno imunološko određivanje (immunoassay) bazirano na mikroploči za utvrđivanje PrPSc u tkivima ovaca (POURQUIER’ –LIA Scrapie),

– imunobloting test temeljen na Western bloting proceduri za detekciju Proteinaza K rezistentnog fragmenta PrPRes otpornog na proteaze (Prionics-Check Western Small Ruminant test),

– kemiluminiscentno imunološko određivanje (immunoassay) bazirano na mikroploči za utvrđivanje Proteinaza K rezistentnog PrPSc (Prionics-Check LIA Small Ruminants).

U slučaju svih testova uzorak tkiva na kojemu će se provoditi test mora ispunjavati upute proizvođača.

Proizvođač brzih testova mora imati uspostavljen sustav osiguranja kvalitete koji je odobrio referentni laboratorij Europske zajednice koji osigurava da se učinkovitost testa ne mijenja. Proizvođač mora referentnom laboratoriju Zajednice dostaviti ispitni protokol.

Preinake brzog testa ili ispitnog protokola mogu se provoditi samo uz prethodnu obavijest referentnom laboratoriju Zajednice i pod uvjetom da referentni laboratorij Zajednice ustanovi da ta preinaka ne umanjuje osjetljivost, specifičnost ili pouzdanost brzog testa. Taj nalaz treba dostaviti Europskoj komisiji i nacionalnim referentnim laboratorijima.