Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje

NN 37/2010, Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje

HRVATSKI SABOR

941

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07. i 38/09.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 70/05. i 139/08.), Hrvatski sabor na sjednici 19. ožujka 2010. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE

I.

Donosi se Prostorni plan Parka prirode Lonjsko Polje (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva, Zavod za prostorno uređenje.

II.

Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji od 3 (tri) knjige, i to:

KNJIGA I. – Tekstualni dio Plana – odredbe za provođenje Plana

KNJIGA II. – Obrazloženje Plana i obvezni prilozi

KNJIGA III.A – Grafički dio Plana u mjerilu 1: 25 000, s kartogramima u mjerilu 1: 200 000

Kartografski prikazi u mjerilu 1: 25 000 su:

1. Korištenje i namjena prostora

2. Infrastrukturni sustavi

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

4. Zoniranje u Parku prirode

Kartogrami u mjerilu 1: 200 000 su:

1. Teritorijalni ustroj

2. Seizmološke karakteristike područja

3. Pedološke jedinice

4. Hidrogeološke značajke

5. Raspored šumskih zajednica

6. Raspored biljnih zajednica, pašnjaka i livada

7. Zaštićeni dijelovi prirode

8. Zaštićena kulturna baština

9. Pokrivenost prostora prostorno– planskom dokumentacijom

10. Raspored šumskih gospodarskih jedinica

11. Raspored lovišta

12. Zone posjeta turista i ribolovne zone

13. Infrastruktura:

13a. Prometni sustav

13b. Elektroenergetski sustav

13c. Plinovod i naftovod

13d. Pošta i telekomunikacije

13e. Vodoopskrba

14. Vodnogospodarski sustav – obrana od poplava (postojeće stanje)

15. Vodnogospodarski sustav – obrana od poplava (planirano stanje)

16. Hidromelioracije

17. Područje ekološke mreže i karta staništa

KNJIGA III.B – Grafički dio Plana u mjerilu 1: 5 000

Kartografski prikazi u mjerilu 1: 5 000 su:

5. Površine za razvoj naselja:

5.1. Osekovo

5.2. Stružec

5.3. Čigoč

5.4. Kratečko

5.5. Mužilovčica

5.6. Suvoj

5.7. Lonja

5.8. Lonja – izdvojena površina za razvoj naselja

5.9. Trebež

5.10. Trebež – izdvojena površina za razvoj naselja Bukovica

5.11. Puska

5.12. Krapje

5.13. Drenov Bok

5.14. Jasenovac

5.15. Košutarica

5.16. Mlaka.

III.

Elaborat Plana je izrađen u 6 (šest) izvornika, koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja i za zaštitu prirode, zavodima za prostorno uređenje Sisačko– moslavačke i Brodsko– posavske županije te Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje.

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju se uskladiti s ovim Planom.

V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 350-02/10-01/01

Zagreb, 19. ožujka 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

A. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostornim planom Parka prirode Lonjsko polje (u daljnjem tekstu: Plan), na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07. i 38/09.), uvažavajući društveno-gospodarski razvoj, prirodne, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, te međunarodne konvencije i strategije, određena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Parka prirode.

(2) Kroz Plan se utvrđuju:

– ciljevi uređenja prostora

– organizacija i namjena prostora

– uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite.

Članak 2.

S ovim Planom moraju se uskladiti svi dokumenti prostornog uređenja užeg područja, koji u svom obuhvatu zadiru u Park prirode Lonjsko polje (u daljnjem tekstu: Park).

Članak 3.

Plan je izrađen sukladno:

– Strategiji (iz 1997. godine) i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99.)

– međunarodnim konvencijama iz domene zaštite okoliša i prirode, kojih je potpisnik Republika Hrvatska

– Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07. i 38/09.)

– Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09.)

– Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05. i 139/08.)

– Zakonu o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09.)

– Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08.)

– Zakonu o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08.)

– Uredbi o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine«, br. 109/07.)

– Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 143/08.)

– Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (»Narodne novine«, br. 89/07.)

– Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne novine«, br. 7/06., 119/09.).

Članak 4.

Ovim odredbama utvrđuju se:

– način uređenja i namjena prostora,

– režimi zaštite i

– zahvati, izgradnje i uređenja na području obuhvata Parka, čija ocjena prihvatljivosti za prirodu mora biti prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (»Narodne novine« br. 89/07.).

Članak 5.

Plan se sastoji od 3 (tri) knjige i to:

KNJIGA I. – Tekstualni dio Plana – odredbe za provođenje Plana

KNJIGA II. – Obrazloženje Plana i obvezni prilozi

KNJIGA III.A – Grafički dio Plana u mjerilu 1: 25 000, s kartogramima u mjerilu 1: 200 000

KNJIGA III.B – Grafički dio Plana u mjerilu 1: 5 000

B. CILJEVI UREĐIVANJA PROSTORA

Članak 6.

(1) Planom se utvrđuju zaštita, planiranje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima prostora.

(2) Osnovni ciljevi su:

– zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka (posebno staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, pašnjaka, poplavnih šuma, močvara i sl.)

– zaštita i očuvanje rijetkih, ugroženih, autohtonih populacija, vrsta i podvrsta flore i faune

– zaštita i obnova (revitalizacija) nematerijalne kulturne baštine (običaja, folklorne tradicije, obrta)

– očuvanje kulturnih vrijednosti prostora (posebno tradicionalne arhitekture u drvetu)

– zaštita i očuvanje tla

– zaštita i očuvanje šuma

– zaštita i očuvanje, te poboljšanje kvalitete voda

– zaštita i očuvanje kvalitete zraka

– razvoj turizma (seoskog), rekreativnih aktivnosti, te obrazovnih i znanstvenih aktivnosti na prostoru Parka

– očuvanje tradicionalnog načina poljoprivrede (ratarstva, stočarstva i ribolova)

– poticaj obnove i revitalizacije tradicionalnih obrta

– zaustavljanje depopulacijskog trenda, uz uvjete poboljšanja uvjeta života i standarda stanovništva naselja Parka

– sanacija ugroženih dijelova okoliša.

(3) Za upravljanje Parkom sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode nadležna je Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje.

C. ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA

Članak 7.

Prostor Parka podijeljen je na površine predviđene za razvoj naselja i površine izvan površina za razvoj naselja.

Članak 8.

(1) Površine za razvoj naselja obuhvaćaju izgrađene dijelove naselja i neizgrađene površine planirane za daljnji razvoj naselja.

(2) Razgraničenje površina za razvoj naselja bit će određeno utvrđivanjem granica građevinskog područja u prostornim planovima uređenja općine/grada (PPUO/G), a unutar površina određenih na kartografskim prikazima u mjerilu 1: 5 000 od broja 5.1 do 5.16 na temelju smjernica i kriterija ovog Plana.

(3) Temeljem argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, razvoj gospodarstva i sl.) PPUO/G moguće je granice građevinskih područja u odnosu na površine za razvoj naselja proširiti do max. 10%.

(4) Unutar površina za razvoj naselja osiguravaju se funkcije stanovanja, te sve druge sukladne funkcije, vezane uz život i rad u naseljima.

Članak 9.

(1) Temeljem spoznaja o vrijednosti i osjetljivosti prostora, a s ciljem očuvanja najvrjednijih dijelova prirode i okoliša prostor Parka je podijeljen na sljedeće zone zaštite:

I. zona posebne zaštite

II. zona tradicionalnog gospodarenja prostorom

III. zona poljoprivrede na okrupnjenim i melioriranim parcelama

IV. zona površine za razvoj naselja

V. zona obalnog područja rijeke Save.

(2) Za svaku zonu zaštite utvrđeni su kriteriji korištenja prostora, kao i mogućnosti i način obnove postojećih i izgradnje novih građevina, te gospodarenja i postupanja u prostoru.

(3) Površine pojedinih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. Zoniranje u Parku prirode (u mjerilu 1: 25 000).

Članak 10.

(1) I. ZONA POSEBNE ZAŠTITE je zona u koju se ubrajaju područja šuma, livada, pašnjaka, močvara i vodotoka, koja predstavljaju posebnu vrijednost i osobitost u Parku, a čine ih staništa s velikim i raznolikim bogatstvom biljaka, gljiva i životinja, gnjezdilišta, mrjestilišta i slično, a nalaze se u visokom stupnju očuvanosti prirode.

(2) U I. zonu zaštite su uključeni oni dijelovi Parka koji po svojim značajkama predstavljaju posebnu, najvrjedniju ili tipičnu prirodnu pojavu unutar pojedinog tipa staništa.

(3) U I. zonu zaštite uvršteno je 28 lokaliteta, od kojih su 2 (dva) lokaliteta zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebni rezervat i to:

– 10 Rakita i

– 24 Krapje đol.

Ostali lokaliteti svrstani u I. zonu zaštite su:

– 1 Ostrova

– 2 Lipovica

– 3 Kostrina

– 4 Kostrina otoci

– 5 Svinjičko

– 6 Čeperlin

– 7 Tišina

– 8 Krnica

– 9 Stara Lonja

– 11 Mišinjačka

– 12 Mužilovčica

– 13 Suvoj Lonja

– 14 Savički đol

– 15 Opeke I

– 16 Opeke II

– 17 Jošik

– 18 Ilova

– 19 Žabarski bok

– 20 Trstika

– 21 Gornji gaj

– 22 Puska I

– 23 Puska II

– 25 Strug otoci

– 26 Poganovo polje

– 27 Mlaka

– 28 Međustrugovi.

Članak 11.

(1) II. ZONA TRADICIONALNOG GOSPODARENJA PROSTOROM je zona koja obuhvaća dijelove Parka na kojima se osnovne djelatnosti u kontinuitetu obavljaju na tradicionalan način, više ili manje usklađen s prirodnim ciklusima i potrebama opstanka pojedinih vrsta i zajednica.

(2) Obzirom na osnovnu djelatnost ovo područje je podijeljeno na tri podzone i to:

– 2.a. – tradicionalni pašnjački sustav

– 2.b. – nizinske poplavne šume

– 2.c. – poljoprivreda na mozaiku usitnjenih parcela.

(3) Podzona 2.a. – tradicionalni pašnjački sustav, uključuje sve pašnjačke površine u državnom vlasništvu i sjenokoše unutar i izvan retencijskog prostora, kao i površine u obalnom pojasu rijeke Save koje se redovito koriste za ispašu krupne stoke i peradi (tzv. poloji).

(4) Podzona 2.b. – nizinske poplavne šume, uključuju sve šume i šumska zemljišta u Parku, osim šuma u uskom pojasu od rijeke Save do nasipa, uz rijeku Savu, te šume koje su svrstane u I. zonu zaštite.

(5) Podzona 2.c. – poljoprivreda na mozaiku usitnjenih parcela, uključuje vrtove, voćnjake, oranice i livade na mozaiku usitnjenih parcela između Čigoča i Trebeža, oko Osekova, Kraljeve Velike*, Piljenice* i Plesma* (*naselja su izvan granica Parka).

Članak 12.

(1) III. ZONA POLJOPRIVREDE NA OKRUPNJENIM I MELIORIRANIM PARCELAMA uključuje poljoprivredne površine u Parku koje su već obuhvaćene postupcima komasacije, a neke su i meliorirane.

(2) Ova je zona podijeljena u dvije podzone:

– 3.a. – prilagodba poljoprivredne proizvodnje

– 3.b. – renaturiranje zemljišta.

(3) Podzona 3.a. – prilagodba poljoprivredne proizvodnje, obuhvaća poljoprivredno zemljište s mogućnošću razvoja ekstenzivnog ratarstva i stočarstva.

(4) Podzona 3.b. – renaturiranje zemljišta, obuhvaća poljoprivredne površine u blokovima koji su predviđeni za djelomičnu ili potpunu obnovu režima plavljenja.

Članak 13.

IV. ZONA POVRŠINE ZA RAZVOJ NASELJA, obuhvaćaju izgrađene dijelove naselja i neizgrađene površine planirane za daljnji razvoj naselja.

Članak 14.

V. ZONA OBALNOG PODRUČJA RIJEKE SAVE je zona usklađivanja vodnog gospodarstva i zaštite prirode, a u skladu s posebnim propisima.

D. INFRASTRUKTURA

Članak 15.

(1) Postojeći koridori cestovne infrastrukture državnog značaja se zadržavaju uz potrebnu obnovu, rekonstrukciju i dogradnju postojećih cestovnih pravaca i to:

– državna cesta A3 (Granica Republike Slovenije – Zagreb – Slavonski Brod – granični prijelaz Bajakovo) prolazi sjeverno od Parka i u jednom dijelu čini njegovu sjevernu granicu

– državna cesta D36 ide iz smjera Karlovca, preko Pokupskog i Siska za Popovaču i spaja se na državnu cestu A3, a prolazi sjeverozapadnim dijelom Parka sijekući ga u prostoru Brezovice i Črnčine. Za jedan dio dionice od čvora Popovača prema Sisku u dužini od približno 12,50 km predviđena je brza cesta u koridoru postojeće državne ceste D 36 i to izgradnja samo jednog kolnika. Predložena trasa brze ceste ucrtana je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora.

– državna cesta D47 spaja Lipik – Novsku – Jasenovac– Hrvatsku Dubicu, a prolazi južnim dijelom Parka, presijecajući ga u prostoru između naselja Jasenovac na jugu i Novska na sjeveru.

(2) U naselju Jasenovac predviđeno je uređenje međunarodnog cestovnog carinskog prijelaza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Članak 16.

(1) Postojeći koridori cestovne infrastrukture županijskog značaja se zadržavaju uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojećih cestovnih pravaca i to:

– županijska cesta Ž3209 koja prati tok rijeke Save od Gušća – preko Čigoča – Kratečkog– Mužilovčice – Suvoja – Lonje – Trebeža – Puske – Krapja – Drenovog Boka – Jasenovca (gdje se spaja na državnu cestu D47)

– županijska cesta Ž3249, povezuje kod sela Krapje županijsku cestu Ž3209 sa naseljem Plesmo – Stara Subocka i dalje s državnom cestom A3, a presijeca Lonjsko polje u jugozapadnom dijelu

– županijska cesta Ž3253, povezuje naselja Košutarica i Mlaka s državnom cestom D47, a prolazi južnim dijelom Mokrog polja, dijelom prateći tok rijeke Une

– županijska cesta Ž3250, povezuje državnu cestu D47 s Novskom

– županijska cesta Ž3210, povezuje naselje Gušće s naseljem Veliko Svinjičko

– županijska cesta Ž3161, prolazi sjeveroistočnom stranom Parka i prati njegovu granicu, a povezuje naselje Stružec s naseljem Osekovo i Donja Gračenica.

(2) Prostornim planom županije se, po izraženoj potrebi, može omogućiti istraživanje obilaznica naselja (Jasenovac – od državne ceste D – 47 do županijske ceste Ž– 3209, Kratečko – obilaznica ceste Ž3209 južno od naselja uz postojeći nasip) uvažavajući posebne propise.

Članak 17.

Postojeći koridori cestovne infrastrukture lokalnog značaja se zadržavaju uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojećih cestovnih pravaca:

– lokalna cesta L33016 povezuje državnu cestu D36 s naseljem Veliko Svinjičko

– lokalna cesta L33139 siječe Park u središnjem dijelu i povezuje naselje Trebež s naseljima van Park na sjevernoj strani – Kraljeva Velika

– lokalna cesta L33138 povezuje naselje Kraljeva Velika s naseljem Piljenice.

Članak 18.

(1) U skladu s posebnim propisima, popravcima i rekonstrukcijama cesta u dijelu gdje prolazi kroz naselja Parka ne smiju se povisivati nivoi cesta, osim u slučaju kada je nivo ceste kod visokih voda plavljen, te je neophodno podizanje kako bi se omogućio nesmetan promet (primjer D36, na potezu od Siska do Popovače i D47).

(2) Na državnoj cesti D36 na potezu od Siska do Popovače, treba osigurati sigurnosni sustav sakupljanja tekućina (procjednih voda, te ostalih tekućina u slučaju eko – nezgoda i sl.), kako iste ne bi dospjele u okoliš. Ostale mjere zaštite biti će određene sukladno posebnim propisima.

Članak 19.

Ostale nerazvrstane ceste i šumske ceste koristit će se na način kao i do sada uz potrebne rekonstrukcije i popravke, te uz osiguravanje protoka vode.

Članak 20.

(1) Na cestovnim pravcima:

– županijska cesta Ž3209 (koja prati tok rijeke Save) od sela Gušće do Jasenovca, te dalje do Košutarice i Mlake

– županijska cesta Ž3249 od Krapja do Stare Subocke

– županijska cesta Ž3210 od Gušća do Velikog Svinjičkog

– te na svim lokalnim i nerazvrstanim cestama, planirano je uređenje ili izgradnja novih biciklističkih staza ukoliko to širina kolnika ceste dozvoljava, a mogućnost uređenja biciklističkih staza po kruni nasipa i detaljni koridori biciklističkih staza odredit će se stručnom podlogom za potrebe posjećivanja Parka.

(2) Za potrebe posjećivanja Parka moguće je uređenje ili izgradnja novih biciklističkih staza po nasipima, poljskim putevima, šumskim putevima i ostalim prikladnim trasama. Detaljni koridori biciklističkih staza odrediti će se stručnom podlogom za potrebe posjećivanje Parka.

Članak 21.

(1) Sjeverno od Parka (koridorom državne ceste A3) prolazi željeznička pruga I. reda koja povezuje Dugo Selo s Popovačom– Kutinom – Novskom – Slavonskim Brodom. Južnim dijelom Parka prolazi magistralna pruga Novska – Jasenovac – Hrvatska Dubica – Sunja – Sisak. Postojeće trase željezničkih pruga se zadržavaju uz mogućnost rekonstrukcije, te izgradnje i uređenja staničnih postaja i sigurnosno – signalnih postrojenja.

(2) U kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora ucrtan je koridor širine 150 metara načelne trase pruge velike propusne moći i velikih brzina (250 km/h) koju treba usuglasiti s interesima zaštite prirode i okoliša.

Članak 22.

Prometna povezanost Parka temelji se na dosadašnjoj cestovnoj, željezničkoj i skelnoj vezi.

Članak 23.

(1) Na prostoru Parka predviđene su zone organiziranog posjeta turista, koje su namijenjene razgledavanju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka, te rekreaciji.

(2) Posjetitelji se u zoni posjeta turista i ribolovnoj zoni mogu kretati prema odredbama Pravilnika o unutarnjem redu Parka.

Članak 24.

(1) Prostor Parka otvoren je za posjećivanje.

(2) Ulazi u Park planirani su obzirom na zone organiziranog posjeta turista i to kao glavni i ostali ulazi.

(3) Glavni ulazi su mjesta na kojima je organiziran ili će biti organiziran posjetiteljsko informacijski centar kojim upravlja Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje. Posjetiteljsko informacijski centar može se realizirati kao novo planirani i/ili prenamjenom/rekonstrukcijom postojećih građevina na području Parka. Posjetiteljsko informacijski centri imaju sljedeće sadržaje: dvorana za prezentaciju i edukaciju, edukacija na otvorenom, izložbeni prostor, informacijski punkt, suvenirnica, postaja službe nadzora Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje, prostor za pohranu spasilačke opreme i prostor za povremeni boravak članova službe spašavanja, pomoćne, radne, skladišne i sanitarne prostore, parkiralište, odmorište, odgovarajuća manja ugostiteljska usluga za okrjepu i drugi sadržaji potrebni za upravljanje Parkom. Razmještaj posjetiteljsko informacijskih centara označen je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora i kartogramu br. 12. Zone posjeta turista i ribolovne zone.

(4) Glavni ulazi su planirani:

br. 1. u Krapju

br. 2. u Čigoču

br. 3. u Kutini

br. 4. u Osekovu

br. 5. u Repušnici.

(5) Ostali ulazi u Park su:

br. 6. Piljenice

br. 7. Kraljeva Velika

br. 8. Opeke

br. 9. Svinjičko

br. 10. Stružec

br. 11. Donja Gračenica

br. 12. Stara Gradiška

br. 13. Kratečko – skela

br. 14. Suvoj – skela

br. 15. Jasenovac jug

br. 16. Novska

br. 17. Plesmo.

(6) Iznimno, zbog razvoja turizma i povećanja broja posjetitelja, moguće je otvaranje ulaza i posjetiteljsko informacijskih centara i u ostalim dijelovima Parka.

(7) Sadržaj pojedinih informacijskih centara definirat će se planom upravljanja, odnosno kroz uvjete nadležnog resora. Površina je definirana sadržajima. Oblikovanje u zoni zaštite unutar površina za razvoj naselja podliježe posebnim propisima u skladu s poglavljem Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, kulturnih dobara i kulturnih vrijednosti. Izvan površina za razvoj naselja oblikovanje je potrebno prilagoditi krajobrazu i lokalnim uvjetima, te osobito koristiti tradicijski materijal.

Članak 25.

(1) Na prostoru Parka moguća je izgradnja parkirališta za autobuse i osobna vozila u okviru ulaznih posjetiteljsko informacijskih centara te na područjima naselja označenih na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora.

(2) Položaj oznake za parkiralište je orijentacijski, a mikrolokacija se utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja.

(3) Iznimno, u skladu s potrebama razvoja seoskog turizma, moguća je izgradnja parkirališta i na drugim odgovarajućim lokacijama u naseljima na području Parka.

Članak 26.

(1) Planirana je regulacija korita rijeke Save na međunarodnu klasu plovnog puta (IV. klasa).

(2) U naselju Jasenovac planirana je luka županijskog značaja.

Članak 27.

(1) Izgradnja pristana za turističke brodove koji plove Savom moguća je u naseljima (najviše 1 pristan u naselju): Čigoč, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Puska, Krapje, Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Mlaka.

(2) Na kartogramu br. 13a. Prometni sustav prikazane su planirane zone pristana.

(3) Lokacije planiranih pristana u obalnom području naselja, za potrebe javne ustanove u sustavu posjećivanja, odredit će se kroz PPUG/O, a iznimno do donošenja predmetnih planova lokacije pristana će se određivati idejnim rješenjem/stručnom podlogom sukladno posebnim propisima.

(4) Pristane je potrebno obnoviti na povijesnim lokacijama skelnih prijelaza.

Članak 28.

Plovidba ostalim vodotocima u Parku dozvoljena je pod uvjetima propisanim Pravilnikom o unutarnjem redu Parka i posebnim propisima.

Članak 29.

(1) Na rijeci Savi nalaze se skelni prijelazi: Lukavec Posavski – Gradusa Posavska (izvan granica Parka), Kratečko – Selište Sunjsko, Suvoj – Bobovac.

(2) Planiraju se sačuvati, rekonstruirati, obnoviti, te uključiti u turističku ponudu Parka skelni prijelazi: Kratečko – Selište Sunjsko i Suvoj – Bobovac.

(3) Za potrebe revitalizacije poljoprivrednih površina na drugoj obali i turističkog posjećivanja planira se urediti skelni prijelaz u Krapju. Skelu je potrebno obnoviti na mjestu povijesnog prijelaza.

Članak 30.

(1) Planira se postavljanje i obnova/rekonstrukcija mlinova – vodenica, te uključenje istih u turističku ponudu Parka na povijesnim lokacijama na Savi kod Gušća (ulaz u Park) i Drenovog Boka.

(2) Uz ove lokacije moguće su i druge lokacije uz naselja uzduž Save, a u skladu sa konzervatorskim istraživanjima, planovima revitalizacije i prezentacije i usklađenosti s ostalim subjektima (vodno gospodarstvo).

Članak 31.

(1) Stari drveni most u Stružcu potrebno je rekonstruirati/obnoviti.

(2) Sve drvene tradicijske konstrukcije na vodotocima i rukavcima potrebno je obnoviti ili rekonstruirati prema tradicijskom modelu (Puska, Mužilovčica).

Članak 32.

Na prostoru Parka nije dozvoljena gradnja zračnih luka i sportskih aerodroma.

Članak 33.

Iznad prostora Parka nije dozvoljen zračni promet na visini manjoj od 400 m, osim u službene svrhe, te u znanstveno – istraživačke ili šumsko – gospodarske svrhe.

Članak 34.

Na prostoru Parka nema postojećih TV odašiljača niti TV pretvarača. Izgradnja tih objekata nije predviđena ovim Planom.

Članak 35.

(1) Vodoopskrba naselja Parka riješena je kroz postojeće vodoopskrbne sustave Popovača – Kutina, Novska – Lipovljani i Jasenovac, te putem vodoopskrbnog sustava Sisak – Petrinja.

(2) Vodoopskrba se planira i nadalje rješavati kroz postojeće vodoopskrbne sustave uz korištenje postojećih i planiranih izvorišta:

– Drenov Bok, Jasenovac, Osekovo – u Parku

– Novo Selište, Ravnik, Okučani, Gornji Bogićevci i Stara Gradiška – izvan Parka.

(3) Do donošenja Odluke o zonama sanitarne zaštite za crpilište Osekovo, šire područje crpilišta treba tretirati kao buduće vodozaštitno područje.

Članak 36.

Novi objekti vodoopskrbe (postrojenja za preradu vode) moraju biti smješteni van granica I. zone zaštite i van granica retencijskog prostora.

Članak 37.

(1) Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni hidranti, a iznimno podzemni hidranti.

(2) Lokacije nadzemnih hidranata na području Parka potrebno je pažljivo uklopiti u krajolik, sliku naselja, te izbjeći vizurno izložene točke, a odabrati pozicije zaklonjene pogledima.

Članak 38.

(1) Odvodnja otpadnih voda rješavat će se za svakog korisnika pojedinačno (septičkom jamom), ili za skupine objekata, odnosno naselje, izgradnjom kanalizacijske mreže i uređaja za obradu otpadnih voda.

(2) Preporuča se izgradnja kanalizacijske mreže i uređaja za obradu otpadnih voda u svim naseljima Parka.

Članak 39.

Septičke jame trebaju biti izgrađene za sve stambene i gospodarske objekte kao nepropusne, do izgradnje kanalizacijske mreže.

Članak 40.

(1) Uređaji za obradu otpadnih voda moraju biti izgrađeni na način da se oblikovno što bolje uklope u postojeći krajobraz, te ne mogu biti smješteni u neposrednoj blizini kulturnih dobara ili zoni zaštite kulturnih dobara minimalne udaljenosti od 50 metara.

(2) Uređaj za obradu otpadnih voda je potrebno smjestiti na prostorima izvan glavnih vizura prilaska naselju.

Članak 41.

(1) Elektroopskrba u naseljima na području Parka osigurana je mrežom dalekovoda. Prostorom Parka prolaze sljedeći dalekovodi:

– DV 220 kV (Međurić – TE Sisak, prolazi sjevernim dijelom Parka)

– DV 220 kV (Međurić – Prijedor, prolazi preko Parka u južnom dijelu kod sela Krapje)

– DV 110 kV (TE Sisak – Kutina).

(2) Kroz prostor Parka prolaze 35 kV i 10 (20) kV dalekovodi koji povezuju trafostanice s korisničkom mrežom.

Članak 42.

Buduće dalekovode (pri izgradnji ili rekonstrukciji) potrebno je odgovarajuće izolirati, kako bi se spriječilo pogibanje ptica.

Članak 43.

(1) Nove elektroenergetske objekte (trafostanice) koji se grade izvan granica naselja, potrebno je oblikovati na način da se što bolje uklope u postojeći krajolik i uz korištenje zaštitnog zelenila.

(2) Za nove elektroenergetske objekte (trafostanice) potrebno je izraditi tipski projekt usklađen s ambijentalnim značajkama koji bi se koristio na području Parka.

Članak 44.

(1) Kod izgradnje novih trafostanica, lokacije za izgradnju odrediti tako da se što manje naruši izgled naselja, locirati ih izvan karakterističnih vizura na naselje, ili pojedinačne građevine koje imaju status kulturnog dobra ili su prostorni akcent.

Članak 45.

Priključne elektro-ormariće, kao i plinske ormariće, na građevinama treba izvesti na zaklonjenim mjestima (bočna strana ili začelje kuće), a ne na glavnim pročeljima kuća, kako se ne bi narušio izgled građevina i slika naselja. Posebno se to odnosi na drvene tradicijske kuće, povijesne zidanice i sve vizurno istaknute građevine čija se pročelja sagledavaju u uličnom kontinuitetu.

Članak 46.

(1) Javnu rasvjetu i električnu mrežu u naseljima prvenstveno treba izvoditi podzemnim kablovima ili na stupovima od drveta.

(2) Kućne priključke prvenstveno izvoditi kabliranjem, posebno kod rekonstrukcije i izgradnje novih objekata, te postupno ukidati priključke elektro mreže preko krovova.

Članak 47.

Zabranjena je gradnja novih objekata elektroopskrbe kroz prostore I. zone zaštite.

Članak 48.

(1) Telekomunikacije na području Parka riješene su putem osam pristupnih mreža sa pripadajućim komutacijama (UPS – ovima), koji se nalaze unutar granica naselja: Gušće, Osekovo, Mužilovčica, Lonja, Puska, Krapje, Jasenovac i Košutarica povezanim svjetlovodnim sustavom prijenosa.

(2) Novi objekti fiksne telefonije trebaju se smjestiti unutar granica naselja, ali tako da se svojim oblikovanjem uklope u postojeću arhitekturu i izgled naselja.

(3) Planirano proširenje telekomunikacijske mreže treba voditi kroz već postojeće infrastrukturne koridore.

Članak 49.

(1) U razvoju sustava postojeće komunikacijske infrastrukture i povezane opreme Planom se predviđa daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija uz poštivanje mjera zaštite i propisane zakonske procedure.

(2) Na području obuhvata Plana moguća je izgradnja samostojećih antenskih stupova i postava antenskih prihvata koji se postavljaju na postojećim građevinama. Pritom je potrebno voditi računa o utjecaju na krajolik i izgledu građevina, te posebnim uvjetima zaštite.

(3) Lokacije za izgradnju novih samostojećih antenskih stupova odredit će se prostornim planovima županija uz zadovoljavanje svih posebnih uvjeta zaštite prirode, kulturne baštine i okoliša te u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

(4) Novi antenski samostojeći stupovi trebaju biti takvih karakteristika da mogu prihvatiti više operatera. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima karakteristike prijama svih zainteresiranih operatera (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji mogu pokriti planirano područje signalom.

Članak 50.

Razvoj telekomunikacijskog prometa odvijat će se u postojećim infrastrukturnim koridorima.

Članak 51.

(1) Područjem Parka prolazi magistralni naftovod iz pravca naftnog terminala u Omišlju prema terminalu u Sisku s odvojcima prema sjeveru (Gola) i istoku (Slobodnica).

(2) Novi objekti naftovoda mogu se graditi u postojećim koridorima.

(3) Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Zaštitna zona naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

Članak 52.

(1) Magistralni plinovod prolazi preko Parka u sjevernom dijelu. Planirana je izgradnja plinske mreže između Novske i Jasenovca radi plinofikacije naselja na području Općine Jasenovac.

(2) Novi objekti plinovoda gradit će se u koridorima postojećeg, odnosno, ukoliko to nije moguće ili plinovod nije izveden, izradit će se studija najpovoljnije trase plinovoda, uz uvjet da se isti ne može graditi u I. zoni zaštite.

(3) Spremnike ukapljenog plina lokacirati i izvoditi, sukladno posebnim propisima. Ukoliko se spremnici izvode kao nadzemni potrebno ih je smjestiti u građevinu usklađenu s ambijentalnim značajkama.

E. GOSPODARSTVO

Članak 53.

U Parku su dopuštene djelatnosti i radnje koje ne ugrožavaju njegove bitne značajke i ulogu, te nepovoljno ne utječu na prirodne vrijednosti okoliša i kulturne baštine.

Članak 54.

(1) U Parku treba razvijati i poticati razvoj onih gospodarskih aktivnosti koje su u službi razvoja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, sportskog i tradicijskog ribolova, seoskog i kulturnog turizma, proizvodnji tradicionalnih prehrambenih proizvoda, obrta i rukotvorstva.

(2) Tradicijsko ribarstvo na području Lonjskog polja zaštićeno je kao nematerijalno kulturno dobro. Nositelj dobra dužan je provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti očuvanja kulturnih dobara i svim propisima koja se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.

Članak 55.

Iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacija nafte i plina) u Parku obavlja se na prostoru plinonosno – naftonosnih polja Stružec i na lokaciji Vrbak (područje grada Kutine), te će se ista zadržati u funkciji, do isteka koncesije/odobrenja za korištenje, nakon čega će uslijediti sanacija prostora.

Članak 56.

Eksploatacija obnovljivih ležišta građevinskog pijeska i šljunka iz korita i s obale rijeke Save moguća je isključivo u funkciji uređenja vodotoka i plovnog puta u skladu s propisima o vodama i Zakonu o zaštiti prirode.

Članak 57.

Pozajmišta zemlje se ne predviđa otvarati na prostoru Parka, no ukoliko su ista neophodna (za potrebe uređenja i održavanja objekata zaštite od poplava – nasipa i u slučaju izvanrednih opasnosti) ista se mogu otvoriti uz obvezu sanacije i uklapanja u okoliš.

Članak 58.

Ribolov je dozvoljen u ribolovnim zonama određenim u kartografskom prikazu br. 12. Zone posjeta turista i ribolovne zone.

F. REŽIMI ZAŠTITE, IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PO ZONAMA ZAŠTITE

I. ZONA POSEBNE ZAŠTITE

Članak 59.

Na postojećim površinama šuma, livada, pašnjaka, močvara i vodotoka, a koje se nalaze u I. zoni posebne zaštite, zabranjuje se provoditi radnje koje bi promijenile, ugrozile ili uništile vrijednost i osobitosti ovih prostora ili bilo kojeg njihovog dijela.

Članak 60.

(1) Na lokalitetima u I. zoni posebne zaštite zabranjena je izgradnja novih objekata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uz dobivene suglasnosti prema posebnim propisima, moguća je izgradnja i izvođenje zahvata navedenih u članku 134. pod točkama:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.) – rekonstrukcija i neophodna izgradnja u postojećim koridorima.

i. građevine u funkciji posjećivanja, namijenjene za kratko zadržavanje posjetitelja (skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.).

Članak 61.

(1) U I. zoni posebne zaštite zabranjen je lov, ribolov, uznemiravanje životinja, branje biljaka, stvaranje buke i ostale aktivnosti koje mogu ugroziti biljni i životinjski svijet.

(2) Izuzetno je moguće dozvoliti ribolov na površinama koje su prikazane kao ribolovne zone na kartogramu br. 12. Zone posjeta turista i ribolovne zone.

Članak 62.

Organizirano posjećivanje lokaliteta u I. zoni posebne zaštite je dozvoljeno uz uvjet da se lokalitet nalazi u sustavu posjećivanja prikazanom na kartogramu br. 12. Zone posjeta turista i ribolovne zone odnosno da je isto određeno u Pravilniku o unutarnjem redu.

Članak 63.

(1) U I. zoni posebne zaštite zabranjeni su svi istražni radovi u smislu iskopavanja i korištenja mineralnih sirovina.

(2) U I. zoni posebne zaštite dozvoljene su samo one gospodarske aktivnosti koje nisu u nesuglasju s uvjetima zaštite prirode odnosno one aktivnosti koje ne narušavaju, ne oštećuju i ne mijenjanju svojstva lokaliteta zbog kojih je isti uvršten u I. zonu posebne zaštite.

Članak 64.

U I. zoni posebne zaštite dozvoljeno je istraživanje u smislu znanstvenog i stručnog rada, utemeljenog na proučavanju prirodnih osobitosti prostora i života na njemu.

II. ZONA TRADICIONALNOG GOSPODARENJA PROSTOROM

Članak 65.

(1) U II. zoni tradicionalnog gospodarenja prostorom moguće je obavljati djelatnosti ključnih za održavanje bitnih značajki i uloge Parka.

(2) Za svaku podzonu posebno se utvrđuju dozvoljene djelatnosti i zahvati koji se mogu obavljati sukladno odredbama ovog Plana, Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu.

Članak 66.

U II. zoni dozvoljen je lov temeljem lovno gospodarskih osnova koje su usklađene ili ih je potrebno uskladiti s uvjetima zaštite prirode, te odredbama Zakona o zaštiti prirode, Pravilnika o unutarnjem redu Parka i Plana upravljanja.

Članak 67.

(1) Podzonu 2.a. – tradicionalni pašnjački sustav, čini poljoprivredno zemljište pod katastarskim kulturama pašnjaka i livada, na kojem je predviđen sustav pašarenja (u daljnjem tekstu: »pašnjaci«), a prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. Zoniranje u Parku prirode.

(2) Na »pašnjacima« je isključivo dozvoljena djelatnost tradicionalne poljoprivrede, koju čini stočarska poljoprivredna proizvodnja, s pretežno autohtonim ili udomaćenim pasminama konja, krava, svinja i peradi prilagođena uvjetima nizinskog poplavnog područja, koja se temelji na sustavu »pašarenja«.

Članak 68.

Nije dozvoljena prenamjena »pašnjaka«, što se posebno odnosi na zaraštanje »pašnjaka« i pretvaranje istih u šumsko zemljište, čime bi se mijenjao mikroreljef pašnjačkih površina.

Članak 69.

Po potrebi je dozvoljeno ograđivanje »pašnjaka«, ogradom od prirodnog materijala (pletenog granja ili drveta) ili prema posebnom propisu privremenom ogradom u vidu električnog pastira sa solarnim napajanjem, radi privremene zaštite poljoprivrednih usjeva. Privremenu ogradu u vidu električnog pastira obavezno treba postavljati uz stručni nadzor.

Članak 70.

(1) U podzoni 2.a. dozvoljava se izgradnja građevina i izvođenje zahvata iz članka 134. ovog Plana navedenih pod točkama:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.)

b. rekreacijske

d. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na plinonosno naftonosnim poljima Stružec, Vrbak

e. gospodarski objekti tradicijske poljoprivrede:

– svinjci tradicionalnih gabarita, oblika i izvedbe

– bunari i pojilišta tradicijskih gabarita, oblika i izvedbe

– drvene nadstrešnice max. pojedinačnog kapaciteta do 150 uvjetnih grla

i. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.), uz dobivene suglasnosti prema posebnim propisima.

(2) Građevine pod točkom e., alineja 1. moraju biti građene od drveta, najviše visine vijenca do 2,0 metra, pravokutnog oblika, oblikovane po uzoru na tradicijske građevine iste namjene.

Članak 71.

Podzonu 2.b. – nizinske poplavne šume, čine šume i šumsko zemljište, osim šuma u uskom pojasu od rijeke Save do nasipa uz rijeku, te šuma koje su svrstane u I. zonu zaštite i obraslih »pašnjaka«.

Članak 72.

U podzoni 2.b. dozvoljeno je gospodarenje šumama na temelju šumsko – gospodarskih planova koji su odobreni od nadležnih ministarstava.

Članak 73.

U podzoni 2.b. zabranjena je prenamjena šumskog zemljišta.

Članak 74.

U podzoni 2.b. zabranjeno je unošenje alohtonih vrsta biljaka te plantaže.

Članak 75.

U podzoni 2.b. šumske ceste i putovi moraju osigurati prirodni protok voda.

Članak 76.

U podzoni 2.b. dozvoljena je izgradnja građevina i izvođenje zahvata iz članka 134. navedenih pod točkama:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.)

b. rekreacijske

d. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na plinonosno naftonosnim poljima Stružec, Vrbak

h. građevine za potrebe lovstva i gospodarenje šumama

i. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.), uz dobivene suglasnosti prema posebnim propisima.

Članak 77.

(1) Ispaša svinja i žirenje imaju posebnu zaštitu.

(2) Ispaša svinja je dozvoljena isključivo u razdoblju i na površinama predviđenim šumsko-gospodarskom osnovom, odnosno predviđenim Planom upravljanja »pašnjacima«.

(3) Sastojine, koje se nalaze u fazi pomlađivanja i posebno zaštićene sastojine (sjemenske šume i šume u I. zoni zaštite) ne mogu se uvrstiti u površine predviđene za ispašu svinja.

Članak 78.

U podzoni 2.c. – poljoprivreda na mozaiku usitnjenih parcela, poljoprivrednim zemljištem mora se gospodariti na način da se očuvaju i održavaju drvoredi i živice.

Članak 79.

U podzoni 2.c. dozvoljena je izgradnja građevina i izvođenje zahvata navedenih u članku 134. ovog Plana, uz suglasnosti dobivenim prema posebnim propisima.

III. ZONA POLJOPRIVREDE NA OKRUPNJENIM I MELIORIRANIM PARCELAMA

Članak 80.

(1) U III. zoni moguće je obavljati djelatnosti vezane na ekstenzivne oblike ratarske i stočarske proizvodnje.

(2) Za svaku podzonu posebno se utvrđuju dozvoljene djelatnosti i zahvati koji se mogu obavljati sukladno odredbama ovog Plana, Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Parka.

Članak 81.

U III. zoni dozvoljen je lov temeljem lovno gospodarske osnove koja obavezno sadrži uvjete zaštite prirode, te temeljem odredaba Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Parka.

Članak 82.

U podzoni 3.a. – prilagodba poljoprivredne proizvodnje, dozvoljena je gradnja i izvođenje zahvata navedenih u članku 134. ovog Plana, uz suglasnosti dobivenim prema posebnim propisima.

Članak 83.

Uz rubna područja podzone 3.a., te uz postojeće odvodne kanale preporuča se očuvati i renaturirati živice i drvorede.

Članak 84.

U podzoni 3.b. – renaturiranje zemljišta, dozvoljena je gradnja i izvođenje zahvata navedenih u članku 134. ovog Plana pod točkama:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.)

i. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.), uz dobivene suglasnosti prema posebnim propisima.

IV. ZONA POVRŠINE ZA RAZVOJ NASELJA

Članak 85.

U IV. zoni površine za razvoj naselja dopuštene djelatnosti, izgradnja i gospodarenje propisani su u poglavljima D., E., G. i H. ovog Plana.

Članak 86.

Naselja, prometnice i infrastruktura se grade na način kako je to propisano posebnim Zakonima i propisima, ovim Planom, te sukladno pravilima struke.

V. ZONA OBALNOG PODRUČJA RIJEKE SAVE

Članak 87.

(1) U V. zoni zabranjeni su zahvati i radnje koje trajno mijenjaju prirodnu dinamiku i svojstva riječne obale (u smislu tipa vegetacije, nagiba, meandriranja i sl). Iznimno, ukoliko su neophodni zahvati tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka, provođenja mjera zaštite od štetnog djelovanja voda i sl. moguća je njihova realizacija uz suglasnosti nadležnih resora.

(2) U V. zoni dozvoljena je izgradnja i izvođenje sljedećih zahvata:

– drvenih pristana za turističke brodove, postava i rekonstrukcija vodenica i uređenje skelnih prijelaza i plaža, te ostalih drvenih konstrukcija namijenjenih za ribolov, pranje i sličnih tradicijskih djelatnosti, a u funkciji prezentacije i revitalizacije tradicijske uporabe obalnog područja. Navedene građevine oblikovati po uzoru na tradicijske

– građevina i zahvata propisanih u članku 134. ovog Plana, navedenih u točkama:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.) – zamjena i rekonstrukcija postojećih vodova i građevina

c. građevine posebne namjene

i. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.), uz suglasnosti dobivene prema posebnim propisima.

Članak 88.

(1) U skladu s potrebama Ministarstva obrane Republike Hrvatske, ovim Planom je u obalnom području naselja Jasenovac, lokacija posebne namjene kod željezničkog mosta, predviđena kao zona za objekte posebne namjene.

(2) Predmetna površina se određuje kao zona ograničene izgradnje. Za izgradnju građevina ili izvođenje zahvata u toj zoni potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva obrane republike Hrvatske.

Članak 89.

(1) Zonu V. u naseljima treba urediti na način očuvanja karakterističnih vizura na vodotok i uspostavljanje vizualnog kontakta naselja i vode.

(2) U V. zoni zabranjena je sadnja i uzgajanje alohtonih šumskih vrsta u plantažama.

G. SMJERNICE ZA GRADNJU NA POVRŠINAMA ZA RAZVOJ NASELJA

Članak 90.

(1) Površine za razvoj naselja su prostori temeljem kojih se utvrđuju granice građevinskih područja u planovima nižeg reda. Iznimno, a u skladu s uvjetima zaštite prirodne i kulturne baštine, u prostornim planovima uređenja općine/grada (PPUO/G) moguća je supstitucija odnosno povećanje/smanjenje do 10% površine građevinskog područja naselja.

(2) U površinama za razvoj naselja predviđa se obnova i revitalizacija povijesnog građevinskog fonda što uključuje zahvate, adaptacije, sanacije, konzervacije,

rekonstrukcije i dogradnje postojećih građevina, te izgradnja novih građevina, namijenjenih za:

– stanovanje, poslovne, pomoćne, gospodarske i proizvodne djelatnosti

– javne djelatnosti (uprava, pravosuđe, udruge građana, političkih stranaka, vjerskih zajednica i sl.) i prateće sadržaje

– društvene djelatnosti

– trgovačke i uslužne sadržaje

– turističke i ugostiteljske sadržaje

– vjerske sadržaje

– prometnu, komunalnu infrastrukturu i građevine graničnih prijelaza

– sport i rekreaciju

– groblja

– odgoj i obrazovanje

– zdravstvenu zaštitu

– kulturu, prezentaciju kulturne i prirodne baštine

– posjećivanje (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta, parkirališta za osobne automobile i autobuse, sanitarni prostori, poučne staze s edukativnim tablama/panoima i sl.)

– seoski turizam

– ugostiteljske usluge u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu, sukladno posebnim propisima.

Članak 91.

(1) Unutar površina za razvoj naselja moguće je uređenje građevina i površina koje služe za nesmetano funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

(2) Takve površine i građevine su kolni i pješački putovi, nogostupi, biciklističke staze, sportsko-rekreacijske površine i igrališta s manjim pratećim sadržajem (npr. svlačionica), manji ugostiteljski, trgovački, uslužni sadržaji, urbani mobilijar (klupe, oglasne ploče, paviljoni, nadstrešnice, autobusna stajališta) te drugi slični sadržaji.

(3) Prethodno navedeni objekti i građevine, arhitektonskim oblikovanjem, visinom i izborom materijala trebaju biti u skladu s prostorom na kojem se grade, te je za prostor Parka potrebno provesti arhitektonski natječaj i odabrati tipska rješenja koja odgovaraju prostoru.

Članak 92.

Unutar površina za razvoj naselja ne mogu se graditi građevine i objekti koji bi svojom namjenom i korištenjem, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, te kulturne i prirodne vrijednosti Parka.

Članak 93.

(1) Na jednoj građevnoj čestici unutar površine za razvoj naselja mogu se graditi stambene, poslovne, stambeno– poslovne građevine, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu.

(2) Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori/ građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog ili gospodarskog prostora.

(3) Svi objekti na građevnoj čestici moraju biti usklađene s ambijentom i tradicijskim oblikovanjem okućnice i pojedinačnih građevina.

Članak 94.

Rekonstrukcije i izgradnja građevina na površinama za razvoj naselja osobito u zoni zaštite kulturnog dobra provodi se sukladno Planu i posebnim propisom.

Članak 95.

(1) Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne građevine, građevine za povremeno stanovanje (vikendice).

(2) Višestambene građevine (s više od tri stambene jedinice) ne mogu se graditi u ruralnim naseljima Parka, osim ako to nije određeno u prostornom planu uređenja općine/grada (PPUO/G).

Članak 96.

(1) Poslovnim građevinama smatraju se prostori:

– za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, ugostiteljsko– turističke djelatnosti i sl.

– za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, pilane, stolarije, proizvodnja betonske galanterije, proizvodnja drvne građe i proizvoda od drveta, mlinovi i vodenice i sl.

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu stambenih građevina, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potrebno je locirati na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, zaštitu zraka, voda i tla.

Članak 97.

(1) Unutar površina za razvoj naselja u zonama gospodarske namjene moguće je smjestiti građevine proizvodno industrijske (proizvodni pogoni) i proizvodno zanatske namjene (malo i srednje poduzetništvo), građevine komunalno servisne namjene (skladišta i servisi), te ostale slične djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.

(2) Detaljni uvjeti izgradnje u zonama gospodarske namjene utvrđuju se kroz PPUO/G.

(3) U slučaju kada se utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih građevina, bez donesenog urbanističkog odnosno detaljnog plana uređenja naselja, na kojem nije određena prometna mreža i ostala komunalna infrastruktura, u sklopu idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole potrebno je izraditi idejno-urbanističko rješenje s određenim pristupnim putovima i jasnim odnosom prema susjednim parcelama.

Članak 98.

Gospodarskim građevinama smatraju se:

– građevine bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sabirnice mlijeka, sušare, pušnice, krušne peći, manji pogoni u funkciji poljoprivredne djelatnosti, pčelinjaci i sl.

– građevine s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, peradarnici, kunićarnici i sl.

Članak 99.

(1) Gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja su građevine za potrebe uzgoja i tova stoke, peradi, kunića i sl.

(2) Na površinama za razvoj naselja u gospodarskim građevinama dozvoljen je uzgoj do 50 uvjetnih grla stoke.

(3) Izuzetno maksimalni broj svinja ograničava se na 200 komada, a maksimalni broj peradi na 5 000 komada.

(4) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1,00 te se temeljem toga sve vrste stoke ili peradi svode na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Domaća životinja

UG/ domaćoj životinji

Odrasla goveda starija od 24 mjeseca

1,0

Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca

0,6

Goveda starosti od 6 do 12 mjeseci

0,3

Rasplodni bikovi

1,4

Telad

0,15

Konji

1,2

Ždrebad

0,5

Ovce i koze

0,1

Janjad i jarad

0,05

Krmače

0,3

Nerasti

0,4

Svinje u tovu od 25 do 110 kg

0,15

Odojci

0,02

Kokoši nesilice

0,004

Tovni pilići

0,0025

Purani

0,02

Kunići i pernata divljač

0,002

(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka na građevinskim česticama koje se nalaze unutar površina za razvoj naselja dozvoljen je uzgoj do 120 uvjetnih grla stoke (osim u naselju Jasenovac), uz uvjet da gospodarska građevina sa više od 50 uvjetnih grla bude udaljena od regulacijskog pravca min. 60 m. Ukoliko na građevinskoj čestici koja se nalazi unutar površine za razvoj naselja nije moguće osigurati propisanu min. udaljenost od regulacijskog pravca dozvoljeno je izgradnja i na poljoprivrednom zemljištu izvan površina za razvoj naselja koje sa građevinskom česticom unutar površine za razvoj naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu.

(6) Gospodarske građevine treba prvenstveno graditi u formi lokalne tradicijske gradnje, tradicijskim građevinskim materijalom i tradicionalnim pokrovom, te gdje god je to moguće primijeniti gradnju staja vanjske klime.

Članak 100.

(1) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže za osobna vozila, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje i sl.

(2) Pomoćne građevine moraju se oblikovati na način da budu usklađene s tradicijskim oblikovanjem i uvjetima mikrolokacije.

Članak 101.

(1) Građevna čestica koja se nalazi unutar površine za razvoj naselja mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog Plana.

(2) Potrebno je, gdje god je to moguće, sačuvati raspored i broj tradicionalnih građevinskih čestica (okućnica, kućišta, kao i tradicionalnu parcelaciju, tj. širinu građevne čestice prema cesti koja prosječno iznosi 10 – 20 metara, osim iznimno u naseljima gdje tradicionalna parcelacija odstupa od ovih dimenzija ili koja nemaju obilježje tradicionalnog seoskog naselja Parka, a što je određeno prostornim planom uređenja općine/grada (PPUO/G).

Članak 102.

(1) Minimalne veličine građevnih čestica za izgradnju obiteljskih kuća i stambeno-poslovnih građevina određuje se:

najmanja širina čestice

najmanja
dubina čestice

najmanja
površina čestice

maks. koef.

10 m

40 m

400 m2

0,5.

(2) Minimalna veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti za građevinu:

– javne i društvene namjene

– odgoj i obrazovanje

– vjerske sadržaje

– sport i rekreaciju je:

najmanja širina čestice

najmanja
dubina čestice

najmanja
površina čestice

maks. koef.

15 m

50 m

750 m2

0,5.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevnoj čestici manje veličine od propisane, ukoliko se pri tom poštuje postojeća matrica naselja (parcelacija), ali pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te minimalne udaljenosti od javnih površina, susjedne međe i drugih građevina.

(4) Minimalna površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće ili građevine za povremeno stanovanje (vikendica) unutar površine za razvoj naselja ne može biti manja od 35 m2.

Članak 103.

(1) Rješavanju smještaja građevine pristupa se individualno, uvažavajući lokalne uvjete.

(2) Organizacija građevne čestice ovisi o veličini iste, te o tradicijskoj organizaciji kućišta, kao i užeg dijela prostora naselja u kojem se ista nalazi.

Članak 104.

(1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju prema ulici, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini građevne čestice iza tih građevina.

(2) Iznimno, može se dozvoliti i drugačiji smještaj na građevnoj čestici ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicionalna organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 105.

(1) Stambene građevine treba smjestiti na građevnoj čestici na način da se poštuje građevinski pravac i ritam naselja.

(2) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

(3) Iznimno, udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina, odnosno poštivanje ritma izgradnje u naselju ili dijelu naselja.

(4) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj građevnoj čestici nalazi javna površina (javni put, zelenilo i sl.).

(5) Otvorima se u smislu stavka 2. i 4. ovog članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 106.

(1) Gospodarske građevine bez izvora zagađenja treba smjestiti u liniji iza kuće, dok se ostali gospodarski objekti (npr. staje) mogu smjestiti u dubini građevne čestice paralelno sa smjerom ceste.

(2) Od ove odredbe se izuzimaju sabirnice mlijeka koje se mogu smjestiti i na drugi način. Sabirnice mlijeka treba riješiti tipskim projektom usklađenim s ambijentom koristeći tradicijski način oblikovanja gospodarskih građevina.

Članak 107.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora iznositi najmanje 3,0 metra od susjedne građevne čestice.

(2) Izuzetno, udaljenosti građevine s izvorom zagađenja od susjedne građevne čestice može biti manja od 3,0 metra, ali ne manja od 1,0 metar u sljedećim uvjetima:

– da se na susjednoj građevnoj čestici također nalaze objekti s izvorom zagađenja

– ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske iste tlocrtne površine.

(3) Nove građevine od drveta u kojima se sprema slama i sijeno moraju biti udaljene najmanje 5,0 metara od susjedne građevine.

Članak 108.

(1) Stjenke gnojišta mogu se graditi do maksimalne visine 1,5 metara iznad razine terena.

(2) Svi dijelovi gnojišta moraju biti izvedeni od vodonepropusnog materijala, sukladno posebnim propisima. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se ispravno ukloniti i ne smije se razlijevati po okolnom terenu.

Članak 109.

Na području Parka moguće je držanje pčela, a uvjeti smještaja pčelinjaka određeni su Pravilnikom o držanju pčela.

Članak 110.

(1) Uz stambenu građevinu, na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne, manje poslovne i gospodarske građevine, koje sa stambenom građevinom čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

(2) Oblikovanje i vrsta građevina trebaju biti usklađene s tradicionalnim uređenjem okućnica i oblikovanjem gospodarskih građevina.

Članak 111.

Udaljenost građevina s izvorima zagađenja od regulacijskog pravca ne može biti manja od 15,0 metara.

Članak 112.

Preporučena udaljenost stambenih građevina od vanjskog ruba ulične ograde (regulacijskog pravca) je 5,0 metara, s time da u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja gdje su građevine na susjednim građevnim česticama na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane u prethodnom stavku, isti treba zadržati. Ova se odredba ne odnosi na građevine s izvorom zagađenja i pčelinjake.

Članak 113.

(1) Udaljenost između građevina mora biti najmanje istovjetna visini više građevine, odnosno međusobna udaljenost građevina može biti manja ukoliko se radi o izgradnji građevina od vatrootpornog materijala.

(2) Visina građevine se mjeri na zabatnoj strani od sljemena krovišta do završne kote uređenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do završne kote uređenog terena.

(3) Od ovog članka se izuzimaju već sagrađeni objekti (drvene tradicijske gradnje u naseljima Parka) koji se renoviraju, restauriraju i slično, te zamjenske građevine.

Članak 114.

Pomoćne građevine se mogu izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom građevnom česticom uz uvjet da:

– se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi vatrootporni zid

– se u zidu prema susjedu ne grade otvori

– se odvod krovne vode i snijega riješi na pripadajućoj građevnoj čestici.

Članak 115.

Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama mora biti najmanje 15,0 metara od stambenih i poslovnih građevina, odnosno najmanje 20,0 metara od građevina za opskrbu vodom (bunara) i ulične ograde.

Članak 116.

Udaljenost poslovnih građevina s potencijalno opasnim i bučnim djelatnostima mora biti najmanje 10,0 metara od susjedne stambene građevine.

Članak 117.

Nove stambene građevine oblikovati u skladu s tradicijskim veličinama:

– širine 4,0 – 6,0 metara

– dužine 10,0 – 13,0 metara

– izduženi tlocrtni oblik uz mogućnost prihvata »L« tlocrta.

Od ovih uvjeta može se eventualno odstupiti sukladno mikro lokacijskim uvjetima.

Članak 118.

(1) Propisana visina novih stambenih, stambeno-poslovnih građevina je:

– prizemnica (P)

– prizemnica s potkrovljem (P+Pk)

– katnica bez nadozida (P+1K, krovište na stropnoj konstrukciji).

(2) Iznimno, dozvoljava se gradnja stambenih, višestambenih, poslovnih, stambeno-poslovnih građevina s tri nadzemne etaže ako je to određeno prostornim planom uređenja općine/grada (naselje Jasenovac).

(3) Maksimalna visina građevine može iznositi do vijenca 7,0 metara, mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja. Iznimno, visina građevine do vijenca može biti i veća ako je to utvrđeno prostornim planom uređenja općine/grada.

(4) Potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog krova čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 metra.

(5) Omogućuje se izgradnja građevina viših od propisanih u stavku 1., 2. i 3. ovog članka (crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kad je to nužno zbog djelatnosti koje se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja (osim postojećih građevina navedenih namjena), te kontaktna područja kulturne i prirodne baštine.

Članak 119.

(1) Krovišta se mogu izvesti kao dvostrešna, nagiba 40° – 48°. Iznimno se može dozvoliti manji nagib za nadstrešnice i objekte koji su izvorno imali takav oblik krovišta.

(2) Moguća je izvedba višestrešnog krovišta sa skošenjem krova na dvorišnoj strani kuće, uporaba zabatnog skošenja krovišta (lastavica, poculica).

(3) U tradicijskim naseljima sve građevine trebaju biti pokrivene biber crijepom. Za gospodarske objekte može se koristiti slama, trstika, drvena šindra i slični pokrovi u skladu s tradicijom. Druge vrste pokrova su dozvoljene kod proizvodnih građevina.

(4) Dozvoljava se i drugačiji nagib krovišta na manjim dijelovima krovišta (do 25% površine krovne plohe), a iznimno i nagib 25° ukoliko je to određeno prostornim planom uređenja općine/grada.

Članak 120.

(1) Pri oblikovanju uličnih pročelja voditi računa o tradicijskom oblikovanju, a raspored i dimenzije otvora uskladiti s tradicijskim tipom seoske kuće.

(2) Veći prozori i vrata mogu se izvoditi na začelju građevine i na dvorišnim pročeljima.

(3) Na uličnom pročelju i vizurno istaknutim pozicijama okućnice ne dozvoljava se postava satelitskih, televizijskih i radijskih antena, niti klima uređaja.

(4) Na uličnom pročelju ne dozvoljava se postava/ugradnja priključnih elektro– ormarića, kao i plinskih ormarića, već je iste potrebno postaviti na zaklonjenim mjestima, kako se ne bi narušio izgled uličnog pročelja.

Članak 121.

(1) Tradicijski materijali ovog područja su: drvo, opeka, pokrov biber crijep, a iste je potrebno u što većoj mjeri koristiti pri oblikovanju i rekonstrukciji građevina.

(2) U vanjskoj obradi građevine koristiti horizontalno slagane planjke i žbuku, opeku starog formata u svijetlom tonu, te vertikalno slaganu daščanu oplatu.

(3) Pročelja novo izgrađenih kuća završno obraditi žbukom ili kombinacijom drveta i žbuke.

Članak 122.

U naseljima Parka ne dozvoljavaju se građevinski elementi koji nisu karakteristični za posavsko tradicijsko oblikovanje (npr. lukovi, zavojiti stupovi, betonske balustrade i sl.).

Članak 123.

Stubište je moguće izgraditi kao vanjsko drveno stubište, kao proširenje trijema u obliku »kapića« uz dužu stranu kuće. Stubište oblikovati po uzoru na tradicijski način.

Članak 124.

(1) Ulična ograda se u pravilu postavlja/gradi na regulacijskoj liniji.

(2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenosti vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste moraju biti najmanje:

– kod državne ceste 10,0 metara

– kod županijske ceste 8,0 metara

– kod lokalne ceste 5,0 metara

– kod nerazvrstane ceste 3,5 metara.

(3) Izuzetno udaljenost može biti i manja, ovisno o tipologiji i ritmu povijesne izgradnje u naselju.

Članak 125.

(1) Ograda se može postavljati/graditi prema ulici i prema susjednim građevnim česticama, maksimalne visine 1,5 metar, pri čemu podnožje ograde treba biti slobodno tj. samo iznimno može biti izvedeno od čvrstog materijala najveće visine do 50 cm.

(2) Iznimno, ograda može biti i viša ako je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja (npr. trafostanica i sl.), a sukladno posebnim propisima.

Članak 126.

(1) Prema ulici i uličnom dijelu okućnice, potrebno je postaviti/graditi ograde od drvenih letvica jednostavno obrađenih prema tradicijskom uzoru. Tradicijski drveni plot bitna je oznaka ambijenta posavskih naselja i treba ga u pravili rekonstruirati i obnavljati na svim okućnicama prema tradicionalnoj visini, dimenzijama i završecima letvi. Iznimno se mogu izvesti ograde od žičanog pletiva (ili drugog materijala sličnih karakteristika) u kombinaciji sa živom zelenom ogradom od autohtonih vrsta na mjestima gdje je to tradicija ili tipologija građevine i mikrolokacija to dozvoljavaju.

(2) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na građevnu česticu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 127.

(1) Uređenje dvorišta: površine obraditi kao travnjak, a za staze rabiti šljunak, opeku.

(2) Ispred kuća se preporuča uređenje cvjetnjaka ukoliko je to moguće.

(3) Na uličnim »predvrtovima« i općenito na građevnim česticama okućnice preporuča se saditi autohtone vrste cvijeća, grmlja i voćarica.

Članak 128.

Zabranjena je izgradnja i postavljanje ograda kojima bi se spriječio slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i pripadajući mu zemljišni pojas (vodno dobro).

Članak 129.

(1) Građevna čestica mora imati pristup na prometnu površinu najmanje širine 3,0 metra.

(2) U slučaju izgradnje novih građevina uz cestu potrebno je ishoditi uvjete od strane nadležne uprave za ceste.

(3) U slučaju da se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značenja, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.

Članak 130.

(1) Kod izgradnje i rekonstrukcije, stambene i poslovne građevine moraju zadovoljavati važeće standarde vezane za površinu, visinu, veličinu prostorija, a naročito higijenske i sanitarno-tehničke uvjete.

(2) Kod rekonstrukcije postojećih tradicijskih građevina, visine prostorija, veličine prostorija, veličine prozora i sl. mogu biti i manji od standardnih, sukladno posebnim propisima.

Članak 131.

Ukoliko postoji vodovodna mreža te tehnički uvjeti, stambena građevina se može priključiti na vodovod ili na drugi način opskrbiti pitkom vodom ovisno o mjesnim prilikama i sanitarno-tehničkim uvjetima.

Članak 132.

(1) Otpadne vode se moraju odvesti u vodonepropusne septičke jame, do izgradnje javnog kanalizacijskog sustava.

(2) Odvodnju i obradu otpadnih voda za gospodarske aktivnosti koje podliježu zaštiti voda od zagađivanja (farme, mehaničarske radione i sl.) potrebno je provoditi sukladno posebnim propisima.

Članak 133.

Priključenje građevina na sustav vodovoda, elektroopskrbe, plinoopskrbe i telekomunikacijsku mrežu obavlja se na način propisan od nadležnih službi, uvažavajući Članak 45. odredbi ovog Plana.

H. SMJERNICE ZA GRADNJU IZVAN POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA

Članak 134.

(1) Na prostoru Parka, ovisno o zoni zaštite, mogu se planirati zahvati i graditi građevine koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan površina za razvoj naselja:

a. infrastrukturne građevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne itd.)

b. rekreacijske

c. građevine posebne namjene (građevine od interesa za obranu)

d. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na plinonosno naftonosnim poljima Stružec, Vrbak

e. gospodarski objekti tradicijske poljoprivrede:

– svinjci tradicionalnih gabarita, oblika i izvedbe

– bunari i pojilišta tradicijskih gabarita, oblika i izvedbe

– drvene nadstrešnice max. pojedinačnog kapaciteta do 150 uvjetnih grla

f. gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti:

– sklopovi gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju– biljne farme

– sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja– farme pojedinačnog kapaciteta do 150 uvjetnih grla

– uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.)

– pčelinjaci

g. manje sakralne građevine (kapelice, raspela i sl.)

h. građevine za potrebe lovstva i gospodarenje šumama

i. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, promatračnice, vidikovci, odmorišta i sl.).

(2) Na prostoru obuhvata Parka, izvan površina za razvoj naselja, ovisno o zoni zaštite, mogu se planirati groblja, kao izdvojena građevinska područja, koja će se odrediti u Prostornim planovima uređenja općina/gradova.

Članak 135.

Na prostoru Parka nije dozvoljeno planiranje građevina za skladištenje, odlaganje i obradu opasnog otpada (komunalnog i tehnološkog).

Članak 136.

(1) Unutar granica obuhvata Parka ne planiraju se građevine za obradu, skladištenje i odlaganje neopasnog otpada. Na prostoru Parka u prostornim planovima uređenja općina/gradova je dozvoljeno planiranje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka.

(2) Postojeća odlagališta komunalnog otpada u Jasenovcu i Kutini potrebno je sanirati i zatvoriti.

Članak 137.

(1) Na prostoru Parka nije dozvoljena gradnja elektrana.

(2) Iznimno, na području gospodarske zone naselja Jasenovac, moguća je izgradnja elektrane na biomasu, ukoliko se, u skladu s člankom 163., stavak 3. ovih Odredbi, ishode suglasnosti nadležnih resora.

Članak 138.

U Parku nije dozvoljeno planiranje novih ribnjaka.

Članak 139.

Na prostoru Parka nije dozvoljeno planiranje građevina koje na bilo koji način umanjuju i devastiraju prirodne i kulturne vrijednosti prostora.

Članak 140.

Na postojećim grobljima mogu se graditi mrtvačnice i ostali objekti za potrebe groblja. Na grobljima koja su pod posebnom zaštitom, uređenje je potrebno provoditi u skladu s prirodnim i kulturnim vrijednostima, što znači uporabu i obnovu tradicionalnih biljnih vrsta živica i drvoreda te očuvanje i obnovu povijesnih nadgrobnih spomenika i tradicionalnih sakralnih obilježja.

Članak 141.

Nova groblja ne mogu se locirati na plavnim prostorima, prostorima u kojima postoji mogućnost negativnog utjecaja na podzemne vode, te klizištima.

Sklopovi gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju

Članak 142.

(1) Biljne farme se mogu graditi u zonama zaštite sukladno odredbama ovog Plana.

(2) Biljne farme se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 100 metara od ruba površina za razvoj naselja.

Članak 143.

(1) Sklopom gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju – biljne farme smatra se funkcionalno povezana grupa građevina namijenjena ratarskoj proizvodnji, koja se gradi izvan površina za razvoj naselja.

(2) Najmanja veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja biljne farme ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti:

– 5 ha za intenzivnu ratarsku proizvodnju

– 1 ha za uzgoj voća i povrća

– 1 ha za uzgoj cvijeća.

Članak 144.

Građevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su:

– osnovne gospodarske građevine za potrebe ratarske djelatnosti

– građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi

– pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.)

– stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika

– građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe seoskog turizma.

Članak 145.

(1) Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a tek u sljedećim etapama moguća je izgradnja pratećih stambenih građevina i građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz uvjete prema posebnim propisima.

(2) Površine i raspored građevina utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

(3) Građevine je potrebno locirati na način da budu grupirane u jednom dijelu posjeda.

(4) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina primjenjuju se odredbe za izgradnju tih građevina unutar površina za razvoj naselja.

(5) Izuzetno, visina građevina može biti i veća od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnološki proces iziskuje (silos i sl.).

Članak 146.

(1) Za izgradnju biljnih farmi treba izraditi idejna rješenja, kojima treba odrediti:

– veličinu građevne čestice i površine poljoprivrednog zemljišta predviđenog za korištenje

– vrstu ratarske djelatnosti ili turističke ponude (za seoski turizam) koja će se na njemu organizirati

– tehnološko rješenje i kapacitete, broj i veličinu potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje

– područje namjeravane izgradnje građevina na biljnoj farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja

– pristup na javnu prometnu površinu, direktno ili pristupom sa pravom služnosti

– mogućnosti opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.)

– ozelenjavanje građevne čestice i sadnju zaštitnog zelenila

– potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.

(2) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice za izgradnju biljne farme ne može se dijeliti na manje dijelove.

Sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja

Članak 147.

Sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja (tovilišta, farme) mogu se graditi izvan površina za razvoj naselja u zonama zaštite, podzoni 2.c i 3.a, koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 4. Zoniranje u Parku prirode.

Članak 148.

(1) Sklopom gospodarskih građevina za uzgoj životinja (u nastavku: tovilište – farma za uzgoj životinja) smatra se funkcionalno povezana grupa građevina sa pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se isključivo izgrađuje izvan površina za razvoj naselja.

(2) Tovilišta se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja ne može biti manja od 5 000 m2, s najvećom izgrađenosti do 30%.

(3) Čestica mora imati osiguran pristup s prometne površine.

(4) Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja tovilišta iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1,00, a tablica s koeficijentima za pojedinu vrstu stoke nalazi se u članku 99.

Članak 149.

(1) Građevine koje se mogu graditi u sklopu tovilišta – farme za životinje su:

– osnovne gospodarske građevine za potrebe stočarske djelatnosti

– pomoćne građevine (spremišta strojeva, alata i sl.)

– stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika.

(2) Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a tek u sljedećim etapama moguća je izgradnja pratećih stambenih građevina i građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz uvjete po posebnim propisima.

(3) Površine i raspored građevina utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste stočarske djelatnosti. Smještaj građevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.

(4) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina primjenjuju se odredbe kao i za izgradnju građevina na površinama za razvoj naselja.

(5) Izuzetno, visina građevina može biti i veća od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnološki proces iziskuje (silos i sl.).

(6) Osnovne gospodarske građevine za potrebe stočarske djelatnosti graditi u formi lokalne tradicijske gradnje, tradicijskim građevinskim materijalom i tradicionalnim pokrovom, te po mogućnosti primijeniti gradnju staja vanjske klime (tip otvorenih staja).

Članak 150.

(1) Tovilišta – farme za životinje se mogu graditi na sljedećim udaljenostima od površina za razvoj naselja i prometnica, ovisno o broju uvjetnih grla:

stočarska proizvodnja

od građevinskog
područja

od državne
ceste

od županijske
ceste

od lokalne
ceste

15– 50

30

25

20

10

51– 100

60

75

40

15

101– 200

100

100

50

35

više od 200

200

150

60

45

(2) Iznimno, udaljenost tovilišta – farme za životinje od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je s tim suglasan vlasnik građevine, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih površina za razvoj naselja i prometnica.

(3) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice za izgradnju tovilišta – farme za životinje ne može se dijeliti na manje čestice.

(4) Iznimno, na poljoprivrednom zemljištu izvan površina za razvoj naselja koje sa izgrađenom građevnom česticom unutar površine za razvoj naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu moguće je planirati izgradnju građevina za uzgoj i tov životinja do najviše 120 uvjetnih grla i na površinama manjim od 5 000 m2 i na udaljenostima manjim od propisanih u stavku 1. ovog članka.

(5) Ukupan broj životinja na izgrađenoj građevnoj čestici unutar površine za razvoj naselja i na čestici koja s tom građevnom česticom čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu utvrđuje se samo po jednoj osnovi.

Članak 151.

(1) Za izgradnju tovilišta – farmi za životinje treba izraditi idejna rješenja, te ishoditi suglasnosti, pozitivna mišljenja nadležnih službi (vodoprivredna, sanitarna, prometna i sl.) kao i mišljenje Javne ustanove Parka) i propisana odobrenja.

(2) Idejnim rješenjem bit će naročito određeno:

– veličina građevne čestice

– položaj građevne čestice u odnosu na površinu za razvoj naselja i prometnice

– položaj građevne čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra

– položaj građevne čestice u odnosu na vodotoke i kanale

– tehnološko rješenje i kapaciteti

– način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnu česticu (naročito: prostorije za rad i eventualni boravak ljudi)

– rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš (krmna centrala, silosi, gnojnica i sl.)

– prometno rješenje s pristupom na javnu prometnu površinu

– mogućnosti opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada i sl.)

– način ograđivanja građevne čestice

– ozelenjavanje građevne čestice i sadnja zaštitnog zelenila

– potencijalni utjecaj na okoliš

– mjere za zaštitu okoliša.

Članak 152.

Preporuča se takvo oblikovanje građevina na biljnim farmama i tovilištima– farmama za životinje, koje će biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito:

– tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine

– krov mora biti dvostrešan, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 45°

– temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena.

Ostale gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 153.

Gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje se mogu graditi u zonama zaštite, podzonama 2.c. i 3.a.

Članak 154.

(1) Spremišta voća i povrća mogu se graditi u voćnjacima i povrtnjacima koji su u proizvodnoj funkciji najmanje 2 godine, a čija površina nije manja od 5 000 m2.

(2) Ukupna brutto površina spremišta voća i povrća ne može biti veća od 40 m2 kad se gradi na zemljištu minimalne površine
5 000 m2.

(3) Iznimno, površina iz stavka 2. ovog članka može se uvećati ovisno o tipu, vrsti spremišta i tehnologiji, uz uvjet poštivanja posebnih propisa.

(4) Preporuča se oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom a koje proizlazi iz tehnologije spremišta. Preporuča se korištenje drvenih materijala, a pokrov biber crijep, slama, šaš, drvena šindra.

Članak 155.

(1) Na poljoprivrednim površinama, u zonama zaštite, podzonama 2.c. i 3.a., mogu se graditi staklenici i postavljati plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća.

(2) Staklenicima se smatraju montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom.

(3) Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije na nosivoj konstrukciji.

Rekreacijske, turističko-rekreacijske i zdravstvene građevine

Članak 156.

(1) Rekreacijske građevine mogu se graditi unutar površina za razvoj naselja.

(2) Rekreacijske građevine mogu se graditi i izvan površina za razvoj naselja, ali ne na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu I. i II. bonitetnog razreda.

(3) Za građevine iz stavaka 1. i 2. ovog članka izradit će se stručna podloga.

(4) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više rekreacijskih građevina.

(5) U sklopu turističke ponude Parka određena su dva naselja u kojima je moguće smjestiti eko-kamp. Prostor za istraživanje lokacije eko-kampa je na području naselja Osekovo i Krapje. Lokacija će biti utvrđena PPUO, odnosno UPU, a do donošenja planova odredit će se stručnom podlogom / idejno-urbanističko-arhitektonskim rješenjem u skladu s posebnim propisima.

(6) Za područje eko-kampa primjenjuju se propisani postotci izgrađenosti građevne čestice temeljem zakonskih i podzakonskih akata.

(7) U naselju Jasenovac zgradu bivšeg hotela potrebno je rekonstruirati ili je na istoj lokaciji moguće izgraditi novu turističko--ugostiteljsku građevinu (hotel) manjeg kapaciteta.

Postojeća izgradnja izvan površina za razvoj naselja

Članak 157.

(1) Sve postojeće pojedinačne stambene, stambeno-poslovne i gospodarske građevine te građevine druge namjene, izgrađene u skladu s odobrenjem za gradnju ili prije 15.02.1968. godine, zatim građevine izgrađene prema građevnoj dozvoli do donošenja ovog Plana, koje se nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu namjenu, mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

– rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje– sanitarnih prostorija s ulaznim predprostorom uz postojeće stambene građevine i to u površini do 12 m2 bruto, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka u I. zoni posebne zaštite dozvoljena je samo adaptacija/sanacija kojom se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali čijim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

I. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, KULTURNIH DOBARA I KULTURNIH VRIJEDNOSTI

Opće mjere zaštite

Članak 158.

(1) Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite:

a) krajobraznih vrijednosti i prirodnih vrijednosti

b) kulturnih dobara i kulturne baštine.

(2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine označene kao kulturno dobro ili kulturna baština zajedno s pripadajućim parcelama i vizualnim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Parka.

(3) Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

– očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora

– poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj

– zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, putova obilježenih raspelima i pokloncima, poljskih putova i šumskih prosjeka)

– očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (gradsko-seoskih i seoskih naselja i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom

– oživljavanje demografski osiromašenih i napuštenih povijesnih naselja i njihovih dijelova kao i pojedinačnih okućnica etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti

– očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito tradicijskih drvenih kuća s okućnicama), te svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, i onih ambijentalnog značaja (označenih kao kulturna baština) kao nositelja prepoznatljivosti prostora

– očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura)

– rekonstrukcija izgubljenih i uništenih elemenata kulturnog krajolika, uporabe površina, dijelova naselja i karakterističnih djelatnosti i građevina vezanih uz njih

– očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, tradicijskih djelatnosti, tradicionalnih poljodjelskih kultura i tradicionalnog načina obrade zemlje

– zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, dijelova zemljišta – predjela, vodotoka, šuma, livadnih površina itd. od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja

– očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela kontaktnih zona uz zaštićene naseobinske i graditeljske cjeline kao i svih ostalih predjela koji nisu posebno zaštićeni, kao što su obale i rukavci vodotoka, prirodne šume, bare, kultivirani krajolik, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

(4) Područje Parka ima elemente kulturnog krajolika, koji zbog svoje izuzetne očuvanosti nepokretne i pokretne kulturne baštine te prirodnih vrijednosti prelazi nacionalne okvire zaštite prostora.

Članak 159.

Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajobraza obuhvaćaju i sljedeće:

– očuvati tradicionalnu tipologiju cestovnih, nizinskih naselja

– spriječiti povezivanje povijesnih građevinskih zona pojedinih naselja u kontinuirane izgrađene poteze uz prometnice, u kojima se gubi povijesni prostorni identitet i oblik naseljenosti

– čuvati neizgrađene površine tzv. poloje uz rijeku Savu ili mrtve rukavce tzv. Savu Tišinu, neizgrađene površine uz glavne prometnice i očuvati pogled na kultivirani krajolik

– očuvati neometane poglede na konture naselja, na građevine– nositelje prostornog identiteta kao što su tornjevi crkava, istaknuti povijesni sklopovi i građevine, istaknute tradicijske građevine na krajnjim točkama ili na istaknutim položajima u naselju, skulpture i sl.

– treba poticati i unapređivati sanaciju i obnovu povijesnih građevina, poglavito tradicijske arhitekture u drvu i uključivati ih u suvremene organizacijske sustave

– treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA (POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA)

Opće odredbe

Članak 160.

(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturnih dobara (kulturne baštine) proizlaze iz zakonskih propisa i standarda (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

(2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci, te načini i oblici graditeljskih i drugih zahvata na kulturnim dobrima:

a) povijesnim sklopovima i građevinama uključujući njihove parcele

b) etnološkim građevinama s pripadnim parcelama

c) memorijalno povijesnim područjima i obilježjima

d) arheološkim lokalitetima

e) zonama zaštite povijesnih naselja (gradsko-seoskih i seoskih)

f) površinama s obilježjima parkovne arhitekture

g) kulturnog krajolika ili drugim površinama s utvrđenim obilježjima kulturnog dobra.

(3) Posebnom konzervatorskom postupku podliježu slijedeći zahvati na kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, rekonstrukcija, sanacija, konzervacija, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevinske prilagodbe (adaptacije), uvođenje instalacija i infrastrukture, rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima i sl.

(4) Za navedene zahvate u stavku 3. ovoga članka na građevinama, sklopovima, površinama (zonama) i lokalitetima za koje je utvrđena obveza zaštite, potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti.

Prijedlog zaštite kulturnih dobara

Članak 161.

(1) Prijedlog zaštite nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine prikazan je na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mj. 1:25 000. Detaljnija razrada zaštite povijesnih naselja obrađena je u Konzervatorskoj studiji sa sustavom mjera zaštite i revitalizacije kulturne baštine, izrađenoj po Konzervatorskom odjelu uprave za zaštitu kulturne baštine, Zagreb, studeni 2002. Sastavni dio studije su kartografski prikazi Povijesna naselja – zone povijesnog razvoja naselja i zaštite povijesnih naselja obrađeni u mj. 1:5 000.

Kartografski prikazi u mjerilu 1: 5 000 su:

Povijesna naselja – zone povijesnog razvoja naselja i zaštite povijesnih naselja:

1. Osekovo

2. Stružec

3. Čigoč

4. Kratečko

5. Mužilovčica

6. Suvoj

7. Lonja

8. Puska

9. Krapje

10. Drenov Bok

11. Jasenovac

12. Košutarica

13. Mlaka

(2) Popis nepokretnih kulturnih dobara sadrži kulturna dobra koja su zaštićena Rješenjem o registraciji ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti, kao i evidentirane lokalitete/cjeline/građevine za koje je tijekom izrade Plana utvrđeno da imaju svojstva kulturnog dobra, te se za njih predlaže donošenje akta o zaštiti.

(3) Popis kulturne baštine sadrži lokalitete, povijesne/tradicijske cjeline i komplekse, građevine i obilježja koji su sastavni dio ukupnih vrijednosti povijesnog i tradicionalnog ambijenta i identiteta prostora ali nemaju status kulturnog dobra.

(4) Statusi zaštite su sljedeći:

– R, kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara

– P, kulturno dobro zaštićeno Rješenjem o preventivnoj zaštiti

– E, evidentirano kulturno dobro ili evidentirana kulturna baština

– PR, prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara

– PP, prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Rješenjem o preventivnoj zaštiti

– ZPP, kulturna baština lokalnog (ambijentalnog) značaja, zaštita Prostornim planom.

(5) Za kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara i ona zaštićena Rješenjem o preventivnoj zaštiti u rubrici Postojeći status zaštite upisano je R tj. P.

(6) Naselja uz lijevu obalu Save (sva naselja Parka, te naselja Preloščica, Lukavec Posavski i Gušće), kao i naselja s desne obale Save: Gradusa Posavska, Greda Sunjska, Žreme, Krivaj Sunjski, Gornja Letina, Donja Letina, Selište Sunjsko, Bistrač, Bobovac, Strmen, Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Sunja čine jedinstveno etno područje Srednje Posavine koje treba promatrati.

POPIS NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA

1.0. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA (POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE)

1.1. POVIJESNO NASELJE GRADSKO SEOSKIH OBILJEŽJA

r. br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA
ZAŠTITE

1

JASENOVAC

povijesna cjelina – zaštita matrice i dijela naselja

E

PR

1.2 POVIJESNA NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA

r. br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI
STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG
STATUSA ZAŠTITE

1

ČIGOČ

povijesno građevinsko područje

R

R

2

DRENOV BOK

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

R

R

3

KRAPJE

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

R

R

4

KRATEČKO

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

R

R

5

LONJA

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

E

PR

6

MUŽILOVČICA

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

R

R

7

OSEKOVO

dio naselja – Crkveno Selo (dio povijesnog građ. područja)

E

PR/ZPP

8

PUSKA

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

E

PR

9

STRUŽEC

dio naselja – Donje Selo (dio povijesnog građ. područja)

E

PR/ZPP

10

SUVOJ

cijelo naselje (povijesno građevinsko područje)

P

PR

2.0. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE

2.1. GRADITELJSKI SKLOP

1

ČIGOČ

Kurija Oberhofer-Hangi s gospodarskim kompleksom

E

PR

2.2.1. STAMBENE GRAĐEVINE (ŽUPNI DVOROVI, KURIJE I OSTALO)

r. br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

OSEKOVO

RKT župni dvor (zaštita u kompleksu sa žup. crkvom)

R

R

2

LONJA

RKT župni dvor

E

PR

3

KRATEČKO

RKT župni dvor

E

PP

4

KRAPJE

RKT župni dvor (zaštita u kompleksu sa žup. crkvom)

R

R

2.2.2. CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE

2.2.2.1. ŠKOLE

r. r.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

Ul. hrv. branitelja, zgrada bivše srpske vjeroučit. škole

E

PP

2

LONJA

zgrada osnovne škole, centar naselja

E

PP

2.2.2.2. DRUŠTVENI DOMOVI

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KRATEČKO

stari vatrogasni dom s tornjem, centar naselja

E

PP

2.2.2.3. GOSPODARSKE GRAĐEVINE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

spremište za žito iz razdoblja Vojne krajine – »Kožara«

R

R

2.2.2.4. OBJEKTI TEHNIČKE KULTURE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

STRUŽEC

drveni most preko Obževa

E

PP

2

JASENOVAC

željeznički most preko Save

E

PP

3

JASENOVAC

željeznički most preko Struga

E

PP

2.3. SAKRALNE GRAĐEVINE

2.3.1. ŽUPNE CRKVE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

OSEKOVO

RKT župna crkva sv. Ane

R

R

2

KRATEČKO

RKT župna crkva sv. Roka Isposnika (zaštita s grobljem)

E

PP

3

JASENOVAC

RKT župna crkva sv. Nikole

R

R

4

LONJA

RKT župna crkva sv. Duha

P

PR

5

KRAPJE

RKT župna crkva sv. Antuna Padovanskog i župni dvor

R

R

2.3.2. KAPELE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

STRUŽEC

kapela sv. Katarine, RKT

E

PP

2

JASENOVAC

kapela sv. Roka na groblju, RKT (zaštita s grobljem)

E

PP

3

KOŠUTARICA

kapela sv. Petra i Pavla, RKT

E

PP

4

LONJA

kapela sv. Josipa na groblju, RKT (zaštita s grobljem)

E

PP

3.0. MEMORIJALNA BAŠTINA

3.1. MEMORIJALNO I POVIJESNO PODRUČJE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

mjesto logora Jasenovac III »Ciglana« (spomen kompleks)

R

R

2

JASENOVAC

mjesto logora »Kožara«, Ul. Petra Preradovića

R

R

3

JASENOVAC

spomenički kompleks na Trgu kralja Petra Svačića

R

-

4

KRAPJE

mjesto logora, izvan naselja, šuma Krndija uz Vel. Strug

R

ZPP

3.2. SPOMEN MEMORIJALNI OBJEKTI

3.2.1. JAVNA PLASTIKA

r. br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

Spomenik »Cvijet« – dio spomeničkog kompleksa Jasenovac III »Ciglana«

R

R

2

JASENOVAC

Spomenik žrtvama Jasenovca – »Majka i dijete«, dio spomeničkog kompleksa na Trgu kralja Petra Svačića

R

-

3.3. POVIJESNA GROBLJA

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

groblje, nadgrobni spom. 19/poč. 20. st., kapela sv. Roka

E

PP

2

LONJA

groblje, nadgrobni spom. 19/poč. 20. st., kapela sv. Josipa

E

PP

3

KRATEČKO

groblje, nadg. spom. 19/poč.20.st., ž.c.sv. Roka Isposnika

E

PP

4.0. ETNOLOŠKA BAŠTINA

4.2. ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

4.2.1. STAMBENE / GOSPODARSKE GRAĐEVINE

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

ČIGOČ

Čigoč 26, drvena katnica s okućnicom

P

PR

2

ČIGOČ

Čigoč 44, drvena katnica s okućnicom

P

PR

3

ČIGOČ

Čigoč 17, drvena katnica s okućnicom

E

PP

4

ČIGOČ

Čigoč 18, drvena katnica s okućnicom

E

PP

5

ČIGOČ

Čigoč 23, drvena katnica s okućnicom

E

PP

6

ČIGOČ

Čigoč 27, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

7

ČIGOČ

Čigoč 27b, drvena katnica s okućnicom

E

PP

8

ČIGOČ

Čigoč 35, drvena katnica s okućnicom

E

PP

9

ČIGOČ

Čigoč 39, drvena prizemnica s podrumom, okućnica

E

PP

10

ČIGOČ

Čigoč 42, drvena katnica s okućnicom

E

PP

11

ČIGOČ

Čigoč 43, drvena katnica s okućnicom

E

PP

12

ČIGOČ

Čigoč 54, drvena katnica s okućnicom

E

PP

13

ČIGOČ

Čigoč 59, drvena štala

E

PP

14

ČIGOČ

Čigoč 66, drvena štala

E

PP

15

ČIGOČ

Čigoč 70, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

16

ČIGOČ

Čigoč 71, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

17

DRENOV BOK

Drenov Bok 1, povijesna zidanica, okućnica

E

PP

18

DRENOV BOK

Drenov Bok 2, drvena katnica s okućnicom

E

PP

19

DRENOV BOK

Drenov Bok 3, drvena štala

E

PP

20

DRENOV BOK

Drenov Bok 7, drvena štala

E

PP

21

DRENOV BOK

Drenov Bok 51, drvena štala

E

PP

22

DRENOV BOK

Drenov Bok 53, drvena katnica s okućnicom

E

PP

23

DRENOV BOK

Drenov Bok 63, drvena katnica s okućnicom

E

PP

24

DRENOV BOK

Drenov Bok 72, drvena katnica s okućnicom

E

PP

25

DRENOV BOK

Drenov Bok 77, drv. katn. s priz. od opeke, okućnica

E

PP

26

DRENOV BOK

Drenov Bok 91, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

27

DRENOV BOK

Drenov Bok 92, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

28

DRENOV BOK

Drenov Bok 96, drvena katnica, okućnica

E

PP

29

DRENOV BOK

Drenov Bok 104, drvena katnica s okućnicom

E

PP

30

DRENOV BOK

Drenov Bok 127, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

31

DRENOV BOK

Drenov Bok 137, drvena štala

E

PP

32

DRENOV BOK

Drenov Bok 142, drvena štala

E

PP

33

KRAPJE

Krapje 7 (9), drvena katnica, drvena štala, okućnica

R

R

34

KRAPJE

Krapje 12 (11), drv. katn. s priz. od opeke, okućnica

E

PP

35

KRAPJE

Krapje 14, drvena katnica s okućnicom

E

PP

36

KRAPJE

Krapje 15, drvena katnica s okućnicom

E

PP

37

KRAPJE

Krapje 16, drvena katnica s okućnicom

E

PP

38

KRAPJE

Krapje 18, drvena katnica s okućnicom

E

PP

39

KRAPJE

Krapje 20, drvena katnica s okućnicom

E

PP

40

KRAPJE

Krapje 22, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

41

KRAPJE

Krapje 25, drvena katnica s okućnicom

E

PP

42

KRAPJE

Krapje 30, drvena katnica s okućnicom

E

PP

43

KRAPJE

Krapje 32, drvena katnica s okućnicom

E

PP

44

KRAPJE

Krapje 48, drvena katnica s okućnicom

E

PP

45

KRAPJE

Krapje 49, drvena katnica s okućnicom

E

PP

46

KRAPJE

Krapje 57, drvena katnica s okućnicom

E

PP

47

KRAPJE

Krapje 65, drvena katnica s okućnicom

E

PP

48

KRAPJE

Krapje 100, drvena katnica s okućnicom

E

PP

49

KRAPJE

Krapje 107, drvena katnica s okućnicom

E

PP

50

KRAPJE

Krapje 112, drvena katnica s okućnicom

E

PP

51

KRAPJE

Krapje 113, drvena katnica s okućnicom

E

PP

52

KRAPJE

Krapje 152, drvena katnica s okućnicom

E

PP

53

KRAPJE

Krapje 153, drvena katnica s okućnicom

P

PP

54

KRAPJE

Krapje 155, drvena katnica s okućnicom

E

PP

55

KRAPJE

Krapje 156, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

56

KRAPJE

Krapje 157, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

57

KRAPJE

Krapje 158, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

58

KRAPJE

Krapje 159, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

59

KRAPJE

Krapje 164, drvena katnica s okućnicom

E

PP

60

KRAPJE

Krapje 172, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

61

KRAPJE

Krapje 174, drvena katnica s okućnicom

E

PP

62

KRAPJE

Krapje 187, drvena katnica s okućnicom

E

PP

63

KRATEČKO

Kratečko 7/I, drvena katnica s okućnicom

E

PP

64

KRATEČKO

Kratečko 11, drvena katnica s okućnicom

E

PP

65

KRATEČKO

Kratečko 13, drvena katnica s okućnicom

E

PP

66

KRATEČKO

Kratečko 58, drvena katnica s okućnicom

E

PP

67

KRATEČKO

Kratečko 59, drvena katnica s okućnicom

E

PP

68

KRATEČKO

Kratečko 67, drvena katnica s okućnicom

E

PP

69

KRATEČKO

Kratečko 74, drvena katnica s okućnicom

E

PP

70

KRATEČKO

Kratečko 77, drvena katnica s okućnicom

E

PP

71

KRATEČKO

Kratečko 86, drvena štala

E

PP

72

KRATEČKO

Kratečko 105, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

73

KRATEČKO

Kratečko 116, drvena katnica s okućnicom

E

PP

74

KRATEČKO

Kratečko 119, drvena katnica s okućnicom

E

PP

75

KRATEČKO

Kratečko 120, drvena katnica s okućnicom

E

PP

76

KRATEČKO

Kratečko 121, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

77

KRATEČKO

Kratečko 122, drvena katnica s okućnicom

E

PP

78

KRATEČKO

Kratečko 138, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

79

KRATEČKO

Kratečko 143, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

R

R

80

KRATEČKO

Kratečko 147, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

81

KRATEČKO

Kratečko 151, drvena katnica s okućnicom

E

PP

82

KRATEČKO

Kratečko 152, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

83

LONJA

Lonja 1, drvena katnica s prizemljem od opeke, okućnica

P

PR

84

LONJA

Lonja 29, drvena katnica s okućnicom

R

R

85

LONJA

Lonja 49 (st. br. 58), drvena katnica

P

PR

86

LONJA

Lonja 140, drvena katnica na podzidu od opeke

P

PR

87

LONJA

Lonja 5, drvena katnica s okućnicom

E

PP

88

LONJA

Lonja 10, drvena katnica s okućnicom

E

PP

89

LONJA

Lonja 13, drvena katnica s okućnicom

E

PP

90

LONJA

Lonja 98, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

91

LONJA

Lonja 99, prizemnica, drvena / zidana

E

PP

92

LONJA

Lonja 138, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

93

LONJA

Lonja 139, krušna peć

E

PP

94

LONJA

Lonja 149, drvena katnica s okućnicom

E

PP

95

LONJA

Lonja 158, štala i svinjci

E

PP

96

LONJA

Lonja 163, štala

E

PP

97

LONJA

Lonja 170, drvena katnica s okućnicom

E

PP

98

LONJA

Lonja 173, štala

E

PP

99

LONJA

Lonja 174, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

100

MLAKA

Mlaka 9, zidana katnica, štala, okućnica

E

PP

101

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 72, drvena katnica s okućnicom

P

PP

102

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 28, drvena katnica s okućnicom

P

PR

103

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 9, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

104

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 14, drvena katnica s okućnicom

E

PP

105

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 15, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

106

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 23, drvena katnica s okućnicom

E

PP

107

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 39, drvena katnica s okućnicom

E

PP

108

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 40, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

109

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 42, drvena katnica s okućnicom

E

PP

110

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 44, drvena katnica s okućnicom

E

PP

111

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 45, drvena katnica s okućnicom

E

PP

112

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 54/I, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

113

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 56, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

114

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 65, drvena katnica s okućnicom

E

PP

115

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 67, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

116

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 68, drvena katnica s okućnicom

E

PP

117

MUŽILOVČICA

Mužilovčica 91, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

118

MUŽILOVČICA

drveni svinjci u Lonjskom polju

E

PP

119

PUSKA

Puska 4, drvena katnica s okućnicom

E

PP

120

PUSKA

Puska 7, štala

E

PP

121

PUSKA

Puska 9, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

122

PUSKA

Puska 11, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

123

PUSKA

Puska 27, drvena katnica s prizemljem od opeke, okućnica

E

PP

124

PUSKA

Puska 39, drvena katnica s okućnicom

E

PP

125

PUSKA

Puska 55, drvena katnica s okućnicom

E

PP

126

PUSKA

Puska 68, drvena katnica s prizemljem od opeke, okućnica

E

PP

127

PUSKA

Puska 73, drvena katnica s prizemljem od opeke, okućnica

E

PP

128

PUSKA

Puska 88, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

129

PUSKA

Puska 93 i 93a, drvene prizemnice s okućnicom

E

PP

130

PUSKA

Puska 104, drvena katnica s okućnicom

E

PP

131

PUSKA

Puska 118, drvena katnica s okućnicom

E

PP

132

PUSKA

Puska 119, drvena katnica s okućnicom

E

PP

133

PUSKA

Puska 122, drvena katnica s okućnicom

E

PP

134

PUSKA

Puska 128, drvena katnica s okućnicom

E

PP

135

OSEKOVO

Crkveno Selo 63, drvena katnica s okućnicom

E

PP

136

OSEKOVO

Crkveno Selo 64, visoka priz., drvena/zidana, okućnica

E

PP

137

OSEKOVO

Crkveno Selo 73, drvena prizemnica, kovačnica, okućnica

E

PP

138

OSEKOVO

Donje Selo 81, drvena katnica s prizemljem od opeke, okućnica

E

PP

139

OSEKOVO

Donje Selo 92, drvena katnica s okućnicom

E

PP

140

OSEKOVO

Donje Selo 100 (st.br.364), drvena prizemnica, okućnica

E

PP

141

OSEKOVO

Donje Selo 102, visoka prizemnica, drv./zid., okućnica

E

PP

142

OSEKOVO

Donje Selo 11A, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

143

OSEKOVO

Donje Selo 13 (st.br.267), drvena katnica, štala, okućnica

E

PP

144

OSEKOVO

Donje Selo 24 (st.br.288), visoka priz., drv./zid., okućnica

E

PP

145

OSEKOVO

Donje Selo 26, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

146

OSEKOVO

Donje Selo 46 (st.br.310), prizemnica, drv/zid., okućnica

E

PP

147

OSEKOVO

Donje Selo 51 (st.br.307), drvena visoka priz., okućnica

E

PP

148

OSEKOVO

Donje Selo 62, drvena prizemnica, okućnica

E

PP

149

OSEKOVO

Donje Selo 64 (stari br.326), drvena katnica, okućnica

E

PP

150

OSEKOVO

Donje Selo 66, drvena visoka prizemnica, okućnica

E

PP

151

OSEKOVO

Donje Selo 68 (stari br.330), drvena prizemnica, okućnica

E

PP

152

OSEKOVO

Donje Selo 70 (stari br.332), drvena prizemnica, okućnica

E

PP

153

OSEKOVO

Donje Selo 74, drvena katnica, okućnica

E

PP

154

OSEKOVO

Donje Selo 76 (stari br.338), drvena katnica, okućnica

E

PP

155

OSEKOVO

Donje Selo 78, prizemnica, drv./zid., okućnica

E

PP

156

OSEKOVO

Donje Selo 82 (st.br.344), visoka priz., drv./zid., okućnica

E

PP

157

OSEKOVO

Donje Selo 103 (st.br.357), drvena visoka priz., okućnica

E

PP

158

OSEKOVO

Donje Selo 110 (st. br.378), drvena visoka priz., okućnica

E

PP

159

OSEKOVO

Gornje Selo 25, drvena katnica, kuharna, bunari, okućnica

E

PP

160

OSEKOVO

Gornje Selo 36, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

161

OSEKOVO

Gornje Selo 48, drvena katnica s okućnicom

E

PP

162

OSEKOVO

Gornje Selo 53, drvena katnica s okućnicom

E

PP

163

OSEKOVO

Gornje Selo 63, drvena katnica s okućnicom

E

PP

164

OSEKOVO

Gornje Selo 70, drvena visoka prizemnica, okućnica

E

PP

165

OSEKOVO

Gornje Selo 74 (stari br.175), drvena katnica s okućnicom

E

PP

166

OSEKOVO

Gornje Selo 82 (stari br.167), drvena katnica s okućnicom

P

R

167

OSEKOVO

Gornje Selo 86 (stari br.163), drvena katnica s okućnicom

P

R

168

OSEKOVO

Gornje Selo 88, drvena katnica s okućnicom

E

PP

169

OSEKOVO

Gornje Selo 190, drvena/zidana katnica s okućnicom

R

R

170

OSEKOVO

Gornje Selo 192, drvena katnica s okućnicom

E

PP

171

STRUŽEC

Donje Selo 8, drvena katnica s okućnicom

E

PP

172

STRUŽEC

Donje Selo 10, drvena katnica s okućnicom

E

PP

173

STRUŽEC

Donje Selo 12, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

174

STRUŽEC

Donje Selo 13, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

175

STRUŽEC

Donje Selo 14, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

176

STRUŽEC

Donje Selo 17, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

177

STRUŽEC

Donje Selo 19, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

178

STRUŽEC

Donje Selo 21, drvena visoka prizemnica s okućnicom

E

PP

179

STRUŽEC

Donje Selo 23, drvena katnica s okućnicom

R

R

180

STRUŽEC

Donje Selo 32, drvena katnica s okućnicom

E

PP

181

STRUŽEC

Gornje Selo 31, drvena visoka prizemnica s okućnicom

E

PP

182

STRUŽEC

Gornje Selo 44 (stari br.126), drvena priz. s okućnicom

E

PP

183

STRUŽEC

Gornje Selo 62, drvena visoka prizemnica s okućnicom

E

PP

184

STRUŽEC

Gornje Selo 92 (st.br.168), katnica drvo/opeka, okućnica

E

PP

185

STRUŽEC

Gornje Selo 96, drvena katnica s okućnicom

E

PP

186

STRUŽEC

Srednje Selo 1, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

187

STRUŽEC

Srednje Selo 29 (st.br.149), drv. priz. s okućnicom, štala

E

PP

188

STRUŽEC

Zapolic 26, dvije drvene prizemnice s okućnicom

E

PP

189

SUVOJ

Suvoj 5, drvena katnica s okućnicom

E

PP

190

SUVOJ

Suvoj 13, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

191

SUVOJ

Suvoj 14, drvena katnica s okućnicom

E

PP

192

SUVOJ

Suvoj 17, drvena katnica s okućnicom

R

R

193

SUVOJ

Suvoj 23, drvena katnica s okućnicom

E

PP

194

SUVOJ

Suvoj 24, drvena katnica s okućnicom

E

PP

195

SUVOJ

Suvoj 25, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

196

SUVOJ

Suvoj 27, drvena katnica

E

PP

197

SUVOJ

Suvoj 30, drvena katnica s priz. od opeke, okućnica

E

PP

198

SUVOJ

Suvoj 34, drvena katnica

E

PP

199

SUVOJ

Suvoj 38, drvena katnica s okućnicom

E

PP

200

SUVOJ

Suvoj 39, drvena katnica s priz.od opeke, okućnica

E

PP

201

SUVOJ

Suvoj 55, drvena prizemnica s okućnicom

E

PP

4.2.2. TRADICIJSKE GOSPODARSKE GRAĐEVINE JAVNE/ZAJEDNIČKE NAMJENE

4.2.2.1. MLINOVI

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

STRUŽEC

mlin, Gornje Selo 54

E

PP

5.0. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

OSEKOVO

lokalitet Ciglenica – temelji antičke vile rustice

P

PR

6.0. KRAJOLIK

r.br.

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KULTURNI KRAJOLIK SISAČKA POSAVINA – područje Lonjskog polja dio je kulturnog krajolika (etno zone) Sisačke Posavine koji obuhvaća područje s lijeve strane Save od Prelošćice do Stare Gradiške i s desne obale Save od Graduse Posavske do Ivanjskog Boka.

E

PR

7.0. PARKOVNA ARHITEKTURA

r.br.

LOKALITET

KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

park u centru naselja kod crkve, Trg kralja P. Svačića

E

PP

POPIS KULTURNE BAŠTINE PO VRSTAMA

1.0. POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE

1.1 POVIJESNA NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KOŠUTARICA

povijesno građevinsko područje

E

ZPP

2

MLAKA

povijesno građevinsko područje

E

ZPP

3

TREBEŽ

građevinsko područje novije datacije (20. st.)

E

ZPP

2.0. POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINE

2.1. CIVILNE GRAĐEVINE

2.1.1. CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE

2.1.1.1. ŠKOLE

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

DRENOV BOK

kompleks, zgrada stare škole, stan učitelja

E

ZPP

2

KRATEČKO

zgrada osnovne škole

E

ZPP

3

KOŠUTARICA

zgrada osnovne škole

E

ZPP

2.1.1.2. DRUŠTVENI DOMOVI

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KRAPJE

zgrada vatrogasnog doma, povijesni centar naselja

E

ZPP

2

KRAPJE

zgrada stare gostionice Ivašinović, povijesni centar naselja

E

ZPP

2.1.1.2. OBJEKTI TEHNIČKE KULTURE

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KRATEČKO

skelni prijelaz Kratečko – Selišće Sunjsko

E

ZPP

2

SUVOJ

skelni prijelaz Suvoj – Bobovac

E

ZPP

3

JASENOVAC

zgrada željezničkog kolodvora

E

ZPP

2.2. SAKRALNE GRAĐEVINE

2.2.1. ŽUPNE CRKVE

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

pravosl. crkva sv. Jovana Krstitelja

E

ZPP

2.2.2. KAPELE

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

MUŽILOVČICA

kapela sv. Jurja, RKT

E

ZPP

2

MLAKA

pravoslavna kapela sv. Ilije Proroka

E

ZPP

3

PUSKA

kapela sv. Ivana Krstitelja, RKT

E

ZPP

2.2.3. KAPELE – POKLONCI

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

OSEKOVO

kapela Majke Božje kraljice Hrvata

E

ZPP

2

OSEKOVO

kapela – poklonac sv. Florijana

E

ZPP

3

SUVOJ

kapela – poklonac sv. Florijana

E

ZPP

2.2.4. RASPELA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

ČIGOČ

raspelo – uz zavoj na južnom kraju sela

E

ZPP

2

ČIGOČ

raspelo – dvorište k.br. 17

E

ZPP

3

ČIGOČ

raspelo – u polju

E

ZPP

4

DRENOV BOK

raspelo sa zvonarom (ispred zgrade stare škole)

E

ZPP

5

DRENOV BOK

raspelo na raskrižju kod prilaza iz Krapja

E

ZPP

6

JASENOVAC

raspelo – Kolodvorska ulica

E

ZPP

7

JASENOVAC

raspelo – Ul. V. Nazora

E

ZPP

8

JASENOVAC

raspelo – kraj naselja prema Drenovom Boku

E

ZPP

9

KOŠUTARICA

raspelo na raskrižju

E

ZPP

10

KOŠUTARICA

raspelo – kod k.br. 65

E

ZPP

11

KRAPJE

raspelo na raskrižju s cestom za Novsku (Plesmo)

E

ZPP

12

KRATEČKO

raspelo – sjeverozap. ulaz u selo

E

ZPP

13

KRATEČKO

raspelo – istočni kraj sela

E

ZPP

14

LONJA

raspelo – ulaz u selo iz pravca Trebeža

E

ZPP

15

LONJA

raspelo – uz glavnu cestu na raskrižju puteva

E

ZPP

16

MUŽILOVČICA

raspelo – istočni kraj sela

E

ZPP

17

MUŽILOVČICA

raspelo – centar sela, na raskrižju puteva za polje

E

ZPP

18

OSEKOVO

raspelo na glavnom križanju (ispred kapele Majke Božje)

E

ZPP

19

PUSKA

raspelo – na ulazu u selo iz pravca Krapja

E

ZPP

20

PUSKA

raspelo – kraj sela (ispred k.br. 1)

E

ZPP

21

STRUŽEC

raspelo – Srednje Selo na križanju s Vugićevom ulicom

E

ZPP

22

STRUŽEC

raspelo – Zapolic, na raskrižju puteva

E

ZPP

23

SUVOJ

raspelo – na ulazu u selo iz pravca Mužilovčice

E

ZPP

24

TREBEŽ

raspelo – zapadni ulaz u selo, kod mosta

E

ZPP

3.0. MEMORIJALNA BAŠTINA

3.1. MEMORIJALNO I POVIJESNO PODRUČJE

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

MLAKA

mjesto grobnica bivše logorske ekonomije

E

ZPP

2

BROČICE

mjesto grobnica bivšeg logora

E

ZPP

3.2. SPOMEN MEMORIJALNI OBJEKTI

3.2.1. JAVNA PLASTIKA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

LONJA

Spomenik i spomen ploča NOB, u centru, park kod crkve

E

ZPP

3.2.2. SPOMEN OBILJEŽJA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

Spomen ploča žrtvama Domov. rata, u centru naselja

E

ZPP

2

KRAPJE

Spomen ploča poslijeratnim žrtvama II svj. rata, vatrog.dom

E

ZPP

3

KRATEČKO

Spomenik NOB – centar naselja

E

ZPP

4

KOŠUTARICA

Spomenik, spomen pločom poslijerat. žrtvama II svj. rata

E

ZPP

5

MLAKA

Spomenik, spomen pločom NOB

E

ZPP

6

OSEKOVO

Spomenik NOB – Trg kraljice Hrvata

E

ZPP

7

OSEKOVO

Spomenik NOB – Donje Selo

E

ZPP

8

PUSKA

Spomenik NOB – ispred škole

E

ZPP

9

STRUŽEC

Spomen-ploča NOB na zgradi Vatrogasnog doma

E

ZPP

3.3. POVIJESNA GROBLJA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KRAPJE

groblje, nadg. spomenici 19/poč. 20. st., mrtvačnica

E

ZPP

2

OSEKOVO

groblje, nadg. spomenici 19/poč. 20. st., mrtvačnica

E

ZPP

3

STRUŽEC

groblje, nadg. spomenici 19/poč. 20. st., mrtvačnica

E

ZPP

4.0. ETNOLOŠKA BAŠTINA

4.1. ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

Tradicijske stambene i gospodarske građevine pretežno od drva ili kombinirane opekom; prema popisima navedenima uz pojedinačna naselja

4.1.1. STAMBENE/ GOSPODARSKE GRAĐEVINE

4.1.2. TRADICIJSKE GOSPODARSKE GRAĐEVINE JAVNE/ZAJEDNIČKE NAMJENE

4.1.2.1. MLINOVI

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

KRAPJE

mlin, Krapje br. 109

E

ZPP

2

KRATEČKO

mlin, u centru naselja, na poloju

E

ZPP

3

LONJA

mlin, u centru naselja, iza crkve

E

ZPP

4

OSEKOVO

zgrada bivšeg mlina, Trg Kraljice Hrvata 15

E

ZPP

5.0. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

lokalitet palanke (utvrda), 18. st.

E

E

2

JASENOVAC

lokalitet Lončarice – nalaz antičke stele

E

E

3

LONJA

lokalitet drvenog kaštela »Ustilonja«, 16. st.,

E

E

4

MUŽILOVČICA

lokalitet »Crkvište«, izvan naselja, nalazi opeke, neistraženo

E

E

5

OSEKOVO

naselje, nalaz više kamenih sjekira, prapovijest

E

E

6

OSEKOVO

Srednje Selo – nalaz ostataka arhit.- naselje, antika

E

E

6.0. PARKOVNA ARHITEKTURA

r.br.

LOKALITET

KULTURNA BAŠTINA

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

1

JASENOVAC

drvored kod groblja, Ulica sv. Roka

E

ZPP

2

JASENOVAC

park i drvored uz željezničku stanicu

E

ZPP

3

LONJA

park u centru naselja kod crkve

E

ZPP

4

MUŽILOVČICA

drvored uz Savu Tišinu

E

ZPP

Mjere zaštite kulturnih dobara

Članak 162.

(1) Mjere zaštite provode se jednako za sva kulturna dobra navedena u članku 161. Popis nepokretnih kulturnih dobara neovisno o pravnom statusu zaštite.

(2) Za sve zahvate unutar Parka potrebno je ishoditi mišljenje nadležne konzervatorske službe budući da je čitav prostor ima vrijednost kulturnog krajolika.

(3) Za svaku pojedinačnu povijesnu i/ili tradicijsku građevinu kod koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema popisnoj listi) kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zaštite primjenjuju se na građevine (parcele) koje su: registrirane (R), preventivno zaštićene (P), ovim Planom predviđene za zaštitu (PR i PP).

(4) Mjere zaštite na svim kulturnim dobrima provode se prema konzervatorskoj metodologiji i općim pravilima konzervatorske struke, a uključuju:

– izradu konzervatorskih studija

– povijesno istraživanje

– arheološka istraživanja

– konzervatorsko– restauratorska istraživanja

– izvođenje zahvata navedenih u članku 160. stavak 3. prema posebnim uvjetima i suglasnostima službe zaštite kulturne baštine

– publiciranje, promidžba, edukacija.

(5) Mjere zaštite kulturne baštine provode se na temelju stručnih mišljenja koje izdaje nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine i na temelju odredbi Plana.

(6) Naselja uz lijevu obalu Save (sva naselja Parka, te naselja Preloščica, Lukavec Posavski i Gušće), kao i naselja s desne obale Save: Gradusa Posavska, Greda Sunjska, Žreme, Krivaj Sunjski, Gornja Letina, Donja Letina, Selište Sunjsko, Bistrač, Bobovac, Strmen, Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Sunja čine jedinstveno etno područje.

(7) U naseljima Parka posebnu kulturnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost ima sačuvana tradicijska arhitektura građena u drvu (hrastovini), koju je potrebno sačuvati.

(8) Zbog očuvanosti naselja Parka i ukupnog etno područja donose se slijedeće opće odredbe:

– površina za razvoj naselja ograničava se na povijesni tradicijski građevinski obuhvat naselja

– zabranjena je izgradnja na polojima (prostorima između ceste i rijeke Save) i uzdužno uz cestu izvan površine za razvoj naselja

– što više očuvati i obnoviti drvenu arhitekturu, te građevinske zahvate izvoditi u skladu s tradicijskim značajkama

– u cilju očuvanja drvene tradicijske arhitekture zabranjuje se rušenje drvenih stambenih kuća, kao i premještanje istih, bez prethodne dozvole Ministarstva kulture u Zagrebu

– iznimno se dozvoljava preseljenje drvenih kuća unutar samog naselja ili u drugo naselje u Parku ili etno području uz suglasnost nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine

– u slučaju zahtjeva za izgradnjom nove kuće na građevnoj čestici, na kojoj već postoji tradicijska drvena kuća koja se ne dozvoljava ukloniti ili premjestiti, moguća je izgradnja druge stambene građevine na toj parceli, koja treba oblikovanjem i uporabom materijala biti usklađena s tradicijskom arhitekturom

– sve nove građevine treba smjestiti na građevnoj čestici u skladu s tradicijskim zakonitostima, organizacijom naselja i mikrolokacije

– preporuča se zabatna orijentacija kuće (pogotovo na užim parcelama)

– u koliko postoji mogućnost obzirom na prostorne i ambijentalne značajke mikrolokacije, dozvoljava se uzdužna orijentacija građevine

– u cilju poboljšanja životnih uvjeta na tradicijskim drvenim kućama dozvoljava se sanacija, adaptacija, popravak npr. izvedba sanitarija, produženje kuće u dubinu građevne čestice zbog povećanja stambenog prostora

– drvene kuće se mogu presložiti, podignuti na zidani podzid i izvesti niz drugih odgovarajućih zahvata koji osiguravaju očuvanje drvene kuće u skladu s tradicijskim značajkama, a ujedno i suvremeno i zdravo stanovanje.

(9) Utvrđene su sljedeće zone zaštite Povijesnih naselja:

ZONA B – Zona djelomične zaštite povijesnih struktura i potpune zaštite povijesnog građevinskog prostora

Ova Zona zaštite obuhvaća čitavo izgrađeno povijesno područje pojedinog naselja kojeg čini:

– zona primarne povijesne seoske strukture 18/19. st.

– zona sekundarne povijesne seoske strukture kraj 19. i poč. 20. st.

Povijesno građevinsko područje čini niz okućnica stambeno– gospodarske funkcije s pripadajućim kućama i gospodarskim građevinama na koje se u produžetku nastavljaju obradive površine (oranice, livade, povrtnjaci i voćnjaci), te javni sadržaji i prostori unutar povijesnih naselja. Ta zona identificirana je kao povijesno građevinsko područje nastalo tijekom 18/19. st. koje je sačuvalo intaktan povijesni obuhvat i karakterističnu, izrazito izduženu parcelaciju s tradicijskom poljodjelskom namjenom kao i karakteristične zajedničke seoske prostore i javne građevine. Unutar zone zaštite stupanj sačuvanosti povijesne i tradicijske graditeljske strukture je različit te varira od u potpunosti sačuvanih izvornih kompleksa i sklopova, do nepotpuno sačuvanih i djelomično uništenih sklopova i objekata te novogradnji.

Sustavom mjera zaštite u toj zoni se propisuje:

– potpuna zaštita i očuvanje svih kulturno– povijesnih i tradicijskih vrijednosti uz poštivanje tradicijskih funkcija prostora i sadržaja

– maksimalno očuvanje povijesnog obuhvata građevinskog područja te revitalizacija i obnova naselja isključivo unutar povijesnog građevinskog područja

– zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne matrice naselja, parcelacije i karakterističnih skupina građevina, oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja

– kontrola unošenja novih struktura i sadržaja različitih od tradicijskih

– prilagođavanje postojećih tradicijskih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture primjenom metoda sanacije, obnove, konzervacije i restauracije. Te metode primjenjuju se na visoko valorizirane sklopove i objekte

– prezentaciju i restituciju izvornih prostorno-ambijentalnih i arhitektonskih oblika izgubljenih prilikom recentnih intervencija

– prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena očuvanih elemenata tradicijskih struktura

– prilagodba novih ili oštećenih struktura i sklopova metodom rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i preoblikovanja u cilju uspostave tradicijskih odnosa ili povezivanja povijesnih s novim strukturama.

ZONA C – Zona ambijentalne zaštite

– kontaktna zona recentnog širenja naselja

– zona zaštite (zelenih) povijesno neizgrađenog prostora poloja

– zona zaštite karakterističnih vizura i eksponiranih lokacija

– zona zaštite kultiviranih površina

Zona zaštite obuhvaća zelene neizgrađene površine uz rijeku Savu i njene mrtve rukavce tzv. poloj i samu vodenu površinu koji čini sastavni dio ambijenta naselja, zone kultiviranih površina iu kontaktu s krajnjim okućnicama u naselju, manje zone širenja naselja izvan povijesnih granica.

Sustavom mjera zaštite u toj zoni se propisuje:

– maksimalno očuvanje krajobraznih značajki povijesne seoske cjeline, očuvanje vizura i panorame te harmoničnog sklada cjeline

– očuvanje neizgrađenog područja poloja uz obnovu izvornih krajobrazno-hortikulturnih elemenata i strogu kontrolu unošenja novih sadržaja tj. samo onih koji se baziraju na tradicijskom korištenjem prostora i u skladu su s tradicijskim ambijentalnim značajkama

– očuvanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti vodotoka uz ograničeno korištenje isključivo u skladu s tradicijskim značajkama

– prilagodba nove gradnje tradicijskom oblikovanju.

J. MJERE ZA SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA PRIRODU I OKOLIŠ

Članak 163.

(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja prirode i okoliša i njegovih ugroženih dijelova potrebno je provoditi u skladu s važećim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

(2) U cilju zaštite okoliša i prirode potrebno je sanirati sve neprimjerene zahvate u prostoru, koji na bilo koji način negativno utječu na sadašnje i buduće stanje okoliša Parka.

(3) Potrebno je preispitati buduće, planirane zahvate koji na bilo koji način negativno mogu utjecati na okoliš, prirodnu i kulturnu baštinu Parka.

Članak 164.

(1) U cilju zaštite prirode i okoliša potrebno je:

– sanirati izvore zagađenja voda izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže, septičkih jama, uređaja za obradu otpadnih voda i sl.

– otpadne vode iz domaćinstva prije upuštanja u recipijent treba do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pročistiti putem septičkih jama, sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda na području jedinice lokalne samouprave

– podove u stajama i svinjcima izgraditi kao nepropusne za tekućinu, s rigolima za odvodnju »osoke« u gnojišne jame. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena izvesti kao nepropusne

– svu tekućinu iz staja, svinjaca i gnojišta odvoditi u nepropusne gnojišne jame i ne dozvoliti razlijevanje iste po okolnom terenu

– zaštititi izvorišta pitkih voda određivanjem zona sanitarne zaštite i sanacijom zahvata koji bi mogli utjecati na izvorišta

– zaštititi površinske vode na svim razinama, te poboljšati kvalitetu voda u vodotocima

– sanirati izvore zagađenja tla: sanacijom i uređenjem postojećeg odlagališta, sanacijom i uređenjem neuređenih gnojišta u seoskim gospodarstvima, što manje primjenjivati kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno zamijeniti ista prirodnim (tradicionalnim) sredstvima i postupcima

– zaštititi šume: na način da se šumarsko-gospodarska osnova uskladi s odredbama ovog Plana, zabrani prosijecanje, krčenje šuma kao i prenamjena šumskog zemljišta u nepoljoprivredne i nešumarske svrhe, očuvati određene šumske sastojine (određene starosti i vrste šuma) zaštićujući šume različitim kategorijama zaštite (prema Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode)

– zabraniti zahvate za koje je studijom utjecaja na okoliš dokazano da mogu negativno utjecati na kvalitetu zraka, voda i tla, te biljnog i životinjskog svijeta

– zabraniti zahvate koji izazivaju buku preko dozvoljenih vrijednosti određenih Zakonom.

(2) Prema posebnim propisima odredit će se zahvati za koje je obvezna ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu, odnosno procjena utjecaja na okoliš.

K. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 165.

(1) Na prostoru Parka predviđene su opće mjere zaštite od požara i eksplozija:

– prilikom svih zahvata u prostoru, te izrade dokumenata prostornog uređenja obvezno se pridržavati odredaba Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara

– u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport, zaštitni koridor Jadranskog naftovoda u kojem je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

(2) Sve ostale mjere zaštite od požara i eksplozija, kojih se obvezno pridržavati, određene su:

– Pravilnikom zaštite od požara JU Parka prirode Lonjsko polje

– Procjenom ugroženosti od požara za Park prirode Lonjsko polje

– Planom zaštite od požara Parka prirode Lonjsko polje.

L. OBVEZE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 166.

Potreba izrade detaljnijih planova utvrdit će se prostornim planovima uređenja općine, odnosno grada.

M. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 167.

Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje upravlja područjem Parka na temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Članak 168.

Javna ustanova potiče revitalizaciju naselja i pomaže domicilnom stanovništvu kod uključenja u raznolike turističke ponude, u razvoju tradicionalne poljoprivrede i obrta, savjetuje i čini vezu sa nadležnom konzervatorskom službom u obnovi i uređenju drvenih kuća, uređenju okućnica, pomoći pri izradi dokumentacije, sukladno smjernicama ovog Plana.

Članak 169.

Javna ustanova u sklopu skrbi o zaštiti i održavanju Parka vodi dokumentaciju Parka koja sadrži naročito podatke o prirodnim pojavama, vrsti i obimu svih vrsta radova u Parku, stanju o promjenama u flori i fauni, turističko– izletničkom prometu, organizaciji i upravljanju i ostalim pojavama značajnim za Park.

Članak 170.

(1) Prostorne planove uređenja općine/grada (PPUO/G) čija naselja ulaze u prostor Parka potrebno je uskladiti s odredbama ovog Plana u dijelu u kojem nisu usklađeni.

(2) Prostornim planom uređenja općine/grada može se odrediti viši prostorni standard od prostornog standarda određenog ovim Planom.

N. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 171.

Postupci izdavanja lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja, rješenja o izvedenom stanju, rješenja o građenju te postupci izrade prostornih planova započeti do stupanja na snagu ovoga Plana dovršit će se u skladu s ovim Planom.