Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere

NN 129/2010, Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

3366

Na temelju članka 64. stavka 9. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 79/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 11. studenoga 2010. godine donijela

UREDBU

O KRITERIJIMA ZA IZRICANJE
UPRAVNO-KAZNENE MJERE

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Uredbe

Članak 1.

(1) Ovom Uredbom uređuju se kriteriji koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) dužna uzimati u obzir u postupku utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznenih mjera i pri izricanju upravno-kaznenih mjera poduzetnicima koji su povrijedili odredbe članaka 61. – 63. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Cilj upravno-kaznene mjere iz stavka 1. ovoga članka je kažnjavanje počinitelja povrede Zakona, otklanjanje štetnih posljedica povrede Zakona, odvraćanje drugih poduzetnika od kršenja odredaba Zakona i osiguravanje učinkovitoga tržišnog natjecanja.

(3) Najviši iznos upravno-kaznene mjere koji Agencija može temeljem ove Uredbe izreći poduzetniku zbog povrede Zakona ne može biti veći od iznosa propisanog člankom 64. stavkom 1. Zakona i člankom 11. ove Uredbe.

Značenje pojmova

Članak 2.

U smislu ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

a) poduzetnici su osobe iz članka 3. Zakona

b) upravno-kaznena mjera je mjera koja se izriče poduzetniku za kojeg je Agencija utvrdila da je povrijedio odredbe članaka
61. – 63. Zakona,

c) prihod je vrijednost prodaje robe i/ili usluga koji je poduzetnik ostvario isključivo od obavljanja djelatnosti na mjerodavnom tržištu na kojem je Agencija utvrdila povredu Zakona, a u koji nije uključen porez na dodanu vrijednost niti drugi porezi izravno vezani uz prodaju,

d) mjerodavno tržište je tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području,

e) ukupan prihod poduzetnika je prihod koji je poduzetnik ostvario od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti za koje je registriran,

f) osnovni iznos upravno kaznene-mjere je udio u prihodu poduzetnika navedenog u točki d) ovoga članka, koji ovisi o vrsti odnosno težini povrede Zakona, koji se množi s brojem godina trajanja povrede,

g) karteli su u pravilu tajni horizontalni sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika ili odluke udruženja poduzetnika ili usklađeno djelovanje poduzetnika koji svi djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, a imaju za cilj narušavanje tržišnog natjecanja između konkurenata, putem međusobnog utvrđivanja kupovnih ili prodajnih cijena, podjele tržišta i kupaca, ograničavanjem proizvodnje i/ili prodaje i tehnološkog razvoja, dogovorom o sudjelovanju u postupcima javne nabave i slično, a posljedica kartelnih sporazuma je štetan učinak na potrošače u vidu povećanja cijena i smanjivanju izbora robe i/ili usluga.

II. METODOLOGIJA IZRICANJA
UPRAVNO-KAZNENE MJERE

Izricanje upravno-kaznene mjere

Članak 3.

(1) Pri izricanju upravno-kaznene mjere Agencija, u smislu članka 64. stavka 2. Zakona primjenjuje dvostupanjsku metodologiju izračuna upravno-kaznene mjere za svakog poduzetnika za kojeg utvrdi da je povrijedio Zakon.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, Agencija izračunava osnovni iznos upravno-kaznene mjere koji se smatra prvim stupnjem njenoga izračuna.

(3) Osnovni iznos upravno-kaznene mjere iz stavka 2. ovoga članka Agencija umanjuje ili povećava, ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima u postupku. To umanjenje odnosno povećanje osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere smatra se drugim stupnjem izračuna upravno-kaznene mjere.

III. I. STUPANJ – IZRAČUN OSNOVNOG IZNOSA UPRAVNO-KAZNENE MJERE

Elementi izračuna osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere

Članak 4.

(1) Osnovni iznos upravno-kaznene mjere Agencija izračunava određujući primjerenu visinu postotka od prihoda poduzetnika, a visina postotka ovisi o težini povrede Zakona, te dobiveni iznos množi s brojem godina trajanja povrede.

(2) Agencija je obvezna u svakom postupku utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere utvrditi težinu povrede Zakona, uzimajući u obzir sve bitne činjenice i okolnosti pojedinog slučaja.

(3) U pravilu, postotak od prihoda iz stavka 1. ovoga članka koji se uzima u izračun osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere Agencija utvrđuje u visini do najviše 30% prihoda poduzetnika.

(4) Pri utvrđivanju broja godina trajanja povrede iz stavka 1. ovoga članka, razdoblja kraća od 6 mjeseci Agencija će smatrati razdobljem od pola godine, a razdoblja dulja od 6 mjeseci, ali kraća od jedne godine, Agencija će smatrati punom godinom povrede Zakona.

(5) Izračunati osnovni iznos upravno-kaznene mjere iz stavka 1. ovoga članka Agencija će izreći u iznosu koji je višekratnik iznosa od 1.000,00 kuna.

Izračun prihoda poduzetnika

Članak 5.

(1) Prihod utvrđen člankom 2. točkom c) ove Uredbe smatra se prihodom iz članka 4. ove Uredbe.

(2) Agencija će u pravilu izračun prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na mjerodavnom tržištu na kojem je utvrđena povreda Zakona, u smislu stavka 1. ovoga članka, temeljiti na podacima o vrijednosti prodaje robe i/ili usluga tijekom posljednje poslovne godine u kojoj je poduzetnik povrijedio Zakon, odnosno posljednje godine za koju postoje zaključena financijska izvješća. U vrijednost prodaje robe i/ili usluga Agencija neće uračunavati porez na dodanu vrijednost, kao niti druge poreze izravno vezane uz prodaju.

(3) Ako Agencija utvrdi da je udruženje poduzetnika povrijedilo Zakon, pri utvrđivanju osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe, prihodom udruženja poduzetnika smatrat će se zbroj pojedinačnih prihoda njegovih članova.

(4) Podatke o prihodu iz stavka 1. ovoga članka Agenciji je obvezan dostaviti poduzetnik za kojeg je utvrđeno da je povrijedio Zakon. Ako Agencija procijeni da su dostavljeni podatci nepotpuni ili netočni, Agencija će relevantne podatke o prihodu poduzetnika utvrditi temeljem članka 41. stavka 6. Zakona, odnosno prihod poduzetnika će utvrditi temeljem djelomičnih podataka koje je pribavila i/ili temeljem bilo kakvih drugih podataka koje smatra primjerenim.

Utvrđivanje težine povrede Zakona

Članak 6.

(1) U cilju primjerenog utvrđivanja osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere, Agencija, u smislu članka 4. stavka 2. ove Uredbe, u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje težinu povrede Zakona.

(2) Agencija, u smislu članka 4. stavka 3. ove Uredbe, u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje treba li postotak od prihoda biti određen u gornjem ili donjem dijelu raspona. Pri tome je Agencija obvezna uzimati u obzir niz čimbenika, kao što su primjerice, vrsta povrede Zakona, tržišni udjel poduzetnika-sudionika povrede Zakona, zemljopisno područje na kojem povreda Zakona ima ili može imati učinak, te je li povreda Zakona u praksi izvršena ili je samo ostavljena otvorena mogućnost za izvršenje povrede.

(3) Karteli iz članka 2. točke g) ove Uredbe smatraju se po svojoj vrsti najtežim oblicima ograničavanja tržišnog natjecanja, odnosno najtežim povredama Zakona. U tim slučajevima Agencija će udio od prihoda poduzetnika iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe odrediti u pravilu u gornjem dijelu raspona, uzimajući u obzir sve čimbenike iz stavka 2. ovoga članka.

Dodatni iznos za odvraćanje poduzetnika od povreda Zakona

Članak 7.

(1) U slučajevima kartelnih povreda zakona kojima se dogovaraju cijene, dijele tržišta i ograničava proizvodnja, neovisno od vremena sudjelovanja poduzetnika u povredi Zakona, Agencija će osnovni iznos upravno-kaznene mjere iz članka 4. i članka 6. ove Uredbe uvećati za dodatni iznos od 15% do 25% prihoda poduzetnika.

(2) Cilj uvećanja upravno-kaznene mjere za dodatni iznos iz stavka 1. ovoga članka je odvraćanje drugih poduzetnika od sklapanja kartelnih sporazuma kao najtežih oblika povrede Zakona.

(3) Iznimno, uvećanje osnovnog iznosa upravno-kaznene mjere iz stavka 1. ovoga članka Agencija može primijeniti i u drugim slučajevima povrede Zakona, ako procijeni da je u konkretnom slučaju riječ o izuzetno značajnom ograničavanju tržišnog natjecanja.

IV. II. STUPANJ – UTVRĐIVANJE OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA SMANJENJE I/ILI POVEĆANJE OSNOVNOG IZNOSA UPRAVNO-KAZNENE MJERE

Olakotne okolnosti

Članak 8.

(1) Osnovni iznos upravno-kaznene mjere iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe Agencija može smanjiti, ukoliko utvrdi postojanje olakotnih okolnosti.

(2) Olakotnim okolnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

a) dostavljeni dokaz poduzetnika Agenciji o prekidu protupravnog postupanja, žurno po saznanju poduzetnika o vođenju prethodnog ispitivanja stanja na tržištu u smislu članka 32. točke 1. Zakona, odnosno prije pokretanja postupka u smislu članka 39. Zakona;

b) dostavljeni dokaz poduzetnika Agenciji o tome da je povreda Zakona posljedica nehaja;

c) dostavljeni dokaz poduzetnika Agenciji o tome kako taj poduzenik, iako sudionik zabranjenog sporazuma nije izvršavao taj sporazum, već je postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja;

d) suradnja poduzetnika s Agencijom na način i u opsegu koji prelazi obveze utvrđene za primjenu oslobođenja ili umanjenja upravno-kazene mjere iz članka 65. Zakona;

e) suradnja poduzetnika s Agencijom u opsegu koji prelazi obveze utvrđene člankom 41. Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. točke a) ovoga članka, u slučaju kartela iz članka 6. stavka 3. ove Uredbe, prekid protupravnog postupanja po saznanju poduzetnika o pokretanju postupka u nadležnosti Agencije neće se smatrati olakotnom okolnošću.

(4) Agencija neće uzimati u obzir kao olakotnu okolnost iz stavka 2. ovoga članka trajanje povrede Zakona pojedinih poduzetnika, jer je trajanje povrede jedan od elementata prvog stupnja izračuna upravno-kaznene mjere u smislu članka 4. stavka 1. ove Uredbe.

Otegotne okolnosti

Članak 9.

(1) Osnovni iznos upravno-kaznene mjere iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe Agencija može povećati, ukoliko utvrdi postojanje otegotnih okolnosti.

(2) Otegotnim okolnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

a) nastavak protupravnog postupanja poduzetnika kojima se nadalje krši Zakon i to nakon dostave ranijeg rješenja Agencije kojim je utvrđeno da je takvim postupanjem poduzetnik povrijedio Zakon;

b) ponavljanje sličnog protupravnog postupanja poduzetnika kojim se nadalje krši Zakon i to nakon dostave ranijeg rješenja Agencije kojim je utvrđeno da je sličnim postupanjem taj poduzetnik povrijedio Zakon;

c) odbijanje suradnje poduzetnika s Agencijom tijekom postupka;

d) ometanje Agencije u njenom radu tijekom postupka;

e) uloga inicijatora ili poticatelja drugih poduzetnika na povredu Zakona;

f) sve radnje i aktivnosti poduzete u cilju osiguranja sudjelovanja drugih poduzetnika u povredi Zakona.

(3) U slučaju nastavka istog ili ponavljanja sličnog protupravnog postupanja iz stavka 2. točke a) i b) ovoga članka, osnovni iznos upravno-kaznene mjere Agencija će povećati za 100% za svaki utvrđeni slučaj ponovne povrede Zakona.

Preventivni učinak upravno-kaznene mjere

Članak 10.

(1) Kako bi upravno-kaznena mjera ostvarila cilj preventivnog učinka iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, odnosno odvratila samog poduzetnika koji je povrijedio Zakon ali i sve druge poduzetnike od povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, Agencija može, neovisno od prihoda koje poduzetnik ostvaruje na mjerodavnom tržištu na kojem je povrijedio Zakon, povećati iznos upravno-kaznene mjere onom poduzetniku koji ima značajnu tržišnu snagu na najmanje dva ili više tržišta, odnosno onome za kojega je Agencija utvrdila da ostvaruje veliki ukupan prihod od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti za koje je taj poduzetnik registriran.

(2) Neovisno od stavka 1. ovoga članka, Agencija može povećati iznos upravno-kaznene mjere utvrđen u prvom i drugom stupnju izračuna u smislu ove Uredbe, ukoliko je to potrebno za oduzimanje imovinske koristi koju je taj poduzetnik ostvario povredom Zakona, pod uvjetom da je imovinsku korist moguće procijeniti.

Zakonski maksimum upravno-kaznene mjere

Članak 11.

Najviši iznos upravno-kaznene mjere koji Agencija može izreći poduzetniku zbog povrede Zakona, uzimajući u obzir sve kriterije propisane ovom Uredbom, ne može niti u kojem slučaju premašiti iznos od 10% vrijednosti ukupnog prihoda koji je poduzetnik ostvario od svih djelatnosti za koje je registriran u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća u smislu članka 64. stavka 1. Zakona.

Iznimno umanjenje upravno-kaznene mjere zbog teškog financijskog stanja poduzetnika

Članak 12.

(1) Iznimno, na zahtjev poduzetnika koji se nalazi u teškoj financijskoj situaciji i nije u mogućnosti platiti upravno-kaznenu mjeru propisanu Zakonom i uzimajući u obzir kriterije iz ove Uredbe, Agencija može dodatno umanjiti iznos upravno-kaznene mjere.

(2) Činjenica da se poduzetnik nalazi u nepovoljnoj ili teškoj financijskoj situaciji nije sama za sebe razlog za umanjenje upravno--kaznene mjere.

(3) Iznimno, umanjenje upravno-kaznene mjere iz stavka 1. ovoga članka Agencija može izuzetno odobriti poduzetniku koji je uz zahtjev za umanjenje upravno-kaznene mjere Agenciji dostavio objektivne dokaze kako bi izricanje upravno-kaznene mjere u visini propisanoj Zakonom i uvažavajući kriterije iz ove Uredbom nepovratno ugrozilo njegovu ekonomsku održivost i dovelo do potpunog gubitka njegove imovine.

Simbolična upravno-kaznena mjera

Članak 13.

(1) U iznimnim slučajevima Agencija može izreći simboličnu upravno-kaznenu mjeru.

(2) Simboličnu upravno-kaznenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka Agencija može izreći poduzetniku iz članka 12. ove Uredbe, kao i u drugim slučajevima u kojima je Agencija utvrdila da narušavanje tržišnog natjecanja nije bilo značajno, odnosno da nije imalo značajan negativan učinak na tržištu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Agencija je obvezna posebno obrazložiti razloge za izricanje simbolične upravno-kaznene mjere.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 034-01/10-01/02

Urbroj: 5030120-10-1

Zagreb, 11. studenoga 2010.

Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.