Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje

NN 142/2010, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje

KOLEKTIVNI UGOVORI

3607

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, zastupana po ministru dr. sc. Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i športa

i

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA, zastupan po Vilimu Ribiću, dipl. oec., predsjedniku Velikog vijeća Sindikata i predsjedniku Sindikata prof. dr. sc. Krunoslavu Pisku,

zaključili su 22. listopada 2010. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

I. OPĆE ODREDBE

STRANE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 1.

Ovaj ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u ime svojih članova.

SADRŽAJ UGOVORA

Članak 2.

(1) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

(2) Ovim se Ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u ustanovama iz članka 3. ovog Ugovora.

MJESNO I STVARNO VAŽENJE

Članak 3.

(1) Ovaj Ugovor se primjenjuje u javnim znanstvenim institutima, javnim visokim učilištima, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

(2) Ovaj Ugovor može se primjenjivati i na ustanovama čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja na području Republike Hrvatske, uz suglasnost Ministarstva i suglasnost Sindikata.

VREMENSKO VAŽENJE I OTKAZ UGOVORA

Članak 4.

(1) Ovaj Ugovor se zaključuje na četiri godine.

(2) Ovaj Ugovor može se produžiti na vrijeme koje ugovorne strane dogovore, ali ne duže od pet godina računajući od dana zaključenja ovog Ugovora.

(3) Ako se niti jedna strana najkasnije 30 dana prije isteka važenja ovoga Ugovora pisano ne očituje da ne želi produžiti ovaj Ugovor, važenje Ugovora produžava se za još jednu godinu.

(4) Sukladno stavku 3. ovoga članka, važenje ovog Ugovora može se produžiti najviše jedan put.

(5) Postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaključen ovaj Ugovor.

(6) Ovaj Ugovor može se pisano otkazati u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

PRAVNO VAŽENJE

Članak 5.

Ovaj Ugovor primjenjuje se uvijek osim ako je propisom, kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike u ustanovama iz članka 3. ovog Ugovora (kolektivni ugovor na općoj razini ili na razini ustanove i sl.), pravilnicima poslodavca ili ugovorom o radu, za zaposlenike nešto povoljnije riješeno.

KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA

Članak 6.

O posebnim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim Ugovorom i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama može se pregovarati na razini ustanova iz članka 3. ovog Ugovora, po prethodno pribavljenoj suglasnosti potpisnika ovog Ugovora te se posebni kolektivni ugovori ustanova iz članka 3. ovog Ugovora ne mogu sklopiti prije njihova odobrenja.

ZNAČENJE POJMOVA I SKRAĆENICE

Članak 7.

Nazivi i skraćenice koji se rabe u ovom Ugovoru:

• Ministarstvo – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;

• Sindikat – Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja;

• ustanova – svaka ustanova iz članka 3. ovog Ugovora;

• zaposlenik – službenik i namještenik u ustanovama iz članka 3. ovog Ugovora;

• službenik – zaposlenik na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom i stručnom radnom mjestu te ostali zaposlenici na radnim mjestima za koje se kao uvjet zahtijeva završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni dodiplomski studij u trajanju od najmanje četiri godine odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij;

• namještenik – zaposlenik na radnom mjestu za koje se kao uvjet zahtijeva završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od četiri godine odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, te ostali zaposlenici nižih razina obrazovanja;

• sindikalni povjerenik – osoba zaposlena u ustanovi iz članka 3. ovog Ugovora, a koju za povjerenika izabere ili imenuje Sindikat;

• sindikalni predstavnik – predstavnik Sindikata sa svim ovlaštenjima iz ovog Ugovora, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Zakona o radu, a koji nije zaposlen kod poslodavca kod kojega zastupa Sindikat;

• poslodavac – ustanova iz članka 3. ovog Ugovora;

• TKU – Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama;

• zaposleničko vijeće – zaposleničko vijeće na ustanovi iz članka 3. ovog Ugovora sa svim pravima i obvezama sukladno Zakonu o radu, Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i odredbama ovog Ugovora.

II. NORMATIVNI DIO

1. PLAĆE I MATERIJALNA PRAVA

1.1. RADNA MJESTA I PLAĆE

Članak 8.

1) Zaposlenici se raspoređuju na radna mjesta u skladu sa Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i o tome im se izdaje odluka.

2) Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta.

3) O prikupljanju, obrađivanju, korištenju te dostavljanju podataka o zaposleniku trećim osobama poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost sindikalnog povjerenika.

OBVEZA JAVNOG NATJEČAJA

Članak 9.

1) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove na ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja raspisuje se javni natječaj radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim građanima.

2) Potreba za zasnivanjem radnog odnosa oglašava se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na web-stranicama i oglasnim pločama HZZ-a i web-stranicama i oglasnim pločama ustanova iz čl. 3. ovog Ugovora te u Narodnim novinama.

3) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka ne mora se raspisati:

– u slučaju sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme sa zaposlenikom koji zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika,

– u slučaju prelaska znanstvenog novaka s jednog na drugi projekt u istoj ustanovi, uz obveznu pisanu suglasnost Ministarstva, znanstvenog novaka, voditelja obaju projekata i čelnika ustanove

– u slučaju prelaska znanstvenog novaka s jednog na drugi projekt na drugoj ustanovi, uz obveznu pisanu suglasnost Ministarstva, znanstvenog novaka, voditelja obaju projekata i čelnika ustanova (čelnika ustanove u kojoj znanstveni novak ima zaključen ugovor o radu na projektu i čelnika ustanove na kojoj se izvodi projekt na koji prelazi)

– u slučaju prelaska postdoktoranata (znanstvenih novaka koji su doktorirali prije isteka njihovog ugovora o radu) s jednog na drugi projekt u istoj ustanovi, uz obveznu pisanu suglasnost Ministarstva, znanstvenog novaka, voditelja projekta na koji postdoktorant prelazi i čelnika ustanove

– u slučaju prelaska postdoktoranata (znanstvenih novaka koji su doktorirali prije isteka njihovog ugovora o radu) s jednog na drugi projekt na drugu ustanovu, uz obveznu pisanu suglasnost Ministarstva, znanstvenog novaka, voditelja projekta na koji postdoktorant prelazi i čelnika ustanova(čelnika ustanove u kojoj znanstveni novak ima zaključen ugovor o radu na projektu i čelnika ustanove na kojoj se izvodi projekt na koji prelazi)

– u drugim sličnim opravdanim slučajevima uz obveznu pisanu suglasnost najbrojnijeg sindikata po članstvu u ustanovi koju daje osoba ovlaštena za zastupanje sindikata.

4) Poslodavac je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.

5) Rok prijave za natječaj teče od dana objave u Narodnim novinama.

ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA

Članak 10.

1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća.

2) Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika ustanove, svim zaposlenicima ustanove i javnosti, te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

3) Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika.

4) Struktura odbitaka odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU

Članak 11.

1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti, zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.

2) Način raspodjele prihoda i plaćanja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se dodatkom ovom Ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove.

3) Ako se način raspodjele prihoda i plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za njegovo donošenje potrebna je suglasnost sindikata.

4) Zaposlenici koji svoje osnovne poslove obavljaju u punom opsegu iz ovoga ugovora nisu dužni obavljati dodatne poslove za tržište.

EVIDENCIJA RADNOG VREMENA

Članak 12.

1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, a posebno evidenciju rada iznad norme i prekovremenog rada svakog zaposlenika.

2) Na zahtjev zaposlenika ili sindikalnog povjerenika poslodavac im je dužan dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

1.3. MATERIJALNA PRAVA

NAKNADA ZA TROŠKOVE DOKTORATA I MAGISTERIJA

Članak 13.

Zaposlenici u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu imaju pravo na naknadu za izradu i opremu doktorata znanosti u jednokratnom neto-iznosu od 6.000,00 kuna, te izradu i opremu magisterija znanosti u jednokratnom neto-iznosu od 4.000,00 kuna.

DODATAK ZA AKADEMSKI STUPANJ

Članak 14.

1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za:

8% ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanosti

15% ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanosti.

2) Dodaci iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se dodavanjem na osnovnu bruto-plaću.

UVEĆANJE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA SLOŽENOSTI POSLOVA

Članak 15.

1) Pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, i to:

– od 20 do 29 godina radnog staža za 4%;

– od 30 do 34 godina radnog staža za 8%;

– od 35 i više godina radnog staža za 10%.

2) Pravo iz stavka 1. ovog članka neće se međusobno kumulirati.

SISTEMATSKI PREGLEDI

Članak 16.

1) Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti svake 2 godine, imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu prema mjestu rada.

2) Za žene obvezan sistematski liječnički pregled između ostalog uključuje i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muškarce pregled prostate, u skladu s liječničkim standardima, odnosno prema popisu sadržaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.

3) Dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i kontrolira poslodavac, na način da svake godine prema abecednom redoslijedu poslodavac odredi trećinu zaposlenika do 50 godina starosti odnosno polovinu zaposlenika iznad 50 godina starosti radi odlaska na pregled u toj tekućoj godini.

NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Članak 17.

(1) Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema zaposlenik koji živi odvojeno od obitelji ako:

– poslove obavlja u mjestu rada različitom od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

– je putem javnog natječaja primljen u službu odnosno radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,

– temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju, poslove obavlja u mjestu rada različitom od prebivališta njegove obitelji,

– je nakon zasnivanja radnog odnosa zaposlenika njegova obitelj odselila u drugo mjesto.

(3) Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.

(4) Ako je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.

(5) Naknada za odvojeni život obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

(6) Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

(7) Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni život od obitelji zaposlenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(8) Zaposlenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

2. NORMIRANJE RADA

2.1. POSLOVI

Članak 18.

1) Obveze zaposlenika u redovnom radnom vremenu u ustanovama utvrđuju se u okviru 40-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme).

2) Ispunjavanje obveza nastavnika i suradnika na visokim učilištima utvrđuje se u skladu s opterećenjem u izravnoj nastavi temeljem satnice i nastavnog plana i programa.

3) Zaposlenici mogu sklopiti ugovor o radu s više ustanova (kumulativni radni odnos).

4) Posebnim kolektivnim ugovorom riješit će se prava zaposlenika koji imaju dva ugovora o radu, od kojih je jedan s poslodavcem izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, tj. s poslodavcem kojega ne obvezuje ovaj kolektivni ugovor, a koja se odnose na plaću, uvjete rada, radno vrijeme i slično, i to ona prava koja proizlaze iz specifičnosti postojanja dvaju radnih odnosa.

5) Obveze zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme proporcionalno se umanjuju.

ZNANSTVENO-NASTAVNA ZVANJA
POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENO-NASTAVNOM ZVANJU

Članak 19.

1) Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava – predavanja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog opterećenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vještinama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fakultetskim povjerenstvima;

– znanstvenoistraživački rad i znanstveno usavršavanje – rad na projektima Ministarstva, uključujući i rad na pripremi projekta, znanstveno usavršavanje i publiciranje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine temelj za obračun osnovne plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nužan i uobičajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavaka 1. ovoga članka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isključuje mogućnost drukčijeg rješenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 20.

1) Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju mogu obavljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 21.

Ostali poslovi, koji nisu obuhvaćeni člancima 19. i 20. ovoga ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i sl.) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika kojega se tim poslovima zadužuje.

TROŠKOVI POSLIJEDIPLOMSKIH DOKTORSKIH STUDIJA

Članak 22.

Zaposlenicima u suradničkom zvanju na javnim visokim učilištima i javnim institutima koji radi izvršenja svoje obveze završetka poslijediplomskog doktorskog studija, takav studij pohađaju na svojoj matičnoj ustanovi ili na ustanovi s kojom nemaju zaključen ugovor o radu, poslodavac pokriva troškove školarine navedenih poslijediplomskih studija, pod uvjetom da se radi o studijskim programima koji su neophodno potrebni za ispunjavanje njihovih obveza iz ugovora o radu i vezani uz radno mjesto na kojem su zaposleni.

SURADNIČKA ZVANJA
ZAPOSLENICI U SURADNIČKOM ZVANJU

Članak 23.

Odredbe članaka 19., 20., 21., 24. i 25. ovog Ugovora se na odgovarajući način primjenjuju i na zaposlenike u suradničkom zvanju (asistent i viši asistent).

ZNANSTVENA ZVANJA
POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENOM ZVANJU

Članak 24.

1) Poslovi zaposlenika u znanstvenom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– znanstvenoistraživački rad – rad na znanstvenom projektu

– znanstveno usavršavanje;

– sudjelovanje u radu vijeća ustanove i povjerenstvima ustanove.

2) Za obavljanje navedenih poslova zaposlenik u znanstvenom zvanju je plaćen prema osnovnom koeficijentu.

DODATNI POSLOVI

Članak 25.

1) Zaposlenici u znanstvenom zvanju mogu obavljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obavlja u okviru ustanove i sredstvima ustanove.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. ovoga ugovora.

POMOĆNIK RAVNATELJA JAVNOG INSTITUTA

Članak 26.

Zaposlenik koji obavlja dužnost pomoćnika ravnatelja javnog instituta mora 50% od ukupnoga radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih na mjestu pomoćnika ravnatelja računa kao dvije i pol godine rada u znanosti.

NASTAVNA ZVANJA
POSLOVI ZAPOSLENIKA U NASTAVNOM ZVANJU

Članak 27.

1) Poslovi zaposlenika u nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– preddiplomska i diplomska nastava– predavanja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog opterećenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vještinama, rad u vijeću visokog učilišta, rad u povjerenstvima visokog učilišta;

– stručno usavršavanje odnosno publiciranje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine temelj za obračun plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nužan i uobičajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavka 1. ovoga članka, odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isključuje mogućnost drukčijeg rješenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 28.

1) Zaposlenici u nastavnom zvanju mogu obavljati i stručni rad i usluge za tržište koji se obavlja u okviru visokog učilišta i sredstvima visokog učilišta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 29.

Ostali poslovi, koji nisu obuhvaćeni člancima 27. i 28. ovog ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i slično) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika kojega se tim poslovima zadužuje.

2.2. NORMIRANJE RADA U NASTAVI

Članak 30.

1) Visoka učilišta ustrojavaju i izvode nastavu na sveučilišnim i stručnim studijima.

2) Nastava na studijima izvodi se u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom kojim se u dijelu utvrđuje i oblik njezina izvođenja (predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, mentorstvo, provjere znanja i dr.).

3) Nastava iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u nastavnim grupama čija je satnica propisana izvedbenim planom, koji je trajno dostupan na službenim internetskim stranicama visokog učilišta.

Članak 31.

1) U izvođenju nastave koja se normira ovim ugovorom sudjeluju nastavnici i suradnici u radnom odnosu, kao i vanjski suradnici.

2) U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim stručnim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi dijela nastave (stručni suradnici, laboranti, instruktori, programeri i ostalo pomoćno nastavno osoblje), u skladu s nastavnim planom i studijskim programom.

NASTAVNE GRUPE

Članak 32.

1) Nastavne grupe u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi broje:

a) za predavanje – do 150 studenata

b) za seminare – do 30 studenata

c) za vježbe:

– auditorne vježbe, vježbe iz stranog jezika – do 30 studenata

– vježbe tjelesnog odgoja/rekreacije – do 40 studenata

– metodičke vježbe, vježbe primijenjene kineziologije – do 15 studenata

– vježbe u praktikumu, laboratorijske, eksperimentalne, terenske, lektorske i govorne, sekcijske i projektantske – do 10 studenata

– konstrukcijske i kliničke vježbe – do 6 studenata

– posebne kliničke vježbe (ginekološke, kirurške i sl.) – do 4 studenta.

2) Izvođenje nastave na programima, odnosno predmetima s nastavnim grupama različitim od onih iz stavka 1. ovoga članka, regulirat će se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar.

3) Nastavne grupe na umjetničkim akademijama odredit će se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova.

4) Nove grupe mogu se ustrojiti kada se broj studenata u grupama poveća za najmanje 20% u odnosu na broj propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka.

5) Ako nastavnik obavlja nastavu u dvije ili više grupa, tada takav rad predstavlja normirani rad i plaća se na način predviđen člankom 33. ili 34. ovoga ugovora.

6) Ministarstvo neće snositi troškove izvođenja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo manje od 10 studenata, osim u slučajevima navedenim u ovom članku i slučajevima kada to posebno odobri ministar.

NASTAVNO OPTEREĆENJE

Članak 33.

1) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godišnje.

2) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u suradničko zvanje višeg asistenta na sveučilištu iznosi 225 norma sati godišnje.

3) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u suradničko zvanje asistenta na sveučilištu iznosi 150 norma sati godišnje.

4) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u suradničko zvanje na veleučilištu i visokoj školi iznosi 300 norma sati godišnje.

5) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma sati godišnje.

6) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u stručno zvanje, laboranata te pomoćnoga nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godišnje.

7) Puno nastavno opterećenje na umjetničkim akademijama odredit će se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar.

8) Obveza nastavnika koji obavlja dužnost dekana iznosi 20% punoga nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje), a prodekana 50% punoga nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje).

9) Obveza nastavnika koji obavlja dužnost pročelnika sveučilišnog odjela iznosi 50% punoga nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje), a zamjenika pročelnika sveučilišnog odjela 80% punoga nastavnog opterećenja (240 norma sati godišnje).

10) Nastavnik koji obavlja dužnost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obavlja dužnost prorektora iznosi 20% punoga nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje).

11) Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 5. ovoga članka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim opterećenjem.

12) Za izračun norma sati vrednuje se:

– jedan sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata

– jedan sat predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma sata

– jedan sat seminara, ako zahtijeva veću aktivnost nego vježbe, kao jedan i pol norma sat

– jedan sat vježbi kao jedan norma sat

– jedan sat pomoći kod izvođenja vježbi i ostalih oblika izvođenja nastave kao jedan norma sat.

OBRAČUN RADA U NASTAVI

Članak 34.

1) Nastavnici iznimno mogu izvoditi nastavu više od punog nastavnog opterećenja, računato prosječno na punu akademsku godinu.

2) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom zvanju te viši asistenti nisu obvezni raditi više od trećine iznad punog nastavnog opterećenja.

3) Za rad preko punoga nastavnog opterećenja plaća se može uvećati najviše do 37,5% osnovne plaće, osim za zaposlenike iz stavka 2. članka 33. kojima se za rad preko punoga nastavnog opterećenja plaća može uvećati najviše do 18,75% osnovne plaće.

4) Zaposlenici za svoj rad iznad punoga nastavnog opterećenja imaju pravo na uvećanje plaće kako slijedi:

– zaposlenici iz stavka 1., 2. i 3. članka 33. za 1 norma sat 0,104% ukupne godišnje osnovne plaće.

– zaposlenici iz stavka 4. članka 33. za 1 norma sat 0,069% ukupne godišnje osnovne plaće.

– zaposlenici iz stavka 5. članka 33. za 1 norma sat 0,052% ukupne godišnje osnovne plaće.

5) Rad iznad punog nastavnog opterećenja obračunava se prosječno na punu akademsku godinu.

6) Uvećanje plaće isplaćuje se prema planu, a konačno se obračunava prema obavljenom radu na kraju akademske godine.

7) Ustanove mogu iz sredstava vlastitih prihoda isplaćivati i veća uvećanja plaće za rad preko punog nastavnog opterećenja od onih određenih ovim člankom.

8) Asistenti, odnosno znanstvenici novaci u pravilu ne smiju raditi preko punog nastavnog opterećenja, osim kada za to postoje iznimni razlozi o čemu odlučuje fakultetsko vijeće uz prethodno pribavljeno mišljenje zaposleničkog vijeća ustanove.

9) Ako zaposlenici iz stavka 8. ovoga članka ipak rade iznad punog nastavnog opterećenja pripada im pravo na uvećanje plaće u skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka.

10) Obračun rada zaposlenika koji svoje nastavno i znanstveno opterećenje ostvaruju u više visokih učilišta obavlja se na način kao da svoje opterećenje ostvaruju na jednom visokom učilištu.

11) Isplatu uvećanja plaće zaposleniku za rad iznad punoga nastavnog opterećenja obavlja ustanova s kojom on ima potpisan ugovor o radu.

VIRTUALNA PODJELA RADNOG VREMENA

Članak 35.

1) U svim slučajevima kada je, radi reguliranja radnog opterećenja, potrebno znati omjer radnog vremena između rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktička) obračunska vrijednost uzimat će se da se ukupni fond radnog vremena na sveučilištu sastoji od prosječno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog opterećenja. Iznimno, ukupni fond radnog vremena asistenata na sveučilištu sastoji se od prosječno 75% radnog vremena u kojem se radi znanost i 25% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog opterećenja.

2) Budući da se omjer ovih poslova u stvarnom radnom vremenu svakog pojedinca razlikuje, u pravilu bez mogućnosti individualne detekcije, ova virtualna veličina ne može se koristiti za mjerenje i obračun plaćanja rada pojedinaca, osim ako se drukčije ne uredi posebnim ugovorom na ustanovi.

3) Ovaj virtualni omjer koristit će se u slučajevima kada valja regulirati vrijeme napredovanja zbog rada ili izostanka rada u nastavi, ili u slučajevima kada se u institutima daju dodatna zaduženja izvan teme i projekata MZT-a, u slučaju dodatnih obveza nastavnika koji imaju manju normu od pune u nastavi, i u svim drugim slučajevima kada je to izvedivo i korisno.

3. RADNI UVJETI

UVJETI ZA RAD

Članak 36.

1) Zaposlenicima u/na znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom zvanju/radnom mjestu trebaju biti osigurani uvjeti za znanstveni, odnosno nastavni rad, kao i za napredovanje.

2) Uvjeti za rad su:

– oprema koja omogućuje zadovoljavajuće istraživačke i nastavne rezultate u skladu s očekivanjima društva;

– sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrsti koja omogućuje valjano i priznato istraživanje;

– uređena nastavna dvorana (dovoljno topla, prozračna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda);

– stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno područje, kako domaći tako i inozemni;

– pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno tehničkog osoblja pri laboratorijskim vježbama;

– korištenje kompjutora i elektroničke komunikacije;

– telefonske i telefaks veze tijekom cijelog dana, a prema posebnom odobrenju i izvan uobičajenog radnog vremena;

– zaštitne radne kute;

– deset listova papira po predmetnom studentu i mogućnost korištenja fotokopirnog stroja i kompjutora;

– pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka redovnog radnog vremena ustanove prema posebnom odobrenju.

3) Ustanova će osigurati uvjete za rad iz stavka 2. ovoga članka sukladno svojim mogućnostima.

4. IZBORI U ZVANJA I NA RADNA MJESTA

POSTUPAK PRI IZBORU U ZVANJA I NA RADNA MJESTA

Članak 37.

1) Kriteriji i postupak za izbor u zvanja i na radna mjesta u pojedinim ustanovama moraju biti određeni općim aktom ustanove te javno objavljeni i poznati pristupnicima.

2) Kriteriji i postupak iz stavka 1. ovoga članka obvezno se objavljuju u Narodnim novinama te na internetskim stranicama ustanove.

ZADRŽAVANJE RADNOG MJESTA

Članak 38.

1) Ako nakon proteka vremena na koje je zaposlenik bio izabran nije raspisan natječaj, zaposlenik ostaje u svome zvanju i zadržava svoje radno mjesto do donošenja odluke po raspisanom natječaju.

2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sredstva za plaću tog zaposlenika osigurava sama ustanova.

PRODUŽENJE ROKA

Članak 39.

U vrijeme rodiljnih dopusta, duže bolesti zaposlenika ili drugog člana njegove uže obitelji, obavljanja javne dužnosti ili drugog opravdanog razloga rokovi za izbor u zvanje i na radno mjesto miruju i neće se uračunavati u rok za izbor, osim u slučaju kad zaposlenik zatraži da mu za navedeno razdoblje rokovi teku.

PRODUŽENJE UGOVORA O RADU

Članak 40.

1) Ustanova će zaposleniku na suradničkom radnom mjestu koji ne obrani doktorski rad u propisanom roku produžiti ugovor o radu u slučaju da je rad predan i urudžbiran najmanje tri mjeseca prije isteka roka.

2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka produžit će se do završetka postupka obrane, ali ne dulje od 6 mjeseci.

OGRANIČENJA VEZANA ZA OTKAZ

Članak 41.

1) Ako ustanova zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom i nastavnom radnom mjestu otkaže ugovor o radu iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete, a javnim se natječajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.

2) Zaposlenicima u znanstvenom zvanju koji nisu obuhvaćeni znanstvenim projektima, ne smije se iz tog razloga raskinuti ugovor o radu prije isteka roka od jedne godine računajući od završetka posljednjeg projekta na kojem je zaposlenik sudjelovao.

NASTAVNICI U MIROVINI

Članak 42.

1) Održavanje nastave predviđene izvedbenim planom može se povjeriti osobi izabranoj u zvanje profesora emeritussa.

2) Održavanje nastave predviđene izvedbenim planom može se povjeriti umirovljenom redovitom profesoru do 70 godina života.

3) Nastavniku koji odlazi u mirovinu prije navršenih 65 godina života mogu se dati akademska prava do 65 godina života u skladu sa statutom visokog učilišta.

4) Nastavnik u trajnom zvanju, koji je u mirovini zbog navršenih 65 godina života, može se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu, ako se na raspisani natječaj u tom visokom učilištu nije javio odgovarajući pristupnik, a najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života.

5) Visoko učilište koje izvodi stručne studije može s osobama izabranim u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna odnosno nastavna zvanja i radna mjesta, kojima je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu s navršenih 65 godina života, zasnovati radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navršavaju 70 godina života ako se na raspisani natječaj nije javio odgovarajući pristupnik.

5. ZNANSTVENI NOVACI

UGOVOR O RADU

Članak 43.

1) Znanstveni novaci obvezno se biraju u suradnička zvanja.

2) Sa znanstvenim novakom zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od šest godina u zvanju i na suradničkom radnom mjestu asistenta. Znanstveni novak dužan je upisati poslijediplomski studij.

3) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao može se zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u zvanju i na suradničkom radnom mjestu višeg asistenta. Trajanje tog ugovora može biti najviše do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zaključenja prvog ugovora u zvanju i na radnom mjestu asistenta.

4) Ako znanstveni novak doktorira prije roka, ima pravo na produženje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi deset godina od zaključenja prvog ugovora.

UVJETI RADA

Članak 44.

1) Znanstvenim novacima koji rade na visokim učilištima mora se osigurati rad u neposrednoj nastavi.

2) Znanstvenim novacima nakon izbora u zvanje i na suradničko radno mjesto asistenta pripada plaća asistenta, a nakon izbora u zvanje i na suradničko radno mjesto višeg asistenta pripada plaća višeg asistenta.

OCJENA I OTKAZ

Članak 45.

1) Voditelj projekta jednom godišnje podnosi stručnom vijeću ustanove i Ministarstvu izvješće o radu znanstvenog novaka koje mora sadržavati sve elemente za ocjenu s obrazloženjem.

2) Temeljem negativne ocjene rada znanstvenog novaka ne smije doći do automatskog prestanka financiranja znanstvenog novaka, ali negativna ocjena može biti razlog za pokretanje postupka osobno uvjetovanog redovitog otkaza ugovora o radu.

KRITERIJI ZA UVEĆANJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 46.

1) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana dodaju dani prema sljedećim kriterijima:

– prema složenosti poslova:

poslovi za koje je uvjet doktorat znanosti – 5 dana

poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od najmanje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno poslovi za koje je uvjet magisterij znanosti – 4 dana

poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od 4 godine, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij – 3 dana

poslovi SSS – 2 dana

ostali poslovi – 1 dan

– prema dužini radnog staža:

od 6 do 12 godina 3 dana

od 12 do 18 godina 4 dana

od 18 do 24 godina 5 dana

od 24 do 30 godina 6 dana

od 30 do 36 godina 7 dana

preko 36 godina 8 dana

– prema posebnim socijalnim uvjetima:

roditelju, posvojitelju, skrbniku za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana

roditelju, posvojitelju, skrbniku djeteta s težim smetnjama u razvoju 3 dana

osobi s invaliditetom 3 dana

– prema uvjetima rada:

rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženost izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada

za poslove iz čl. 57. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana

za poslove iz čl. 57. st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana

2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana, niti manje od 4 tjedna neovisno o broju obračunatih dana godišnjeg odmora.

3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

STUDIJSKI DOPUSTI

Članak 47.

1) Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:

– znanstvenog ili stručnog usavršavanja,

– sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.

2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.

Članak 48.

1) Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu zaposlenicima se može odobriti dopust najdulje do četiri godine.

2) Radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu zaposlenicima se može jednom odobriti dopust najdulje do dvije godine.

3) Zaposlenici koji su na usavršavanju u inozemstvu temeljem stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od jedne godine.

4) Ako zaposlenik napusti usavršavanje bez suglasnosti poslodavca, dužan je vratiti poslodavcu sve troškove koje je poslodavac imao, osim ako je razlog viša sila ili teža bolest.

5) Po završetku usavršavanja zaposlenik je dužan raditi kod poslodavca najmanje onoliko koliko je proveo na usavršavanju, a u protivnom dužan je poslodavcu nadoknaditi sve troškove.

6) Sredstva iz stavka 5. ovoga članka umanjuju se proporcionalno vremenu provedenom na radu nakon stručnog usavršavanja.

Članak 49.

1) Zaposleniku u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika i na odgovarajućem radnom mjestu te zaposleniku u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog i redovitog profesora i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstvenostručni rad.

2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 godina neprekidnog rada u znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu u istoj ustanovi.

3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske godine dužan je poslodavcu nadoknaditi troškove.

Članak 50.

Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom zvanju može se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust u trajanju do tri mjeseca radi:

– upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada

– korištenja instrumenata kojih nema u ustanovi, a potrebni su u radu na programu ili projektu

– suradnje na projektu.

Članak 51.

Za trajanja radnog odnosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sveukupno plaćeni dopust zaposleniku odobren temeljem članka 49. i 50. ovoga ugovora ne može biti duži od pet godina.

7. SIGURNOST NA RADU

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 52.

1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i raditi na unaprijeđenju zaštite na radu.

2) Radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti u svezi s radom, zaštite ljudskih života, zaštite radnog okoliša i sprječavanja nastanka materijalne štete, poslodavac je dužan provoditi organizacijske i edukativne programe podučavajući zaposlenike o propisima iz područja: zaštite na radu, zaštite od požara, evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednih prilika i zdravstvenog zbrinjavanja zaposlenika, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

3) U cilju obavljanja aktivnosti opisanih u prethodnom stavku, poslodavac se obvezuje:

– osigurati izradu Procjene opasnosti od strane ovlaštenih ustanova, odnosno trgovačkih društva;

– obavljati revizije procjene u propisanim rokovima, a izvan rokova u slučajevima propisanim Pravilnikom o izradi procjene opasnosti;

– osigurati sredstva da se otklone nedostaci utvrđeni procjenom;

– normativno urediti zaštitu na radu i zaštitu od požara, te donijeti plan evakuacije i spašavanja;

– osigurati uporabu osobnih zaštitnih sredstava na način kako je to propisano Pravilnikom o uporabi osobnih zaštitnih sredstava; i

– planirati i osigurati materijalna sredstva radi provođenja navedenih mjera i postupaka, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

4) Zaposlenici imaju pravo na informiranje vezano uz nove tehnologije, nove projekte, nove opasnosti i štetnosti, te na izbor i imenovanje povjerenika zaštite na radu, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

NAPUŠTANJE RADNOG MJESTA ZBOG OPASNOSTI

Članak 53.

1) Dužnost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koji su mu na poslu osigurani.

2) Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe, odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

3) Za vrijeme prekida rada u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

4) O slučaju iz stavka 2. ovoga članka zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca i Sindikat.

8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA I POSLOVI S IZVORIMA OPASNOSTI

DODATAK NA PLAĆU

Članak 54.

Zaposlenicima za koje se temeljem Procjene opasnosti iz članka 58. stavka 1. ovoga ugovora i popisa radnih mjesta iz članka 58. stavka 3. ovoga ugovora utvrdi da rade u posebnim uvjetima rada, izloženi izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada pripada dodatak na plaću u visini 7% – 15% osnovice za izračun plaće u javnim službama.

IZVORI OPASNOSTI

Članak 55.

Sukladno Pravilniku o izradi procjene opasnosti, izvorima opasnosti smatraju se: mehaničke opasnosti, padovi i rušenja, električna struja, kemijske tvari, biološke tvari, požari i eksplozije, vruće ili hladne tvari, buka, prašina, vibracije, zračenja, mikroklima, rasvjeta, fizički napor, nefiziološki položaji tijela, psihofiziološki napori i dr.

PRAVO NA DODATAK

Članak 56.

Zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti.

VISINA DODATKA

Članak 57.

1) Zaposlenici imaju pravo na sljedeće dodatke:

– od 15% – ako stalno i redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su stalno i redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 12% – ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 10% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 10% pa do 25% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 7% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, i to manje od 10% vremena, a radi se o specifičnim poslovima koji u pravilu ne mogu trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.);

2) Pravo na dodatke imaju zaposlenici koji čiste odnosno održavaju laboratorije i druge prostorije odnosno opremu (posuđe i sl.) u kojima se nalaze izvori opasnosti i to u visini 2/3 dodatka koji pripada zaposlenicima koji izravno rade s tim izvorima opasnosti, a razmjerno vremenu izloženosti sukladno stavku 1. ovoga članka.

3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na jednak način i u slučaju da isti zaposlenik radi s više izvora opasnosti odnosno da je izložen od strane više izvora opasnosti.

4) Pravo na dodatak imaju znanstvenici i drugi zaposlenici, osim članova posade broda, za boravak na istraživačkom brodu, u onom mjesecu kada su na brodu i to:

– 15% – ako su na brodu 8 ili više dana,

– 12% – ako su na brodu od 5 do 7 dana,

– 10% – ako su na brodu 3 do 5 dana,

– 7% – ako su na brodu do 3 dana.

5) Pravo na dodatak ima i posada istraživačkih brodova i to u visini od 10%.

6) Dodatak iz stavka 4. ovoga članka ne isključuje dnevnicu.

UTVRĐIVANJE POSLOVA S POSEBNIM UVJETIMA RADA I POSLOVA S IZVORIMA OPASNOSTI

Članak 58.

1) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu na svakoj ustanovi će se izraditi Procjena opasnosti.

2) Temeljem Procjene opasnosti iz prethodnog stavka poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti po zaposlenike na mjestima rada i u radnom okolišu za što poslodavac osigurava sva potrebna materijalna sredstva.

3) Na temelju procjene opasnosti iz stavka 1. ovoga članka na svakoj ustanovi će se izraditi popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, a koji popis obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti opasnostima.

4) Popis iz stavka 3. ovoga članka učinit će zajednički poslodavac ili ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu i sindikalni povjerenik.

5) Popis iz stavka 3. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti Ministarstvu u roku 15 dana od izrade zajedno s dokazom da je na ustanovi izrađena Procjena opasnosti. Jednom godišnje sačiniti će se reažuriranje podataka iz popisa.

LIJEČNIČKI PREGLED

Članak 59.

1) Poslodavac je dužan prije zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom koji radi u posebnim uvjetima rada, izložen izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada uputiti ga na zdravstveni pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada na način kako je to utvrđeno Zakonom o zaštiti na radu.

2) Prilikom utvrđivanja popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, poslodavac će također utvrditi vrstu pregleda i rokove u kojima se zaposlenici moraju periodički upućivati na preglede dok rade na ovim poslovima ili se premještaju na druge poslove u okviru ustanove.

3) Ako se zaposlenik iz neopravdanih razloga dva puta ne odazove na pregled iz stavka 2. ovoga članka, pokrenut će se postupak redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika.

ODBOR ZA ZAŠTITU NA RADU

Članak 60.

1) Ministarstvo i Sindikat osnivaju zajednički Odbor za praćenje provedbe propisa s područja zaštite na radu na ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

2) Odbor iz stavka 1. ovog članka ima pet članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva predstavnika, a jednog člana ugovorne strane određuju zajednički iz reda neutralnih stručnjaka s područja zaštite na radu.

3) Predsjednik Odbora uvijek je član kojeg su ugovorne strane odredile zajednički.

4) Odbor donosi odluke većinom glasova svih članova.

5) Odbor iz članka 1. ovoga članka dužan je ugovornim stranama svaka 3 mjeseca dati pisano mišljenje i preporuke o stanju provedbe propisa s područja zaštite na radu na ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

6) Odbor iz stavka 1. ovoga članka isključivo je nadležan za tumačenje odredbi Ugovora kojima se reguliraju pitanja sigurnosti i zaštite na radu.

9. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

OBAVIJEST O IZBORU SINDIKALNOG PREDSTAVNIKA

Članak 61.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

PRAVA SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA

Članak 62.

1) Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.

2) Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.

3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku od tri dana.

4) Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

5) Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

6) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

7) Sindikalni je predstavnik dužan pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći i iskaznicom.

8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti zaposleničkog vijeća i službenog puta u svezi s tom dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

PREDSTAVNICI ZAPOSLENIKA U UPRAVNIM
ILI NADZORNIM TIJELIMA

Članak 63.

1) U upravnim ili nadzornim tijelima ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (npr. upravnim vijećima veleučilišta i javnih instituta, savjetu sveučilišta i sl.) najmanje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.

2) Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.

3) Predstavnik zaposlenika u upravnim tijelima ima sva prava kao i svi ostali članovi upravnog tijela.

POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU

Članak 64.

1) U provođenju mjera zaštite na radu (u daljnjem tekstu: ZNR) povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– biti nazočan prilikom inspekcijskog nadzora iz područja ZNR;

– sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje rada;

– biti obaviješten o obavljanju i rezultatima unutarnjeg nadzora vezano za ZNR;

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika;

– primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provođenje mjera na radu;

– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti;

– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način; i

– svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike na rad na siguran način.

2) Izbor i imenovanje povjerenika za zaštitu na radu, kao i broj povjerenika obavlja se i određuje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.

3) Naknada za rad svakog povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

4) Ako u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni povjerenici.

SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI

Članak 65.

1) Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.

2) Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja ustanove.

3) Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.

4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, Sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.

5) Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 66.

1) Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u zaposleničkom vijeću;

– pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme, te pristup internetu u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti;

– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe;

– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska;

– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika;

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačavanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata;

– vođenje žiroračuna sindikalne podružnice (uplate, isplate i završni račun).

2) U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

3) Poslodavac će se suzdržavati od svakoga činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

4) U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži posredovanjem Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske.

ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA

Članak 67.

1) Sindikalnom povjereniku bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu, premjestiti ga na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, određuje se:

– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće;

– prema ukupnom broju zaposlenika u ustanovi – u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

ZAMJENA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA SINDIKATOM

Članak 68.

1) Ako zaposleničko vijeće nije utemeljeno, sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni povjerenici koji zamjenjuju zaposleničko vijeće, imaju sva prava i obveze zaposleničkog vijeća propisana Zakonom o radu.

2) Broj sindikalnih povjerenika iz stavka 1. ovoga članka, ne može biti veći od broja članova zaposleničkog vijeća da je ono bilo izabrano.

3) Kada zamjenjuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno sindikalni povjerenici, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, s time da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.

4) U ustanovi s manje od 20 zaposlenika, samo sindikalni povjerenik najbrojnijeg sindikata po članstvu u ustanovi ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

POVRAT NA RAD

Članak 69.

1) Poslodavac i čelnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u sindikatu, na zahtjev čelnika sindikata sklopit će pisani sporazum sukladno kojem će se čelniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamčiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati poslovima koje je radio.

2) O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

III. OBAVEZNI DIO

1. TEMELJNA NAČELA

Članak 70.

Ugovorne strane su suglasne da će se voditi sljedećim načelima i vrijednostima:

– učinkovitost i odgovornost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja;

– pravednost i solidarnost;

– jednaka plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti; i

– suradnja u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja.

Članak 71.

Ugovorne strane su suglasne da će se zauzimati za sljedeće opće ciljeve:

– promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

– mirno rješavanje sporova; i

– ostvarenje razine prava i korištenje prednosti iz radnog odnosa, socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja sumjerljivo uloženom radu, angažmanu i odgovornosti.

Članak 72.

1) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, ugovorne strane su suglasne da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

– veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

– većeg stupnja društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;

– razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa;

– većeg uključivanja svih zaposlenika u odlučivanje o uvjetima svoga rada i života; i

– jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

2) Radi poticanja i zaštite slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, ugovorne strane će se zajednički zauzimati za ostvarivanje povoljnog normativnog okvira u skladu s međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

PRIMJENA UGOVORA U DOBROJ VJERI I PROMJENA OKOLNOSTI

Članak 73.

1. Ugovorne strane obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.

2. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zaključenja ovog Ugovora, jedna od stranaka ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj stranci predložiti izmjenu Ugovora.

PRETHODNO TRAŽENJE MIŠLJENJA SINDIKATA

Članak 74.

Ministarstvo se obvezuje zatražiti mišljenje Sindikata prije donošenja i predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika i djelatnosti.

2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

MIRENJE I ARBITRAŽA

Članak 75.

1) Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja prema Zakonu o radu, odnosno odredbama Pravilnika o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja.

2) Ugovorne strane mogu se dogovoriti da nastali spor iznesu pred arbitražu.

3) Na imenovanje članova mirovnog vijeća, imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća, postupak i rokove mirenja i arbitraže analogno će se primjenjivati odredbe o mirnom rješavanju sporova i arbitraži iz TKU-a.

MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 76.

1) Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem na način i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.

2) Stručne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz prethodnog stavka obavljat će tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova zaposlenika uz prethodnu suglasnost sindikata.

3. ŠTRAJK

SUZDRŽAVANJE OD ŠTRAJKA I UVJETI ZA DOPUŠTENJE ŠTRAJKA

Članak 77.

1) Za vrijeme važenja ovog Ugovora sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom riješena i koja se uredno izvršavaju, što ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja, za pitanja koja će se rješavati dodacima ovom Ugovoru, kolektivnim ugovorom ustanove, za pitanja koja će se rješavati nekim općim odnosno nacionalnim kolektivnim ugovorom, za pitanja koja su predmet posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pitanja za koja je dopušten štrajk, a koja nisu u domeni kolektivnih ugovora.

2) Zbog spora oko dopune ovog Ugovora Sindikat može štrajkati tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnošenja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca.

3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima.

DONOŠENJE ODLUKE O ŠTRAJKU

Članak 78.

1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, hitnu medicinsku pomoć i osobnu sigurnost.

3) Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila sindikata.

ZABRANA OMETANJA ŠTRAJKA

Članak 79.

Poslodavci ne smiju sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.

RUKOVOĐENJE ŠTRAJKOM

Članak 80.

1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata.

2) U ustanovama koje su uključene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

3) Članovima štrajkaškog odbora ne može se naložiti rad za vrijeme štrajka.

OBVEZE I OVLASTI ŠTRAJKAŠKOG ODBORA

Članak 81.

1. Štrajkaški odbor sindikata prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

2. Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upućena.

PRAVA SUDIONIKA ŠTRAJKA

Članak 82.

Zbog sudjelovanja u štrajuku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI

Članak 83.

1) Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2) O prijedlogu poslodavca iz stavka 1. ovoga članka sindikat se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

3) U slučaju da poslodavac ne dostavi sindikatu prijedlog za izradu pravila iz stavka 1. ovoga članka do najave štrajka, a sindikat ocijeni da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, može samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

4) O pravilima iz prethodnog stavka, sindikat će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka.

5) Poslovi potrebni za opsluživanje onih zaposlenika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

6) Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa o tome da obveza rada obuhvati najmanji mogući broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka, a da se ti poslovi ipak obave.

7) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka.

8) Poslodavac poimenično određuje zaposlenike koji će raditi, a u skladu s odredbama ovoga članka.

9) Poslodavac ne može odrediti da članovi štrajkaškog odbora rade za vrijeme štrajka.

Članak 84.

1) Poslodavac i sindikat se mogu suglasiti da sindikat izradi prijedlog pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

4. TUMAČENJE UGOVORA

OSNIVANJE I OVLASTI POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE

Članak 85.

1) Ministarstvo i Sindikat osnivaju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje, u koje svaki imenuje po dva predstavnika.

2) Povjerenstvo za tumačenje ovog Ugovora:

– daje tumačenje odredaba ovog Ugovora,

– prati izvršavanje ovog Ugovora i izvještava obje strane o kršenju Ugovora;

– može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora koje su obje strane dužne razmotriti i na njih se očitovati.

NAČIN RADA POVJERENSTVA

Članak 86.

1) Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova svih članova.

2) Ako se Povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga ugovora, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku.

3) O izboru neutralnog stručnjaka i određivanju roka u kojem se treba donijeti odluka, sporazumjet će se članovi Povjerenstva.

4) Tumačenje neutralnog stručnjaka Povjerenstvo je dužno prihvatiti kao svoje tumačenje.

5) Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, dostavljaju se podnositelju upita i objavljuju se na internetskim stranicama Sindikata i Ministarstva.

ROKOVI ZA TUMAČENJE

Članak 87.

1) Na zahtjev jedne od ugovornih stranaka ili poslodavca, Povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovog Ugovora u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva.

2) Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku iz stavka 3. članka 86. ovog Ugovora.

5. IZMJENA, OTKAZ, PRODUŽENJE I DODACI UGOVORU

IZMJENE I DOPUNE UGOVORA

Članak 88.

1) Obje ugovorne strane mogu pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu ovog Ugovora.

2) Na pisani prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora druga stranka se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga.

3) Ugovorne strane su suglasne da će bez odlaganja pristupiti pregovorima o izmjeni i dopuni ovog Ugovora ako dođe do bitnih promjena okolnosti (stanje u gospodarstvu, bitna promjena u izdvajanju sredstava za znanost i visoko obrazovanje u Državnom proračunu, narušavanje odnosa između pojedinih djelatnosti, izmjena Državnog proračuna, uredba Vlade Republike Hrvatske i sl.), a zbog čega pojedine odredbe ovoga ugovora mogu postati neodržive ili nepravedne, a time i neprihvatljive za jednu od strana.

DODACI UGOVORU

Članak 89.

Sve specifičnosti kao i daljnja razrada elemenata ovog Ugovora riješit će se dodacima ovom Ugovoru ili kolektivnim ugovorima na razini ustanove koje zaključuju poslodavci i sindikalni povjerenici.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

1) Ugovorne strane suglasne su da nakon stupanja na snagu ovog Ugovora nastavljaju pregovore o povećanju naknade za znanstveni stupanj doktorata znanosti (čl. 14.), o normiranju rada u znanosti i visokom obrazovanju (od čl. 18. do zaključno s čl. 36.), o materiji poslova s posebnim uvjetima rada odnosno poslova s izvorima opasnosti (od čl. 54. do zaključno s čl. 59.) te o uređenju prava zaposlenika na isplatu naknade za rođenje djeteta.

2) Pregovore iz st. 1 ovog članka ugovorne strane će okončati u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Ugovora, sklapanjem Dodataka ovom Ugovoru.

3) Ako i nakon proteka roka iz st. 2. ovog članka Dodatak Ugovoru o normiranju rada u znanosti i visokom obrazovanju ne bude sklopljen, važeće odredbe Glave 2. odnosno odredbe od čl. 18. do zaključno s člankom 36. ovog Ugovora primjenjivat će se i nadalje sve do sklapanja predmetnog Dodatka Ugovoru.

4) Čl. 54., čl. 55., čl. 56., čl. 57., čl. 58. i čl. 59. ovog Ugovora o poslovima s posebnim uvjetima rada i poslovima s izvorima opasnosti neće se primjenjivati u razdoblju od 6 mjeseci računajući od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.

5) Ako i nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Ugovora, Dodatak Ugovoru o poslovima s posebnim uvjetima rada i poslovima s izvorima opasnosti ne bude sklopljen, čl. 54., čl. 55., čl. 56., čl. 57., čl. 58. i čl. 59. ovog Ugovora stupaju na snagu istekom roka iz st. 4. ovog članka i primjenjuju se sve do sklapanja predmetnog Dodatka Ugovoru.

6) U slučaju iz st. 5. ovog članka rok za izradu popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada te popisa zaposlenika koji rade na tim poslovima, iz članka 58. stavka 3. ovog Ugovora je 30 dana od izrade Procjene opasnosti iz stavka 1. istog članka.

Članak 91.

1) Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti zaključen između sindikata obrazovanja i Vlade Republike Hrvatske 25. studenoga 2006. godine te Sporazum o naknadi za rad u sindikalnim vijećima, od 8. prosinca 1998. godine, zaključen između Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Ministarstva znanosti i tehnologije, te sve njihove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se iz njih nastavljaju ili iz njih proizlaze su važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim samim tim dokumentima.

2) Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se Sporazum o naknadi za rad u sindikalnim vijećima, od 8. prosinca 1998. primjenjuje u cijelosti, te da se članci 2., 3. i 4. predmetnog Sporazuma mijenjaju i glase:

»Članak 2.

1) Ugovorne strane konstatiraju da Ministarstvo doznačuje sredstva Sindikatu za rad sindikalnih vijećnika svaki mjesec u visini 23,5 bruto-plaća, što približno odgovara radu za sindikalno vijeće u trajanju od tri sata tjedno.

2) Za preostala tri sata tjedno koja nisu plaćena na način određenim ovim sporazumom, sindikalni vijećnici plaćaju se u pravilu u okviru plaće, s time da su ta tri sata oslobođeni drugih poslova.

Članak 3.

1) Ugovorne strane konstatiraju da se obračun iz članka 2. stavka 1. ovog sporazuma određuje na temelju 320 sindikalnih vijećnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i na temelju ukupnog godišnjeg fonda sati od 99.840 sata.

2) Ugovorne strane konstatiraju da se bruto-plaća iz članka 2. stavka 1. ovog sporazuma određuje prema kalkulativnoj osnovici za obračun plaća korisnika državnog proračuna i koeficijentu 1,45.

Članak 4.

1) Sindikat sredstva iz ovog sporazuma koristi u cilju financiranja sindikalnog rada sukladno propisima i pravilima Sindikata.

2) Sindikat se obvezuje Ministarstvu pružiti trenutno i u svako doba uvid i dokaze o namjenskom korištenju ovih sredstava.

3) U slučaju da Sindikat ne koristi namjenski sredstva iz ovog Sporazuma, dužan ih je vratiti Ministarstvu revalorizirana prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke.«

3) Stavak 3. članka 7. Sporazuma o naknadi za rad u sindikalnim vijećima od 8. prosinca 1998. godine briše se.

4) Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se izmjene i dopune Sporazuma o naknadi za rad u sindikalnim vijećima od 8. prosinca 1998. iz st. 2. ovog članka smatraju Aneksom Sporazuma o naknadi za rad u sindikalnim vijećima od 8. prosinca 1998.

Članak 92.

1) Rok za sklapanje dodataka ovom Ugovoru, kolektivnog ugovora na razini ustanove ili pravilnika ustanove iz članka 11. st. 2. ovoga Ugovora je 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog Ugovora osim ako ovim Ugovorom nije drugačije određeno.

2) Sveučilišta će dostaviti akt iz st. 1. ovog članka na potvrdu Ministarstvu i Sindikatu, ustanove u sastavu sveučilišta dostavit će akt iz stavka 1. ovoga članka na potvrdu Ministarstvu, Sindikatu i Sveučilištu, a ustanove izvan sveučilišta Ministarstvu i Sindikatu.

3) Nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka isplate uvećanja plaća zaposlenicima uvjetovat će se ispunjenjem obveze iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 93.

U slučaju izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na prijedlog jedne od ugovornih stranaka pristupit će se pregovorima o usklađivanju ovog Ugovora s izmjenama i dopunama najkasnije u roku od 2 mjeseca.

Članak 94.

Sve odredbe ovog Ugovora koje se pozivaju na odredbe TKU-a ili su iz njega prenesene, mijenjaju se sukladno izmjenama i dopunama TKU-a.

Članak 95.

Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana potpisa, osim ako je ovim Ugovorom za pojedine članke drugačije određeno.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ministar

dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

predsjednik Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, v. r.

predsjednik Velikog vijeća

Vilim Ribić, dipl. oecc., v. r.