Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe

NN 5/2011, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

85

Na temelju članka 1021. stavak 3. alineja 10. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07 i 146/08) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBAVLJANJU INSPEKCIJSKOG NADZORA SIGURNOSTI PLOVIDBE

Članak 1.

Članak 2. Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (»Narodne novine« broj 127/2005 i 38/2008) mijenja se i glasi:

»Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. domaći brod jest brod upisan u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj;

2. strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe;

3. domaća jahta jest jahta upisana u upisnik jahti u Republici Hrvatskoj;

4. strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima;

5. domaća brodica jest brodica upisana u očevidnik brodica u Republici Hrvatskoj;

6. strana brodica jest brodica koja ima stranu državnu pripadnost;

7. ro-ro putnički brod jest putnički brod koji ima mogućnost ukrcaja ili iskrcaja cestovnih ili željezničkih vozila na brod ili s broda i koji prevozi više od 12 putnika;

8. ribarski brod je brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15

9. strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

10. inspekcijski poslovi jesu poslovi obavljanja inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredaba Pomorskog zakonika koje se odnose na sigurnost plovidbe, zaštitu morskog okoliša, te životne i radne uvjete članova posade na brodovima, odredaba podzakonskih propisa donesenih temeljem Pomorskog zakonika, odredaba Zakona o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet, odredaba Zakona o postupnom isključenju tankera bez dvostruke oplate, odredaba Tehničkih pravila, te odredaba međunarodnih konvencija;

11. međunarodne konvencije su sljedeće konvencije zajedno sa svim protokolima, izmjenama i dopunama te odnosni obvezujući kodeksi u svom ažurnom izdanju:

– Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966 (LL 66),

– Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974 (SOLAS 74),

– Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, 1973. i Protokol 1978. (MARPOL 73/78),

– Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i održavanje straže pomoraca, 1978./1995. (STCW 78),

– Konvencija o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972. (COLREG 72),

– Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969. (TONNAGE 69),

– Konvencija o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 1976. (ILO No. 147.),

– Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, 1992. (CLC 92.),

– Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja brodova, 2001. (AFS)

– Torremolinos protokol iz 1993. na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977. (Torremolinos protokol).

– Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001.

12. IBC Kodeks jest Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, 1983;

13. IGC Kodeks jest Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju;

14. IMDG Kodeks jest Međunarodni kodeks opasnih tvari;

15. ISM Kodeks jest Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću;

16. Ministarstvo jest ministarstvo nadležno za poslove pomorstva;

17. Uprava jest uprava Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe;

18. ministar jest ministar u ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva;

19. inspektor jest inspektor sigurnosti plovidbe i ovlašteni djelatnik Ministarstva ili lučke kapetanije ili ovlašteni službenik službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom sukladno danom ovlaštenju.

20. IMO jest Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization);

21. Memorandum jest ažurna verzija Memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke, potpisanog u Parizu 26. siječnja 1982.;

22. područje Memoranduma je geografsko područje unutar kojeg potpisnice Memoranduma provode inspekcije u svezi Memoranduma;

23. redovna linija ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila jest višekratna plovidba tih brodova između dviju ili više luka, ili višekratna plovidba iz i u istu luku bez među-uplovljavanja, prema:

a) objavljenom redu plovidbe; ili

b) s redovitim ili učestalim uplovljavanjima na način da predstavljaju prepoznatljiv sustavan niz uplovljavanja;

24. država domaćin jest država u čiju ili iz čije luke ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo plovi na redovnoj liniji;

25. ZERP je zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske kako je uspostavljen Odlukom o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (»Narodne novine« 157/03, 77/04, 138/06, 31/08);

26. Okvir i postupci za dobrovoljnu shemu prosudbe članica IMO (Voluntary IMO Member State Audit Scheme) znači Rezolucija Skupštine IMO, A.Res. 974(24);

27. sučelje brod/luka je međusobno djelovanje koje se događa kad je brod izravno uključen u aktivnosti transfera osoba, dobara ili usluga iz luke na ili s broda;

28. brod na sidrištu je brod u luci ili akvatoriju u nadležnosti luke, koji nije na vezu, a uključen je u sučelje brod/luka;

29. nadležno tijelo je uprava Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe koja provodi Nadzor države luke u skladu s ovim Pravilnikom

30. vrijeme noći je bilo koji period ne manji od 7 sati kako je utvrđeno Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja straže te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja koji u svakom slučaju uključuje period između ponoći i 5.00 sati ujutro;

31. osnovni inspekcijski pregled je provjera na brodu od strane inspektora, sukladnosti sa odnosnim međunarodnim konvencijama i propisima i uključuje najmanje provjere zahtjevane Pravilnikom članak 53. točka 1.

32. detaljni inspekcijski pregled je provjera gdje se brod, njegova oprema i posada, u cjelini ili kako je primjenjivo, djelomično, u okolnostima navedenim u članku 53.točka 3., podvrgavaju, temeljitom pregledu koji obuhvaća konstrukciju broda, opremu, upućenost posade u brodske postupke, uvjete života i rada na brodu i sukladnost s brodskim operativnim postupcima;

33. prošireni inspekcijski pregled je inspekcijski pregled koji se primjenjuje na brodove navedene u Dodatku I, Dio II, točke 3A i 3B ovog Pravilnika. Prošireni inspekcijski pregled obuhvaća stavke navedene u Dodacima VII i VIIA, te može uključiti detaljni inspekcijski pregled kada se pri pregledu utvrde »očiti razlozi« sukladno članku 51.točka 3.

34. pritužba je svaka informacija ili izvještaj podnesen od bilo koje osobe ili organizacije s opravdanim interesom u pogledu; sigurnosti broda, uključujući i sigurnost i opasnosti po zdravlje posade, uvjeta života i rada na brodu te sprečavanja onečišćenja;

35. zabrana plovidbe je formalna zabrana brodu da nastavi plovidbu zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine brod nesposobnim za plovidbu;

36. mjera odbijanja uplovljavanja je odluka izdana zapovjedniku broda, kompaniji odgovornoj za brod i državi zastave broda, kojom se obavještavaju da će brodu biti uskraćen pristup u sve luke i sidrišta na području Pariškog memoranduma;

37. zabrana operacija je formalna zabrana brodu da nastavi sa započetim radnjama zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine nastavak radnji opasnim;

38. kompanija jest fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik;),

39. priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava;,

40. statutarna svjedodžba je svjedodžba izdana od ili u ime države zastave sukladno međunarodnim konvencijama;

41. klasifikacijska svjedodžba je dokument kojim se potvrđuje sukladnost sa SOLAS 74, Glava. II-1, Dio A-1, Pravilo 3-1;

42. baza podataka inspekcijskih pregleda je informacijski sustav koji doprinosi primjeni sustava Nadzora države luke unutar europske zajednice a u svezi podataka koji se odnose na inspekcije obavljene unutar europske zajednice i područja Memoranduma.

43. Komisija jest Europska komisija

44. Zajednica jest Europska zajednica

45 načelnik je načelnik odjela inspekcijskih poslova nadležne lučke kapetanije

Članak 2.

Iza članka 3. naziv glave » II. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI INSPEKTOR I OSPOSOBLJAVANJE« mijenja se i glasi » II. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI INSPEKTOR SIGURNOSTI PLOVIDBE I OSPOSOBLJAVANJE«

Članak 3.

U članku 7. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Ministarstvo poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da inspektori obavljaju svoje dužnosti i da su na raspolaganju za obavljanje inspekcijskih pregleda.«

Članak 4.

U članku 8. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Ministarstvo osigurava da inspektori dobiju odgovarajuću izobrazbu u vezi s promjenama u sustavu Nadzora države luke na području Pariškog memoranduma, kao što je propisano odredbama ovog Pravilnika, te u skladu sa sustavom izobrazbe iz stavka 4. ovog članka.

Članak 5.

Iza članka 8. Glave II. dodaje se glava II.a »UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OVLAŠTENI DJELATNICI MINISTARSTVA I LUČKIH KAPETANIJA I OVLAŠTENI SLUŽBENICI SLUŽBE NADZORA I UPRAVLJANJA POMORSKIM PROMETOM » i članci 8.a i 8.b. koji glase:

»II.a UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OVLAŠTENI DJELATNICI MINISTARSTVA I LUČKIH KAPETANIJA I OVLAŠTENI SLUŽBENICI SLUŽBE NADZORA I UPRAVLJANJA POMORSKIM PROMETOM«

Članak 8.a

(1) Ovlaštenim djelatnikom lučkih kapetanija za obavljanje određenih inspekcijskih poslova imenuje se djelatnik koji:

– je u skladu s posebnim propisima ili propisima kojima se uređuje unutarnji red Ministarstva, a prema rasporedu na radno mjesto dužan obavljati pojedine poslove inspekcijskog nadzora

– ima najmanje 1 godinu radnog staža kao državni službenik

– ima položen državni stručni ispit i

– uspješno završi program stručnog usavršavanja odnosno uvođenja u pojedine poslove inspekcijskog nadzora.

(2) Plan, pristupni i drugi kriteriji, kao i programi stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se kroz sustav upravljanja kvalitetom.

Članak 8.b.

Ovlaštenim službenikom službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom imenuje se djelatnik koji:

– je u skladu s posebnim propisima ili propisima kojima se uređuje unutarnji red Ministarstva dužan obavljati pojedine poslove inspekcijskog nadzora;

– ima najmanje 1 godinu radnog staža kao državni službenik

– ima položen državni stručni ispit i

– posjeduje zvanje u službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom izdano u skladu s posebnim propisom.

Članak 6.

U članku 9. stavak 1. iz riječi »lučkih kapetanija« dodaju se riječi »ovlaštenim službenicima službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom«.

Članak 7.

U članku 15. stavku 3. riječ: »Sirenac« zamjenjuje se sa riječi: »Thetis«.

U stavku 4. riječi: »brodovi iz članka 49. stavak 2. i članka 51. ovog Pravilnika« zamjenjuju se riječima: »brodovi iz članka 51.a ovog Pravilnika«.

Članak 8.

Iza članka 16. dodaje se novi članka 16.a koji glasi:

»Inspektori iz članka 5. ovog Pravilnika kao i stručne osobe iz članka 16. stavak 4. ovog Pravilnika ne smiju imati nikakav gospodarski interes u luci inspekcijskog pregleda ni na brodovima koji se pregledavaju, te inspektori ne smiju biti zaposleni ni obavljati poslove u ime organizacija koje izdaju statutarne i klasifikacijske potvrde ili koje obavljaju preglede potrebne za izdavanje tih potvrda brodovima.«

Članak 9.

Članak 17., 18., 19. i 20. mijenjaju se i glase:

»Članak 17.

(1) Dnevno izvješće o stanju sigurnosti brodova sadrži:

– podatke o stranim brodovima raspoloživim za pregled prema Pariškom memorandumu o nadzoru država luka,

– podatke o pregledanim stranim brodovima,

– podatke o brodovima s lista posebnog nadzora,

– podatke o pregledanim brodovima s lista posebnog nadzora i

– te podatke o ostalim pregledanim domaćim brodovima.

(2) Dnevno izvješće o stanju sigurnosti brodova podnosi načelnik Odjela za inspekcijske poslove, odnosno osoba koja ga zamjenjuje temeljem Dnevnika kretanja brodova i Dnevnog izvješća o stanju sigurnosti plovidbe koji su propisani posebnim propisom.

(3) Obrazac izvješća propisan je u okviru sustava upravljanja kvalitetom.

Članak 18.

(1) Načelnik Odjela za inspekcijske poslove lučke kapetanije, ili osoba koja ga zamjenjuje Dnevno izvješće iz članka 17. ovog Pravilnika podnosi lučkom kapetanu i Upravi. Izvješće se dostavlja elektronskom poštom ili telefaksom svakim radnim danom do 9.00 sati.

(2) U slučaju izvanrednih događaja tijekom neradnih dana obveza je djelatnika koji ima saznanja o izvanrednom događaju da telefonom izvijesti dežurnog djelatnika Uprave i lučke kapetanije.

(3) Dnevno izvješće iz članka 17. ovog Pravilnika odnosne lučke kapetanije mora biti izvješeno na oglasnoj ploči lučke kapetanije.

Članak 19.

(1) Načelnik Odjela za inspekcijske poslove lučke kapetanije sačinjava, a lučki kapetan odobrava dnevni raspored obavljanja inspekcijskih poslova na području lučke kapetanije.

(2) Dnevni raspored obavljanja inspekcijskih poslova sastavlja se temeljem:

– Dnevnika kretanja brodova,

– Dnevnog izvješća o stanju sigurnosti plovidbe,

– Dnevnog izvješća iz članka 17. ovog Pravilnika,

– tromjesečnih planova nadzora lučke kapetanije,

– rezultata prethodnih nadzora

– izvješća zaprimljenih od Odjela za nadzor pomorske plovidbe, traganje i spašavanje koji obuhvaćaju najmanje:

– podatke o brodovima koji nisu ispunili obveze izviješćivanja i dostave podataka, obrazaca i dokumenata u skladu s domaćim i međunarodnim propisima

– podatke o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje ili im je naloženo da isplove iz luke zbog sigurnosnih razloga

– podatke o brodovima na kojima su uočene očite nepravilnosti

– podatke o brodovima koji nisu ispunili obveze prema propisima kojima se uređuje predaje brodskog otpada, smeća i ostataka tereta, te

– izvješća o nepravilnostima zaprimljenih iz drugih izvora.

(3) Temeljem dnevnog rasporeda lučki kapetan odobrava korištenje plovila i vozila za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe.

(4) Dnevni raspored obavljanja inspekcijskih poslova sastavlja se i za radne i za neradne dane. Dnevni raspored obavljanja inspekcijskih poslova za neradne dane sastavlja se zadnjeg radnog dana u tjednu.

(5) Obrazac dnevnog rasporeda propisan je u okviru sustava upravljanja kvalitetom.

(6) Dnevni raspored dostavlja se Upravi elektroničkom poštom ili telefaksom.

(7) Pored poslova prema dnevnom rasporedu inspektori i ovlašteni djelatnici obavljaju i druge redovne poslove nadzora sigurnosti plovidbe.

(8) Nadzor nad pomorskim dobrom obavlja se sukladno planu nadzora, te prema prijavama i dojavama.

Članak 20.

(1) Inspektori i ovlašteni djelatnici po obavljenim inspekcijskim poslovima sukladno ovom Pravilniku upoznaju načelnika Odjela za inspekcijske poslove s rezultatima nadzora i poduzetim mjerama.

(2) Ukoliko je prilikom inspekcijskog nadzora izrečena mjera zabrane isplovljenja, zabrane rada ili zabrane uporabe, inspektor će primjerak rješenja, odnosno u slučaju stranog broda primjerak obavijesti za zapovjednika o izricanju mjere zabrane isplovljenja, dostaviti Odjelu za nadzor plovidbe, traganje i spašavanje lučke kapetanije.

(3) O okolnostima iz stavka 2. ovog članka Odjel za nadzor plovidbe, traganje i spašavanje lučke kapetanije dužan je izvijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Članak 10.

U članku 21. riječ: »Sirenac« zamjenjuje se sa riječi: »Thetis«.

Članak 11.

Iza članka 22. dodaje se novi članak 22.a koji glasi:

Članak 22.a

Ovlašteni službenik službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove inspekcijskog nadzora obavlja tehničkim sustavima za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) i to:

– uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS),

– radarskim VTS uređajima i opremom,

– pomorskim radio-komunikacijskim uređajima i opremom,

– uređajima i opremom za video nadzor i

– elektronskim pomorskim kartama.

Članak 12.

U članku 25 b. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora koristi i drugu opremu navedenu u Dodatku XV ovog Pravilnika.«

Članak 13.

U članku 31. stavku 1., riječi »u Dodatku II.« zamjenjuju se riječima »u Dodatku XXVI.«.

Članak 14.

U članku 35. stavku 3., riječi »u Dodatku IV.« zamjenjuju se riječima »u Dodatku XXVII.«.

Članak 15.

U članku 36. stavku 1., riječ: »kategorija« se briše a riječi: »u Dodatku V.« zamjenjuju se riječima »u Dodatku XVIII.«.

U stavku 2., riječi » sukladno Dodatku VI.« zamjenjuju se riječima »sukladno Dodatku XXIII«.

Članak 16.

U članku 47. stavku 4., riječi: »sukladno postupku propisanom u članku 40. ovog Pravilnika« zamjenjuju se riječima »sukladno postupku propisanom sustavom kvalitete«.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

»(9) Postupak nadziranja utvrđenih nedostataka provodi se sukladno odgovarajućem postupku propisanom sustavom kvalitete.«

Članak 17.

Iza članka 47. dodaje se novi članak 47.a koji glasi:

»IMO broj kompanije

Članak 47.a

Ako se na brod primjenjuju zahtjevi ISM Kodeksa inspektor će tijekom inspekcijskog nadzora provjeriti je li kompanija identificirana pomoću IMO broja.«

Članak 18.

Članci 48. i 49. mijenjaju se i glase:

»Članak 48.

(1) Odredbe ove glave Pravilnika primjenjuju se na svaki strani brod i njegovu posadu:

a) koji pristaje u luke Republike Hrvatske ili na nepomičnim odobalnim objektima ili plutajućim objektima, ili sidri pred tim lukama ili nepomičnim odobalnim objektima ili plutajućim objektima radi sučelja brod/luka

b) koji se pregledaju u vodama u nadležnosti Republike Hrvatske osim navedenih pod točkom a) stavka 1. ovog članka

c) koji neovlašteno sidri na ostalim dijelovima unutrašnjih i teritorijalnih morskih voda Republike Hrvatske, ili u plovidbi krši međunarodne i domaće propise

(2) Odredbe ove glave Pravilnika ne primjenjuju se na ratne i ratne pomoćne brodove, ribarske brodove, drvene brodove jednostavne tradicijske gradnje, javne brodove koji se ne koriste u komercijalne svrhe, i jahte koje nisu uključenu u gospodarske djelatnosti;

(3) Za brodove tonaže manje od 500 bruto tona inspektor će uvažavati one zahtjeve odgovarajućih međunarodnih konvencija koji se na njih primjenjuju. U dijelu u kojem se odredbe međunarodne konvencije na njih ne primjenjuju poduzet će one radnje koje budu potrebne radi osiguravanja da ti brodovi ne predstavljaju očitu opasnost po sigurnost, zdravlje ili okoliš. U primjeni ovog stavka inspektor će postupati sukladno smjernicama sadržanim u Dodatku I. Memoranduma.

(4) Kada provodi inspekcijski pregled broda koji vije zastavu države koja nije stranka međunarodne konvencije, inspektor će osigurati da postupak prema tim brodovima i njihovoj posadi ne bude povoljniji u odnosu na brod koji vije zastavu članica koja je stranka te konvencije.

(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad drvenim brodovima jednostavne gradnje i javnim brodovima koji se ne koriste u gospodarske svrhe inspektor će poduzeti one radnje koje budu potrebne radi osiguravanja da ti brodovi ne predstavljaju očitu opasnost po sigurnost, zdravlje ili okoliš.

(6) Inspekcijski nadzor nad stranim brodom koji temeljem odobrenja Ministarstva obavlja prijevoz osoba i stvari ili prijevozi prazne kontejnere iz jedne u drugu hrvatsku luku (kabotaža), obavlja se prema odredbama ovoga Pravilnika koje se odnose na nadzor stranog broda.

Režim i godišnja obveza inspekcijskog nadzora

Članak 49.

(1) Inspektori sigurnosti plovidbe obavljaju inspekcijske preglede u skladu sa sustavom izbora iz članka 51.a i Dodatka I ovog Pravilnika

(2) Kako bi ispunile godišnju obvezu inspekcijskih pregleda, odjel inspekcijskih poslova lučke kapetanije moraju:

a) obavljati inspekcijske preglede na svim brodovima iz prioritetne skupine I. iz članka 51.a, stavak 1. točke a), koji pristaju u njenim lukama i na njenim sidrištima; i

b) ukupno obaviti godišnje onoliko inspekcijskih pregleda na brodovima iz prioritetne skupine I. i II. iz članka 51.a stavak 1. točke a) i b) ovog Pravilnika koliko iznosi najmanje njihov udio u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se obaviti godišnje u Zajednici i na području Pariškog memoranduma. Udio inspekcijskih pregleda temelji se na broju pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama dotične države članice u odnosu na ukupni broj pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama na području Pariškog memoranduma.

(3) Prilikom izračuna udjela u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se godišnje obaviti na području Pariškog memoranduma, iz točke b) stavka 2., ne računaju se brodovi na sidrištu.«

Članak 19.

Iza članka 49. dodaju se novi članci 49.a i 49.b koji glase:

»Mjerila i ispunjavanja obveze inspekcijskih pregleda

Članak 49.a

(1) Smatrat će se da je ispunjena obveza obavljanja inspekcijskih pregleda iz članka 49. ako u svojoj ukupnosti broj propuštenih pregleda ne prelazi:

a) 5 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. s visokim rizikom, koji pristaju u lukama i sidrištima;

b) 10 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. osim brodova s visokim rizikom koji pristaju lukama i na sidrištima.

(2) Bez obzira na postotke pod a) i b), brodovi prioritetne skupine I i II, imaju prioritet za inspekcijski pregled ako prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju na području Pariškog memoranduma.

(3) Bez obzira na postotke pod a) i b), brodovi iz prioritetne skupine I. visoke rizičnosti (HRS) koji dolaze na sidrište imaju prioritet za inspekcijski pregled ako prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju na području Pariškog memoranduma.

Mjerila kojima se omogućuje pravedan udio nadzornih obveza

Članak 49.b

(1) Ako je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetne skupine I. veći od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 49. stavka 2. točke b), smatrat će se da su ispunjene obveze broja obavljenih inspekcijskih pregleda pregleda:

– ako broj obavljenih inspekcijskih pregleda na brodovima iz prioritetne skupine I. odgovara najmanje tom udjelu inspekcijskih pregleda i

– ako se ne propusti više od 30 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. koji pristanu u lukama i sidrištima.

(2) Ako je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetne skupine I. i II. manji od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 49. stavka 2. točke b), smatrat će se da su ispunjene obveze broja obavljenih inspekcijskih pregleda brodova:

– ako su pregledani svi brodovi iz prioritetne skupine I. i

– ako je pregledano najmanje 85 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine II. koji pristanu u lukama i sidrištima.

Članak 20.

Članci 50. i 51. mijenjaju se i glase:

»Profil rizičnosti broda

Članak 50.

(1) Za svaki brod koji pristaje u luci ili na sidrištu, u bazi podataka inspekcijskih pregleda navodi se rizični profil broda na temelju kojega se određuje prioritet inspekcijskog pregleda, vremenski razmaci između inspekcijskih pregleda i opseg pregleda.

(2) Rizični profil broda određuje se kombinacijom općih parametara i povijesnih parametara:

a) Opći parametri temelje se na vrsti, starosti, zastavi, priznatim organizacijama i rezultatima kompanije, u skladu s dijelom 1.1. Dodatka I. i Dodatka II. ovog Pravilnika.

b) Povijesni parametri temelje se na broju nedostataka i zabranama plovidbe u određenom razdoblju u skladu s dijelom 1.2. Dodatka I. i Dodatka II.

(3) Kriteriji za određivanje općih parametara zastave i kompanije sadržani su u Dodatku XXVIII i XXIX ovog Pravilnika.

Učestalost pregleda

Članak 51.

(1) Brodovi koji pristaju u luke ili na sidrišta, će biti podvrgnuti periodičnim ili dodatnim pregledima kako slijedi:

a) Ovisno o procjeni njihove rizičnosti u skladu sa Dodatkom I. vremenski razmak između dva uzastopna inspekcijska pregleda će se povećavati kako se smanjuje rizičnost. Za brodove visoke rizičnosti ovaj vremenski razmak ne smije biti veći od šest mjeseci.

b) Bez obzira na vremenski period od njihovog posljednjeg periodičnog pregleda u slučaju postojanja odlučujućih faktora popisanih u Dodatku I., dio II 2A.

(2) Brodovi na koje se odnose faktori popisani u Dodatku I., dio II 2B, mogu također biti pregledani.«

Članak 21.

Iza članka 51. dodaje se novi članak 51.a koji glasi:

»Izbor brodova za pregled

Članak 51.a

(1) Načelnik osigurava da se izbor brodova za inspekcijski pregled temelji na njihovom rizičnom profilu kao što je određeno u dijelu I. Dodatka I., a u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih faktora u skladu s dijelom II. 2A i 2B Dodatka I.

(2) Načelnik osigurava da se pregledaju brodovi iz članka 51. stavka 1. točke b) ovog članka.

(3) Radi inspekcijskog pregleda broda, načelnik:

a) određuje brodove za obvezni inspekcijski pregled, odnosno brodove iz »prioritetne skupine I.«, u skladu sa sustavom izbora iz dijela II. 3A Dodatka I.;

b) može odrediti brodove koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled, odnosno brodove iz »prioritetne skupine II.«, u skladu s dijelom II. 3B Dodatka I.«

Članak 22.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»Osnovni i detaljni inspekcijski pregled broda

Članak 53.

(1) Načelnik osigurava da se na brodovima koji su određeni za inspekcijski pregled u skladu s člankom 51.a obavi osnovni ili detaljni inspekcijski pregled:

(2) Prilikom svakog osnovnog inspekcijskog pregleda, inspektor mora najmanje:

a) provjeriti potvrde,zapise i knjige navedene u Dodatku IV. u skladu s pomorskim propisima RH i međunarodnim konvencijama o sigurnosti i sigurnosnoj zaštiti;

b) prema potrebi provjeriti jesu li nedostaci utvrđeni prethodnim inspekcijskim pregledom otklonjeni;

c) utvrditi opće stanje broda, higijenske uvjete na brodu, uključujući prostore strojeva i nastambi.

(3) Ako su nakon inspekcijskog pregleda iz stavka 2. ovog članka u bazu podataka upisani nedostaci koje je potrebno otkloniti u sljedećoj luci pristajanja, inspektor u toj sljedećoj luci može odlučiti da ne obavi provjere iz stavka 2. točke a) i c).

(4) Detaljni inspekcijski pregled, uključujući i naknadnu provjeru ispunjavanja radnih uvjeta na brodu, obavlja se uvijek kada postoje očiti razlozi za uvjerenje da nakon inspekcijskog pregleda iz stavka 2. ovog članka stanje broda ili njegove opreme ili posade uglavnom ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve konvencije.

(5) Očiti razlozi postoje kada inspektor pronađe dokaze koji po njegovom stručnom mišljenju zahtijevaju detaljni inspekcijski pregled broda, njegove opreme ili posade.

(6).Primjeri očitih razloga navedeni su u Dodatku V.ovog Pravilnika

(7) Način obavljanja detaljnog pregleda naveden je u Dodatku XVII. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(8) Inspektor će također uzeti u obzir sljedeće postupke i upute za nadzor brodova:

a) Načela za određivanje najmanjeg broja članova posade za sigurnu plovidbu (IMO Rezolucija A.890 (21) s dodacima: Sadržaj Svjedodžbe o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu (Dodatak 1) i Smjernice za primjenu načela o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu (Dodatak 2);

b) Odredbe IMDG Kodeksa;

c) Odredbe IBC Kodeksa

d) Izdanje Međunarodne organizacije rada (ILO) »Inspekcijski pregled radnih uvjeta na brodu: Smjernice za postupke«;

e) Dodatak I. Memoranduma, »Postupci nadzora države luke«.«

Članak 23.

Iza članka 53. dodaju se novi članci 53.a i 53.b koji glase:

»Prošireni inspekcijski pregledi

Članak 53.a

(1) Tipovi brodova raspoloživi za prošireni inspekcijski pregled, u skladu s dijelom II. 3A i 3B Dodatka I., jesu:

– brodovi visoke rizičnosti,

– putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina,

– brodovi visoke rizičnosti ili putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina, u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih faktora,

– brodovi na kojima se mora obaviti ponovni inspekcijski pregled zbog izdane mjere o odbijanju uplovljavanja izdanog u skladu s člankom 55. ovoga Pravilnika

(2) Brodar ili zapovjednik broda dužan je osigurati da u rasporedu plovidbe bude dovoljno vremena za obavljanje proširenog inspekcijskog pregleda.

(3) Brod ostaje u luci do završetka inspekcijskog pregleda osim u slučaju nastupanja okolnosti koje traže poduzimanje mjera potrebnih iz sigurnosnih razloga,.

(4) Po najavi broda za obavljanje periodičnog proširenog inspekcijskog pregleda, načelnik obavještava brod o obavljanju proširenog inspekcijskog pregleda.

(5) Opća rizična područja proširenog inspekcijskog pregleda navedena su u Dodatku VII ovog Pravilnika

(6) Opseg proširenog inspekcijskog pregleda, uključujući i rizična područja, naveden je u Dodatku VII.A.

Postupci sigurnosti i sigurnosne zaštite

Članak 53.b

(1) Nadležno tijelo osigurava da inspektori postupaju u skladu s postupcima i smjernicama iz Dodatka VI. ovog Pravilnika.

(2) Postupci za nadzor sigurnosne zaštite, primjenjuju se u skladu sa Dodatkom VI ovog Pravilnika na sve brodove navedene u članku 3. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (Narodne novine broj 124/09) koji pristaju u lukama i sidrištima, pod uvjetom da ne plove pod zastavom države luke u kojoj se obavlja inspekcijski pregled.

(3) Odredbe članka 53.a ovog Pravilnika u svezi s proširenim inspekcijskim pregledima primjenjuju se na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila iz članka 82. ovog Pravilnika

(4) Ako je brod, u skladu s člancima 84. i 85.ovog Pravilnika, pregledala država domaćin koja nije država zastave, taj posebni pregled upisuje se u bazu podataka inspekcijskih pregleda kao detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, te se uzima u obzir u smislu članaka 50., 51. i 51.a ovog Pravilnika i za računanje ispunjavanja obveze obavljanja inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu, u svim točkama iz Dodatka VII. i Dodatka VIIA ovog Pravilnika.

(5) Ne dovodeći u pitanje zabranu operacija ro-ro putničkih ili brzih putničkih plovila u skladu s člankom 90. ovog Pravilnika, odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se, prema potrebi, na mjere o otklanjanju nedostataka, zabrani plovidbe, odbijanja uplovljavanja, naknadnim inspekcijskim pregledima, prema potrebi.

Članak 24.

Članci 54., 55. i 56. mijenjaju se i glase:

»Odgoda inspekcijskih pregleda i iznimne okolnosti

Članak 54.

(1) Načelnik može odlučiti o odgodi inspekcijskog pregleda broda iz prioritetne skupine I. u slijedećim okolnostima:

a) ako se inspekcijski pregled može obaviti prilikom sljedećeg pristajanja broda u domaćoj luci, pod uvjetom da brod u međuvremenu ne pristane ni u jednoj drugoj luci u na području Pariškog memoranduma i da ta odgoda nije dulja od 15 dana; ili

b) ako se inspekcijski pregled može obaviti u nekoj drugoj luci pristajanja na području Pariškog memoranduma u roku od 15 dana, pod uvjetom da država u kojoj se nalazi ta luka pristajanja unaprijed da pristanak na obavljanje tog inspekcijskog pregleda.

(2) Odluku o odgodi pregleda iz stavka 1. točaka a) i b) ovog članka načelnik donosi uz suglasnost nadležnog tijela.

(3) Inspekcijski pregled koji je odgođen u skladu s točkom a) ili b) stavka 1. i upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda kao obavljen, neće se računati kao propušten inspekcijski pregled. Međutim, ako odgođeni inspekcijski pregled nije obavljen, brod neće biti oslobođen inspekcijskog pregleda u sljedećoj luci ako je ta luka na području Pariškog memoranduma.

(4) Pregled brodova iz prioritetne skupine I. koji nije obavljen zbog operativnih razloga, pod uvjetom da je razlog za neobavljanje pregleda upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda, neće se računati kao propušteni inspekcijski pregled, u sljedećim iznimnim okolnostima:

a) ako inspektor prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade, luke ili morskog okoliša; ili

b) ako brod pristaje samo noću

(5) Brodovi koji redovito pristaju noću osigurat će vrijeme za obavljanje inspekcijskog pregleda u luci.

(6) Neobavljanje inspekcijskog pregleda broda na sidrištu, neće se ubrajati u propuštene inspekcijske preglede:

a) ako je brod u roku od 15 dana pregledan u drugoj luci ili sidrištu na području Pariškog memoranduma u skladu s Dodatkom I.; ili

b) ako brod pristaje samo noću ili pristajanje traje prekratko da bi se inspekcijski pregled mogao obaviti na zadovoljavajući način, a razlog za neobavljanje pregleda je upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda; ili

c) ako inspektor sigurnosti plovidbe prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti njegovu sigurnost, sigurnost broda, posade, luke ili morskog okoliša, a razlog za propuštanje inspekcijskog pregleda je upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda.

Mjere odbijanja uplovljenja za određene brodove

Članak 55.

(1) Osim u slučajevima iz stavka 6. članka 56.a, u luke i sidrišta Republike Hrvatske odbit će se uplovljenje svakom brodu koji:

a) plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zadržavanja na crnu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koji se objavljuju svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana operacija prema članku 90. ovog Pravilnika više od dva puta u prethodnih 36 mjeseci u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma, ili

b) plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zadržavanja na sivu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koji se objavljuju svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana operacija sukladno članku 90. ovog Pravilnika više od dvaput u prethodnih 24 mjeseca u luci ili na sidrištu države članice Pariškog memoranduma,

(2) Odbijanje uplovljenja iz stavka 1. primjenjuje se čim brod isplovi iz luke ili sidrišta u kojima je treći puta zaustavljen.

(3) Odbijanje uplovljenja iz stavka 1. ovog članka ukida se tek nakon isteka tri mjeseca od dana izricanja, odnosno 12 mjeseci ako je brodu drugi put odbijeno uplovljenje, te ako su ispunjeni uvjeti iz točaka 3. do 9. iz Dodatka VIII. ovog Pravilnika.

(4) Nakon svake sljedeće zabrane plovidbe broda izrečene u luci ili na sidrištu unutar zemalja članica Pariškog memoranduma brodu će biti odbijeno uplovljenje u svaku luku i sidrište unutar područja Pariškog memoranduma. Ovo treće odbijanje uplovljenja može se ukinuti nakon isteka 24 mjeseca od dana izricanja odbijanja i pod slijedećim uvjetima:

a) da brod plovi pod zastavom države koja nije uvrštena ni u crnu ni u sivu listu iz točke a) i b) stavka 1. ovog članka,

b) da je statutarne i klasifikacijske Svjedodžbe brodu izdala organizacija (ili organizacije) priznata sukladno Uredbi (EZ-a) br. 391/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije ovlaštene za inspekcijske i druge preglede broda kako je izmijenjena i dopunjena,

c) da brodom upravlja uspješna kompanija prema dijelu I.1. Dodatka I.,

d) da su ispunjeni uvjeti iz točaka 3. do 9. Dodatka VIII.ovog Pravilnika.

Svakom brodu koji ne ispunjava uvjete iz točaka a) do d) ovog stavka, nakon isteka 24 mjeseca od izricanja odbijanja uplovljenja, trajno se odbija uplovljenje u svaku luku i sidrište unutar područja Pariškog memoranduma.

(5) Nakon prve zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar područja Memoranduma koja slijedi nakon trećeg odbijanja uplovljenja izreći će se trajno odbijanje uplovljenja u bilo koju luku i sidrište unutar područja Memoranduma.

(6) U provedbi ovog članka, postupa se u skladu s Dodatkom VIII. ovog Pravilnika.

Otklanjanje nedostataka i zabrana isplovljenja

Članak 56.

(1) Inspektor će se uvjeriti da su svi nedostaci, utvrđeni inspekcijskim pregledom, otklonjeni ili će biti otklonjeni u skladu s međunarodnim konvencijama.

(2) U slučaju utvrđivanja nedostataka koji očito ugrožavaju sigurnost, zdravlje ili okoliš, inspektor će izreći mjeru zabrane plovidbe broda ili zabrane operacija.

Rješenje o zabrani plovidbe ili zaustavljanju operacija ne smije se ukinuti sve dok se ne otkloni opasnost ili dok inspektor ne utvrdi da brod može, poštujući sve potrebne uvjete, isploviti ili nastaviti s radom bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema opasnosti od onečišćenja morskog okoliša.

(3) Prilikom stručne procjene o tome treba li brod zaustaviti ili ne, inspektor primjenjuje kriterije navedene u Dodatku X ovog Pravilnika.

(4) Ako se inspekcijskim pregledom utvrdi da brod nije opremljen ispravnim zapisivačem podataka o putovanju sukladno važećim propisima, inspektor će zabraniti plovidbu brodu.

(5) Ako nedostatak iz stavka 4. ovog članka ne može biti otklonjen u luci zabrane plovidbe, inspektor može dopustiti brodu da nastavi plovidbu do odgovarajućeg remontnog brodogradilišta koje je najbliže luci zabrane plovidbe u kojemu se taj nedostatak može otkloniti ili može naložiti da se nedostatak otkloni u roku od najviše 30 dana, sukladno smjernicama Memoranduma i odredbama članka 56.a ovog Pravilnika.

(6) U iznimnim okolnostima, kada je ukupno stanje broda očito pod-standardno, inspektor može obustaviti inspekcijski pregled broda dok odgovorne strane (država zastave i/ili priznate organizacije) ne poduzmu mjere potrebne za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva međunarodnih konvencija.

(7) U slučaju zabrane plovidbe, nadležno tijelo će odmah poslati pisanu obavijest o svim relevantnim okolnostima, zajedno s izvješćem o inspekcijskom pregledu, državi zastave ili, ako to nije moguće, konzulu ili u njegovoj odsutnosti, najbližem diplomatskom predstavništvu te države. Po potrebi se obavještavaju i priznate organizacije odgovorne za izdavanje klasifikacijskih ili statutarnih svjedodžbi u skladu s međunarodnim konvencijama.

(8) Uz odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i drugi zahtjevi međunarodnih konvencija koji se odnose na obavijesti i postupke izvješćivanja u vezi s nadzorom države luke.

(9) Pri obavljanju inspekcijskog nazora stranog broda u skladu sa ovim Pravilnikom poduzet će se sve moguće mjere kako bi se izbjeglo neopravdano kašnjenje broda ili zabrana plovidbe.

(10) Ako je brodu neopravdano izrečena mjera zabrane plovidbe ili mu je uzrokovano neopravdano kašnjenje, vlasnik broda ili kompanija imaju pravo na naknadu pretrpljene štete i gubitaka.

(11) Teret dokazivanja slučajeva iz stavka 10. ovog članka je na vlasniku broda ili kompaniji.

(12) Radi smanjenja preopterećenja luke, inspektor može dopustiti zaustavljenom brodu da se premjesti u drugi dio luke ako je takvo premještanje sigurno. Međutim, moguće preopterećenje luke ne uzima se u obzir pri donošenju odluke o zabrani plovidbe ili ukidanju iste.

(13) Nadležna lučka kapetanija surađuje s nadležnom Lučkom upravom i drugim tijelima radi lakšeg premještaja broda pod zabranom plovidbe.

(14) Nadležna lučka kapetanija u najkraćem roku izvješćuje Lučku upravu o izdavanju rješenja o zabrani plovidbe broda.

Članak 25.

Iza članka 56. dodaje se novi članak 56.a koji glasi:

»Naknadne mjere nakon inspekcijskih pregleda i zabrana plovidbe

Članak 56.a

(1) Ako se nedostaci iz članka 56. stavak 2. ne mogu otkloniti u luci pregleda, inspektor može dopustiti brodu da bez neopravdanog zaustavljanja nastavi plovidbu prema odgovarajućem remontnom brodogradilištu koje je najbliže luci zaustavljanja, sukladno postupcima Memoranduma.

(2) Remontno brodogradilište u kojem se mogu otkloniti utvrđeni nedostaci odabire zapovjednik broda, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti koje odredi država zastave a s kojima je suglasan inspektor. Tim se uvjetima osigurava da brod može nastaviti plovidbu bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema opasnosti od onečišćenja morskog okoli(3) Ako je odluka o slanju broda u remontno brodogradilište donesena zbog neusklađenosti s rezolucijom IMO-a A.744(18), u vezi s dokumentacijom broda ili u vezi s konstrukcijskim nedostacima i oštećenjima, inspektor može zahtijevati da se u luci zabrane obavi mjerenje debljina prije nego što se brodu dopusti isplovljenje.

(4) U okolnostima iz stavka 1., inspektor obavještava državu u kojoj se nalazi remontno brodogradilište, odgovorne strane (država zastave i/ili priznate organizacije) i prema potrebi sva druga tijela o uvjetima plovidbe.

(5) Kada država iz stavka 4. primi obavijest, obavještava inspektora o poduzetim mjerama.

(6) Nadležno tijelo će izreći mjeru odbijanja uplovljenja u sve luke ili sidrišta unutar područja Memoranduma brodovima iz stavka 1. koji:

a) nisu ispunili uvjete koje je odredio inspektor luke inspekcijskog pregleda; ili

b) odbijaju ispuniti važeće zahtjeve međunarodnih konvencija nepristajanjem u dogovoreno remontno brodogradilište.

(7) Mjera odbijanja uplovljenja iz stavka 6. ovog članka traje sve dok vlasnik broda ili kompanija ne dostave prihvatljivi dokaz nadležnom tijelu države u kojoj je utvrđena neispravnost broda, da brod u potpunosti ispunjava sve važeće zahtjeve međunarodnih konvencija.

(8) Nadležno tijelo odmah upozorava države članice Memoranduma o okolnostima iz stavka 6. točke a) i b).

(9) Prije mjere odbijanja uplovljavanja, Ministarstvo može zahtijevati savjetovanje s državom zastave broda.

(10) Odstupajući od odredaba iz stavka 6. ovog članka, država članica može dopustiti uplovljavanje u posebnu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice, kako bi omogućili sigurno uplovljenje.«

Članak 26.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»Zapisnik

Članak 57.

(1) Po završetku inspekcijskog pregleda, detaljnog inspekcijskog pregleda ili proširenog inspekcijskog pregleda, inspektor će sastaviti zapisnik na obrascu propisanom u okviru sustava upravljanja kvalitetom Memoranduma.

(2) Zapisnik sadrži rezultate inspekcijskog pregleda, utvrđene nedostatke, te pojedinosti o svakoj poduzetoj mjeri.

(3) Inspektor je dužan upoznati zapovjednika broda sa sadržajem zapisnika, kao i svim obvezama koje iz zapisnika proizlaze za zapovjednika broda, vlasnika ili drugu ovlaštenu osobu.

(4) Ukoliko su prilikom inspekcijskog pregleda utvrđeni nedostaci zbog kojih je donesena mjera zabrane isplovljenja broda, zapisnik sadrži i informaciju o budućoj objavi zabrane sukladno odredbi članka 64. ovoga Pravilnika.

(5) Podatke o unajmitelju u zapisniku ovjerava zapovjednik broda, ili osoba koja ga zamjenjuje.

(6) Primjerak zapisnika inspektor je dužan uručiti zapovjedniku broda.

(7) Ukoliko su prilikom inspekcijskog pregleda utvrđeni nedostaci vezani uz radne uvjete na brodu prema odredbama posebnog propisa kojim se uređuju načela za utvrđivanje radnog vremena članova posade na brodu, inspektor će o tome izravno ili diplomatskim putem izvijestiti državu zastave, s priloženim zapisnikom o obavljenom inspekcijskom pregledu.«

Članak 27.

Iza članka 57. dodaje se novi članak 57.a koji glasi:

»Pravo na žalbu

Članak 57.a

(1) Vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik u Republici Hrvatskoj imaju pravo na žalbu protiv rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja od strane inspektora. Žalba ne uzrokuje odgodu rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja.

(2) Inspektor propisno obavještava zapovjednika broda iz stavka 1. o pravu na žalbu i o praktičnim postupcima u vezi s tim.

(3) Ako se na temelju žalbe ili zahtjeva koje uloži vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik, rješenje o zabrani plovidbe broda ili mjera o odbijanju uplovljavanja poništi ili izmijeni:

(a) Nadležno tijelo osigurava da se baza podataka inspekcijskih pregleda u skladu s tim bez odlaganja izmjenjuje i dopunjuje;

(b) Nadležno tijelo dužno je izdano rješenje o zabrani plovidbe broda ili o mjeri odbijanja uplovljavanja u roku od 24 sata od takve odluke osigurati da se isprave podaci objavljeni u skladu s člankom 64.ovog Pravilnika.«

Članak 28.

Članci 58. i 59. mijenjaju se i glase:

»Pritužbe

Članak 58.

1. Pritužbe se upućuju Odjelu inspekcijskih poslova nadležne Kapetanije radi brze početne procjene. Pomoću te procjene može se odrediti je li pritužba opravdana

2. U slučaju da je pritužba opravdana, inspektor će poduzeti potrebne radnje u vezi s pritužbom, te posebno osigurati da svatko na koga se ta pritužba izravno odnosi može iznijeti svoje mišljenje.

3. Ako inspektor smatra da je pritužba neutemeljena, o svojoj odluci i o razlozima za tu odluku obavještava podnositelja pritužbe.

Načelnik odjela za inspekcijske poslove kapetanije dostavlja Nadležnom tijelu izvješće o pritužbama iz stavka 1.

4. Identitet podnositelja pritužbe ne otkriva se zapovjedniku ili vlasniku dotičnoga broda. Inspektor je dužan osigurati čuvanje povjerljivosti za vrijeme razgovora s članovima posade.

5. Nadležno tijelo obavještava državu zastave, a prema potrebi jedan primjerak dostavljaju Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), o pritužbama koje nisu očito neutemeljene te o naknadnim poduzetim mjerama.

Naknada troškova

Članak 59.

1. Ako se inspekcijskim pregledima iz članka 53. i 53.a. utvrde nedostaci u vezi sa zahtjevima konvencija koji nalažu zaustavljanje broda, sve troškove koji se odnose na inspekcijske preglede u svim redovitim obračunskim razdobljima snosi brodovlasnik ili brodar ili njegov predstavnik u državi luke.

2. Za sve troškove u vezi s inspekcijskim pregledima koje obavlja inspektor države članice u skladu s odredbama iz članka 55. i 56.a. stavak 4., terete se vlasnik broda ili brodar.

3. U slučaju zabrane plovidbe broda, sve troškove u vezi sa zadržavanjem broda u luci snosi vlasnik broda ili brodar.

4. Zabrana plovidbe traje sve dok ne budu plaćeni svi troškovi u cijelosti ili dok se ne dobije odgovarajuće jamstvo za naknadu troškova.

Članak 29.

Članci 60. i 61. brišu se.

Članak 30.

Iza članka 61. dodaje se novi članak 61.a koji glasi:

»Baza podataka inspekcijskih pregleda

Članak 61.a

(1) Komisija uspostavlja, održava i ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda.

(2) Baza podataka inspekcijskih pregleda sadrži sve podatke potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda uspostavljenog u skladu s Direktivom 2009/16/EC, te uključuje funkcije navedene u Dodatku XII.ovog Pravilnika.

(3) Ministarstvo dostavlja i ažurira podatke o stvarnom vremenu uplovljenja i isplovljenja svih brodova koji pristaju u lukama i na sidrištima, zajedno s identifikacijskom oznakom dotične luke, prenesu u razumnom roku u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava Zajednice za razmjenu pomorskih informacija »SafeSeaNet« iz članka 3. točke (s) Direktive 2002/59/EZ.

(4) Kada prenesu te podatke u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava SafeSeaNet, države članice se oslobađaju obveze dostavljanja podataka u skladu sa stavkom 1.2. te stavkom 2. točkom (a) i (b) Dodatka XIV. Ovog Pravilnika.

(5) Nadležno tijelo osigurava da se podaci u vezi s inspekcijskim pregledima obavljenima u skladu s ovim Pravilnikom prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se dovrši izvještaj o inspekcijskom pregledu ili ukine mjera zabrane plovidbe broda.

(6) Nadležno tijelo dužna je osigurati da se podaci preneseni u bazu podataka inspekcijskih pregleda, u roku od 72 sata potvrde radi objavljivanja.

(7) Na temelju podataka o inspekcijskim pregledima koje dostavljaju države članice, Komisija može u bazi podataka pronaći sve potrebne podatke u vezi s provedbom Direktive 2009/16 EU, posebno podatke o rizičnosti brodova, o brodovima koji su raspoloživi za inspekcijski pregled, podatke o kretanju brodova te o obvezama obavljanja inspekcijskih pregleda za pojedinu državu članicu.

(8) Ministarstvo ima pristup svim podacima u bazi podataka inspekcijskih pregleda, koji su bitni za provedbu inspekcijskih postupaka iz ovog Pravilnika.«

Članak 31.

Članci 62. i 63. mijenjaju se i glase:

»Članak 62.

U slučaju razlika između odredaba ovog Pravilnika i teksta Memoranduma, primijenit će se odredbe Memoranduma.

Članak 63.

(1) Ukoliko postoji očiti razlog za vjerovanje da je zapovjednik ili član posade pod utjecajem alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova, inspektor će ga podvrgnuti ispitivanju s pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja ili ga uputiti na stručni pregled radi provjere ima li alkohola u organizmu ili pokazuje li znake alkoholne poremećenosti odnosno nalazi li se pod utjecajem droga ili psihoaktivnih lijekova.

(2) Zapovjednik ili član posade dužan se podvrgnuti ispitivanju odnosno stručnom pregledu na koji je upućen.

(3) Ako se ispitivanjem ili stručnim pregledom utvrdi da je osoba iz stavka 2. ovoga članka pod utjecajem alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova, troškove utvrđivanja snosit će odnosna osoba.

(4) Inspektor će o obavljenom ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja, a radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, sastaviti zapisnik na obrascu propisanom u okviru sustava upravljanja kvalitetom.«

Članak 32.

Iza članka 63. dodaje se novi članak 63.a koji glasi:

»Članak 63.a

(1) Ako inspektor utvrdi da je član posade pod utjecajem alkohola, te ima više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, ili je pod utjecajem droga ili psihoaktivnih lijekova ili je iz drugih razloga nesposoban za obavljanje poslova u svezi sa sigurnosti plovidbe, naredit će zapovjedniku broda da ga smijeni s dužnosti.

(2) Ako inspektor utvrdi da je zapovjednik broda pod utjecajem alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova ili da je zbog drugih razloga nesposoban za upravljanje brodom ili ako brod iz razloga navedenih u stavku1. ovoga članka nema najmanji broj i sastav članova posade koji su propisani za njegovu sigurnu plovidbu,zabranit će se brodu plovidba dok ne prestanu razlozi radi kojih je zabrana izdana.«

Članak 33.

Članak 64.mijenja se i glasi:

»Objava podataka

Članak 64.

1. Komisija objavljuje i održava na javnim mrežnim stranicama, podatke o inspekcijskim pregledima, zadržavanju brodova i zabrani uplovljavanja brodovima u skladu s Dodatkom XIII Direktive 2009/16 EU oslanjajući se na stručno znanje i iskustvo u okviru Pariškog memoranduma.

2. Podaci iz stavka 1. ovog članka objavljuju se javno putem informacijskog sustava Equasis, neposredno nakon provođenja inspekcijskog pregleda ili izricanja mjere zabrane isplovljenja.«

Članak 34.

Iza članka 64. dodaje se novi članak 64.a koji glasi:

»Objavljivanje popisa kompanija s lošim i vrlo lošim rezultatima

Članak 64.a

Ministrstvo redovito objavljuje na javnim mrežnim stranicama, podatke o kompanijama čiji se rezultati, u pogledu rizičnog profila broda iz Dodatka I. dio I. ovog Pravilnika, smatraju lošima i vrlo lošima u posljednja tri mjeseca ili dulje.

Objava popisa kompanija s niskim i vrlo niskim rezultatima

1. U cilju redovite objave podataka o kompanijama s niskim i vrlo niskim rezultatima na javnim mrežnim stranicama, Komisiji pomaže Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), u skladu s člankom 64.A. ovog Pravilnika

2. Pomorska agencija za pomorsku sigurnost na svojim javnim mrežnim stranicama objavljuje i svakodnevno ažurira sljedeće podatke:

(a) popis kompanija čiji su rezultati u prethodnih 36 mjeseci bili vrlo niski, neprekidno u razdoblju od najmanje 3 mjeseca;

(b) popis kompanija čiji su rezultati u prethodnih 36 mjeseci bili niski ili vrlo niski, neprekidno u razdoblju od najmanje 3 mjeseca;

(c) popis kompanija čiji su rezultati u prethodnih 36 mjeseci bili vrlo niski, neprekidno u razdoblju od najmanje 6 mjeseci.

Članak 35.

Iza članka 64 a. dodaje se novi članak 64b. koji glasi:

»Članak 64.b

Razvrstavanje država zastave na temelju broja zadržavanja

1. Radi utvrđivanja rezultata države zastave u smislu ovog Pravilnika, države zastave razvrstavaju se u crne, sive ili bijele liste, usvojene u skladu s Pariškim memorandumom, na temelju ukupnih inspekcijskih pregleda i zaustavljanja u razdoblju od tri godine. Pored toga, države zastave razvrstane na crnu listu dijele se na one vrlo visokog rizika, visokog rizika, srednjeg do visokog rizika i srednjeg rizika, ovisno o broju zaustavljanja Ta se klasifikacija ažurira svake godine.

2. Za razvrstavanje države zastave na crnu, sivu ili bijelu listu potrebno je sakupiti najmanje trideset inspekcijskih pregleda brodova u državama članicama Memoranduma.

3. Metodologija i formule koje će se koristiti za kategorizaciju država zastave moraju biti u skladu s kriterijima države zastave navedenima u Dodatku XXVIII«

Članak 36.

Iza članka 64a. dodaje se novi članak 64.c koji glasi

»Članak 64.c

Kriteriji za procjenu rezultata kompanije

1. Radi procjene rezultata kompanije iz točke (e) dijela I.1. Priloga I. Direktive 2009/16/EZ, primjenjuju se kriteriji navedeni u Prilogu ove Uredbe.

2. Razina uspješnosti kompanije ažurira se svakodnevno, a računa se na temelju 36 mjeseci koji prethode procjeni. U tu svrhu, za izračun se koriste podaci prikupljeni od 17. lipnja 2009. Ako je od 17. lipnja 2009. proteklo manje od 36 mjeseci, za izračun se koriste dostupni podaci.

3. Kompanije se klasificiraju kao kompanije s vrlo niskim, niskim, srednjim ili visokim rezultatima, kao što je navedeno u točki 3. Dodatka XXIX ovog Pravilnika.«

Članak 37.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»Podaci za nadzor primjene

Članak 65.

Ministarstvo dostavlja Komisiji podatke iz Dodatka XIV ovog Pravilnika u vremenskim razmacima navedenima u tom Dodatku.«

Članak 38.

Iza članka 65. dodaju se novi članci 65.a, 65.b, koji glase:

»Nadzor

Članak 65.a

(1) Komisija je dužna pregledati provedbu ove Direktive najkasnije do 30. lipnja 2012. Tim će se pregledom ispitati među ostalim ispunjavanje ukupnih obveza Zajednice u vezi s inspekcijskim pregledima u skladu s člankom 5., broj inspektora za nadzor države luke u svakoj državi članici, broj obavljenih inspekcijskih pregleda, te ispunjavanje godišnje obveze inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu i provedba članaka 6., 7. i 8.

(2) Komisija dostavlja rezultate pregleda Europskom parlamentu i Vijeću, te na temelju pregleda određuje je li potrebno predlagati izmjene i dopune Direktive ili dodatne zakonske propise u tom području.

Provedba i obavještavanje

Članak 65.b

(1) Ministarstvo je dužno do 31. prosinca 2010. donijeti i objaviti zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s Direktivom 2009/16 EZ., te osigurati primjenu od 1. siječnja 2011.

(2) Kada Ministarstvo bude donosilo te mjere, te će mjere prilikom njihove službene objave sadržavati poziv na Direktivu iz točke 1.ovog članka ili će se uz njih navesti takva uputa. Te će mjere sadržavati i izjavu da se upute u važećim zakonima, propisima i administrativnim odredbama na ukinute članke ovog Pravilnika vezane za inspekcijski nadzor stranog broda Ministarstvo će odrediti načine tog upućivanja i oblikovanje te izjave.

(3) Ministarstvo će dostaviti Komisiji tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koji će donijeti u području na koje se odnosi Direktiva. Iz točke 1.ovog Pravilnika.«

Članak 39.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»Članak 67.

Inspekcijskom pregledu u lukama, teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske prije svih podvrgavaju se brodice i jahte za koje postoji dojava, sumnja ili je neposrednim opažanjem utvrđeno da:

– brodica ili jahta nema valjane isprave, zapise i/ili knjige;

– brodica ili jahta ima nedostatke u svezi konstrukcije i opreme;

– je brodica ili jahta prekrcana u odnosu na utvrđenu nosivost ili najveći dopušteni broj osoba/putnika;

– je s brodice ili jahte odaslan lažni poziv za pomoć ili je neovlašteno korištena radiopostaja ili su davani lažni vizualni ili zvučni signali;

– granična kontrola nije obavljena prema propisima;

– brodica ili jahta za osobne potrebe neovlašteno obavlja kabotažu;

– brodica ili jahta obavlja gospodarsku djelatnost bez koncesijskog odobrenja;

– osobe na brodici ili jahti neovlašteno vade potonule stvari;

– zapovjednik jahte/voditelj brodice i/ili članovi posade su u plovidbi pod utjecajem alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova;

– osobe na brodici ili jahti onečišćuju more uljem ili otpadom;

– brodica ili jahta glisiraju na udaljenosti od obale manjoj od propisane ili na mjestu gdje je glisiranje zabranjeno;

– brodica ili jahta prilikom dolaska u luku, odlaska iz luke, te za vrijeme plovidbe u luci nije smanjila brzinu, a valovi koji su nastali njihovom plovidbom su nanijeli štetu ili su mogli nanijeti štetu drugim plovnim objektima, obali ili uređajima u luci;

– brodica ili jahta plovi izvan dozvoljenog područja plovidbe;

– se plovidba obavlja na nepropisnoj udaljenosti od obale, objekata marikulture ili plutajuće ograde uređene plaže;

– se brodica ili jahta sidri na mjestu na kojem je sidrenje zabranjeno ili ometa sigurnost plovidbe;

– se brodica ili jahta nije privezala odgovarajućim i ispravnim vezovima prilagođenim meteorološkim uvjetima ili se privezala na način da ometa plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila po obali, kao i rad lučkih naprava;

– se s brodice ili jahte obavlja ronjenje bez plutajuće oznake ronioca;

– brodica ili jahta nema propisani broj članova posade s odgovarajućim ovlaštenjima;

– brodica ili jahta je pretrpjela nesreću ili nanijela drugome štetu.

– brodica ili jahta ne pridržava se pravila o izbjegavanju sudara na moru,

– brodica ili jahta ne vije propisane zastave,

– brodica ili jahta ne obavlja radnje utvrđene posebnim propisom (propisi kojima se uređuje ronjenje, red u lukama, vijanje zastave, onečišćenju mora i dr.)«

Članak 40.

Naslov Glave VI-6 i članak 75.f mijenjaju se i glase:

»VI-6 INSPEKCIJSKI NADZOR NAD PLOVIDBOM, PELJARENJEM I REDOM U LUKAMA I NA OSTALIM DIJELOVIMA UNUTARNJIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 75.f

(1) Odredbe ove glave Pravilnika odnose se na inspekcijski nadzor nad plovidbom, peljarenjem i redom u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a radi provjere udovoljavanja odredbama posebnih međunarodnih i domaćih propisa.

(2) Inspekcijski nadzor nad plovidbom, peljarenjem i redom u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske obavljaju prvenstveno ovlašteni djelatnici lučkih kapetanija i ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

(3) Ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom obavljaju poglavito inspekcijski nadzor:

– plovidbe i peljarenja

– posebnih propisa kojim se uređuju sustavi odijeljenog prometa i sustavi javljanja brodova

– posebnih propisa kojima se uređuju zabrane plovidbe pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za određene vrste i veličine brodova, odnosno za brodove koji prevoze određenu vrstu teretapodručja zabranjene plovidbe.

Članak 41.

U članku 78., stavku 1. alineja1. mijenja se i glasi:

»- da li je lučka uprava ili ovlaštenik koncesije u luci posebne namjene ustrojio službu zaduženu za sigurnosnu zaštitu luke sukladno propisima kojim je uređena sigurnosna zaštita pomorskih brodova i luka;

Članak 42.

U članku 81., stavku 3. iza riječi »obalama« briše se točka te se dodaju riječi:

»i ima pravo postaviti službeni znak na kojem piše »ZABRANJENO PRISTAJANJE« ili »ZABRANJENO SIDRENJE« ili »ZABRANJENA PLOVIDBA« odnosno službeni znak na kojem piše » OBUSTAVLJENI RADOVI NA POMORSKOM DOBRU » ili po potrebi dva ili više navedenih službenih znakova, o čemu će se napraviti zabilježba u inspekcijskom zapisniku.«

Članak 43.

U Glavi VIII ovog Pravilnika izraz zabrana plovidbe mijenja se izrazom zabrana operacija u odgovarajućem padežu.

Članak 44.

Odredbe članaka 61.a stavak 2., 65., 65.a, 65.b i članka 91. stavak 7. primjenjuju se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 45.

Dodatak I i II mijenjaju se i glase:

DODATAK I

ELEMENTI SUSTAVA NADZORA DRŽAVE LUKE

(iz članka 49.)

Sustav nadzora stranih brodova uključuje ove elemente:

I. Rizični profil broda

Rizični profil broda određuje se kombinacijom sljedećih općih i povijesnih parametara:

1. Opći parametri

(a) Vrsta broda

Putnički brodovi, tankeri za ulje i kemikalije, tankeri za plin i brodovi za rasute terete smatraju se rizičnim brodovima.

(b) Starost broda

Brodovi stariji od 12 godina smatraju se rizičnim brodovima.

(c) Rezultati države zastave

(i) Brodovi koji plove pod zastavom države s visokim postotkom zadržavanja na području Pariškog memoranduma smatraju se rizičnim brodovima.

(ii) Brodovi koji plove pod zastavom države s niskim postotkom zadržavanja na području Pariškog memoranduma smatraju se manje rizičnim brodovima.

(iii) Brodovi koji plove pod zastavom države za koju je obavljen pregled i prema potrebi predložen plan korektivnih mjera, u skladu s Okvirom i postupcima za sustav dobrovoljnog nadzora država članica IMO-a, smatraju se manje rizičnim brodovima. Kad se donesu mjere iz članka 50. stavka 3., država zastave tog broda mora dokazati usklađenost s Kodeksom za provedbu obveznih dokumenata IMO-a.

(d) Priznate organizacije

(i) Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije s lošim ili vrlo lošim rezultatima u pogledu postotka zadržavanja na području Pariškog memoranduma, smatraju se rizičnim brodovima.

(ii) Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije s dobrim rezultatima u pogledu postotka zadržavanja na području Pariškog memoranduma, smatraju se manje rizičnim brodovima.

(iii) Brodovi kojima su svjedodžbe izdale organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 391/2009.

(e) Rezultati kompanije

(i) Brodovi kompanije s lošim ili vrlo lošim rezultatima određenima na temelju nedostataka i postotka zadržavanja njenih brodova na području Pariškog memoranduma, smatraju se rizičnim brodovima.

(ii) Brodovi kompanije s dobrim rezultatima određenima na temelju nedostataka i postotka zadržavanja njenih brodova na području Pariškog memoranduma, smatraju se manje rizičnim brodovima.

2. Povijesni parametri

(i) Brodovi koji su zaustavljeni više od jedanput, smatraju se rizičnim brodovima.

(ii) Brodovi kojima je tijekom inspekcijskog pregleda ili inspekcijskih pregleda u razdoblju iz Dodatka II. utvrđen manji broj nedostataka od broja navedenog u Dodataku II., smatraju se manje rizičnim brodovima.

(iii) Brodovi koji nisu zadržani u razdoblju iz Dodatka II., smatraju se manje rizičnim brodovima.

Parametri rizika kombiniraju se ponderiranjem, što odražava relativni utjecaj pojedinog parametra na ukupni rizik broda kako bi se odredili sljedeći rizični profili:

– brod visokog rizika

– brod srednjeg rizika

– brod niskog rizika.

Pri određivanju navedenih profila rizičnosti veća se važnost pridaje parametrima za vrstu broda, rezultate države zastave, priznate organizacije i rezultate kompanije.

II. Inspekcijski pregledi broda

1. Periodični inspekcijski pregledi

Periodični inspekcijski pregledi obavljaju se u unaprijed određenim vremenskim razmacima. Njihova učestalost se određuje na temelju profila rizičnosti broda. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova visokog rizika ne smije biti dulji od šest mjeseci. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova drugih rizičnih profila povećava se sa smanjenjem rizika.

Nadležno tijelo obavlja periodične inspekcijske preglede na:

– svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu na području Pariškog memoranduma u posljednjih šest mjeseci. Brodovi visokog rizika raspoloživi su za inspekcijski pregled od petog mjeseca.

– svim brodovima srednjeg rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu na području Pariškog memoranduma u posljednjih 12 mjeseci. Brodovi srednjeg rizika raspoloživi su za pregled od desetog mjeseca.

– svim brodovima niskog rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu na području Pariškog memoranduma u posljednjih 36 mjeseci. Brodovi niskog rizika raspoloživi su za pregled od 24. mjeseca.

2. Dodatni inspekcijski pregledi

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći odlučujući ili nepredviđeni faktori, raspoloživi su za pregled bez obzira na razdoblje od posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda. Međutim, o potrebi za dodatnim inspekcijskim pregledom zbog nepredviđenih faktora odlučuje inspektor na temelju stručne procjene.

2A. Odlučujući faktori

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći odlučujući faktori pregledavaju se bez obzira na razdoblje od njihovog posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda:

– Brodovi koji su, od posljednjeg inspekcijskog pregleda na području Pariškog memoranduma, zbog sigurnosnih razloga isključeni ili povučeni iz svoje klase.

– Brodovi koji su bili predmet izvještaja ili obavijesti druge države članice.

– Brodovi kojih nema u bazi podataka inspekcijskih pregleda.

– Brodovi:

– koji su pretrpjeli sudar, havariju ili nasukavanje na putu prema luci,

– koji su bili optuženi za navodno kršenje odredaba o ispuštanju opasnih tvari ili otpadnih voda, ili

– koji su pogrešno ili opasno manevrirali, pri čemu nisu poštivali plovidbene sustave IMO-a, ni pravila i postupke sigurnosti plovidbe.

2B. Nepredviđeni faktori

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći nepredviđeni faktori mogu biti podvrgnuti inspekcijskom pregledu bez obzira na razdoblje od posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda. Odluku o tom dodatnom inspekcijskom pregledu donosi načelnik odjela za inspekcijske poslove nadležne Lučke kapetanije na temelju stručne procjene:

– koji se nisu uskladili s važećom verzijom preporuke IMO-a o plovidbi kroz prilaze Baltičkom moru.

– sa svjedodžbama koje su izdale bivše priznate organizacije kojima je priznanje oduzeto od posljednjeg inspekcijskog pregleda na području Pariškog memoranduma.

– za koje su zaprimljeni podaci u skladu s člankom 19. Pravilnika- koji su bili predmet izvještaja ili pritužbe zapovjednika, člana posade ili bilo koje osobe ili organizacije koja ima legitimni interes za sigurnu plovidbu broda, životne i radne uvjete na brodu ili za sprečavanje onečišćenja, osim u slučaju da dotična država članica smatra da su izvještaj ili pritužba očito neutemeljeni.

– koji su prethodno bili zadržani prije više od tri mjeseca.

– na kojima su utvrđeni ozbiljni nedostaci, osim onih kojima su nedostaci trebali biti otklonjeni u roku od 14 dana nakon isplovljenja i onih kojima su nedostaci trebali biti otklonjeni prije isplovljenja.

– na kojima su utvrđeni problemi u vezi s teretom, posebno sa štetnim i opasnim teretom.

– kojima se upravljalo na način opasan za osobe, imovinu ili okoliš.

– za koje se iz pouzdanih izvora doznalo da su im parametri rizika različiti od upisanih parametara, te im je time razina rizika veća.

3. Sustav izbora

3A. Inspekcijski pregledi brodova iz prioritetne skupine I.:

(a) Prošireni inspekcijski pregled obavlja se na:

– svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u posljednjih šest mjeseci,

– svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijima od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 12 mjeseci.

(b) Početni ili detaljni inspekcijski pregled, prema potrebi, obavlja se na:

– svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijima od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 12 mjeseci.

(c) U slučaju odlučujućeg čimbenika:

– Detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, prema stručnoj procjeni inspektora, obavlja se na svim brodovima visokog rizika te na svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijima od 12 godina.

– Detaljni inspekcijski pregled obavlja se na svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijima od 12 godina.

3B. Ako nadležno tijelo odluči pregledati brod iz prioritetne skupine II.:

(a) Prošireni inspekcijski pregled obavlja se na:

– svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u posljednjih pet mjeseci,

– svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijima od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 10 mjeseci, ili

– svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijima od 12 godina, niskog rizika, koji nisu pregledani u posljednja 24 mjeseca.

(b) Početni ili detaljni inspekcijski pregled, prema potrebi, obavlja se na:

– svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijima od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 10 mjeseci, ili

– svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijima od 12 godina, niskog rizika, koji nisu pregledani u posljednja 24 mjeseca.

(c) U slučaju odlučujućeg faktora:

– detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, prema stručnoj procjeni inspektora, obavlja se na svim brodovima visokog rizika ili na svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijima od 12 godina,

– detaljni inspekcijski pregled obavlja se na svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijima od 12 godina.

DODATAK II.

OBRAZAC RIZIČNOG PROFILA BRODA

(iz članka 50. stavka 2.)

Profil

Brod visokog rizika (HRS)

Brod srednjeg rizika (SRS)

Brod niskog rizika (LRS)

Opći parametri

Kriteriji

Ponderirani bodovi

Kriteriji

Kriteriji

1

Vrsta broda

Tanker za kemikalije

Tanker za plin

Tanker za ulje

Brod za rasute terete

Putnički brod

2

brod ni visokog ni niskog rizika

Sve vrste

2

Starost broda

sve vrste > 12 g

1

Sve starosti

3a

Zastava

Lista BGW

Crna – VHR, HR, M do HR

2

Bijela

Crna – MR

1

3b

Pregled IMO

-

-

Da

4a

Priznata organizacija

Rezultati

H

-

-

Dobri

M

-

-

-

L

Loši

1

-

VL

Vrlo loši

-

4b

Priznata od EU

-

-

Da

5

Kompanija

Rezultati

H

-

-

Dobri

M

-

-

-

L

Loši

2

-

VL

Vrlo loši

-

Povijesni parametri

6

Broj nedostataka utvrđenih pri svakom inspekcijskom pregledu u prethodnih 36 mjeseci

Nedostaci

Ne ispunjava uvjete za inspekcijski pregled

-

≤ 5 (i najmanje 1 inspekcijski pregled obavljen u prethodnih 36 mjeseci

7

Broj zabrana u prethodnih 36 mjeseci

Zabrana

≥ 2 zabrane

1

Nijedna zabrana plovidbe

HRS su brodovi koji ispunjavaju kriterije do ukupne vrijednosti 5 ili više ponderiranih bodova.

LRS su brodovi koji ispunjavaju sve kriterije parametara niskog rizika.

SRS su brodovi koji nisu ni HRS ni LRS.

Članak 46.

Dodatak III briše se.

Članak 47.

Dodaci IV do XIV mijenjaju se i glase:

DODATAK IV.

LISTA BRODSKIH ISPRAVA, ZAPISA I KNJIGA

(iz članka 53. stavka 1.)

1. Međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969.)

2. Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda

3. Svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda

4. Svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda

5. Svjedodžba o sigurnosti radiouređaja teretnog broda

6. Svjedodžba o oslobađanju (uključujući i popis tereta, gdje se traži)

7. Svjedodžba o sigurnosti teretnog broda

8. Potvrda o usklađenosti s posebnim zahtjevima za brodove koji prevore opasne tvari

9. Posebni popis opasnih tvari ili detaljni plan krcanja

10. Međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova ili svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova

11. Međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju ili svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju

12. Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem

13. Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja pri prijevozu štetnih tekućina

14. Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji (1966.)

15. Međunarodna svjedodžba o oslobađanju u svezi teretne linije

16. Knjiga o uljima, Dio I. i Dio II.

17. Brodski plan za slučaj opasnosti zagađivanja uljem (SOPEP)

18. Knjiga tereta

19. Uvjerenje o najmanjem broju članova posade

20. Svjedodžbe izdane u skladu sa STCW konvencijom

21. Svjedodžba o zdrastvenoj sposobnosti člana posade broda (sukladno Konvenciji ILO br. 73)

22. Raspored radnog vremena na brodu (STCW 78)

23. Zapisi o satima odmora pomoraca

24. Informacije o stabilitetu

25. Preslik Potvrde o usklađenosti i Potvrda upravljanja sigurnošću izdane sukladno Međunarodnom Kodeksu upravljanja sigurnošću za siguran rad brodova i za sprečavanje zagađivanja (IMO Rezolucija A.741(18) i A.913(22)) (SOLAS, Glava IX)

26. Svjedodžbe o čvrstoći trupa i ugrađenim postrojenjima izdane od klasifikacijskog društva (traže se samo ako brod održava svoju klasu kod klasifikacijskog društva)

27. Mapa izvještaja o pregledu (u slučaju broda za rasuti teret i tankera za ulje)

28. Za RO-RO putničke brodove, informacija o A/A-max odnosu

29. Svjedodžba o sposobnosti broda za krcanje žita u rasutom stanju

30. Svjedodžba o sigurnosti broda posebne namjene

31. Svjedodžba o sigurnosti brzog plovila i Dozvola za rad brzog plovila

32. Svjedodžba o sigurnosti pokretne odobalne bušeće jedinice

33. Za tankere za ulje, zapis o sustavu nadzora i upravljanja ispuštanja ulja za posljednje putovanje u balastu

34. Raspored za uzbunu, protupožarni plan i, za putničke brodove, plan nadzora u slučaju oštećenja

35. Brodski dnevnik sa zapisima o provjerama i vježbama i knjiga izvješća o pregledima i održavanju opreme i uređaja za spašavanje

36. Izvješća prethodnih inspekcija države luke

37. Priručnik za slaganje i pričvršćenje tereta

38. Plan upravljanja smećem i knjiga izvještaja o smeću

39. Sustav potpore zapovjednicima putničkih brodova pri donošenju odluka

40. Plan suradnje sa SAR službama za putničke brodove na redovitim linijama

41. Popis postupkovnih ograničenja za putničke brodove

42. Priručnik za krcanje tereta za brodove za rasuti teret

43. Plan ukrcaja/iskrcaja tereta za brodove za rasuti teret

44. Ugovor o osiguranju ili drugo financijsko jamstvo za slučaj građanske odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem

45. Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti (ISSC)

46. Trajni zapis broda (CSR)

47. Međunarodna svjedodžba o sprečavanju zagađivanja zraka

48. Međunarodna svjedodžba o sprečavanju zagađivanja zraka za stroj

DODATAK V.

PRIMJERI »OČITIH RAZLOGA« ZA PROVOĐENJE DETALJNOG INSPEKCISJKOG PREGLEDA

(iz članka 53. stavka 3.)

A. Primjeri očitih razloga za detaljni inspekcijski pregled

1. Brodovi navedeni u dijelu 2A i 2B Dodataka I.

2. Knjiga o uljima ne vodi se pravilno.

3. Pregledom potvrda i druge dokumentacije utvrđene su netočnosti.

4. Naznake da članovi posade ne mogu ispuniti zahtjeve u vezi s komunikacijom na brodu propisano u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca iz članka

5. Svjedodžba je dobivena prijevarom ili vlasnik svjedodžbe nije osoba kojoj je svjedodžba prvotno izdana.

6. Svjedodžbu zapovjednika broda, časnika ili nižeg člana posade izdala je država koja nije ratificirala STCW 78/95.

7. Dokaz da se postupci u vezi s teretom i drugi postupci ne izvode sigurno ili u skladu sa smjernicama IMO-a, npr. sadržaj kisika u glavnom dovodu inertnog plina u tankove tereta je iznad propisane maksimalne razine.

8. Zapovjednik tankera za ulje ne ispunjava obvezu podnošenja evidencije sustava za nadzor i kontrolu ispuštanja ulja za posljednje putovanje u balastu.

9. Nedostaje ažurirani raspored za uzbunu, ili članovi posade nisu upoznati sa svojim dužnostima u slučaju požara ili naredbe o napuštanju broda.

10. Odašiljanje lažnih signala za uzbunu, nakon čega nisu provedeni odgovarajući postupci poništavanja.

11. Nedostaje glavna oprema ili uređaji propisani konvencijama.

12. Izrazito loši higijenski uvjeti na brodu.

13. Dokaz, na temelju općeg dojma i opažanja inspektora, da postoji veliko oštećenje trupa ili konstrukcije ili nedostaci koji mogu ugroziti konstrukciju broda, vodonepropusnost na brodu ili otpornost broda na vremenske uvjete.

14. Informacije ili dokaz da zapovjednik broda ili posada nisu upoznati s osnovnim postupcima na brodu u pogledu sigurnosti broda ili sprečavanja onečišćenja, ili da se ti postupci ne provode.

15. Nedostaje tablica rasporeda rada na brodu ili evidencija sati rada i odmora pomoraca.

B. Primjeri očitih razloga za nadzor sigurnosne zaštite na brodu

1. Inspektor može, tijekom početnog inspekcijskog pregleda, utvrditi očite razloge za dodatne mjere nadzora sigurnosne zaštite:

1.1. ISSC nije valjana ili je istekla.

1.2. Brod ima nižu razinu sigurnosne zaštite nego luka.

1.3. Nisu provedene vježbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

1.4. Evidencija posljednjih 10 veza brod/luka ili brod/brod je nepotpuna.

1.5. Postoji dokaz ili je uočeno da ključni članovi osoblja na brodu ne mogu međusobno komunicirati.

1.6. Opažanjem je utvrđeno da postoje veliki nedostaci u sustavu sigurnosne zaštite.

1.7. Informacije trećih osoba, kao što su izvještaji ili pritužbe u vezi s informacijama o sigurnosnoj zaštiti.

1.8. Brod ima naknadno izdanu privremenu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC), a prema stručnoj procjeni inspektora, jedan od razloga zašto su brod ili kompanija zahtijevali takvu svjedodžbu je da izbjegnu potpuno usklađivanje s poglavljem XI-2 Konvencije SOLAS 74 i dijelom A Kodeksa ISPS nakon isteka valjanosti prve privremene svjedodžbe. U dijelu A Kodeksa ISPS navedene su okolnosti u kojima se može izdati privremena svjedodžba.

2. Ako se utvrde navedeni očiti razlozi, inspektor odlučuje o naknadnim potrebnim mjerama nadzora uzimajući u obzir razinu sigurnosne zaštite u skladu s pravilom 9. iz poglavlja XI. Konvencije SOLAS 74.

DODATAK VI.

SMJERNICE I POSTUPCI ZA NADZOR SIGURNOSTI I SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODOVA

(iz članka 53.B stavka 1.)

Dodatak I. Pariškog memoranduma, »Postupci nadzora države luke«, te sljedeće upute iz Pariškog memoranduma, u ažuriranim verzijama:

– Smjernica 33/2000/02:: Operativni postupci na ro-ro putničkim i putničkim brodovima),

– Smjernica 35/2002/02: Kontrola elektroničkih karata,

– Smjernica 36/2003/08: Ispekcijski pregledi životnih i radnih uvjeta),

– Smjernica 37/2004/02: Nazor nad odredbama STCW 78/95 Konvencije s izmjenama i dopunama),

– Smjernica 37/2004/05: Inspekcijski pregled u vezi sa satima rada/odmora)

– Smjernica 37/2004/10: Nadzor države luke u vezi sa sigurnosnom zaštitom),

– Smjernica 38/2005/02: Nadzora države luke za provjeru zapisivača podataka o putovanju (VDR)],

– Smjernica 38/2005/05: Nadzor Priloga I. MARPOL Konvencije 73/78),

– Smjernica 38/2005/07: Nadzor sustava za procjenu stanja (CAS) tankera za ulje s jednostrukom oplatom,

– Smjernica 39/2006/01: Nadzor države luke u vezi sa Sustavom upravljanja sigurnošću(ISM),

– Smjernica 39/2006/02: Nadzor države luke u vezi s nadzorom GMDSS),

– Smjernica 39/2006/03: Postupak mjre odbijanja uplovljenja

– Smjernica 39/2006/10: Nadzora države luke za ispitivanje tankova balasta i simulaciju kvara glavnog napajanja električnom energijom (test ispada električnog sustava)],

– Smjernica 39/2006/11: Nadzor konstrukcije brodova za rasute terete,

– Smjernica 39/2006/12: Kodeks ponašanja inspektora nadzora države luke),

– Smjernica 40/2007/04: Kriteriji za procjenu odgovornosti priznatih organizacija),

– Smjernica 40/2007/09: inspekcijski pregledi u nadzoru države luke radi usklađivanja s Prilogom VI. Konvencije MARPOL 73/78).

DODATAK VII. (bivši dodatak XIII)

OPĆA RIZIČNA PODRUČJA PROŠIRENOG INSPEKCIJSKOG PREGLEDA

(iz članka 53 A.stavak 4.)

Prošireni inspekcijski pregled posebno se odnosi na opće stanje ovih rizičnih područja:

– dokumentacija

– stanje konstrukcije

– otpornost na vremenske uvjete

– sustavi za slučaj nužde

– radioveze

– postupci s teretom

– protupožarna zaštita

– alarmni uređaji

– radni i životni uvjeti

– navigacijska oprema

– sredstva za spašavanje

– opasne tvari

– pogonski i pomoćni strojevi

– sprečavanje onečišćenja.

Pored toga, ovisno o praktičnoj izvedbi ili mogućim ograničenjima u pogledu sigurnosti osoba, broda ili luke, prošireni inspekcijski pregled uključuje provjeru specifičnih elemenata rizičnih područja ovisno o vrsti plovila koje se pregledava, kao što je određeno u skladu s člankom 53 A.stavak 3.

DODATAK VII.A

POSEBNA PODRUČJA ZA PREGLED TIJEKOM OBAVLJANJA PROŠIRENOG INSPEKCIJSKOG PREGLEDA

(u svezi članka 53.A. stavak 5.)

A. brodovi općenito

(a) stanje strukture

– stanje trupa i palube;

(b) vodonepropusnost / stanje vodonepropusnosti

– stanje nepropusnosti / vodonepropusna vrata;

– stanje ventilatora, cjevovoda zraka i kućišta;

– stanje palubnih otvora;

(c) sustavi u nuždi

– isklop (black-out) i upućivanje generatora za nuždu;

– provjera rada kaljužne pumpe;

– provjera funkcionalnosti uređaja za zatvaranje / vodonepropusnih vrata;

– provjera rada kormilarskog uređaja, uključujući kormilarskog uređaja za nuždu;

(d) radio komunikacija

– provjera električnog napajanja radijske postaje u nuždi;

– provjera rada radijske postaje, uključujući uređaje za prijem pomorskih sigurnosnih informacija;

– provjera rada GMDSS prijenosnih VHF uređaja;

(e) protupožarna zaštita

– protupožarna vježba, uključujući demonstraciju korištenja vatrogasnih odijela, protupožarne opreme i uređaja;

– provjera rada protupožarne pumpe za nuždu s dvije protupožarne cijevi priključene na glavni požarni cjevovod;

– provjera daljinskog zaustavljanja u nuždi, npr. kotla, ventilacije i pumpi goriva;

– provjera daljinskog zatvaranja ventila (quick closing valves);

– zatvaranje protupožarnih vrata;

– pregled stabilnih sustava za gašenje požara s pripadajućim alarmima;

(f) alarmi

– provjera funkcionalnosti protupožarnog alarma;

(g) uvjeti življenja i rada na brodu

– stanje opreme za privez/sidra i lanci, uključujući pregled temelja palubnih strojeva.

(h) oprema za spašavanje

– pregled soha za spuštanje brodice za spašavanje i opremu spasilačke brodice (u slučaju sumnje da je brodica bila duže neupotrebljavana, brodicu treba spustiti u more i pokrenuti porivni stroj);

– provjera rada uređaja za pročišćavanje zauljenih voda u strojarnici.

B. brodovi za rasuti teret / obo brodovi (ako prevoze rasuti teret)

pored općih stavki iz točke 1. ovog dodatka, sljedeće stavke mogu također obuhvatiti prošireni inspekcijski pregled brodova za rasuti teret:

(a) isprave, zapisi i knjige

provjera da li se na brodu nalaze slijedeće isprave, zapisi i knjige, pregledati ih i utvrditi da su ovjereni od strane države zastave ili klasifikacijskog društva:

– program poboljšanih pregleda (esp) uključuje:

(1) izvješća o pregledima strukture;

(2) izvješća o mjerenju debljina;

(3) izvješća o ocjeni stanja broda;

(4) završni izvještaj procjene stanja trupa, prema imo rezoluciji a.744(18).

– provjera da li je opasan teret ako se prevozio dopušten potvrdom o usklađenosti za prijevoz opasnih tereta;

– provjera da li postoji odobrenje uređaja za mjerenje naprezanja konstrukcije (loading instrument)

(b) stanje strukture

– provjera mogućih napuknuća ili lokalne korozije poprečnih pregrada skladišta i pražnica;

– balastni tankovi: barem jedan od balastnih tankova u području tereta mora biti pregledan kroz provlaku/palubni pristup, a u tank se ulazi ako inspektor otkrije očite razloge za naknadni pregled;

– provjera mogućeg oštećenja, deformacija i/ili korozije poklopaca skladišta tereta;

– provjera pristupa u skladišta tereta;

C. tankeri za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija

pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled tankera za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija mogu također obuhvatiti:

(a) isprave, zapisi i knjige

– provjera da li je teret koji se prevozi uvršten u međunarodnu svjedodžbu o sposobnosti ili u svjedodžbu o sposobnosti za prijevoz kemikalija u razlivenom stanju ili za prijevoz ukapljenih plinova, kako je primjenjivo;

(b) manipulacija teretom

– kontrola alarma, te kontrola tankova tereta i sigurnosnih uređaja u odnosu na nivo, tlak i temperaturu;

– sredstva za provjeru kisika i eksplozimetar, te njihova umjeravanja; raspoloživost opreme za otkrivanje kemikalija (mjehovi) s prikladnim brojem cjevčica za otkrivanje plinova za određeni teret koji se prevozi;

– provjeriti tuševe na palubi tankera koji prevozi kemikalije;

(c) protupožarna zaštita

– provjera stabilnih protupožarnih uređaja na palubi za pjenu, prah ili drugo sredstvo kojeg zahtijeva teret koji se prevozi.

(d) uvjeti rada i boravka

– provjeriti da li kompleti za bijeg u nuždi iz kabina, koji pružaju prikladnu zaštitu očiju i dišnih organa, postoje za svaku osobu na brodu (ako se to zahtijeva u odnosu na popis tereta uz međunarodnu svjedodžbu ili svjedodžbu o sposobnosti broda za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, odnosno ukapljenih plinova u razlivenom stanju, kako je primjenjivo);

D. brodovi za opći teret, kontejnerski brodovi, brodovi za rashlađeni tereta, brodovi tvornice, brodovi za teške terete, brodovi za opskrbu (offshore), brodovi posebne namjene, pokretni odobalni iobjekti (modu), brodovi za skladištenje preradu i prekrcaj (fpso), druge vrste

pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled brodova iz točke D.mogu također obuhvatiti:

(a) vodonepropusnost / stanje vodonepropusnosti

– provjera mogućeg oštećenja, deformacija i/ili korozije poklopaca skladišta tereta;

– provjera pristupa u skladišta tereta / tankova;

(b) manipulacija teretom

– provjera opreme za ukrcaj / iskrcaj tereta

– provjera opreme za osiguranja tereta i brodskih zaliha od pomicanja.

E. tankeri za ulje / obo brodovi (kad su certificirani kao tankeri za ulje)

pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled tankera zaulje mogu također obuhvatiti:

(a) isprave, zapisi i knjige

provjera da li su na brodu nalaze slijedeće isprave, zapisi i knjige, pregledati ih i utvrditi jesu li ovjereni od strane države zastave ili klasifikacijskog društva:

– program poboljšanih pregleda (esp) uključuje:

(1) izvješća o pregledima strukture;

(2) izvješća o mjerenju debljina;

(3) izvješća o ocjeni stanja broda;

(4) završni izvještaj procjene stanja trupa, prema imo rezoluciji a.744(18).

– provjera potvrde kojom se dokazuje valjanost pjene za palubni protupožarni sistem;

(b) stanje strukture

– balastni tankovi: barem jedan od balastnih tankova u području tereta mora biti pregledan kroz provlaku/palubni pristup, a u tank se ulazi ako inspektor otkrije očite razloge za naknadni pregled;

(c) protupožarna zaštita

– provjera stabilnog protupožarnog sustava za gašenje pjenom na palubi;

– kontrola tlaka inertnog plina i sadržaja kisika u inertnom plinu;

– protupožarna sredstva općenito;

– pregled požarnih zaklopki strojarnice, prostora sisaljki i nastambi.

F. brzi putnički brodovi (hsc), putnički brodovi, ro-ro putnički brodovi pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled brodova iz točke F. mogu također obuhvatiti:

(a) isprave, zapisi i knjige

– postojanje dokumentirane evidencije o uvježbavanju posade za:

(1) upravljanje skupinama ljudi u izvanrednim okolnostima;

(2) osposobljenost za rad s opremom i osobnim zaduženjima u situacijama za nuždu;

(3) pružanje izravne pomoći putnicima u prostoru za putnike, posebno starijim i invalidnim osobama u situacijama za nuždu;

(4) upravljanje ljudima u kriznim situacijama;

(b) vodonepropusnost / stanje vodonepropusnosti watertight/weathertight

– provjera vodonepropusnosti vrata na pramcu i krmi, ako postoje;

– provjera pravilnog zatvaranja vodonepropusnih vrata na pregradi, preko daljinskih i lokalnih uređaja.

(c) sustavi u nuždi

– provjeriti da li su ključni članovi posade upoznati s planovima u slučaju oštećenja.

(d) manipulacija teretom

– provjera opreme, ako postoji, za osiguranja tereta i brodskih zaliha od pomicanja;

(e) protu-požarna zaštita

– provjera daljinskog i lokalnog zatvaranja protu-požarnih zaklopki;

– provjera pravilnog zatvaranja protupožarnih vrata;

– protupožarna vježba gdje se, kao minimum, svi kompleti vatrogasne opreme moraju pokazati, i u kojoj treba sudjelovati dio bijelog osoblja;

(f) alarmi

– provjera razglasnog sustava;

– provjera uređaja za otkrivanje požara i alarmnog sustava;

(g) oprema za spašavanje

– vježba napuštanja broda koja uključuje spuštanje brodice za spašavanje i spasilačke brodice;

ako se smatra primjerenim, pregled se može nastaviti za vrijeme plovidbe iz luke u luku države članice memoranduma, uz pristanak zapovjednika broda ili kompanije. inspektori ne smiju ometati radnje na brodu niti smiju dovesti do situacije koja bi prema zapovjednikovoj procjeni mogla ugroziti sigurnost putnika, posade i broda.

G. ro-ro teretni brodovi

pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled ro-ro teretnih brodova mogu također obuhvatiti:

(a) vodonepropusnost/stanje vodonepropusnosti watertight/weathertight

– provjera vodonepropusnosti vrata na pramcu i krmi;

(b) manipulacija teretom

– provjera opreme za osiguranja tereta i brodskih zaliha od pomicanja.

H. brodovi koji prevoze opasne terete u upakiranom stanju

pored općih stavki iz točke A. ovog dodatka stavke za prošireni pregled brodova koji prevoze opasne tvari u upakiranom stanju mogu također obuhvatiti:

– potvrda o sposobnosti za prijevoz upakiranog opasnog tereta;

2. dokumente izdane temeljem imdg-kodeksa s dodacima, ems-a, mfag-a;

3. pakiranje opasnih tvari;

4. označavanje opasnih tvari;

5. slaganje opasnih tvari.

DODATAK VIII.

ODREDBE U VEZI SA ZABRANOM UPLOVLJAVANJA U LUKE I NA SIDRIŠTA

iz članka 55.

1. Ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 55. Odjel za inspekcijske poslove nadležne Lučke kapetanije u kojoj je brod zadržan treći put obavještava zapovjednika broda pisanim putem da će se izdati mjera o zabrani uplovljavanja koja počinje važiti odmah nakon što brod isplovi iz luke. Nalog o mjeri zabrane uplovljavanja primjenjuje se odmah nakon što brod isplovi iz luke nakon otklanjanja nedostataka koji su uzrokovali zabranu plovidbe.

2 Nadležno tijelo dostavlja presliku mjere o zabrani uplovljavanja upravi države zastave, priznatoj organizaciji, drugim državama članicama Pariškog memoranduma, Komisiji i Tajništvu Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo je dužno bez odlaganja ažurirati bazu podataka inspekcijskih pregleda s podacima o zabrani uplovljavanja.

3. Za ukidanje mjere zabrane uplovljavanja, vlasnik ili brodar moraju uputiti službeni zahtjev nadležnom tijelu države članice koja je izdala nalog o zabrani uplovljavanja. Uz taj zahtjev treba priložiti dokument koji je izdala uprava države zastave nakon pregleda broda od strane inspektora ovlaštenog od uprave države zastave, kojim se dokazuje da brod u potpunosti ispunjava važeće zahtjeve konvencija. Uprava države zastave nadležnom tijelu dostavlja izvješće da je na brodu obavljen pregled.

4. Zahtjevu za ukidanje mjere o zabrani uplovljavanja treba, prema potrebi, prilaže se dokument klasifikacijskog društva koje je izdalo statutarne svjedodžbe brodu nakon pregleda inspektora klasifikacijskog društva, koji dokazuje da je brod u skladu s klasifikacijskim zahtjevima to društvo propisuje. Klasifikacijsko društvo nadležnom tijelu dostavlja dokaz da je na brodu obavljen pregled.

5. Mjera zabrane uplovljavanja može se ukinuti tek nakon što je proteklo razdoblje iz članka 55. ovog Pravilnika i nakon ponovnog inspekcijskog pregleda broda u dogovorenoj luci.

Ako se dogovorena luka nalazi u državi članici, nadležno tijelo te države može, na zahtjev nadležnog tijela koje je izdalo nalog o zabrani uplovljavanja, dopustiti brodu da uplovi u dogovorenu luku da bi obavilo ponovni inspekcijski pregled. U tom slučaju, u luci se ne smiju obavljati nikakvi postupci s teretom sve dok se ne ukine mjera zabrane uplovljavanja.

6. Ako se zabrana plovidbe koja je imala za posljedicu izdavanje mjere o zabrani uplovljavanja odnosilo na nedostatke u konstrukciji broda, Ministarstvo koje je izdalo nalog o zabrani uplovljavanja može zahtijevati da neki prostori, uključujući prostore za teret i tankove, budu dostupni za pregled tijekom ponovnog inspekcijskog pregleda.

7. Ponovni inspekcijski pregled obavlja u načelu odjel inspekcijskih poslova nadležne Lučke kapetanije Ministarstva koje je izdala mjeru o zabrani uplovljavanja ili nadležno tijelo luke odredišta uz suglasnost Ministarstva Nadležno tijelo može zahtijevati da se ponovni inspekcijski pregled mora najaviti do 14 dana unaprijed. Toj državi članici treba dostaviti zadovoljavajući dokaz da brod u potpunosti ispunjava važeće zahtjeve konvencija.

8. Naknadni inspekcijski pregled sastoji se od proširenog inspekcijskog pregleda koji mora obuhvatiti najmanje odgovarajuće elemente iz Dodataka VIIovog Pravilnika.

9. Sve troškove ovog proširenog inspekcijskog pregleda snosi vlasnik ili brodar.

10. Ako rezultati proširenog inspekcijskog pregleda zadovoljavaju zahtjeve države članice u skladu s Dodatkom VII., mjera o zabrani uplovljavanja mora se ukinuti, a kompanija broda mora o tome biti pismeno obaviještena.

11. Nadležno tijelo o svojoj odluci pismeno obavještava i upravu države zastave, dotično klasifikacijsko društvo, druge države članice, druge potpisnice Pariškog memoranduma, Komisiju i Tajništvo Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo je dužno bez odlaganja ažurirati bazu podataka inspekcijskih pregleda s podacima o ukidanju naloga o zabrani uplovljavanja.

12. Podaci o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje u luke na području Pariškog memoranduma moraju biti dostupni u bazi podataka inspekcijskih pregleda i objavljeni u skladu s odredbama iz članka 64. i Dodataka XIII.

DODATAK IX.

ZAPISNIK O INSPEKCIJSKOM PREGLEDU

(iz članka 57.)

Zapisnik o inspekcijskom pregledu mora sadržavati najmanje ove elemente:

1. Općenito

1. Nadležno tijelo koje je sastavilo izvještaj

2. Datum i mjesto inspekcijskog pregleda

3. Ime pregledanog broda

4. Zastava

5. Vrsta broda (kao što je navedeno u Svjedodžbi o upravljanju sigurnošću)

6. Identifikacijski broj IMO

7. Pozivni znak

8. Bruto tonaža (BT)

9. Nosivost (prema potrebi)

10. Godina gradnje određena na temelju datuma navedenog u svjedodžbama o sigurnosti broda

11. Klasifikacijsko društvo ili klasifikacijska društva te, prema potrebi, svaka druga organizacija koja je tom brodu izdala klasifikacijske svjedodžbe

12. Priznata organizacija ili priznate organizacije i/ili svaka druga stranka koja je tom brodu izdala svjedodžbe u ime države zastave, u skladu s važećim konvencijama

13. Ime i adresa kompanije ili brodara

14. Ime i adresa zakupca odgovornog za izbor broda i vrstu zakupa u slučaju brodova koji prevoze terete u razlivenom ili rasutom stanju

15. Konačni datum sastavljanja izvještaja o inspekcijskom pregledu

16. Naznaka o mogućem objavljivanju detaljnih podataka o inspekcijskom pregledu ili zabrani plovidbe

II. Podaci o inspekcijskom pregledu

1. Svjedodžbe izdane na temelju odgovarajućih konvencija, tijelo ili organizacija koja je izdala dotičnu svjedodžbu ili svjedodžbe, uključujući datum izdavanja i isteka valjanosti

2. Dijelovi ili elementi broda koji su pregledani (u slučaju detaljnog ili proširenog inspekcijskog pregleda)

3. Luka i datum posljednjeg međupregleda ili godišnjeg ili obnovnog pregleda, te ime organizacije koja je obavila pregled

4. Vrsta inspekcijskog pregleda (inspekcijski pregled, detaljni inspekcijski pregled, prošireni inspekcijski pregled)

5. Vrsta nedostataka

6. Poduzete mjere.

III. Dodatni podaci u slučaju zabrane plovidbe

1. Datum izdavanja rješenja o zabrani plovidbe

2. Datum ukidanja rješenja o zabrani plovidbe

3. Vrsta nedostataka koji su razlog za odluku o zabrani plovidbe (ako je potrebno, pozive na konvencije)

4. Naznaka, prema potrebi, o tome jesu li priznata organizacija ili neko drugo privatno tijelo koje je obavilo pregled odgovorni u vezi s nedostacima koji su pojedinačno ili zajedno doveli do zabrane plovidbe

5. Poduzete mjere.

DODATAK X.

MJERILA ZA ZABRANU ISPLOVLJENJA BRODA

(iz članka 56. stavka 3.)

UVOD

Prije određivanja jesu li nedostaci utvrđeni inspekcijskim pregledom razlog za zabranu plovidbe broda, inspektor mora primijeniti kriterije navedene u daljnjem tekstu u točkama 1. i 2.

U točki 3. navedeni su primjeri nedostataka koji sami po sebi mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda (vidi članak 56. stavak 4.).

Ako je razlog zabranu plovidbe rezultat slučajnog oštećenja nastalog za vrijeme plovidbe broda prema luci, ne izdaje se nalog o zadržavanju pod uvjetom:

(a) da su se poštivale odredbe iz pravila I/11(c) Konvencije SOLAS 74 u vezi s obavještavanjem uprave države zastave, imenovanog inspektora ili priznate organizacije odgovorne za izdavanje odgovarajuće svjedodžbe;

(b) da su prije uplovljavanja u luku, zapovjednik ili vlasnik broda dostavili odjelu za inspekcijske poslove nadležne Lučke kapetanije podatke o okolnostima nesreće i pretrpljenoj šteti te podatke o predviđenom obavještavanju uprave države zastave;

(c) da su na brodu poduzete mjere za otklanjanje nedostataka, prihvatljive za Inspektora; i

(d) da je odjel za inspekcijske poslove nadležne Lučke kapetanije provjerio, nakon obavijesti o provedenim mjerama, jesu li otklonjeni nedostaci koji su očito ugrožavali sigurnost, zdravlje ili okoliš.

1. Glavni kriteriji

Prilikom stručne procjene o tome treba li zaustaviti brod ili ne, inspektor mora primijeniti ove kriterije:

Određivanje vremena:

Brodovi koji predstavljaju opasnost za nastavak plovidbe, moraju biti zaustavljeni nakon prvog inspekcijskog pregleda bez obzira na to koliko će vremena brod ostati u luci.

Kriterij:

Brod mora biti zaustavljen ako su nedostaci na brodu tako veliki da se inspektor mora vratiti na brod kako bi se uvjerio jesu li ti nedostaci otklonjeni prije isplovljenja broda.

Potreba da se inspektor vrati na brod ukazuje na težinu nedostataka. Međutim, to ne nalaže takvu obvezu u svakom slučaju. To znači da inspektor mora na bilo koji način, po mogućnosti ponovnim obilaskom, provjeriti jesu li nedostaci otklonjeni prije isplovljenja.

2. Primjena glavnih kriterija

Prilikom procjene o tome jesu li utvrđeni nedostaci na brodu dovoljno ozbiljni da mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda, inspektor mora procijeniti:

1. ima li brod odgovarajuće valjane isprave;

2. ima li brod posadu u skladu s dokumentom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu.

Za vrijeme inspekcijskog pregleda inspektor mora procijeniti jesu li brod i/ili posada sposobni:

3. sigurno ploviti tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

4. sigurno postupati s teretom, prevoziti teret i nadgledati stanje tereta tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

5. sigurno upravljati strojarnicom tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

6. održavati odgovarajući pogon i kormilarenje tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

7. učinkovito ugasiti požar u bilo kojem dijelu broda tijekom sljedećeg putovanja;

8. brzo i sigurno napustiti brod te po potrebi izvesti spašavanje tijekom sljedećeg putovanja;

9. sprečavati onečišćenje okoliša tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

10. održavati odgovarajući stabilitet tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

11. održavati odgovarajuću vodonepropusnost tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

12. održavati vezu u slučaju opasnosti, ako je potrebno, tijekom sljedećeg putovanja;

13. osigurati sigurne i zdrave uvjete na brodu tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

14. osigurati što više informacija u slučaju nesreće.

Ako je odgovor na bilo koju od navedenih procjena negativan, uzimajući u obzir sve utvrđene nedostatke, potrebno je ozbiljno razmotriti mjeru zabrane plovidbe broda. Kombinacija manjih nedostataka također može biti razlog za zabranu plovidbe broda.

3. Radi lakšeg korištenja navedenih smjernica za inspektore, slijedi popis nedostataka koji se smatraju toliko ozbiljnima da mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda, a razvrstani su prema odgovarajućim konvencijama i/ili kodeksima. Taj popis nije potpun.

3.1. Općenito

Nedostatak valjanih isprava, zapisa i knjiga propisanih odgovarajućim pravnim aktima. Međutim, brodovi koji plove pod zastavom država koje nisu potpisnice odgovarajuće konvencije ili nisu provele neke druge odgovarajuće pravne akte, nemaju pravo imati svjedodžbe predviđene Konvencijom ili drugim odgovarajućim pravnim aktima. Zato nedostatak potrebnih svjedodžbi sam po sebi ne bi trebao biti razlog za zaustavljanje tih brodova; međutim, primjenom klauzule »bez povoljnijih uvjeta« zahtijeva se da brod u osnovi ispunjava odredbe prije isplovljenja.

3.2. Područja prema SOLAS 74

1. Neispravan rad porivnih i drugih bitnih strojeva te električnih instalacija.

2. Nedovoljna čistoća strojarnice, prevelika količina mješavine zauljenih voda u kaljužama, izolacija cijevi, uključujući ispušne cijevi u strojarnici, onečišćena uljem, neispravan rad kaljužnih pumpnih uređaja.

3. Neispravan rad generatora za slučaj nužde, rasvjete, akumulatora i sklopki.

4. Neispravan rad glavnog i pomoćnog kormilarskog uređaja.

5. Nedostatak, nedovoljan kapacitet ili vrlo loše stanje osobnih sredstava za spašavanje, plovila za preživljavanje i uređaja za spuštanje.

6. Nedostatak, neusklađenost ili vrlo loše stanje sustava za otkrivanje požara, protupožarnog alarma, opreme za gašenje požara, stabilnih uređaja za gašenje požara, ventilacijskih ventila, protupožarnih zaklopki, naprava za brzo zatvaranje, toliko da ne mogu ispunjavati svoju namjenu.

7. Nedostatak, vrlo loše stanje ili neispravan rad protupožarne zaštite na prostoru teretne palube na tankerima.

8. Nedostatak, neusklađenost ili oštećenost svjetala, oznaka ili zvučnih signala.

9. Nedostatak ili neispravan rad radioopreme za opasnost i sigurnost.

10. Nedostatak ili neispravan rad navigacijske opreme, uzimajući u obzir odredbe iz pravila V/16.2 Konvencije SOLAS 74.

11. Nedostatak ispravljenih pomorskih navigacijskih karata i/ili svih drugih odgovarajućih navigacijskih publikacija potrebnih za planirano putovanje, uzimajući u obzir da se pomorske karte mogu zamijeniti tipno odobrenim sustavom za prikaz elektroničkih pomorskih karata i pridruženih podataka (ECDIS), koji se temelji na službenim podacima.

12. Nedostatak neiskreće ispušne ventilacije u pumpnim stanicama za teret.

13. Velike nepravilnosti u pogledu radnih zahtjeva, kao što je navedeno u odjeljku 5.5. Dodataka I. Pariškog memoranduma.

14. Broj, sastav ili svjedodžbe posade nisu u skladu s dokumentom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu.

15. Neprovođenje programa proširenih pregleda u skladu s pravilom 2. iz poglavlja XI. Konvencije SOLAS 74.

3.3. Područja prema Kodeksu IBC

1. Prijevoz tvari koja nije navedena u Svjedodžbi o sposobnosti ili nepotpuni podaci o teretu.

2. Nedostatak ili oštećenje visokotlačnih sigurnosnih naprava.

3. Električne instalacije same po sebi nisu sigurne ili ne odgovaraju zahtjevima iz kodeksa.

4. Izvori zapaljenja na opasnim mjestima.

5. Kršenje posebnih odredaba.

6. Prekoračenje najveće dopuštene količine tereta po tanku.

7. Nedovoljna toplinska zaštita osjetljivih proizvoda.

3.4. Područja prema Kodeksu IGC

1. Prijevoz tvari koja nije navedena u Svjedodžbi o sposobnosti ili nepotpuni podaci o teretu.

2. Nedostaju naprave za zatvaranje u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama.

3. Pregrada nije plinonepropusna.

4. Neispravne zračne brane.

5. Nedostaju ili su neispravni ventili za brzo zatvaranje.

6. Nedostaju ili su neispravni sigurnosni ventili.

7. Električne instalacije same po sebi nisu sigurne ili ne odgovaraju zahtjevima iz kodeksa.

8. Ne rade ventilatori u prostorima tereta.

9. Ne rade tlačni alarmi u teretnim tankovima.

10. Neispravan uređaj za otkrivanje plina i/ili uređaj za otkrivanje otrovnog plina.

11. Prijevoz tvari koje treba zabraniti, bez valjane potvrde o zabrani.

3.5. Područja prema LL 66

1. Velike oštećene ili korodirane ili udubljene površine na oplati i pripadajućim ukrepama na palubi i trupu, koje utječu na sposobnost broda za plovidbu ili na izdržljivost lokalnih opterećenja, ako nisu obavljeni privremeni popravci radi plovidbe do luke u kojoj će se obaviti trajni popravci.

2. Utvrđen nedovoljan stabilitet.

3. Nedostatak odgovarajućih i pouzdanih informacija u propisanom obliku koje brzo i jednostavno omogućuju zapovjedniku da organizira ukrcaj i balastiranje broda tako da se održi sigurna stabilnost u svim fazama i u različitim uvjetima plovidbe, te da se izbjegne pojava svih neprihvatljivih opterećenja brodske konstrukcije.

4. Nedostatak, znatno oštećenje ili neispravnost naprava za zatvaranje, uređaja za zatvaranje grotala te vodonepropusnih vrata.

5. Prekrcanost.

6. Nedostaju oznake gaza ili su nečitljive.

3.6. Područja prema MARPOL 73/78, Prilog I.

1. Nedostatak, znatno oštećenje ili neispravan rad opreme za filtriranje zauljenih voda, sustava za nadzor i kontrolu ispuštanja ulja ili alarmnog uređaja 15 ppm.

2. Preostali kapacitet tanka za zauljene mješavine i/ili tanka za uljne ostatke nije dovoljan za planirano putovanje.

3. Nema knjige o uljima.

4. Ugrađen nedopušteni obilazni(bypass) izljev.

5. Dokumentacija s izvještajem o pregledu nedostaje ili nije u skladu s pravilom 13G(3)(b) MARPOL 73/78.

3.7. Područja prema MARPOL 73/78,Prilog II.

1. Nedostaje priručnik P&A.

2. Teret nije kategoriziran.

3. Nedostaje knjiga o teretu.

4. Prijevoz uljevitih tvari bez ispunjavanja zahtjeva ili bez odgovarajuće izmijenjene i dopunjene svjedodžbe.

5. Ugrađen nedopušteni obilazni (bypass) izljev.

3.8. Područja prema MARPOL 73/78, Prilog V.

1. Nedostaje plan upravljanja smećem.

2. Nedostaje knjiga o smeću.

3. Osoblje na brodu nije upoznato sa zahtjevima o odlaganju/izbacivanju iz plana upravljanja smećem.

3.9. Područja prema STCW 78/95 i Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca

1. Pomorcima nedostaje svjedodžba, odgovarajuća svjedodžba, valjana dozvola ili ne mogu dokazati na temelju isprava da su upravi države zastave podnijeli zahtjev za ovlaštenje.

2. Dokaz da je svjedodžba dobivena prijevarom ili da vlasnik svjedodžbe nije osoba kojoj je svjedodžba prvotno izdana.

3. Nisu ispunjeni važeći zahtjevi uprave države zastave u vezi s najmanjim brojem članova posade za sigurnu plovidbu.

4. Organizacija palubne straže i straže u stroju nije u skladu sa zahtjevima koje je za brod odredila uprava države zastave.

5. U straži nedostaje osoba osposobljena za upravljanje opremom bitnom za sigurnost plovidbe, sigurnost radioveze ili za sprečavanje onečišćenja mora.

6. Nedostaje dokaz stručne osposobljenosti za zaduženja pomoraca u pogledu sigurnosti broda i sprečavanja onečišćenja.

7. Za prvu stražu na početku putovanja i za sljedeće smjene straže, nije moguće osigurati osobe dovoljno odmorne i općenito sposobne za rad.

3.10. Područja prema konvencijama ILO

1. Nedovoljno hrane za plovidbu do sljedeće luke.

2. Nedovoljno pitke vode za plovidbu do sljedeće luke.

3. Izrazito nehigijenski uvjeti na brodu.

4. Nema grijanja u prostorijama nastambi na brodu koji plovi u područjima s vrlo niskim temperaturama.

5. Slaba ventilacija u prostorijama nastambi na brodu.

6. Prolazi/nastambe zakrčeni smećem, opremom ili teretom ili drugi opasni uvjeti u prolazima/nastambama.

7. Jasni dokazi da su osoblju na straži i drugom osoblju zaduženom za prvu stražu i sljedeće smjene, smanjene sposobnosti zbog umora.

3.11. Slučajevi koji ne moraju biti razlog zadržavanja broda, ali u kojima se npr. moraju privremeno obustaviti postupci s teretom.

Neispravan rad (ili održavanje) sustava inertnog plina, opreme ili strojeva povezanih s teretom smatra se dovoljnim razlogom za zaustavljanje postupaka s teretom

DODATAK XI.

ZAHTJEVI ZA INSPEKTORE

u svezi članka 52. stavak 3.

1. Iskaznica inspektora i ovlaštenje za obavljanje određenih inspekcijskih poslova sadrži najmanje sljedeće obvezne podatke:

– naziv tijela koje je izdalo iskaznicu

– ime i prezime inspektora/ovlaštenog djelatnika

– fotografiju inspektora/ovlaštenog djelatnika ne stariju od šest mjeseci

– potpis inspektora/ovlaštenog djelatnika

– izjavu da je inspektor/ovlašteni djelatnik ovlašten obavljati inspekcijske preglede sukladno određenim zakonima i propisima.

2. Oblik značke:

Značka je okružena hrvatskim pleterom u zlatnoj boji.

U središtu značke, na poniklenoj podlozi (prikaz valova) smješteni su pozlaćeni upravni simboli pomorske uprave – dva ukrižana sidra i grb Republike Hrvatske, koji je izveden u crvenom i bijelom emajlu.

Na poniklenoj lenti koja uokviruje polje značke i djelomično pokriva pleter ispisan je tekst u plavom emajlu: Republika Hrvatska, Inspekcija sigurnosti plovidbe, Republic of Croatia i Maritime Safety Inspection.

Ispod sidara nalazi se ponikleno polje u kojem je plavim emajlom ispisan troznamenkasti broj.

Na poleđini značke nalazi se lisnata opruga od perne bronce.

3. Izgled značke prikazan je na sljedećoj slici:

DODATAK XII.

FUNKCIJE BAZE PODATAKA INSPEKCIJSKIH PREGLEDA

(iz članka 64.A stavka 1.)

1. Baza podataka inspekcijskih pregleda mora imati barem ove funkcije:

– sadržavati podatke o inspekcijskim pregledima članica Pariškog memoranduma,

– pružati podatke o rizičnom profilu broda i o brodovima koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled,

– izračunavati obveze pojedine države članice u pogledu inspekcijskih pregleda,

– osigurati bijelu, sivu i crnu listu država zastave, iz članka 55. stavka 1.,

– pružati podatke o rezultatima kompanija,

– odrediti elemente rizičnih područja koje treba provjeriti prilikom svakog inspekcijskog pregleda.

2. Baza podataka inspekcijskih pregleda mora imati mogućnost prilagodbe budućem razvoju i mogućnost povezivanja s drugim bazama podataka Zajednice o pomorskoj sigurnosti, uključujući SafeSeaNet, koje pružaju podatke o stvarnom pristajanju brodova u lukama država članica, te s odgovarajućim nacionalnim informacijskim sustavima.

3. Predviđena je hiperveza između baze podataka inspekcijskih pregleda i informacijskog sustava Equasis.Ministarstvo mora poticati inspektore na korištenje javnih i privatnih baza podataka o inspekcijskim pregledima brodova, koje su dostupne preko informacijskog sustava Equasis.

DODATAK XIII.

OBJAVA INFORMACIJA O ZABRANI ISPLOVLJENJA I INSPEKCIJSKIM PREGLEDIMA U LUKAMA I SIDRIŠTIMA

(u svezi članka 64.)

I. Informacija objavljena mora sadržavati sljedeće:

– ime broda;

– IMO broj;

– vrstu broda;

– bruto tonažu (BT);

– godinu gradnje kako je utvrđeno na temelju datuma navedenog u brodskim svjedodžbama o sigurnosti;

– ime i adresa vlasnika ili kompanije broda;

– u slučaju kada brodovi prevoze tekuće ili krute terete u razlivenom/rasutom stanju, ime i adresu unajmitelja odgovornog za odabir broda i vrstu ugovora o najmu;

– zastavu broda;

– klasifikacijko društvo ili klasifikacijska društva, kada je primjenjivo, koje(a) je/su izdalo(a) svjedodžbu o klasi, ako postoji;

– klasifikacijko društvo ili klasifikacijska društva i/ili neka druga strana koja je/su izdala svjedodžbe brodu u ime države zastave, sukladno primjenjivim međunarodnim konvencijama, navodeći naziv izdanih svjedodžbi;

– luku i datum posljednjeg proširenog inspekcijskog pregleda navodeći, kada je primjereno, je li izrečena mjera zabrane isplovljenja;

– luku i datum posljednjeg specijalnog pregleda i naziv organizacije koja je obavila pregled;

– broj zabrana isplovljenja tijekom prethodna 24 mjeseca;

– državu i luku zaustavljanja;

– datum ukidanja zabrane isplovljenja;

– trajanje zabrane isplovljenja, u danima;

– broj utvrđenih nedostataka i razloga za zaustavljanje, navedeni jasno i nedvosmisleno;

– opis poduzetih mjera od strane nadležnih vlasti i, kada je primjenjivo, od strane klasifikacijskog društva nakon zabrane isplovljenja;

– ako je brodu određena mjera odbijanja uplovljenja u luke Memoranduma, razlog za izrečenu mjeru, na jasan i nedvosmislen način;

– napomenu, kada je primjenjivo, je li klasifikacijsko društvo ili drugo privatno tijelo koje je obavilo pregled odgovorno za nedostatke koji su, sami ili u kombinaciji, doveli do zaustavljanja broda;

– opis poduzetih mjera u slučaju kada je brodu bilo dopušteno da proslijedi do najbližeg odgovarajućeg brodogradilišta ili je brodu bila izrečena mjera odbijanja uplovljenja u luke Memoranduma.

II. Informacije u svezi pregledanih brodova koje se objavljuju u skladu s člankom 64. stavak 2. moraju sadržavati sljedeće:

– ime broda;

– IMO broj;

– vrstu broda;

– bruto tonažu (BT);

– godinu gradnje;

– ime i adresa vlasnika ili kompanije broda;

– u slučaju kada brodovi prevoze tekuće ili krute terete u razlivenom/rasutom stanju, ime i adresu unajmitelja odgovornog za odabir broda i vrstu ugovora o najmu;

– zastavu broda;

– klasifikacijko društvo ili klasifikacijska društva, kada je primjenjivo, koje(a) je/su izdalo(a) svjedodžbu o klasi, ako postoji;

– klasifikacijko društvo ili klasifikacijska društva i/ili neka druga strana koja je/su izdala svjedodžbe brodu u ime države zastave, sukladno primjenjivim međunarodnim konvencijama, navodeći naziv izdanih svjedodžbi;

– državu, luku i datum inspekcijskog pregleda;

– broj i prirodu nedostataka.

DODATAK XIV.

PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJU EUROPSKOJ KOMISIJI ZBOG PRAĆENJA PRIMJENE

Članak 65.

1. Svake godine Ministarstvo će do 1. travnja dostaviti Europskoj komisiji sljedeće podatke za prethodnu godinu:

1.1. Broj inspektora zaposlenih u Ministarstvu koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora nad stranim brodovima u okviru nadzora države luke.

Ovi podaci dostavljaju se Europskoj komisiji koristeći sljedeći tablični predložak.[1]

LUKA/PODRUČJE

BROJ INSPEKTORA S PUNIM RADNIM VREMENOM

BROJ INSPEKTORA SA SKRAĆENIM RADNIM VREMENOM(1)

UKUPAN BROJ INSPEKTORA U ODNOSU NA PUNO RADNO VRIJEME

Luka X,

Luka Y,

Ukupno

1.2. Ukupan broj uplovljenja individualnih brodova u luke na razini države.

2. Ministarstvo će:

a) svakih šest mjeseci dostaviti Europskoj komisiji popis kretanja individualnih brodova, osim trajekata na redovnim linijama, koji su uplovili u hrvatske luke, koji će sadržavati IMO broj svakog broda i datum dolaska; ili

b) dostaviti u Sirenac IMO brojeve i datum dolaska brodova, osim trajekata na redovnim linijama, koji dnevno uplovljavaju u hrvatske luke.

Ministarstvo će dostaviti Europskoj komisiji popis trajekata na redovnim linijama navedenim u točkama a) i b), najkasnije šest mjeseci nakon primjene ovog Dodatka, a nakon toga prilikom svake promjene na tim linijama

1. Svake godine države članice moraju dostaviti Komisiji sljedeće podatke iz prethodne godine najkasnije do 1. travnja.

1.1. Broj inspektora koji djeluju u njihovo ime u okviru nadzora države luke

Ti se podaci moraju dostaviti Komisiji na sljedećem obrascu (-1, -2).

Luka/područje

Broj inspektora s punim radnim vremenom (A)

Broj honorarnih inspektora (B)

Zamjena (B) s punim radnim vremenom

(C)

Ukupno

(A+C)

Luka X/ili

Područje X...

Luka X/ili

Područje X...

UKUPNO

1.2. Ukupni broj pojedinačnih brodova koji su uplovili u luke na nacionalnoj razini. Taj podatak je broj brodova obuhvaćenih ovim Pravilnikomkoji su uplovili u luke, pri čemu se računaju samo jedanput.

2. Ministarsvo mora:

(a) dostaviti Komisiji svakih šest mjeseci popis pristajanja pojedinačnih brodova, osim putničkih i teretnih trajekata na redovitim linijama, koji su uplovili u njihove luke ili koji su obavijestili lučke vlasti ili tijela o dolasku na sidrište, navodeći za svako kretanje broda njegov identifikacijski broj IMO, datum dolaska i luku. Popis se dostavlja u obliku proračunske tablice koja omogućuje automatsko pretraživanje i obradu navedenih podataka. Popis se dostavlja u roku od 4 mjeseca od završetka razdoblja na koje se podaci odnose;

i

(b) dostaviti Komisiji odvojene popise redovitih putničkih trajektnih linija i redovitih teretnih trajektnih linija iz točke (a) najkasnije šest mjeseci od provedbe ovog Pravilnika, a nakon toga svaki put kad nastanu promjene u tim linijama. Popis sadrži za svaki brod identifikacijski broj IMO, ime i liniju na kojoj plovi. Popis se dostavlja u obliku proračunske tablice koja omogućuje automatsko pretraživanje i obradu navedenih podataka.

1 – Ako inspekcijski pregledi koji se obavljaju u okviru nadzora države luke predstavljaju samo dio rada inspektora, ukupni broj inspektora mora se zamijeniti jednakovrijednim brojem inspektora s punim radnim vremenom. Ako isti inspektor radi u nekoliko luka ili geografskih područja, treba izračunati odgovarajući ekvivalent honorarnih inspektora u svakoj luci.

2 – Ovi podaci moraju se dostaviti na nacionalnoj razini i za svaku luku u dotičnoj državi članici. U smislu ovog Dodataka, luka je pojedina luka ili geografsko područje kojim se bavi jedan inspektor ili skupina inspektora, a prema potrebi obuhvaća nekoliko pojedinačnih luka.

Članak 48.

Iza Dodatka XXII dodaju se novi XXVIII i XXIX koji glase:

DODATAK XXVIII

KRITERIJI U VEZI S DRŽAVOM ZASTAVE

(iz članka 50. stavka 3. točka a.)

1. Rezultati države zastave računaju se pomoću standardne formule za statističke proračune u kojima su određene vrijednosti fiksne. Granice između crne i sive te sive i bijele određene su ovim formulama:

μcrna_siva = N · p + 0,5 + z√N · p(1 – p)

μbijela_siva = N · p – 0,5 – z√N · p(1 – p)

pri čemu je:

N broj inspekcijskih pregleda

p dopustiva granica zadržavanja

z kritična vrijednost normalne razdiobe (1,645 za razinu pouzdanosti od 95 %)

2. Formule navedene u točki 1. daju dopušteni broj zadržavanja za crnu ili bijelu listu. Broj zaustavljanja iznad granice između crne i sive znači lošije od prosjeka te se stoga mora razvrstati u crnu listu, a broj zaustavljanja ispod granice između bijele i sive znači bolje od prosjeka te se stoga mora razvrstati u bijelu listu. Kada je broj zaustavljanja za određenu državu zastave između navedene dvije granice, država zastave razvrstava se u sivu listu.

3. Radi usporedbe rezultata država zastave na crnoj, sivoj ili bijeloj listi, izračun se ponavlja podešavanjem p u formulama iz točke 1.

4. Kako bi se rezultati države zastave mogli usporediti, upotrebljava se faktor prekoračenja (EF). EF označava se koliko puta p mora promijeniti i ponovno izračunati dok se broj zadržavanja za pojedinu državu zastave ne izjednači s graničnim vrijednostima. Svako povećanje ili smanjenje p od 3 % odgovara cijelom jednom EF-bodu. Za države zastave razvrstane u sivu listu, EF se računa pomoću ove formule:

          (Zaustavljanja zastave – μbijela_siva)
EF =    __________________________
                (μcrna_siva – μbijela_siva)

5. Za razvrstavanje država zastave na crnoj listi u one vrlo visokog rizika, visokog rizika, srednjeg do visokog ili srednjeg rizika, uzimaju se u obzir sljedeće vrijednosti EF:

EF = 4,01 i više znači vrlo visoki rizik

EF = 3,01 do 4,00 znači visoki rizik

EF = 2,01 do 3,00 znači srednji do visoki rizik

EF = 1,01 do 2,00 znači srednji rizik.

DODATAK XXIX

KRITERIJI U VEZI S REZULTATIMA KOMPANIJE

(iz članka 50. stavka 3. točka b.)

1. Indeks zaustavljanja

Indeks zaustavljanja je omjer broja zaustavljanja svih brodova u floti neke kompanije i broja inspekcijskih pregleda svih brodova u floti te kompanije u prethodnih 36 mjeseci, u odnosu na prosječni omjer zaustavljanja za sve brodove pregledane u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks zaustavljanja smatra se prosječnim ako je unutar granice od 2 posto bodova iznad ili ispod prosječnog omjera zaustavljanja za sve brodove pregledane u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks zaustavljanja smatra se iznad prosjeka ako je više od 2 posto bodova iznad prosječnog omjera zaustavljanja za sve brodove pregledane u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks zaustavljanja smatra se ispod prosjeka ako je više od 2 posto bodova ispod prosječnog omjera zaustavljanja za sve brodove pregledane u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks zaustavljanja za neku kompaniju smatra se iznad prosjeka bez obzira na sve druge rezultate inspekcijskog pregleda ako je u prethodnih 36 mjeseci bilo kojem brodu u floti te kompanije izdan nalog o zabrani uplovljavanja u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

2. Indeks nedostataka

Indeks nedostataka je omjer ukupnih bodova svih nedostataka svih brodova u floti neke kompanije i broja inspekcijskih pregleda svih brodova u floti te kompanije u prethodnih 36 mjeseci, u odnosu na prosječni omjer nedostataka za sve brodove pregledane u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

U smislu prvog podstavka, nedostaci koji se odnose na ISM Kodeks vrijede 5 bodova, a svi drugi nedostaci vrijede 1 bod. Prosječan omjer nedostataka unutar područja obuhvaćenog Pariškim memorandumom računa se uzimajući u obzir prosječnu pojavu nedostataka koji se odnose na ISM Kodeks i svih drugih nedostataka po inspekcijskom pregledu.

Indeks nedostataka smatra se prosječnim ako je unutar granice od 2 posto bodova iznad ili ispod izračunatog prosjeka nedostataka u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks nedostataka smatra se iznad prosjeka ako je više od 2 posto bodova iznad izračunatog prosjeka nedostataka u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

Indeks nedostataka smatra se ispod prosjeka ako je više od 2 posto bodova ispod izračunatog prosjeka nedostataka u području Pariškog memoranduma tijekom prethodnih 36 mjeseci.

3. Matrica rezultata kompanije

Rezultati kompanije klasificiraju se na sljedeći način:

Indeks zaustavljanja

Indeks nedostataka

Rezultati kompanije

iznad prosjeka

iznad prosjeka

vrlo niski

iznad prosjeka

prosječan

niski

iznad prosjeka

ispod prosjeka

prosječan

iznad prosjeka

ispod prosjeka

iznad prosjeka

prosječan

prosječan

srednji

prosječan

ispod prosjeka

ispod prosjeka

prosječan

ispod prosjeka

ispod prosjeka

visoki

Za kompanije koje nemaju pregledanih brodova ili ako nije kompanija me mora imati IMO broj, smatrat će se da ima srednje rezultate.

Članak 49.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/10-02/88

Urbroj: 530-04-10-2

Zagreb, 31. prosnica 2010.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.

[1](1) Kada inspekcijski pregledi koji se obavljaju u okviru nadzora države luke predstavljaju samo dio inspekcijskog posla, ukupan broj inspektora potrebno je pretvoriti u broj inspektora koji odgovara broju inspektora s punim radnim vremenom.

Ove informacije potrebno je dati na razini države za sve luke.Za potrebe ovog Dodatka, pojam luke obuhvaća pojedinačnu luku i zemljopisno područje koje pokriva inspektor ili tim inspektora, koje može uključivati i više luka gdje je primjenjivo. Isti inspektor može raditi u više od jedne luke/zemljopisnog područja.