Uredba o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika

NN 37/2011, Uredba o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

851

Na temelju članka 10. stavka 2. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 79/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. veljače 2011. godine donijela

UREDBU

O SKUPNOM IZUZEĆU VERTIKALNIH SPORAZUMA IZMEĐU PODUZETNIKA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Uredbe

Članak 1.

Ovom Uredbom određuju se uvjeti koje vertikalni sporazumi između poduzetnika moraju sadržavati, te ograničenja ili uvjeti koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati kako bi se mogli skupno izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Zakon).

Značenje pojmova

Članak 2.

U smislu ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

a) vertikalni sporazum je ugovor, pojedina odredba ugovora, usmeni ili pisani dogovor, te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika, koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, sklopljeni između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, a kojima se uređuju uvjeti pod kojima sudionici sporazuma mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određene robe i/ili usluge;

b) vertikalno ograničenje je ograničenje tržišnog natjecanja sadržano u vertikalnom sporazumu koje je obuhvaćeno člankom 8. stavkom 1. Zakona;

c) poduzetnik je osoba iz članka 3. Zakona;

d) poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika ili povezani poduzetnici koji se smatraju jednim gospodarskim subjektom su poduzetnici iz članka 4. Zakona;

e) proizvod je pravnotehnički izraz za robe i/ili usluge;

f) zamjenski proizvod (supstitut) je proizvod koji s obzirom na svoje bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača može zamijeniti drugi (mjerodavni) proizvod i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu kupca i/ili potrošača;

g) konkurent je zajednički naziv za stvarne ili potencijalne konkurente;

h) stvarni konkurent je poduzetnik koji djeluje na istom mjerodavnom tržištu;

i) potencijalni konkurent je poduzetnik koji bi mogao, ukoliko ne postoji pojedini ili više vertikalnih sporazuma na mjerodavnom tržištu, u slučaju malog, ali trajnog povećanja cijena, u kratkom roku izvršiti potrebna dodatna ulaganja i ući na to mjerodavno tržište, odnosno osigurati potrebne troškove prelaska s drugog mjerodavnog tržišta na to mjerodavno tržište;

j) kupac je poduzetnik koji od dobavljača kupuje proizvod radi njegove ugradnje u novi proizvod koji taj kupac proizvodi, i/ili kupuje proizvod od dobavljača u svrhu njegove daljnje preprodaje drugom kupcu ili prodaje krajnjem korisniku, odnosno potrošaču,

k) neizravni kupac je poduzetnik koji nije sudionik vertikalnog sporazuma, a kupuje robe i/ili usluge što su predmet sporazuma, od kupca koji je sudionik vertikalnog sporazuma,

l) potrošač je fizička osoba koja kupuje, odnosno koristi ili bi u nekoj određenoj situaciji mogao koristiti, mjerodavni proizvod;

m) mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području, u smislu članka 7. stavka 1. Zakona i odredaba Uredbe o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta.

Vertikalni sporazumi na koje se primjenjuje skupno izuzeće

Članak 3.

(1) Skupna izuzeća primjenjuju se na vertikalne sporazume iz članka 10. stavka 2. točke 1. Zakona, koja sadrže određena vertikalna ograničenja, a posebno na:

a) sporazume o isključivoj distribuciji,

b) sporazume o selektivnoj distribuciji,

c) sporazume o isključivoj kupnji,

d) sporazume o isključivoj opskrbi,

e) sporazume o franšizi, osim na sporazume o industrijskoj (tehnološkoj) franšizi koji se odnose na proizvodnju proizvoda ili na tehnološki proces u proizvodnji tih proizvoda.

f) sporazume koji sadrže odredbe kojima se kupcu ustupaju ili daju na korištenje prava intelektualnog vlasništva, pod uvjetom da te odredbe ne čine primarni cilj takvih sporazuma, te da su u izravnoj vezi s uporabom, prodajom i/ili preprodajom ugovorenih proizvoda od strane izravnih ili neizravnih kupca.

(2) Sporazum o isključivoj distribuciji iz stavka 1. točke a) ovoga članka je vertikalni sporazum kojim se dobavljač obvezuje prodati proizvode koji su predmet sporazuma samo jednom distributeru odabranom na određenom području ili posebno određenoj grupi kupaca koja je isključivo dodijeljena tom distributeru.

(3) Sporazum o selektivnoj distribuciji iz stavka 1. točke b) ovoga članka je vertikalni sporazum kojim se dobavljač obvezuje posredno ili neposredno prodati proizvode koji su predmet sporazuma, samo distributerima izabranim na temelju transparentnih, posebnih kriterija, a distributeri se obvezuju da neće prodavati te proizvode neovlaštenim distributerima.

(4) Sporazum o isključivoj kupnji iz stavka 1. točke c) ovoga članka vertikalni je sporazum kojim se kupac neposredno ili posredno obvezuje nabavljati proizvode, koji su predmet sporazuma, samo od određenog dobavljača.

(5) Sporazum o isključivoj opskrbi iz stavka 1. točke d) ovoga članka je vertikalni sporazum kojim se dobavljač neposredno ili posredno obvezuje prodavati proizvode, koji su predmet sporazuma, samo jednom kupcu na području Republike Hrvatske u svrhu specifične uporabe ili daljnje prodaje.

(6) Sporazum o franšizi iz stavka 1. točke e) ovoga članka je vertikalni sporazum u kojima jedan poduzetnik (davatelj franšize) daje drugome (primatelj franšize), u zamjenu za izravnu ili neizravnu financijsku naknadu, pravo na iskorištavanje franšize, tj. paketa industrijskog ili intelektualnog prava vlasništva u svrhu prodaje određene vrste proizvoda. Paket industrijskog ili intelektualnog vlasništva odnosi se na ime i zaštitni znak, trgovački znak, posebna znanja i iskustvo (know-how), modele, dizajn, autorska prava, tehnološko znanje ili patente koji će se koristiti za daljnju prodaju proizvoda, koji su predmet sporazuma, krajnjim korisnicima.

Vertikalni sporazumi na koje se ne primjenjuje skupno izuzeće

Članak 4.

Temeljem ove Uredbe ne mogu biti izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. Zakona:

a) vertikalni sporazumi koji nisu usklađeni s ovom Uredbom,

b) vertikalni sporazumi na koje se isključivo primjenjuju drugi propisi o skupnom izuzeću iz članka 10. stavka 2. Zakona.

II. UVJETI KOJE VERTIKALNI SPORAZUM MORA SADRŽAVATI

Tržišni udjel

Članak 5.

(1) Skupno izuzeće za sporazume iz članka 3. ove Uredbe, primjenjuje se pod uvjetom da tržišni udjel dobavljača na mjerodavnom tržištu, na kojem prodaje proizvode koji su predmet sporazuma, nije veći od 30%, te da tržišni udjel kupca na mjerodavnom tržištu na kojem kupuje proizvode koji su predmet sporazuma, nije veći od 30%.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, skupno izuzeće iz članka 3. ove Uredbe primjenjuje se na vertikalne sporazume sklopljene između više sudionika, u kojima jedan poduzetnik koji je sudionik tog sporazuma kupuje proizvod, koji je predmet sporazuma od drugog sudionika sporazuma i taj proizvod prodaje trećem sudioniku sporazuma, pod uvjetom da tržišni udjel poduzetnika sudionika sporazuma, koji kupuje i prodaje proizvod koji je predmet sporazuma, i na mjerodavnom tržištu na kojem kupuje proizvod, i na mjerodavnom tržištu na kojem prodaje proizvod nije veći od 30%.

Izračun tržišnog udjela

Članak 6.

(1) Tržišni udjel dobavljača na mjerodavnom tržištu, u smislu članka 5. stavka 1. ove Uredbe, izračunava se na temelju podataka iz prethodne kalendarske godine o udjelu dobavljača u ukupnoj vrijednosti svih prodanih proizvoda koji su predmet sporazuma.

(2) Tržišni udjel kupca na mjerodavnom tržištu, u smislu članka 5. stavka 1. ove Uredbe, izračunava se na temelju podataka iz prethodne kalendarske godine o udjelu kupca u ukupnoj vrijednosti svih kupljenih proizvoda koji su predmet sporazuma.

(3) Tržišnom udjelu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pribraja se ukupan iznos vrijednosti kupljenih i/ili prodanih proizvoda njegovih povezanih poduzetnika koji su oni, u prethodnoj kalendarskoj godini, ostvarili na tržištu proizvoda koji su predmet sporazuma.

(4) Iznosi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka umanjuju se za iznose pristojbi i poreza.

(5) U slučaju da udio dobavljača i/ili kupca u ukupnoj vrijednosti prodanih i/ili kupljenih proizvoda koji su predmet proizvoda iz ovoga članka nije poznat, za utvrđivanje njihovog tržišnog udjela mogu se koristiti i drugi raspoloživi tržišni podaci, uključujući i količinu prodanih, odnosno kupljenih proizvoda na tržištu, osim ako poduzetnik nije obavljao djelatnost na mjerodavnom tržištu u financijskoj godini koja prethodi sklapanju sporazuma.

(6) Ako tržišni udjel poduzetnika u trenutku sklapanja sporazuma nije veći od 30%, a naknadno se poveća iznad tog iznosa, ne više od 35%, skupno izuzeće će se primjenjivati tijekom razdoblja od dvije uzastopne kalendarske godine koje slijede godinu u kojoj je prvi put povećan iznos tržišnog udjela iznad 30%.

(7) Ako tržišni udjel u trenutku sklapanja sporazuma nije veći od 30% ali se naknadno poveća na više od 35%, skupno izuzeće će se nastaviti primjenjivati u razdoblju od jedne kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je tržišni udjel prvi put povećan iznad 35%.

(8) Skupno izuzeće u smislu stavaka 7. i 8. ovoga članka ne može se kumulirati u svrhu produljenja vremenskog razdoblja skupnog izuzeća na više od dvije kalendarske godine.

(9) Tržišni udjel povezanih poduzetnika iz stavka 3. ovoga članka podijelit će se na jednake dijelove između tih poduzetnika.

Ukupni godišnji prihod za određene vertikalne sporazume

Članak 7.

(1) Skupno izuzeće iz ove Uredbe primjenjuje se i na vertikalne sporazume sklopljene između interesnih udruženja poduzetnika i članova tih udruženja, kao i između interesnih udruženja poduzetnika i njihovih dobavljača, pod uvjetom da su svi njihovi članovi prodavatelji u djelatnosti trgovine na malo, te da niti jedan pojedini član interesnog udruženja poduzetnika, zajedno s njegovim povezanim poduzetnicima, ne ostvaruje ukupni godišnji prihod veći od 50 milijuna kuna.

(2) Skupno izuzeće iz ove Uredbe primjenjuju se i na vertikalne sporazume sklopljene između poduzetnika koji su konkurenti pod uvjetnom da sporazum ne jamči jednaka prava i obveze svakoj od strana, u slučajevima kada je:

a) dobavljač ujedno proizvođač i distributer proizvoda, a kupac distribuira te proizvode ali ne proizvodi te proizvode ili njihove supstitute, odnosno nije mu konkurent na razini proizvodnje,

b) dobavljač davatelj usluga na nekoliko trgovinskih razina, a kupac prodaje robe i/ili pruža usluge u djelatnosti trgovine na malo, ali nije konkurent dobavljaču na razini trgovine na kojoj kupuje usluge koji su predmet sporazuma,

c) ako kupac ima ukupni godišnji prihod koji nije veći od 50 milijuna kuna.

Izračun ukupnog godišnjeg prihoda

Članak 8.

(1) U smislu članka 7. ove Uredbe ukupni godišnji prihod izračunava se kao ukupan godišnji prihod koji je poduzetnik ostvario tijekom financijske godine koja prethodi sklapanju sporazuma i kojem se pribraja ukupan godišnji prihod njegovih povezanih poduzetnika.

(2) Ukupan prihod od prodaje proizvoda između sudionika vertikalnog sporazuma i s njim povezanih poduzetnika i između samih povezanih poduzetnika ne uzima se u obzir kod izračuna ukupnoga godišnjeg prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prihod iz stavaka 1. i 2. ovoga članka umanjuje se za iznose pristojbi i poreza.

(4) Skupno izuzeće za sporazume iz članka 7. ove Uredbe, nastavit će se primjenjivati i ako tijekom razdoblja od dvije uzastopne financijske godine iznos ukupnog godišnjeg prihoda poduzetnika bude povećan za najviše 10%.

III. OGRANIČENJA, ODNOSNO UVJETI KOJE VERTIKALNI SPORAZUMI NE SMIJU SADRŽAVATI

Teška ograničenja tržišnog natjecanja

Članak 9.

(1) Skupno izuzeće ne može se primijeniti na vertikalne sporazume koji neposredno ili posredno, samostalno ili zajedno s drugim čimbenicima, pod kontrolom ugovornih strana, sadrže vertikalna ograničenja koja se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, a kojima je cilj:

a) ograničavanje prava kupca da slobodno određuje prodajnu cijenu proizvoda, ne dovodeći u pitanje pravo dobavljača da odredi maksimalnu prodajnu cijenu ili preporuči prodajnu cijenu, pod uvjetom da nije riječ o fiksnim ili minimalnim prodajnim cijenama, koje su rezultat izvršenog pritiska ili poticaja od bilo koje ugovorne strane,

b) ograničavanje područja na kojem kupac sudionik sporazuma može prodavati proizvode koji su predmet sporazuma, ili ograničavanje prodaje ugovorenih proizvoda određenoj skupini potrošača,

c) ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije koji djeluju na razini trgovine na malo, aktivne ili pasivne prodaje proizvoda krajnjim korisnicima, ne isključujući mogućnost zabrane članu unutar sustava selektivne distribucije da djeluje izvan ovlaštenog poslovnog prostora,

d) ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije, uključujući ograničenja između distributera koji ne djeluju na istoj razini trgovine,

e) ograničavanje dobavljača dijelova, koji te dijelove prodaje kupcu radi ugradnje u novi proizvod, pri prodaji tih dijelova, kao rezervnih dijelova, krajnjim korisnicima ili serviserima, te drugim pružateljima usluga, koje kupac nije ovlastio za popravak ili servisiranje njegovih proizvoda.

(2) Iznimno od stavka 1. točke b) ovoga članka, ne smatraju se zabranjenim vertikalnim ograničenjima ograničenja koja imaju cilj:

a) ograničavanje izravnom kupcu aktivne prodaje na isključivo dodijeljenom području ili isključivoj grupi kupaca rezerviranoj za dobavljača, odnosno na području ili kupcima koje je dobavljač dodijelio drugom kupcu, pod uvjetom da takva ograničenja, nametnuta od strane dobavljača, ne onemogućuju daljnju prodaju od strane neizravnog kupca,

b) ograničavanje kupcu, koji djeluje na razini veleprodaje, aktivne i pasivne prodaje proizvoda krajnjim korisnicima,

c) ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije aktivne i pasivne prodaje proizvoda neovlaštenim distributerima,

d) ograničavanje prava kupca na aktivnu ili pasivnu prodaju dijelova, koje kupac nabavlja od dobavljača u svrhu ugradnje tih dijelova u novi proizvod, krajnjim korisnicima koji bi te dijelove koristili za proizvodnju proizvoda koji su supstituti proizvoda koje proizvodi dobavljač.

(3) Aktivna prodaja, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, razumijeva aktivno traženje i pristupanje kupcima ili određenoj grupi kupaca koji se nalaze na isključivom teritoriju drugog distributera, sklapanje pojedinačnih ugovora i poduzimanje mjera za ponudu proizvoda tim kupcima, te osnivanje podružnica, skladišta ili organiziranje distributivne mreže i promidžbe na isključivom teritoriju drugog distributera. Pod aktivnim pristupanjem smatra se posjećivanje kupca, slanje kupcima pošte, što uključuje i elektroničku poštu, oglašavanje putem medija i drugih sredstava javnog priopćavanja namijenjenih isključivo za te kupce ili grupu kupaca na isključivom teritoriju drugog distributera.

(4) Pasivna prodaja, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, razumijeva odgovaranje na zahtjeve pojedinačnih kupaca, uključujući isporuku proizvoda takvim kupcima, uz napomenu da takvo odgovaranje ne smije biti posljedica djelovanja aktivne prodaje. Pod pasivnom prodajom smatra se i općenito reklamiranje ili oglašavanje u medijima ili na internetu koje dopire izvan nečijeg isključivog teritorija ili određene grupe kupaca, koje je rezultat razvoja tehnologije, odnosno jednostavnosti pristupa, pa se smatra razumnim načinom pristupanja tim kupcima ili grupama kupaca.

Zabranjene obveze u vertikalnim sporazumima

Članak 10.

(1) Skupno izuzeće ne može se primijeniti na sljedeće obveze sadržane u vertikalnim sporazumima:

a) neposredne ili posredne obveze nenatjecanja čije je trajanje neograničeno ili premašuje pet godina, odnosno koje se prešutno obnavljaju te traju dulje od pet godina, jer se smatra da su ugovorene na neodređeni rok,

b) neposredne ili posredne obveze zbog kojih kupac nakon prestanka sporazuma ne smije proizvoditi, kupovati, prodavati ili preprodavati proizvode koji su predmet sporazuma,

c) neposredne ili posredne obveze nametnute članovima selektivnog distribucijskog sustava da ne prodaju proizvode sa zaštitnim znakom od pojedinih tržišnih takmaca dobavljača.

(2) Obveza nenatjecanja, u smislu stavka 1. točke a) ovoga članka, razumijeva svaku neposrednu ili posrednu obvezu zbog koje kupac ne može proizvoditi, prodavati ili preprodavati supstitute koji se natječu s proizvodima koji su predmet sporazuma, ili svaku neposrednu ili posrednu obvezu kupca da kupi od dobavljača ili od nekog drugog poduzetnika, na kojega ga uputi dobavljač, više od 80% od ukupne količine proizvoda. Taj udio izračunava se na temelju vrijednosti kupovine proizvoda i njihovih zamjenskih proizvoda na mjerodavnom tržištu koju je kupac ostvario u prethodnoj financijskoj godini.

(3) Iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, obveza nenatjecanja koja traje dulje od pet godina ne smatra se zabranjenim vertikalnim ograničenjem kada kupac prodaje proizvode koji su predmet sporazuma u poslovnom prostoru ili na zemljištu čiji je vlasnik dobavljač, ili kojeg je dobavljač uzeo u zakup od treće strane koja nije povezana s kupcem, pod uvjetom da trajanje obveze nenatjecanja ne prelazi razdoblje tijekom kojeg kupac koristi poslovni prostor ili zemljište dobavljača.

(4) Iznimno od stavka 1. točke b) ovoga članka ne smatra se zabranjenim vertikalnim ograničenjem ako je trajanje obveze kupca ograničeno rokom od jedne godine nakon prestanka sporazuma, a:

a) obveza se odnosi na proizvode što konkuriraju proizvodima koji su predmet sporazuma (zamjenski proizvodi),

b) obveza je ograničena na poslovni prostor iz kojeg i zemljište s kojeg je kupac djelovao za vrijeme trajanja ugovora, i

c) obveza je neophodna radi zaštite posebnih znanja i iskustva (know-how) koje je dobavljač prenio kupcu, pod uvjetom da su ta posebna znanja i iskustvo (know-how) značajna i neophodna za provođenje sporazuma.

(5) Trajanje obveze kupca koje je ograničeno na rok od jedne godine nakon prestanka sporazuma, u smislu stavka 4. ovoga članka ne isključuje mogućnost vremenski neograničenog ograničavanja korištenja, prijenosa ili otkrivanja posebnih znanja i iskustva (know-how), ali samo pod uvjetom da su posebna znanja i iskustvo (know-how) za sve vrijeme na koje su ugovorno zaštićena nakon prestanka sporazuma, istodobno tajna, važna i prepoznatljiva.

(6) Posebnim znanjima i iskustvom (know-how) u smislu stavka 4. točke c) i stavka 5. ovoga članka smatra se paket nepatentiranih praktičnih informacija koje proistječu iz iskustva i testiranja od strane dobavljača, koji paket je tajan, važan i prepoznatljiv. Tajan, razumijeva da posebna znanja i iskustvo (know-how) nisu općepoznata ili lako dostupna. Važan, razumijeva da posebna znanja i iskustvo (know-how) obuhvaćaju informacije koje su bitne i korisne za kupca, kako bi mogao koristiti, prodavati ili preprodavati proizvod koji je predmet sporazuma. Prepoznatljiv, razumijeva da su posebna znanja i iskustvo (know-how) opisana na dostatno razumljiv način, kako bi bilo moguće provjeriti ispunjavaju li kriterije tajnosti i važnosti.

IV. UKIDANJE SKUPNOG IZUZEĆA

Uvjeti za ukidanje skupnog izuzeća

Članak 11.

(1) Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) može po službenoj dužnosti, u smislu članka 10. stavka 4. Zakona, pokrenuti postupak ocjene pojedinog vertikalnog sporazuma, iako taj sporazum ispunjava uvjete za skupno izuzeće iz ove Uredbe, u slučaju kada učinci toga sporazuma, samostalno ili kumulativno sa sličnim vertikalnim sporazumima na mjerodavnom tržištu, ne ispunjavaju kumulativno, za vrijeme njihova trajanja, uvjete za izuzeće iz članka 8. stavka 3. Zakona.

(2) Agencija može pokrenuti postupak ocjene vertikalnog sporazuma, u smislu stavka 1. ovoga članka, posebno u slučajevima:

a) kad su pristup mjerodavnom tržištu ili tržišno natjecanje značajno ograničeni kumulativnim učinkom vertikalnih sporazuma koji imaju slična vertikalna ograničenja,

b) kad paralelne mreže vertikalnih sporazuma sa sličnim vertikalnim ograničenjima zajedno pokrivaju više od 50% mjerodavnog tržišta.

(3) Ako Agencija u postupku ocjene pojedinog sporazuma iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da sporazum ima učinke koji su u suprotnosti s uvjetima propisanima člankom 8. stavkom 3. Zakona i ovom Uredbom, rješenjem će ukinuti skupno izuzeće za taj sporazum.

Teret dokaza o ispunjavanju uvjeta za izuzeće

Članak 12.

(1) Za vertikalne sporazume koji ispunjavaju uvjete za skupno izuzeće iz ove Uredbe, u pravilu se predmnijeva da ispunjavaju uvjete iz članka 8. stavka 3. Zakona, osim u slučaju iz članka 11. ove Uredbe.

(2) Iznimno, za vertikalne sporazume koji ne ispunjavaju uvjete za skupno izuzeće iz ove Uredbe, sudionici takvih sporazuma moraju sami procijeniti ispunjavaju li njihovi sporazumi, unatoč tome uvjete za izuzeće od opće zabrane sporazuma iz članka 8. stavka 3. Zakona.

(3) Ako Agencija pokrene postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, teret dokaza o ispunjenju uvjeta za izuzeće iz članka 8. stavka 3. Zakona, u tom postupku snose poduzetnici sudionici toga vertikalnog sporazuma.

Primjena ove Uredbe i na vertikalne sporazume u sektoru distribucije i servisiranja motornih vozila

Članak 13.

(1) Ova Uredba primjenjuje se na vertikalne sporazume o prodaji rezervnih dijelova za motorna vozila te vertikalne sporazume o pružanju usluga popravka i održavanja motornih vozila, a koji su sklopljeni nakon njenog stupanja na snagu, pod uvjetom da takvi sporazumi ispunjavaju i posebne uvjete za skupno izuzeće tih sporazuma, određene Uredbom o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na vertikalne sporazume o prodaji rezervnih dijelova za motorna vozila, te vertikalne sporazume o pružanju usluga popravka i održavanja motornih vozila, koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ove Uredbe, a koji su ispunjavali uvjete za skupno izuzeće iz Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila (»Narodne novine«, broj 105/2004), nastavlja se primjena te Uredbe do isteka trajanja tih sporazuma, i to najkasnije do 31. svibnja 2013. godine.

(3) Počevši od 1. lipnja 2013. godine, sporazumi iz stavka 2. ovoga članka moraju biti u cijelosti usklađeni na način uređen stavkom 1. ovoga članka.

(4) Ova Uredba primjenjivat će se počevši od 1. lipnja 2013. godine i na vertikalne sporazume o distribuciji novih motornih vozila.

(5) Do 31. svibnja 2013. godine na vertikalne sporazume iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila (»Narodne novine«, broj 105/2004).

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

(1) Na vertikalne sporazume koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ove Uredbe, a koji su ispunjavali uvjete za skupno izuzeće iz Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (»Narodne novine«, broj 51/2004) nastavlja se primjena te Uredbe do isteka trajanja tih sporazuma, a najkasnije do 31. siječnja 2012. godine.

(2) Počevši od 1. veljače 2012. godine, sporazumi iz stavka 2. ovoga članka moraju biti u cijelosti usklađeni s odredbama ove Uredbe.

Članak 15.

Na dan stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (»Narodne novine«, broj 51/2004).

Stupanje na snagu

Članak 16.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 330-01/11-02/02
Urbroj: 5030120-11-1
Zagreb, 10. veljače 2011.

Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.