Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

NN 55/2011, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

HRVATSKI SABOR

1194

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. svibnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/81

Urbroj: 71-05-03/1-11-2

Zagreb, 10. svibnja 2011.

Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Članak 1.

U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09. i 146/10.) u članku 20. stavku 3. riječi: »pripadnika specijalne policije« brišu se.

Članak 2.

U članku 35. stavku 1. iza riječi: »dati prednost« dodaju se riječi: »pod jednakim uvjetima«.

Članak 3.

U članku 37. podstavak 5. mijenja se i glasi:

»– ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju,«.

Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:

»– ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju odnosno, izgradnju obiteljske kuće ili stana.«.

Članak 4.

U članku 43. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Razliku iznad odgovarajuće stambene površine iz stavka 1. ovoga članka, uključujući dopušteno odstupanje, osoba koja ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje dužna je platiti po tržišnoj cijeni.«.

Članak 5.

U članku 51. stavku 1. i 2. riječi: »Zakona o privatizaciji« zamjenjuju se riječima »Zakona o upravljanju državnom imovinom«.

Članak 6.

U članku 52. riječi: »poreza na promet« zamjenjuju se riječima: »poreza pri prometu«, a riječi: »ustupio Hrvatski fond za privatizaciju« zamjenjuju se riječima: »ustupila Agencija za upravljanje državnom imovinom«.

Članak 7.

U članku 88. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. da oni i članovi njihovog kućanstva nisu upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava,«

Točka 7. i 8. mijenjaju se i glase:

»7. da oni i članovi njihovog kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila ili motornih plovila dužine preko 6 metara i da nisu vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba,

8. da oni i članovi njihovog kućanstva nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 8.

U članku 95. stavku 1. riječi: »članova njegove obitelji« zamjenjuju se riječima: »članova njegovog kućanstva«.

Članak 9.

U članku 108. stavku 1. iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi:

»16. o uvjetima i načinu priznavanja prava na opskrbninu, a osobito o utvrđivanju površina nekretnina koje služe za podmirenje osnovnih životnih potreba, o vrsti i starosti motornih vozila i o utvrđivanju sastava kućanstva.«.

Članak 10.

U članku 109. točke 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»1. Službene evidencije o priznatim statusima hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona vode Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova, i o tome izdaju potvrde.

2. Službene evidencije o priznatim statusima dragovoljca iz Domovinskog rata iz članka 2. stavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona vode Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova, i o tome izdaju potvrde.«.

Članak 11.

U članku 122. stavci 1., 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(1) Nadležno upravno tijelo u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti u slučajevima predviđenim ovim Zakonom postupa u upravnim stvarima i rješava o:

– statusu člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovim pravima,

– statusu člana obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovim pravima,

– statusu pastorka,

– statusu članova obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima,

– statusu HRVI iz Domovinskog rata, njihovim pravima i pravima članova njegove obitelji,

– statusu zatočenika u neprijateljskom logoru,

– statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji,

– ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih upravnih tijela.

(2) Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima upravnih tijela i službenih osoba iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje po zahtjevima stranaka za priznavanje prava na stambeno zbrinjavanje na temelju članka 36. ovoga Zakona je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.«.

Članak 12.

U članku 123. stavku 1. riječi: »samo pisanim dokaznim sredstvima kojima se u smislu ovoga Zakona smatraju:« zamjenjuju se riječima: »javnim ispravama:«.

Članak 13.

Članak 124. mijenja se i glasi

»Upravni postupak za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu na temelju samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao posljedice psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske može se pokrenuti na temelju zahtjeva stranke sukladno odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 14.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava za pripomoć u kući, činjenica nesposobnosti za privređivanje, činjenica je li smrt ili samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u uzročno-posljedičnoj vezi s izravnim sudjelovanjem hrvatskog branitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuju se na temelju nalaza i mišljenja vijeća liječničkog povjerenstva.«.

Članak 15.

Članak 127. mijenja se i glasi:

»(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje vijeće liječničkog povjerenstva sastavljeno od triju liječnika specijalista. Sastav vijeća liječničkog povjerenstva ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.

(2) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje vijeće liječničkog povjerenstva sastavljeno od pet liječnika specijalista. Sastav vijeća liječničkog povjerenstva ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.

(3) Kada se ocjenjuje oštećenje organizma nastalo samo uslijed bolesti PTSP i kada se utvrđuje uzrok samoubojstva, vijeće liječničkog povjerenstva u drugom stupnju mora biti sastavljeno od liječnika specijalista psihijatara.

(4) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti može imenovati više vijeća liječničkih povjerenstava iz ovoga članka.

(5) Predsjednike i članove vijeća liječničkih povjerenstava imenuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i određuje sjedište i područje rada povjerenstava te imenuje tajnice/tajnike liječničkih povjerenstava.«.

Članak 16.

Članak 128. mijenja se i glasi:

»(1) Vijeća liječničkih povjerenstva iz članka 127. stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od 30 dana od primitka predmeta.

(2) Predsjednik i članovi vijeća liječničkih povjerenstava iz članka 127. stavka 1. i 2. ovoga Zakona su ovlašteni vještaci.«.

Članak 17.

U članku 129. stavci 1., 2., 3., i 4. mijenjaju se i glase:

»(1) Prvostupanjsko rješenje kojim se priznaje status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, pravo na povećanu obiteljsku invalidninu, pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu, status člana obitelji nestaloga ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine, status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući i rješenje kojim se dodjeljuje osobni automobil HRVI iz Domovinskog rata I. skupine podliježe reviziji.

(2) Reviziju obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao drugostupanjsko tijelo sukladno načelima koja su utvrđena propisom kojim se regulira opći upravni postupak.

(3) Ako je protiv prvostupanjskog rješenja izjavljena žalba, a isto prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji, o žalbi i reviziji rješava se jednim rješenjem.

(4) Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka stranka nije izjavila žalbu, upravno tijelo, odnosno službena osoba koja je donijela rješenje u prvostupanjskom postupku dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta tijelu nadležnom za reviziju u roku od osam dana od isteka roka za žalbu. Ako se stranka odrekne prava na žalbu ili odustane od žalbe, rješenje se zajedno sa spisima predmeta dostavlja na reviziju u roku od osam dana od dana odricanja, odnosno dana odustanka od žalbe.«.

Članak 18.

Članak 130. mijenja se i glasi:

»(1) U postupku revizije Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti ili poništiti u korist ili na štetu stranke.

(2) Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti prvostupanjsko rješenje i u pravilu samo riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari ili je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem ili je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.

(3) Kad činjenice na temelju kojih je doneseno prvostupanjsko rješenje nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.

(4) Prvostupanjsko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak u roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjskog rješenja donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje, ako je pozitivno, podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno.

(5) U postupku revizije drugostupanjsko tijelo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje vijeća liječničkog povjerenstva iz članka 127. stavka 2. ovoga Zakona kod priznavanja statusa člana obitelji i prava na obiteljsku invalidninu iza umrloga hrvatskog branitelja i branitelja koji je počinio samoubojstvo, te o oštećenju organizma invalida, o pravu na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, o pravu na ortopedski doplatak, o pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slučaju iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Vijeće liječničkog povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka donosi nalaz i mišljenje o postotku oštećenja organizma koje je u prvostupanjskom postupku ocijenjeno sa 100% do 80%, o pravu na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, kada vijeće liječničkog povjerenstva ocijeni da je pregled potreban i po žalbi koja je izjavljena na nalaz i mišljenje vijeća prvostupanjskog liječničkog povjerenstva, isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili HRVI iz Domovinskog rata, odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka.«.

Članak 19.

U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Rok za izvršenje revizije je 60 dana.«.

Članak 20.

Članak 132. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv prvostupanjskog rješenja iz članka 122. stavka 4. ovoga Zakona nije dopuštena žalba i protiv istog se može pokrenuti upravni spor.

(2) Upravni spor se može pokrenuti i protiv drugostupanjskog rješenja donesenog po žalbi. Protiv rješenja donesenog po reviziji iz članka 130. ovoga Zakona nije dopuštena žalba i protiv istog se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 21.

Članak 133. mijenja se i glasi:

»(1) Nadležno upravno tijelo u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenjem novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.

(2) Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim je priznato pravo ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno.

(3) Ako se tijekom postupka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka rješenjem će se obustaviti postupak.«.

Članak 22.

U članku 134. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kada rješenje o pravima iz ovoga Zakona postane izvršno, a kod HRVI iz Domovinskog rata nastupe promjene u vezi utvrđenog postotka oštećenja organizma koje su od utjecaja na priznavanje prava, HRVI iz Domovinskog rata može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.«.

Članak 23.

Članak 135. briše se.

Članak 24.

Članak 136. mijenja se i glasi:

»Rješenje kojim je stranka stekla neko pravo ili status iz članka 122. ovoga Zakona može se ukinuti i:

1. ako nadležno upravno tijelo pravomoćnom odlukom poništi ili ukine javnu ispravu na temelju koje je ostvareno neko pravo ili status iz članka 122. ovoga Zakona

2. ako nakon donošenja pravomoćne odluke stranka izmijeni svoju izjavu na temelju koje je ostvareno neko pravo ili status iz članka 122. ovoga Zakona.«.

Članak 25.

U članku 137. stavak 1. briše se.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.

Članak 26.

U članku 138. stavku 1. iza riječi: »doplatak za pripomoć u kući« dodaje se zarez i riječi: »pravo na besplatne udžbenike«, a riječi: »nadležno tijelo državne uprave koje rješava u prvom stupnju« zamjenjuju se riječima: »nadležno prvostupanjsko tijelo iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona«.

Članak 27.

Članak 139. mijenja se i glasi:

»Prvostupanjsko tijelo iz članka 138. ovoga Zakona vodi evidenciju o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika prava.«.

Članak 28.

Članak 141. mijenja se i glasi:

»(1) Pravo na naknadu troškova upravnog postupka za prijevoz u drugo mjesto ima stranka ako je od nadležnog upravnog tijela upućena, odnosno pozvana u drugo mjesto radi pregleda ili sudjelovanja u vještačenju pred vijećem liječničkog povjerenstva u slučaju kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti i kada je postupak pokrenut po zahtjevu stranke povoljno okončan.

(2) Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratitelj za putovanja radi pregleda pred vijećem liječničkog povjerenstva ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja kada osobno ostvari pravo na naknadu ovoga troška upravnog postupka.

(3) Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema izdanoj voznoj karti za prijevoz autobusom, odnosno drugim razredom željeznice ili brodom.«.

Članak 29.

Članak 142. mijenja se i glasi:

»(1) Redovite troškove postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu snosi upravno tijelo koje vodi postupak.

(2) Pod redovitim troškovima upravnog postupka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se svi troškovi koji nastanu tijekom postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu, osim troška iz članka 141. ovoga Zakona kada je postupak pokrenut po zahtjevu stranke nepovoljno okončan.«.

Članak 30.

Članak 143. mijenja se i glasi:

»U postupku ostvarivanja prava po ovom Zakonu stranke su oslobođene plaćanja upravne pristojbe.«.

Članak 31.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09. i 146/10.).

Članak 32.

Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pravilnik iz članka 108. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 33.

Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uskladit će pravilnike iz članka 108. stavka 1. točke 12. i 13. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 34.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 33. ovoga Zakona ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09. i 146/10.).

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 561-01/11-01/01

Zagreb, 6. svibnja 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.