Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada

NN 81/2012, Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

1906

Na temelju članka 19. stavka 7. i članka 21. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, broj 152/08 i 55/12), ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donosi

PRAVILNIK

O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje energetskih pregleda građevina radi utvrđivanja energetskih svojstava i načina gospodarenja energijom u građevinama koje troše energiju i vodu, utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i njihovih isplativosti te provođenje energetskog certificiranja zgrada, a posebno se propisuje:

– zgrade javne namjene,

– obveza provođenja energetskog pregleda,

– godišnja granična vrijednost neposredne potrošnje energije građevine koja služi za određivanje kategorije velikog potrošača energije,

– obveza energetskog certificiranja zgrada i izuzeće od te obveze,

– obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade,

– obveze investitora, vlasnika i korisnika građevine kod provođenja energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade,

– postupak provođenja energetskog pregleda građevine,

– postupak provođenja energetskog certificiranja zgrade,

– način određivanja energetskog razreda zgrade,

– sadržaj i izgled energetskog certifikata zgrade,

– provođenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije,

– registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata zgrada,

– nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. alternativni sustavi opskrbe energijom jesu:

– decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore,

– kogeneracija i trigeneracija,

– sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja,

– dizalice topline,

– drugi sustavi s povratom topline;

2. broj stupanj dana grijanja predstavlja zbroj temperaturnih razlika između unutarnje projektne temperature i srednje dnevne vanjske temperature za sve dane sezone grijanja;

3. efektivna nazivna snaga je najveća kalorijska vrijednost izražena u kW koju proizvođač navede i za koju potvrđuje da se može isporučiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno održavanje korisne učinkovitosti koju je proizvođač naznačio;

4. energetski pregled građevine je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima građevine, zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih građevina, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena soba;

5. energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne površine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje;

6. građevni dio zgrade je glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);

7. instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija, kabelskog razvoda i uređaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih površina u naseljima i rasvjetljavanja javnih cesta;

8. izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina;

9. Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada;

10. ministar je ministar nadležan za graditeljstvo;

11. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za graditeljstvo;

12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica;

13. nestambena zgrada gospodarske namjene je zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr.: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);

14. ovlaštena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za osobe koje provode energetske preglede građevine i energetsko certificiranje zgrade ima ovlaštenje Ministarstva za provođenje energetskih pregleda građevine i/ili izdavanje energetskog certifikata zgrade;

15. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja i klimatizacije u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada,

16. referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristični za neko geografsko područje;

17. samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan, poslovni prostor i sl. unutar zgrade koji je namijenjen ili preinačen da se može koristiti odvojeno te da ima i odvojeni termotehnički sustav;

18. stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema više od 50 m² neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turističkom području;

19. stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade;

20. termotehnički sustav zgrade je tehnička oprema ugrađena u zgradu (ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu) koja služi za njezino grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople vode;

21. Zakon je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji;

22. zgrada mješovite namjene je zgrada koja ima više od 10% neto podne površine u drugoj namjeni od osnovne (stambene, nestambene ili ostale namjene) kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m² i zbog čega je moguće zgradu podijeliti na zone koje se mogu posebno certificirati u skladu s temeljnom klasifikacijom zgrada (npr. stambena, uredska i trgovačka namjena u jednoj zgradi);

23. zgrada s više zona je zgrada koja ima više dijelova za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati. Zgrada s više zona jest zgrada:

a. koja se sastoji od dijelova koji čine zaokružene funkcionalne cjeline koje imaju različitu namjenu te imaju mogućnost odvojenih sustava grijanja i hlađenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za više od 4° C, osim ako čine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i sl.),

b. kod koje je 10% i više neto podne površine prostora zgrade u kojem se održava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m²,

c. kod koje dijelovi zgrade koji su zaokružene funkcionalne cjeline imaju različiti termotehnički sustav i/ili bitno različite režime korištenja termotehničkih sustava.

Prilozi Pravilniku

Članak 3.

Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:

– Prilog 1 Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu;

– Prilog 2 Izgled i sadržaj energetskog certifikata stambenih zgrada;

– Prilog 3 Izgled i sadržaj energetskog certifikata nestambenih zgrada;

– Prilog 4 Izgled i sadržaj energetskog certifikata ostalih nestambenih zgrada u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja;

– Prilog 5 Referentni klimatski podaci za kontinentalnu Hrvatsku;

– Prilog 6 Referentni klimatski podaci za primorsku Hrvatsku;

– Prilog 7 Prikaz Registra provedenih energetskih pregleda građevina i izdanih energetskih certifikata zgrada;

– Prilog 8 Format Prijave o neposrednoj potrošnji energije velikog potrošača ministarstvu nadležnom za energetiku.

II. OBVEZA PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE, ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADA I JAVNOG IZLAGANJA ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZA ZGRADE JAVNE NAMJENE

Zgrade javne namjene

Članak 4.

(1) Zgrade javne namjene određene ovim Pravilnikom jesu zgrade javnog sektora i ostale zgrade u kojima se pružaju usluge velikom broju ljudi.

(2) Zgrade javne namjene iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba,

2. zgrade državnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima,

4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,

5. zgrade međunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija,

6. zgrade banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,

7. zgrade trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija, marina, drugih uslužnih i turističkih djelatnosti,

8. zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrade pošta, telekomunikacijskih centara i sl.,

9. zgrade za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, vrtići, jaslice i sl., zgrade za više obrazovanje, istraživački laboratoriji i sl.,

10. zgrade za stanovanje zajednica: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički, dječji i drugi domovi namijenjeni privremenom ili stalnom boravku,

11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,

12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.,

13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno--socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi.

Obveza provođenja energetskog pregleda

Članak 5.

(1) Energetski pregled građevine se obvezno provodi za:

– građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti,

– javnu rasvjetu (koja uključuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja),

– zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi

500 m², a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m²,

– postojeće zgrade ili dijelove zgrada koji čine samostalne uporabne cjeline i koje podliježu obvezi energetskog certificiranja zgrada,

– sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i veće,

– sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i veće.

(2) Veliki potrošač iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka je potrošač iz sektora industrije čija ukupna godišnja neposredna potrošnja energije u građevinama koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti prelazi 10000 MWh.

(3) Energetski pregled građevine obvezno se provodi jednom u pet (5) godina od dana dostave posljednjeg izvješća o energetskom pregledu.

(4) Za zgrade koje imaju obvezu provođenja energetskog pregleda prema ovom Pravilniku energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka sastavni je dio energetskog pregleda zgrade.

(5) Energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka za ostale zgrade provodi se u sklopu redovitog pregleda sustava grijanja, te sustava hlađenja i klimatizacije (dalje u tekstu: redoviti pregled).

(6) Redoviti pregled iz stavka 5. ovoga članka obvezno se provodi jednom u pet godina od dana dostave posljednjeg izvješća o redovitom pregledu.

(7) Redoviti pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage većom od 100 kW obvezno se provodi svake dvije godine od dana dostave izvješća o redovitom pregledu, a kod plinskih kotlova svake 4 godine.

Ovlaštenje za provođenje energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade

Članak 6.

Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva prema posebnom propisu.

Obveza energetskog certificiranja zgrade

Članak 7.

(1) Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

(2) Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:

A. stambene zgrade:

1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat,

2. sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat.

B.1. nestambene zgrade:

1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,

2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,

3. bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,

4. hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani),

5. sportske građevine,

6. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),

7. druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.),

B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja.

Izuzeće od obveze energetskog certificiranja zgrade

Članak 8.

Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:

1. nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m²;

2. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;

3. privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta;

4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese;

5. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;

6. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;

7. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji;

8. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.

Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade

Članak 9.

(1) Zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m², moraju imati energetski certifikat zgrade izložen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade.

(2) Ukoliko zgrada javne namjene iz stavka 1. ovog članka ima više ulaza, tada se energetski certifikat izlaže na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade.

(3) Energetski certifikat se izrađuje prema Prilogu 3 ovoga Pravilnika, uvećan na format A3, zaštićen od eventualnih oštećenja i pričvršćen na siguran način.

(4) Javno se izlaže prva stranica energetskog certifikata koja sadrži osnovne podatke o zgradi i skalu energetskog razreda, te treća stranica energetskog certifikata koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod postojećih zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada.

Članak 10.

(1) Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata propisanog člankom 9. ovoga Pravilnika odgovoran je vlasnik zgrade.

(2) Korisnik zgrade za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata dužan je omogućiti izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno izlaganje.

III. OBVEZE INVESTITORA, VLASNIKA I KORISNIKA GRAĐEVINE KOD PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE I ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE

Članak 11.

(1) Investitor odnosno vlasnik građevine i investitor odnosno vlasnik zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda građevine i energetsko certificiranje zgrade, kako je to propisano ovim Pravilnikom.

(2) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je poslove provođenja energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade povjeriti za to ovlaštenim osobama.

(3) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, tehničku dokumentaciju građevine i drugu dokumentaciju te ostale uvjete za neometan rad, a osobito:

1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u građevini za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom,

2. tehničku dokumentaciju građevine i tehničku dokumentaciju opreme ugrađene u sustavima koji su predmet pregleda,

3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima,

4. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja u skladu s tehničkim propisima,

5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava,

6. slobodan pristup svim dijelovima građevine ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima,

7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u građevini.

(4) Opskrbljivači energijom i vodom dužni su podatke o opskrbi kojima raspolažu, a koje zatraži vlasnik građevine, bez naknade dostaviti u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Investitor ili vlasnik zgrada javne namjene osim podataka, tehničke dokumentacije građevine i druge dokumentacije te ostalih uvjeta za neometan rad iz stavka 3. ovoga članka dužan je osigurati arhitektonski snimak postojeće zgrade koja podliježe energetskom pregledu i certificiranju s evidentiranom korisnom površinom grijanog i/ili hlađenog dijela zgrade.

(6) Korisnik građevine odnosno zgrade ili njezinog dijela dužan je omogućiti ovlaštenim osobama provođenje energetskog pregleda građevine i/ili energetskog certificiranja zgrade i pristup u sve dijelove građevine.

Članak 12.

(1) Vlasnik zgrade dužan je prilikom prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili davanja u zakup zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina osigurati energetski certifikat te zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu, unajmljivaču ili zakupoprimcu.

(2) Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i njegov je sastavni dio.

(3) Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup ili njihovi dijelovi koji su samostalna uporabna cjelina, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.

Obveze investitora i vlasnika nove zgrade vezano uz energetsko certificiranje zgrade

Članak 13.

(1) Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon.

(2) Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², a koje podliježu obvezi energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, investitor je prije početka uporabe zgrade odnosno puštanja u pogon dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.

(3) Za zgrade koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.

(4) Ako se nova zgrada ili njezin dio koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku građenja, tada je vlasnik (novi investitor) koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio, dužan osigurati energetski certifikat prije početka uporabe odnosno puštanja u pogon te zgrade odnosno njezinog dijela.

IV. ENERGETSKI PREGLED GRAĐEVINE

Predmet energetskog pregleda građevine

Članak 14.

(1) Energetski pregled građevine sadrži naročito:

– pripremne radnje,

– prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama koji su nužni za provođenje postupka energetskog certificiranja zgrade i određivanja energetskog razreda zgrade,

– provođenje kontrolnih mjerenja prema potrebi,

– analizu potrošnje i troškova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine,

– prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevina odnosno za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane s proračunom povratnog perioda povrata investicija i izvore cijena za provođenje predloženih mjera,

– izvješće i zaključak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevine odnosno energetskih svojstava zgrade.

(2) U postupku provođenja energetskog pregleda građevine provode se analize koje se odnose na:

1. način gospodarenja energijom u građevini,

2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice,

3. sustav grijanja,

4. sustav hlađenja,

5. sustav ventilacije i klimatizacije,

6. sustav za pripremu potrošne tople vode,

7. sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije,

8. sustav električne rasvjete,

9. specifične podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),

10. sustav opskrbe vodom,

11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,

12. alternativne sustave za opskrbu energijom.

(3) Energetski pregled građevine osim radnji i postupaka iz stavka 1. i analiza iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati i druge radnje, postupke i analize ovisno o vrsti, karakteristikama i namjeni građevine i aktivnostima koje se u njoj obavljaju.

(4) Prije energetskog pregleda građevine ovlaštena osoba dužna je naručitelju energetskog pregleda dostaviti plan aktivnosti provedbe energetskog pregleda građevine.

(5) Sva mjerenja koja se u građevini provode tijekom energetskog pregleda moraju biti provedena sukladno uvjetima propisanim posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima ovisno o vrsti građevine odnosno postrojenja u kojem se mjerenja provode.

(6) Vlasnik građevine i ovlaštena osoba odgovorne su za točnost i istinitost podataka koje prikupljaju.

(7) Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđene u sklopu energetskog pregleda građevine koriste se kod izrade programa i plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije te kod planiranja složenijih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(8) Energetski pregled građevine provodi se u skladu s Metodologijom i pravilima struke.

(9) Metodologiju iz stavka 8. ovoga članka donosi ministar Odlukom, a objavljuje se na službenoj internetskog stranici Ministarstva.

Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine

Članak 15.

(1) Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine je rezultat energetskog pregleda građevine koji izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba i predaje ga naručitelju.

(2) Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine sadrži sve opise, pretpostavke, podatke, informacije i priloge korištene u provedbi energetskog pregleda građevine.

(3) Za postojeće zgrade za koje postoji obaveza izdavanja energetskog certifikata izvješće o energetskom pregledu građevine mora sadržavati sve podatke i informacije nužne za postupak energetskog certificiranja zgrada prikazane u posebnom poglavlju izvješća.

(4) Detaljan prijedlog sadržaja izvješća o provedenom energetskom pregledu građevine utvrđen je Metodologijom.

V. ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADE

Svrha energetskog certifikata zgrade

Članak 16.

Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.

Energetsko certificiranje nove zgrade

Članak 17.

(1) Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno uključuje proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

(2) Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(3) Ako izvješće i/ili izjava iz stavka 2. ovoga članka ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja utječu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, dodatni podaci za izradu energetskog certifikata utvrđuju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilištu, te po potrebi očevidom na zgradi.

(4) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se prema Metodologiji.

Energetsko certificiranje postojeće zgrade

Članak 18.

(1) Energetsko certificiranje postojeće zgrade obvezno uključuje energetski pregled građevine, proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

(2) Proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke za postojeće zgrade provodi se prema režimu korištenja zgrade utvrđenom u Metodologiji.

(3) Provođenje energetskog pregleda zgrade i provođenje redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije u zgradi kada su te obveze propisane Zakonom i ovim Pravilnikom, usklađuju se s provođenjem energetskog pregleda zgrade radi izdavanja energetskog certifikata zgrade kad te obveze dospijevaju istodobno.

Energetski razred zgrade

Članak 19.

(1) Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

(2) Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

(3) Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu za stambene i za nestambene zgrade dani su u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.

Referentni klimatski podaci

Članak 20.

(1) Referentni klimatski podaci prema kojima se određuje energetski razred zgrade određeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.

(2) Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku koji su dani u Prilogu 5 ovoga Pravilnika.

(3) Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku koji su dani u Prilogu 6 ovoga Pravilnika.

(4) Broj stupanj dana grijanja iz ovoga članka utvrđuje se uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20°C i da sezona grijanja započinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12°C te da sezona grijanja završava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12°C.

Sadržaj i izgled energetskog certifikata

Članak 21.

(1) Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.

(2) Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine.

(3) Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.

(4) Za zgrade iz članka 7. stavka 2. podstavak 3. ovoga Pravilnika ne određuje se energetski razred niti daje prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade, već se u energetskom certifikatu navode koeficijenti prolaska topline za određene građevne dijelove zgrade i uspoređuju se s dopuštenim vrijednostima propisanim posebnim propisom.

Članak 22.

Podaci potrebni za energetski certifikat unose se prema slikovnim prikazima iz Priloga 2, 3 i 4 ovoga Pravilnika isključivo elektroničkim putem, osim potpisa ovlaštene osobe.

Izdavanje i važenje energetskog certifikata

Članak 23.

(1) Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka energetski certifikat može se izdati i za dio zgrade ako se radi o zgradi koja je prema ovome Pravilniku definirana kao »zgrada s više zona« ili za dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina i ima poseban uređaj za mjerenje potrošnje energije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup energetski certifikat se može izdati i za dio zgrade koji čini samostalnu uporabnu cjelinu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za zgradu koja je prema ovome Pravilniku definirana kao »zgrada mješovite namjene« kod koje se dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade koristi za javnu namjenu prema članku 4. stavku 1. ovoga Pravilnika, tada se za taj dio zgrade izdaje zaseban energetski certifikat.

(5) Zgrada i dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade može imati samo jedan važeći energetski certifikat.

(6) Vlasnik samostalne uporabne cjeline zgrade može naručiti izradu energetskog certifikata i u slučaju ako zgrada u cjelini ima važeći energetski certifikat, tada je važeći energetski certifikat onaj koji je izdan za tu samostalnu uporabnu cjelinu.

(7) U slučaju da se za »zgradu mješovite namjene« izdaje jedan zajednički energetski certifikat za cijelu zgradu, tada se postupak energetskog certificiranja te zgrade provodi sukladno pretežitoj namjeni zgrade.

(8) Ovlaštena osoba koja je izdala energetski certifikat dostavlja ga investitoru odnosno vlasniku ili korisniku zgrade u dva istovjetna primjerka.

(9) Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina.

Redoviti pregled sustava grijanja

Članak 24.

(1) Redoviti pregled sustava grijanja sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava grijanja i grijanih prostora, potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava i/ili primjenu alternativnih rješenja i izradu završnog izvješća.

(2) Potrebna mjerenja dimnih plinova kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga članka provode osobe koje su ovlaštene prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora.

(3) Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok do sljedećeg redovitog pregleda propisanog ovim Pravilnikom.

Redoviti pregled sustava hlađenja i klimatizacije

Članak 25.

(1) Redoviti pregled sustava hlađenja i klimatizacije sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava hlađenja i klimatizacije te hlađenih i klimatiziranih prostora, potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili primjenu alternativnih rješenja i izradu završnog izvješća.

(2) Potrebna mjerenja kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga članka provode se na način i pomoću mjernih instrumenata u skladu s posebnim propisom iz područja mjeriteljstva.

(3) Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok do sljedećega redovitog pregleda propisanog ovim Pravilnikom.

Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije

Članak 26.

(1) Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije o svim provedenim radnjama u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehničkim specifikacijama proizvođača te prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava.

(3) Sadržaj izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja i klimatizacije utvrđen je Metodologijom.

VI. CIJENA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE I ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZGRADE

Članak 27.

Ministar posebnom Odlukom propisuje cijenu provođenja energetskih pregleda građevina i izdavanja energetskih certifikata zgrada.

VII. REGISTAR IZVJEŠĆA O PROVEDENIM ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA

Članak 28.

(1) Registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i izdanim energetskim certifikatima zgrada ustrojava i vodi Ministarstvo u elektroničkom i u pisanom obliku.

(2) Ministarstvo nadležno za energetiku ima uvid u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ovlaštena osoba dužna je dostavljati podatke o provedenim energetskim pregledima građevina i izdanim energetskim certifikatima zgrada u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi se prema obrascu iz Priloga 7 ovoga Pravilnika.

VIII. NEOVISNA KONTROLA IZVJEŠĆA O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA

Neovisna kontrola

Članak 29.

Izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetski certifikati zgrada podliježu neovisnoj kontroli koja se provodi na način utvrđen posebnim propisom.

IX. NADZOR NAD PROVEDBOM PRAVILNIKA

Članak 30.

Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo i provodi propisane mjere.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Veliki potrošač

Članak 31.

Veliki potrošač mora provesti energetski pregled građevine u skladu s ovim Pravilnikom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Javna rasvjeta

Članak 32.

Javni sektor mora provesti energetski pregled javne rasvjete koja je u njegovoj nadležnosti u skladu s ovim Pravilnikom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Energetsko certificiranje zgrada

Članak 33.

Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certifikat izrađen na način kako je propisano ovim Pravilnikom.

Članak 34.

Postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat izdan na način sukladno odredbama ovoga Pravilnika dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Članak 35.

(1) Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata sukladno članku 9. ovoga Pravilnika moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat na način propisan ovim Pravilnikom.

(2) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 1000 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2012.

(3) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2013.

(4) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 250 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2015.

Članak 36.

(1) Krajnji kupac energije koji ima status velikog potrošača prema ovom Pravilniku, dužan je podnijeti Ministarstvu prijavu radi uvrštenja na listu velikih potrošača. Prijava se podnosi u elektroničkom ili pisanom obliku na obrascu koji je dan u Prilogu 8 ovoga Pravilnika.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na temelju podataka za 2011. godinu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(3) Krajnji kupac energije koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika nema status velikog potrošača, ali taj status stekne nakon toga, dužan je podnijeti prijavu za uvrštenje na listu velikih potrošača u roku od mjesec dana od proteka kalendarske godine u kojoj je stekao status velikog potrošača.

(4) Ako krajnji kupac energije koji ima status velikog potrošača propusti u roku ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, a Ministarstvo utvrdi da njegova ukupna godišnja neposredna potrošnja prelazi 10.000 MWh u građevini koju koristi za obavljanje svoje djelatnosti, Ministarstvo će ga uvrstiti na listu velikih potrošača i podnijeti prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

(5) Ministarstvo je dužno ministarstvu nadležnom za energetiku dostaviti listu velikih potrošača do kraja siječnja svake godine.

Članak 37.

Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (»Narodne novine«, br. 36/10 i 135/11) i Pravilnik o energetskim pregledima građevina (»Narodne novine«, br. 5/11).

Članak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se 90 dana od dana objave Metodologije na službenoj internetskoj stranici Ministarstva.

Klasa: 360-01/12-01/443

Urbroj: 531-01-12-3

Zagreb, 9. srpnja 2012.

Ministar

Ivan Vrdoljak, dipl. ing. el., v. r.

PRILOG 1

ENERGETSKI RAZREDI ZGRADA I NAČIN OZNAČAVANJA ENERGETSKOG RAZREDA NA ENERGETSKOM CERTIFIKATU

Energetski razredi zgrada iz članka 19. ovoga Pravilnika utvrđeni su za nestambene zgrade iz članka 7. stavka 2. podstavka 1. ovoga Pravilnika prema sljedećoj tablici:

Energetski razred

Q''H,nd,ref – specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(m²a)

A+

≤ 15

A

≤ 25

B

≤ 50

C

≤ 100

D

≤ 150

E

≤ 200

F

≤ 250

G

> 250

Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu stambene zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke izraženoj u kWh/(m²a) na sljedeći način:

Energetski razredi zgrada iz članka 19. ovoga Pravilnika utvrđeni su za nestambene zgrade iz članka 7. stavka 2. podstavka 2. ovoga Pravilnika prema sljedećoj tablici:

Energetski razred

QH,nd,rel – relativna vrijednost godišnje potrebne toplinske energije za grijanje u %

A+

≤ 15

A

≤ 25

B

≤ 50

C

≤ 100

D

≤ 150

E

≤ 200

F

≤ 250

G

> 250

Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu nestambene zgrade strelicom s podatkom o relativnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u % na sljedeći način:

Relativna vrijednost godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za nestambene zgrade, Q'H,nd,rel [%], jest omjer specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke, Q’H,nd,ref [kWh/(m³a)] i dopuštene specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje, Q’H,nd,dop[kWh/(m³a)], a izračunava se prema izrazu:

PRILOG 2

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (DRUGA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (TREĆA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (ČETVRTA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (PETA STRANICA)

PRILOG 3

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (DRUGA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (TREĆA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (ČETVRTA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (PETA STRANICA)

PRILOG 4

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA OSTALIH NESTAMBENIH ZGRADA U KOJIMA SE KORISTI ENERGIJA RADI OSTVARIVANJA ODREĐENIH UVJETA KONDICIONIRANJA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA OSTALIH NESTAMBENIH ZGRADA U KOJIMA SE KORISTI ENERGIJA RADI OSTVARIVANJA ODREĐENIH UVJETA KONDICIONIRANJA (DRUGA STRANICA)

PRILOG 5

REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA KONTINENTALNU HRVATSKU

PRILOG 6

REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA PRIMORSKU HRVATSKU

PRILOG 7

PRIKAZ REGISTRA IZDANIH ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA (I ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA)

PRILOG 8

PRIJAVA O NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ENERGIJE VELIKOG POTROŠAČA

81 19.07.2012 Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada 81 19.07.2012 Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada