Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj

NN 134/2012, Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

2863

Na temelju članka 75. stavka 7. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11), ministar zaštite okoliša i prirode donosi

PRAVILNIK

O PRAĆENJU EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje način i uvjeti provedbe propisa Europske unije kojim se uređuje praćenje emisija stakleničkih plinova.

Članak 2.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se okvir za provedbu Odluke Komisije 2005/166/EZ kojom se utvrđuju pravila provedbe Odluke br. 280/2004/EZ o mehanizmu praćenja emisija stakleničkih plinova na razini Zajednice i primjeni Kyotskog protokola (SL L 55, 1. 3. 2009.).

Izvješće o inventaru stakleničkih plinova

Članak 3.

(1) Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija) i Povjerenstvom za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za praćenje) određuje informacije o kojima se dostavlja izvješće o inventaru stakleničkih plinova i zajednički format za izvješćivanje u skladu s:

(a) izmijenjenim smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (u daljnjem tekstu: IPCC) o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova iz 1996. (u daljem tekstu: Izmijenjene i dopunjene smjernice IPCC-a o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova iz 1996.);

(b) uputama IPCC-a o dobroj praksi i postupanju u slučaju nesigurnosti kod nacionalnih inventara stakleničkih plinova (u daljnjem tekstu: Upute IPCC-a o dobroj praksi);

(c) uputama IPCC-a o dobroj praksi u korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (u daljnjem tekstu: Upute IPCC-a o dobroj praksi za LULUCF).

(2) Izvješće o inventaru stakleničkih plinova i zajednički format za izvješćivanje se u elektroničkom obliku dostavljaju Europskoj komisiji te na znanje Europskoj agenciji za okoliš, u skladu sa:

(a) smjernicama za izradu nacionalnih izvješća stranaka iz Priloga I. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (u daljnjem tekstu: UNFCCC), I. dio: Smjernice za izvješćivanje prema UNFCCC-u o godišnjim inventarima (u daljnjem tekstu: Smjernice za izvješćivanje prema UNFCCC-u o godišnjim inventarima emisija);

(b) smjernicama za pripremu informacija prema članku 7. Kyotskog protokola.

(3) Cjelovito izvješće o inventaru emisija izrađuje se prema strukturi izvješća o nacionalnom inventaru emisija utvrđenoj Smjernicama za izvješćivanje o nacionalnim inventarima emisija prema UNFCCC-u.

Članak 4.

(1) Ministarstvo dostavlja izvješće o inventaru stakleničkih plinova i zajednički format za izvješćivanje u dijelu koji se odnosi na antropogene emisije stakleničkih plinova prema izvoru i odlivima emisija uslijed prenamjene zemljišta i šumarskih djelatnosti te uslijed djelatnosti gospodarenja šumom u skladu s člankom 3. stavkom 3. te stavkom 4. Kyotskog protokola i odgovarajućim odlukama koje su u okviru Kyotskog protokola usvojene, svake godine (godina N) za razdoblje od 1990. do N-2 godine.

(2) Informacije iz stavka 1. ovog članka trebaju se jasno razlikovati od procjena antropogenih emisija iz izvora navedenih u Prilogu A Kyotskog protokola.

Članak 5.

(1) Izvješće o inventaru stakleničkih plinova osobito sadrži:

(a) opis institucionalnog ustrojstva za izradu inventara emisija stakleničkih plinova i postupka izrade inventara emisija stakleničkih plinova;

(b) opis korištenih metodologija i izvora podataka, uključujući informacije o korištenim metodama te vrstama podataka o djelatnostima i faktorima emisija korištenim za glavne izvore na razini Zajednice sukladno uputama Europske komisije utvrđenim jednom godišnje do 31. listopada u skladu s poglavljem 7. Smjernica IPCC-a o dobroj praksi i poglavlja 5. Smjernica IPCC-a o dobroj praksi za LULUCF. Ove informacije se dostavljaju upućivanjem na odgovarajuće odjeljke izvješća o inventaru emisija stakleničkih plinova ili u tabličnom obliku iz Priloga I. ovoga Pravilnika;

(c) informacije o programu osiguranja i kontrole kvalitete, uključujući ciljeve i plan osiguranja i kontrole kvalitete;

(d) općenitu procjenu nesigurnosti;

(e) općenitu procjenu cjelovitosti, u smislu geografske pokrivenosti i mogućih nedostataka pri dostavi inventara emisija;

(f) usporedbu sektorskog i referentnog pristupa;

(g) odgovore na pregled prethodnih inventara stakleničkih plinova od strane stručnog tijela Tajništva UNFCCC-a zaprimljene od dostave prethodnog inventara stakleničkih plinova te informacije o ponovnim izračunima, ako ih je bilo;

(h) opis i tumačenje prošlih trendova emisija.

(2) U slučaju da nije bilo promjena vezano za informacije koje se dostavljaju temeljem stavka 1. točki (a) do (e) ovoga članka to se naznačuje u pripadajućim odjeljcima izvješća o inventaru emisija stakleničkih plinova.

Članak 6.

Informacije iz Registra Unije obuhvaćaju informacije koje se dostavljaju sukladno smjernicama iz članka 7. Kyotskog protokola.

Članak 7.

Informacije o pravnim subjektima ovlaštenim za sudjelovanje u mehanizmima Kyotskog protokola obuhvaćaju popis pravnih subjekata ovlaštenih za posjedovanje jedinica dodijeljene kvote (u daljnjem tekstu: AAU, od engleskog naziva »assigned amount unit«), jedinica uklanjanja (u daljnjem tekstu: RMU, od engleskog naziva »removal unit«), jedinica smanjenja emisija (u daljnjem tekstu: ERU, od engleskog naziva »emission reduction unit«) i ovjereno smanjenje emisije (u daljnjem tekstu: CER, od engleskog naziva »certified emission reductions«), uključujući privremene CER-ove (u daljnjem tekstu: tCER) i dugoročne CER-ove (u daljnjem tekstu: lCER).

Članak 8.

Informacije o pokazateljima za godinu koja prethodi zadnjoj (N-2 godine):

(a) obuhvaćaju vrijednosti prioritetnih pokazatelja navedenih u tablici II.-1. u Prilogu II. ovoga Pravilnika,

(b) obuhvaćaju vrijednosti dodatnih prioritetnih pokazatelja navedenih u tablici II.-2. u Prilogu II. ovoga Pravilnika,

(c) trebaju obuhvatiti vrijednosti dopunskih pokazatelja navedene u tablici II.-3. u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Izvješće o provedbi politike i mjera za smanjenje emisija i povećanje odliva stakleničkih plinova po sektorima (u daljnjem tekstu: izvješće o provedbi politike i mjera) i izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova po izvorima i njihovo uklanjanje odlivima (u daljnjem tekstu: izvješće o projekcijama) izrađuju se u skladu sa smjernicama za izradu nacionalnih izvješća stranaka iz Priloga I. UNFCCC-a, II. dio: Smjernice za izvješćivanje prema UNFCCC-u o nacionalnim izvješćima (u daljnjem tekstu: Smjernice za izvješćivanje prema UNFCCC-u o nacionalnim izvješćima) te smjernicama prema članku 7. Kyotskog protokola.

Izvješće o provedbi politike i mjera

Članak 10.

Izvješće o provedbi politike i mjera obuhvaća:

(a) popis onih politika i mjera koje su prestale važiti ili su ukinute tijekom razdoblja na koje se izvješće odnosi,

(b) opis stvarnih i očekivanih međuodnosa s ostalim bitnim politikama i mjerama i s odgovarajućim politikama i propisima Zajednice,

(c) pokazatelje za projekcije za 2015. i 2020., s pogledom na 2030. godinu sukladno Prilogu. III. ovoga Pravilnika.

Izvješće o projekcijama

Članak11.

(1) U izvješću o projekcijama određuje se koje se projekcije odnose na scenarij ‘s mjerama’ i na scenarij ‘s dodatnim mjerama’, te u njih uključene politike i mjere. Scenarij ‘s mjerama’ obuhvaća važeće i usvojene politike i mjere. Scenarij ‘s dodatnim mjerama’ obuhvaća planirane politike i mjere.

(2) Izvješće o projekcijama sadrži i informacije o scenariju ‘bez mjera’ kao dio scenarija ‘s mjerama’ i ‘s dodatnim mjerama’. Scenarij ‘bez mjera’ isključuje primjenu, usvajanje i planiranje bilo koje politike ili mjere nakon godine odabrane za početnu godinu scenarija.

(3) Opisi metodologija, modela, pretpostavki i ključnih ulaznih i izlaznih parametara, ako su korišteni za pripremu izvješća o projekcijama, uključuju obvezne parametre utvrđene točkom 1. Priloga IV. ovoga Pravilnika. Izvješću o projekcijama navode se i parametri projekcija s popisa preporučenih parametara utvrđenih točkom 2. Priloga IV. ovoga Pravilnika.

(4) Tijekom pripreme izvješća o projekcijama provodi se analiza osjetljivosti projekcija, posebno za glavne ulazne varijable u scenarijima.

(5) Izvješće o projekcijama može uključiti i visoki, srednji i niski scenarij za glavne ulazne podatke i količinski izražene projicirane emisije unutar takvih scenarija te mjeru za snagu scenarija i metode korištene za procjene. Za procjenu emisija mogu se koristiti i scenariji s mnogostrukim inačicama, pomoću kombinacija ulaznih varijabli.

Izvješćivanje o napretku u ispunjenju ciljeva iz Kyotskog protokola

Članak 12.

(1) Uz izvješće o inventaru emisija stakleničkih plinova dostavljaju se informacije o korištenju mehanizama zajedničkih projekata, čistog razvoja te međunarodnog trgovanja emisijama, prema člancima 6., 12. i 17. Kyotskog protokola, s ciljem ispunjenja obveza prema Kyotskom protokolu.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka se dostavljaju na temelju upitnika iz Priloga V. ovoga Pravilnika.

(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se ograničiti na promjene ili dodatne informacije uz one dostavljene na temelju upitnika za prethodnu godinu.

Članak 13.

Kvaliteta podataka o djelatnostima, faktorima emisija i drugim parametrima korištenima za nacionalni inventar stakleničkih plinova osigurava se sukladno Smjernicama dobre prakse IPCC-a i Smjernicama dobre prakse IPCC-a za LULUCF.

Članak 14.

(1) U konzultacijama koje provodi Europska komisija u postupku procjene podataka koji nedostaju, a koji se uključuju u inventar stakleničkih plinova na razini Zajednice, sudjeluje Ministarstvo.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo dostavlja podatke koji nedostaju te otklanja nedosljednosti u dostavljenim podacima u izvješću o inventaru stakleničkih plinova.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, za izradu izvješća o inventaru stakleničkih plinova koje se dostavlja Tajništvu UNFCCC-a, Ministarstvo koristi procijenjene podatke koje je dostavila Europska komisija.

Izvješćivanje o dodatnom razdoblju za ispunjenje obveza

Članak 15.

(1) Izvješće o dodatnom razdoblju za ispunjenje obveza, u skladu s načinima računanja dodijeljenih iznosa prema članku 7. stavku 4. Kyotskog protokola iz, sadrži sljedeće informacije:

(a) za tekuću kalendarsku godinu do kraja dodatnog razdoblja za ispunjenje obveza (prema vremenu nultog meridijana (GMT), ukupnu količinu:

(i) ERU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove), AAU-ova i RMU-ova na računima Republike Hrvatske za držanje, brisanje, zamjenu i povlačenje jedinica, kao i na svim računima za držanje jedinica pravnih i fizičkih osoba na dan 1. siječnja svake godine,

(ii) AAU-ova izdanih na temelju dodijeljene kvote prema članku 3. stavcima 7. i 8. Kyotskog protokola,

(iii) ERU-ova izdanih na temelju projekata provedenih prema članku 6. Kyotskog protokola,

(iv) ERU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove), AAU-ova i RMU-ova stečenih iz drugih registara i zasebni popis u kojem se navodi identitet prijenosnih računa i registara,

(v) RMU-ova izdanih na temelju svake djelatnosti prema članku 3. stavcima 3. i 4. Kyotskog protokola,

(vi) ERU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove), AAU-ova i RMU-ova prenijetih u druge registre i zasebni popis u kojem se navodi identitet dolaznih računa i registara,

(vii) ERU-ova, CER-ova, AAU-ova i RMU-ova poništenih na temelju djelatnosti prema članku 3. stavcima 3. i 4. Kyotskog protokola,

(viii) ERU-ova, CER-ova, AAU-ova i RMU-ova poništenih nakon što je Odbor za kontrolu pridržavanja obvezama stranaka Kyotskog protokola (u daljnjem tekstu: Odbor) utvrdio nepoštivanje obveza prema članku 3. stavku 1. Kyotskog protokola od strane države,

(ix) ostalih poništenih ERU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove), AAU-ove i RMU-ove,

(x) povučenih ERU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove), AAU-ove i RMU-ove,

(xi) AAU-ova, CER-ova, ERU-ova, RMU-ova i tCER-ova prenijetih na zamjenski tCER račun za obvezujuće razdoblje,

(xii) AAU-ova, CER-ova, ERU-ova, RMU-ova i lCER-ova prenijetih na zamjenski lCER račun za prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola,

(b) ukupnu količinu i serijske brojeve ERU-ova, AAU-ova, RMU-ova, CER-ova (uključujući lCER-ove i tCER-ove) na računu za povlačenje jedinica države na kraju izvještajnog razdoblja;

(c) ukupnu količinu i serijske brojeve ERU-ova, CER-ova i AAU-ova koje država želi prenijeti u sljedeće obvezujuće razdoblje.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju samo ERU-ove, AAU-ove, RMU-ove, CER-ove (uključujući lCER-ove i tCER-ove) koji vrijede za dotično obvezujuće razdoblje. Navedene jedinice se utvrđuju temeljem informacija raspoloživih prema posebnom propisu kojim se uređuje Registar Unije i dostavljaju u elektroničkom obliku.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dostavlja Tajništvu UNFCCC-a i Europskoj komisiji u roku mjesec dana po isteku dodatnog razdoblja za ispunjavanje obveza.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na razdoblje do stotog dana od datuma završetka procesa stručne revizije inventara emisija za posljednju godinu obračunskog razdoblja u kojem stranka može nastaviti pribavljanje jedinica smanjenja emisija, potvrđenog smanjenja emisija, jedinica dodijeljene kvote i jedinica uklanjanja u svrhu ispunjenja obveza iz članka 3. stavka 1. Kyotskog protokola.

Članak 16.

(1) Izvješće o inventaru stakleničkih plinova i zajednički format za izvješćivanje Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za okoliš uz pomoć alata ReportNet.

(2) Postupci i vremenske odrednice za izradu inventara emisija i izvješća o inventaru emisija na razini Zajednice navedeni su u Prilogu VI. ovoga Pravilnika.

Postupci revizije, prilagodbe i pridržavanja odredbi UNFCCC-a i Kyotskog protokola

Članak 17.

(1) Ako na dan 1. lipnja Ministarstvo nije dostavilo izvješće o inventaru stakleničkih plinova UNFCCC-u, o tome odmah obavješćuje Europsku komisiju.

(2) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju u roku tjedan dana od dana zaprimanju jedne od sljedećih informacija od UNFCCC-a:

(a) stručni tim za reviziju ukazuje na probleme vezane uz inventar stakleničkih plinova koje bi trebalo ispraviti,

(b) ispravke procjena u inventaru emisija unijete u dostavljeni inventar emisija, temeljem dogovora između države članice i stručnog tima za reviziju,

(c) prilagođene procjene emisija u nacrtu izvješća o pregledu inventara emisija, unijete tamo gdje nije ispravljen problem na zadovoljstvo stručnog tima za reviziju,

(d) pitanja vezana uz provedbu dostavljena Odboru, obavijest Odbora o nekom pitanju provedbe, te svi preliminarni nalazi i odluke Odbora i njegovih ogranaka vezani uz državu.

(3) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju u vezi informacije iz stavka 2. točke (a) ovoga članka o načinu rješavanja problema na koje ukazuje stručni tim za reviziju, a u vezi informacije iz stavka 2. točke (c) ovoga članka o tome prihvaćaju li se ili odbijaju predložene prilagodbe.

(4) Ministarstvo priprema odgovore u postupku revizije u koordinaciji s Europskom komisijom:

(a) unutar vremenskih rokova predviđenih Kyotskim protokolom, ako bi prilagođeni izračuni emisija u jednoj godini ili kumulativne prilagodbe u sljedećim godinama razdoblja za jednu ili više država članica podrazumijevali prilagodbe i u izračunu emisija na razini Zajednice do iznosa koji bi bio nedostatan za ispunjenje metodoloških i zahtjeva izvješćivanja prema članku 7. stavku 1. Kyotskog protokola, a u cilju ispunjavanja uvjeta sukladno smjernicama iz članka 7. Kyotskog protokola;

(b) u roku dva tjedna prije dostavljanja sljedeće dokumentacije odgovarajućim tijelima u okviru Kyotskog protokola:

(i) zahtjeva za izmjenom prilagodbe,

(ii) zahtjeva za ponovnom uspostavom statusa ispunjavanja uvjeta

(iii) odgovora na odluku o pokretanju postupka o nekom pitanju provedbe ili na preliminarne nalaze Odboru.

(5) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju i države članice o prilagodbama uračunatima u inventar stakleničkih plinova tijekom postupka dobrovoljne prilagodbe provedenog prema tehničkim uputama.

Članak 18.

Prilozi I., II., III., IV., V. i VI. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«

Klasa: 351-01/12-04/59

Urbroj: 517-01-12-17

Zagreb, 27. studenoga 2012.

Ministar

Mihael Zmajlović, v. r.

PRILOG I.

Tablica za metodologije, izvore podataka i faktore emisija koje države članice koriste kao ključne izvore EZ-a za potrebe članka 4. stavka 1. točke (b)

Informacije o korištenim metodama mogu podrazumijevati višerazinski pristup, model ili pristup specifičan za pojedinu državu. Podaci o djelatnostima mogu biti iz nacionalnih statistika ili specifični za postrojenje. Faktori emisija mogu biti standardni faktori koji se uzimaju u obzir u sustavu IPCC-a, prema izmijenjenim smjernicama za sustav IPPC-a za nacionalne inventare emisija stakleničkih plinova i smjernice o dobroj praksi u sustavima IPPC-a iz 1996., faktori emisija specifični za pojedinu državu, faktori emisija specifični za pojedina postrojenja ili faktori emisija prema metodologiji CORINAIR razvijenoj u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979.

TABLICA I.-1.

Sažetak izvješća o korištenim metodama, podacima o djelatnostima i faktorima emisija na razini Zajednice (energetika)

IZVOR I ODLIV STAKLENIČKOG PLINA

CO2

CH4

N2O

KATEGORIJE

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

1. Energetika













A. Izgaranje goriva













1. Proizvodnja transformiranih oblika energije













a. Proizvodnja električne i toplinske energije













b. Prerada nafte u rafinerijama













C .Proizvodnja čvrstih goriva i ostale energetske transformacije













2. Prerađivačka industrija i graditeljstvo













a. Željezo i čelik













b. Obojeni metali













c. Kemikalije













d. Drvna celuloza, papir i tisak













e. Prehrambeni proizvodi, piće i duhan













f. Ostalo (prema tablici 1.A(a)s2)













3. Promet













a. Civilno zrakoplovstvo













b. Cestovni prijevoz













c. Željeznički prijevoz













d. Pomorski prijevoz i unutarnja plovidba













e. Ostali prijevoz (prema tablici 1.A(a)s3)













4. Ostali sektori













a. Uslužni/javni













b. Stambeni













c. Poljoprivreda/šumarstvo/ribarstvo













5. Ostalo













a. Nepokretni













b. Pokretni













B. Fugitivne emisije iz goriva













1. Čvrsta goriva













a. Vađenja ugljena













b. Pretvorba čvrstih goriva













c. Ostalo (prema tablici 1.B.1)













2. Nafta i prirodni plin













a. Nafta













b. Prirodni plin













c. Ventiliranje i spaljivanje na baklji













d. Ostalo (prema tablici 1.B.2)













TABLICA I.-2.

Sažetak izvješća o korištenim metodama, podacima o djelatnostima i faktorima emisija na razini Zajednice (industrijski procesi)

IZVOR I ODLIV STAKLENIČKOG PLINA

CO2

CH4

N2O

HFC-i

PFC-i

SF6

KATEGORIJE

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primijenjena metoda (2)

Podaci o djelatnosti (3)

Faktor emisije (4)

2.Industrijski procesi

























A. Mineralni proizvodi

























1. Proizvodnja cementa

























2. Proizvodnja vapna

























3. Korištenje vapnenca i dolomita

























4. Proizvodnja i korištenje dehidratizirane sode

























5. Asfaltiranje krovova

























6. Asfaltiranje cesta

























7. Ostalo (prema tablici 2(I)A-G)

























B. Kemijska industrija

























1. Proizvodnja amonijaka

























2. Proizvodnja dušične kiseline

























3. Proizvodnja adipinske kiseline

























4. Proizvodnja karbida

























5. Ostalo (prema tablici 2(I)A-G)

























C. Proizvodnja metala

























1. Proizvodnja željeza i čelika

























2. Proizvodnja ferolegura

























3. Proizvodnja aluminija

























4. SF6 koji se koristi u ljevaonicama aluminija i magnezija

























5. Ostalo (prema tablici 2(I)A-G)

























D. Ostala proizvodnja

























1. Drvna celuloza i papir

























2. Hrana i piće

























E. Proizvodnja halogeniranih derivata ugljikovodika i SF6

























1. Emisije nus-proizvoda

























2. Fugitivne emisije

























3. Ostalo (prema tablici 2(II)

























F. Potrošnja halogeniranih derivata ugljikovodika i SF6

























1. Oprema za rashladne sustave

























2. Izrada pjenastih materijala

























3. Protupožarni aparati

























4. Aerosoli/dozni inhalatori

























5. Otapala

























6. Ostali aparati u kojima se koriste zamjenske tvari koje ne oštećuju ozonski sloj

























7. Proizvodnja poluvodiča

























8. Električna oprema

























9. Ostalo (prema tablici 2(II)

























G. Ostalo

























TABLICA I.-3.

Sažetak izvješća o korištenim metodama, podacima o djelatnostima i faktorima emisija na razini Zajednice (korištenje otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda)

IZVOR I ODLIV STAKLENIČKOG PLINA

CO2

CH4

N2O

KATEGORIJE

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

3. Korištenje otapala i drugih proizvoda













A. Nanošenje boja













B. Odmašćivanje i kemijsko čišćenje













C. Proizvodnja i obrada kemijskih proizvoda













D. Ostalo













4. Poljoprivreda













A. Crijevna fermentacija













1. Goveda













2. Bikovi i volovi













3. Ovce













4. Ostalo













B. Gospodarenje stajskim gnojivom













1. Goveda













2. Bikovi i volovi













3. Ovce













4. Ostalo













C. Uzgoj riže













D. Poljoprivredna tla













1. Direktne emisije iz tla













2. Gnojivo s otvorenih i zatvorenih pašnjaka













3. Indirektne emisije













4. Ostalo (prema tablici 4.D)













E. Gospodarsko spaljivanje savane













F. Spaljivanje poljoprivrednih ostataka













G. Ostalo













TABLICA I.-4.

Sažetak izvješća o korištenim metodama, podacima o djelatnostima i faktorima emisija na razini Zajednice (prenamjena zemljišta i šumarstvo, otpad, ostalo)

IZVOR I ODLIV STAKLENIČKOG PLINA

CO2

CH4

N2O

KATEGORIJE

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

Glavni izvor (1)

Primi-jenjena metoda (2)

Podaci o djela-tnosti (3)

Faktor emisije (4)

5. Korištenje zemljišta, prenamjena korištenja zemljišta i šumarstvo













A. Šumsko zemljište













1. Šumsko zemljište koje ostaje šumsko zemljište













2. Zemljište pretvoreno u šumsko zemljište













B. Poljoprivredno zemljište













1. Poljoprivredno zemljište koje ne mijenja namjenu













2. Zemljište pretvoreno u poljoprivredno zemljište













C. Travnjaci













1. Travnjaci koji ne mijenjaju namjenu













2. Zemljište pretvoreno u travnjake













D. Močvarno zemljište













1. Močvarno zemljište koje ne mijenja namjenu













2. Zemljište pretvoreno u močvarno zemljište













E. Naselja













1. Naselja koja ne mijenjaju namjenu













2. Zemljište pretvoreno u naselja













F. Ostala zemljišta













1. Ostalo zemljište koje ne mijenja namjenu













2. Zemljište pretvoreno u ostalo zemljište













G. Ostalo (molimo navesti)













Šumarski drvni proizvodi













6. Otpad













A. Odlaganje čvrstog otpada na odlagalištima













1. Odlaganje otpada na uređena odlagališta













2. Odlaganje otpada na neuređena odlagališta













3. Ostalo (prema tablici 6.A)













B. Upravljanje otpadnim vodama













1. Industrijske otpadne vode













2. Otpadne vode iz kućanstava i uslužnog sektora













3. Ostalo (prema tablici 6.B)













C. Termička obrada otpada













D. Ostalo













7. Ostalo (prema sažetku 1.A)













Zabilješke:













Potrošnja goriva u međunarodnom prometu













Zrakoplovstvo













Pomorstvo













Emisija CO2 iz biomase













Objašnjenja za tablice I.-1. do I.-4.

(1) Glavni izvori Zajednice. Popunjava Komisija/EEA s rezultatima analize glavnih kategorija iz prethodno dostavljenog inventara emisija.

(2) Koristite sljedeće oznake za naznačivanje primijenjene metode:

D (standardna metoda prihvaćena od strane IPCC-a),

RA (referentni pristup),

T1 (razina 1 po IPCC-u),

T1a, T1b, T1c (razina 1a, razina 1b odnosno razina 1c po IPCC-u),

T2 (razina 2 po IPCC-u),

T3 (razina 3 po IPCC-u),

C (CORINAIR),

CS (podaci specifični za pojedinu državu)

M (model)

COPERT X (Copert model X = Inačica)

Ako koristite više od jedne metode unutar iste kategorije izvora, nabrojite odgovarajuće metode. Objašnjenja o metodama specifičnima za pojedinu državu kao i sve izmjene standardnih metoda IPCC-a, te informacije o korištenju različitih metoda unutar iste kategorije izvora ako je navedeno više metoda, treba navesti u dokumentacijskom okviru.

(3) Koristite sljedeće skraćenice za navođenje izvora korištenih podataka o djelatnostima:

NS (nacionalni statistički podaci),

RS (regionalni statistički podaci),

IS (međunarodni statistički podaci),

PS (podaci specifični za pojedine vrste postrojenja),

AS (udruženja, gospodarske organizacije),

Q (posebni upitnici, ankete)

Ako gore navedena objašnjenja nisu prikladna za nacionalne okolnosti, koristite dodatna objašnjenja i pojasnite ih u dokumentacijskom okviru. Ako koristite mješavinu različitih izvora podataka o djelatnostima, koristite različite skraćenice u istoj ćeliji, uz dodatna objašnjenja u dokumentacijskom okviru.

(4) Koristite sljedeće skraćenice za navođenje korištenog faktora emisije:

D (standardni pristup IPCC-a),

C (CORINAIR),

CS (podaci specifični za pojedinu državu),

PS (podaci specifični za pojedine vrste postrojenja).

Ako koristite mješavinu različitih faktora emisija, unutar istog polja tablice unesite sve potrebne skraćenice, uz dodatna objašnjenja u dokumentacijskom okviru.

Dokumentacijski okvir:

* Cjelovite informacije o metodološkim pitanjima, kao što su korištene metode, podaci o djelatnostima i faktorima emisija, mogu se naći u odgovarajućim odjeljcima posvećenima određenim sektorima poglavlja 5. nacionalnog inventara emisija. Ako su potrebne dodatne informacije za razumijevanje sadržaja ove tablice, u dokumentacijskom okviru navedite upute na odgovarajući odjeljak nacionalnog inventara emisija koji sadrži daljnje pojedinosti.

* Ako koristite mješavinu različitih metoda/faktora emisija unutar iste kategorije izvora, pomoću ovoga dokumentacijskog okvira pobliže navedite za koju je podskupinu izvora primijenjena koja metoda/faktor emisija (vidi i fusnote 2 do 4 uz ovu tablicu).

PRILOG II.

Popis godišnjih pokazatelja

TABLICA II.-1.

Popis prioritetnih pokazatelja (1)

Br.

Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu

Pokazatelj

Brojnik/nazivnik

Upute/definicije (2) (3)

1

MAKRO

CO2 intenzitet pod utjecajem, BDP-a, t/milijun eura (dalje: Mio Eura)

Ukupna emisija CO2, kt

Ukupna emisija CO2 (bez korištenja zemljišta i šumarstva) prema podacima iz Zajedničkog formata za izvješćivanje

BDP, Milijarda Eura (EC95) (dalje: Bio Eura)

Bruto domaći proizvod uz nepromjenjive cijene na razini 1995. (izvor: nacionalni računi)

2

MAKRO B0

CO2 intenzitet iz potrošnje energije pod utjecajem BDP-a, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz potrošnje energije, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva (kategorija izvora po IPCC-u 1A, sektorski pristup)

BDP, Bio Eura (EC95)

Bruto domaći proizvod uz nepromjenjive cijene na razini 1995. (izvor: nacionalni računi)

3

PROMET C0

Emisija CO2 iz osobnih automobila, kt


Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju osobne automobile (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3.900 kg – kategorija izvora po IPCC-u 1A3bi)

Kilometraža prijeđena osobnim automobilima, Mkm


Kilometraža prijeđena u osobnom automobilu po putniku (izvor: prometna statistika)

Napomena: Podaci o djelatnosti trebaju biti podudarni s podacima o emisijama, ako je moguće.

4

INDUSTRIJA A1

CO2 intenzitet iz potrošnje energije u industriji, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz industrije, kt

Emisija uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnim industrijskim djelatnostima, gradnji, te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina) uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2). Energija koja se koristi za prijevoz u industriji ne treba biti uključena ovdje, već među pokazatelje za promet. U ovaj sektor treba uključiti emisije iz izvancestovnih i drugih pokretnih strojeva u industriji.

Ukupna bruto dodana vrijednost industrije, Bio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz nepromjenjive cijene u proizvodnim industrijskim djelatnostima (NACE 15-22, 24-37), graditeljstvu (NACE 45) te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina) (NACE 13-14) na razini 1995. (izvor: nacionalni računi)

5

KUĆANSTVA A.1

Specifična emisija CO2 iz kućanstava, t/stambeni prostor

Emisija CO2 iz potrošnje fosilnih goriva u kućanstvima, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u kućanstvima (kategorija izvora po IPCC-u 1A4b)

Zaliha stalno nastanjenih stambenih prostora, 1.000

Zaliha stalno nastanjenih stambenih prostora

6

USLUGE A0

CO2 intenzitet iz potrošnje energije u uslužnom i javnom sektoru, t/Mio Eura

Emisija CO2 uslijed potrošnje fosilnih goriva u uslužnom i javnom sektoru, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u uslužnim i javnim građevinama u javnom i privatnom sektoru (kategorija izvora po IPCC-u 1A4a). Energija koja se koristi za prijevoz u uslužnom sektoru ne treba biti uključena ovdje, već među prometne pokazatelje.

Bruto dodana vrijednost usluga, Bio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz nepromjenjive cijene u uslužnom sektoru (NACE 41, 50, 51, 52, 55, 63, 64, 65, 66, 67, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 80, 85, 90, 91, 92, 93, 99) na razini 1995. (izvor: nacionalni računi)

7

PRETVORBA B0

Specifična emisija CO2 iz javnih i elektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, t/TJ

Emisija CO2 iz javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt

Emisija CO2 uslijed svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje emisiju iz toplana.

Svi proizvodi i rezultati rada javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

Bruto proizvedena električna energija i sva toplina prodana trećim stranama (kombinirane termoelektrane-toplane – TE-TO) u javnim i u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje proizvodnju iz toplana. Primarna djelatnost javnih termoelektrana jest proizvodnja električne energije (i topline) za prodaju trećim stranama. One mogu biti u privatnom ili javnom vlasništvu. Termoelektrane s proizvodnjom za vlastite potrebe proizvode električnu (i toplinsku) energiju u cijelosti ili djelomično za vlastite potrebe kao djelatnost koja podupire njihovu primarnu djelatnost. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca).

(1) Države unose brojnik i nazivnik, ako već nisu uključeni u Zajednički format za izvješćivanje.

(2) Države trebaju slijediti ove upute. Ako ih ne mogu u potpunosti slijediti ili ako brojnik i nazivnik nisu u potpunosti podudarni ovima, države članice to trebaju jasno naznačiti.

(3) Upute na kategorije izvora prema IPCC-u odnose se na IPCC (1996.) Izmijenjene i dopunjene smjernice IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 1996.

TABLICA II.-2.

Popis dodatnih prioritetnih pokazatelja (1)

Br.

Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu

Pokazatelj

Brojnik/nazivnik

Upute/definicije (2)

1

PROMET D0

Emisija CO2 iz cestovnog teretnog prometa, kt


Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva za sve prometne djelatnosti s lakim kamionima (vozila bruto mase do 3.900 kg namijenjena prvenstveno prijevozu lakih tereta ili posebno opremljena poput pogona na sva 4 kotača za vancestovno korištenje – kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bii) i teškim kamionima (svako vozilo bruto mase iznad 3.900 kg namijenjeno prvenstveno prijevozu teških tereta – kategorija izvora prema IPCC-u 1A3biii, s izuzetkom autobusa)

Cestovni teretni promet, Mtkm


Prijeđena kilometraža po toni tereta u cestovnom prometu lakih i teških kamiona (izvor: prometna statistika)

Napomena: Podaci o djelatnosti trebaju biti podudarni s podacima o emisijama, ako je moguće.

2

INDUSTRIJA A1.1

Ukupni CO2 intenzitet iz potrošnje energije u industriji željeza i čelika, t/Mio Eura

Ukupna emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji željeza i čelika uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2a), u procesima proizvodnje željeza i čelika (kategorija izvora prema IPCC-u 2C1) i procesima proizvodnje ferolegura (kategorija izvora prema IPCC-u 2C2)

Bruto dodana vrijednost – industrija željeza i čelika, Bio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz stalne cijene proizvodnje željeza i čelika i ferolegura (NACE 27.1), proizvodnje cijevi (NACE 27.2), ostale primarne obrade željeza i čelika (NACE (27.3), lijevanja željeza (NACE 27.51) i lijevanja čelika (NACE 27.52) iz 1995. (izvor: nacionalni računi)

3

INDUSTRIJA A1.2

CO2 intenzitet iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2c)

Bruto dodana vrijednost kemijske industrije, Bio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz stalne cijene proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (NACE 24) (izvor: nacionalni računi) iz 1995.

4

INDUSTRIJA A1.3

CO2 intenzitet iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz potrošnje energije, staklo, lončarski proizvodi i građevinski materijali, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja goriva u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda (NACE 26) uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije

Bruto dodana vrijednost – industrija stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, Bio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz stalne cijene proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda (NACE 26) (izvor: nacionalni računi) iz 1995.

5

INDUSTRIJA C0.1

Specifična emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, t/t

Ukupna emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji željeza i čelika uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2a), u procesima proizvodnje željeza i čelika (kategorija izvora prema IPCC-u 2C1) i procesima proizvodnje ferolegura (kategorija izvora prema IPCC-u 2C2)

Oksidacija čelika (bruniranje), kt

Oksidacija čelika (bruniranje) (NACE 27) (izvor: proizvodna statistika)

6

INDUSTRIJA C0.2

Specifična emisija CO2 iz potrošnje energije u cementnoj industriji, t/t

Emisija CO2 iz potrošnje energije, staklo, lončarski proizvodi i građevinski materijali, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja goriva u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda (NACE 26) uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije

Proizvodnja cementa, kt

Proizvodnja cementa (NACE 26) (izvor: proizvodna statistika)

(1) Države unose brojnik i nazivnik, ako već nisu uključeni u Zajednički format za izvješćivanje.

(2) Države trebaju slijediti ove upute. Ako ih ne mogu u potpunosti slijediti ili ako brojnik i nazivnik nisu u potpunosti podudarni ovima, države članice to trebaju jasno naznačiti.

TABLICA II.-3.

Popis dopunskih pokazatelja

Br.

Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu

Pokazatelj

Brojnik/nazivnik

Uputa/definicije

1

PROMET B0

Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na dieselski pogon, g/100 km

Emisija CO2 iz putničkih vozila na dieselski pogon, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja dieselskog goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3.900 kg – kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi samo diesel)

Kilometraža putničkih vozila na dieselski pogon, Mio km

Ukupna kilometraža putničkih vozila na dieselski pogon kojima je dozvoljeno kretanje javnim prometnicama (izvor: prometna statistika)

2

PROMET B0

Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na benzinski pogon, g/100 km

Emisija CO2 iz putničkih vozila na benzinski pogon, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja benzina u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3.900 kg – kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi samo benzin)

Kilometraža putničkih vozila na benzinski pogon, Mio km

Ukupna kilometraža putničkih vozila na benzinski pogon kojima je dozvoljeno kretanje javnim prometnicama (izvor: prometna statistika)

3

PROMET C0

Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila, t/pkm (tona/prijeđenom km)

Emisija CO2 iz putničkih vozila, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3.900 kg – kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi)

Putnički automobilski prijevoz, Mpkm

Kilometraža prijeđena u osobnom automobilu po putniku (izvor: prometna statistika)

Napomena: Podaci o djelatnosti trebaju biti podudarni s podacima o emisijama, ako je moguće.

4

PROMET E1

Specifična emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa, t/putnik

Emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa, kt

Emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa (komercijalni, privatni, poljoprivredni, itd.), uključujući uzlijetanje i slijetanje (kategorija izvora prema IPCC-u 1A3aii). Isključuje se korištenje goriva u zračnim lukama za kopneni prijevoz. Također se isključuje gorivo za stacionarno izgaranje u zračnim lukama.

Domaći putnici u zračnom prometu, Mio

Broj osoba, isključujući službeno osoblje i posadu zrakoplova, koje putuju zrakom (samo domaće zrakoplovstvo) (izvor: prometna statistika)

Napomena: Podaci o djelatnosti trebaju biti podudarni s podacima o emisijama, ako je moguće.

5

INDUSTRIJA A1.4

CO2 intenzitet iz potrošnje energije u industriji hrane, pića i duhana, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji hrane, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića te duhanskih proizvoda, uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2e)

Bruto dodana vrijednost – industrija hrane, pića i duhana, Mio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz stalne cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića iz 1995. (NACE 15) te duhanskih proizvoda (NACE 16) (izvor: Nacionalni računi)

6

INDUSTRIJA A1.5

CO2 intenzitet u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, t/Mio Eura

Emisija CO2 u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji drvne celuloze, papira i papirne konfekcije te objavljivanju, tiska i umnažanja nosača zvuka i slike, uključujući emisiju uslijed izgaranja za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2d)

Bruto dodana vrijednost – papirna i tiskarska industrija, Mio Eura (EC95)

Bruto dodana vrijednost uz stalne cijene proizvodnje drvne celuloze, papira i papirne konfekcije (NACE 21) te objavljivanja, tiska i umnažanja nosača zvuka i slike iz 1995. (NACE 22) (izvor: Nacionalni računi)

7

KUĆANSTVA A0

Specifična emisija CO2 iz kućanstava za grijanje prostora, t/m2

Emisija CO2 uslijed zagrijavanja kućanstava, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja goriva za grijanje kućanstava

Površina stalno nastanjenih stambenih prostora, Mio m2

Ukupna površina stalno nastanjenih stambenih prostora

8

USLUGE B0

Specifična emisija CO2 iz uslužnog i javnog sektora za grijanje prostora, kg/m2

Emisija CO2 uslijed zagrijavanja prostora u uslužnom i javnom sektoru, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva za zagrijavanje prostora u uslužnim i javnim građevinama u javnom i privatnom sektoru

Površina uslužnih prostora, Mio m2

Ukupna površina uslužnih prostora (NACE 41, 50, 51, 52, 55, 63, 64, 65, 66, 67, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 80, 85, 90, 91, 92, 93, 99)

9

PRETVORBA D0

Specifična emisija CO2 iz javnih elektrana, t/TJ

Emisija CO2 iz javnih termoelektrana, kt

Emisija CO2 uslijed svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u javnim termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama (kategorija izvora prema IPCC-u 1A1ai i 1A1aii). Ne uključuje emisiju iz toplana.

Svi proizvodi i rezultati rada javnih termoelektrana, PJ

Bruto proizvedena električna energija i sva toplina prodana trećim stranama (kombinirane termoelektrane-toplane – TE-TO) u javnim termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama. Ne uključuje proizvodnju iz toplana. Primarna djelatnost javnih termoelektrana jest proizvodnja električne energije (i topline) za prodaju trećim stranama. One mogu biti u privatnom ili javnom vlasništvu. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca).

10

PRETVORBA E0

Specifična emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe

Emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt

Emisija CO2 uslijed svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe.

Svi proizvodi i rezultati rada termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

Bruto proizvedena električna energija i sva toplina prodana trećim stranama (kombinirane termoelektrane-toplane – TE-TO) u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Termoelektrane s proizvodnjom za vlastite potrebe proizvode električnu (i toplinsku) energiju u cijelosti ili djelomično za vlastite potrebe kao djelatnost koja podupire njihovu primarnu djelatnost. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca)

11

PRETVORBA

Intenzitet ugljika iz ukupne proizvedene nastale energije, t/TJ

Emisija CO2 iz klasične proizvodnje električne energije, kt

Emisija CO2 uslijed svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u javnim i u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje emisiju iz toplana.

Svi proizvodi i rezultati rada javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

Bruto proizvedena električna energija i sva toplina prodana trećim stranama (kombinirane termoelektrane-toplane – TE-TO) u javnim i u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Uključuje proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije (izvor: energetska bilanca)

12

PROMET

Intenzitet ugljika iz prometa, t/TJ

Emisija CO2 iz prometa, kt

Emisija CO2 iz fosilnih goriva za sve prometne djelatnosti (kategorija izvora prema IPCC-u 1A3)

Ukupna konačna potrošnja energije u prometu, PJ

Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u prometu iz svih izvora energije (uključujući potrošnju biomase i električne energije) (izvor: energetska bilanca)

13

INDUSTRIJA C0.3

Specifična emisija CO2 iz potrošnje energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, t/t

Emisija CO2 iz potrošnje energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, kt

Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji drvne celuloze, papira i papirne konfekcije te objavljivanja, tiska i umnažanja nosača zvuka i slike, uključujući emisije uslijed izgaranja za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2d)

Fizička količina nastalog papira, kt

Fizička količina nastalog papira (NACE 21) (izvor: proizvodna statistika)

14

INDUSTRIJA

Emisija CO2 iz industrijskog sektora, kt


Emisija uslijed izgaranja fosilnih goriva u proizvodnim industrijskim djelatnostima, gradnji, te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina) uključujući izgaranje za potrebe pridobivanja električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2). Energija koja se koristi za prijevoz u industriji ne treba biti uključena ovdje, već među pokazatelje za promet. U ovaj sektor treba uključiti emisije iz izvancestovnih i drugih pokretnih strojeva u industriji.

Ukupna konačna potrošnja energije u industriji, PJ


Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u industriji iz svih izvora energije (uključujući potrošnju biomase i električne energije) (izvor: energetska bilanca)

15

KUĆANSTVA

Emisija CO2 iz kućanstava, kt


Emisija CO2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u kućanstvima (kategorija izvora prema IPCC-u 1A4b)

Ukupna konačna potrošnja energije u kućanstvima, PJ


Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u kućanstvima iz svih izvora energije (uključujući potrošnju biomase i električne energije) (izvor: energetska bilanca)

PRILOG III.

Pokazatelji za projekcije u cilju praćenja i procjene napretka u primjeni politike i mjera(1)[1]

Br.

Sektori po Eurostatu

Pokazatelj

Brojnik/nazivnik

1

MAKRO

Intenzitet CO2 pod utjecajem BDP-a, t/Mio Eura

Ukupna emisija CO2, kt

BDP, Bio Eura (EC95)

2

PROMET C0

Emisija CO2 iz putničkih vozila, kt


Prijeđena kilometraža putničkih vozila, Mkm


3

PROMET D0

Emisija CO2 iz teretnog prometa (svi vidovi), kt


Teretni promet (svi vidovi), Mtkm


4

INDUSTRIJA A1

Intenzitet CO2 iz potrošnje energije u industriji, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz industrije koja koristi fosilna goriva, kt

Ukupna bruto dodana vrijednost za industriju, Bio Eura (EC95)

5

KUĆANSTVA A1

Specifična emisija CO2 iz kućanstava, t/stambeni prostor

Emisija CO2 iz kućanstava koja koriste fosilna goriva, kt

Zaliha stalno nastanjenih stambenih prostora, 1.000

6

USLUGE A0

Intenzitet CO2 iz potrošnje energije u uslužnom sektoru, t/Mio Eura

Emisija CO2 iz usluga koje koriste fosilna goriva, kt

Bruto dodana vrijednost – usluge, Bio Eura (EC95)

7

PRETVORBA B0

Specifična emisija CO2 iz javnih i elektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, t/TJ

Emisija CO2 iz javnih termoelektrana i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt

Svi proizvodi – proizvodnja iz javnih termoelektrana i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

8

POLJOPRIVREDA

Specifična emisija N2O iz korištenja umjetnih i stajskih gnojiva, kg/kg

Emisija N2O iz korištenja umjetnih i stajskih gnojiva, kt

Korištenje umjetnih i stajskih gnojiva, kt dušika

9

POLJOPRIVREDA

Specifična emisija CH4 iz uzgoja goveda, kg/grlo

Emisija CH4 koje potječu od goveda, kt

Brojnost goveda, 1.000 grla

10

OTPAD

Specifična emisija CH4 iz odlagališta, kt/kt

Emisija CH4 iz odlagališta, kt

Komunalni kruti otpad koji se odlaže na odlagalištima, kt

Kazalo:

t/Mio EUR – tona po milijunu eura

(ukupne emisije CO2 izražene u tonama ili kilotonama podijeljene s BDP-om)

kt– kilotona

Mkm– megakilometri

Bio Euro– milijarda eura

PJ– petadžul

Mpkm – mega putnika po kilometru/kilometraža prijeđena u osobnom automobilu po putniku

Mio – millijun

t/TJ – tona po teradžulu

Mtkm – megatona po kilometru

Gg – gigagram (109 grama)

t/EUR– tona po euru

kg/head – kilogram po ‘grlu’

GJ– gigadžul

Mtkm– Mega-tona-kilometara

PRILOG IV.

Popis parametara u projekcijama

1. Obavezni parametri u projekcijama

Pretpostavke za opće gospodarske parametre

– Bruto domaći proizvod (BDP) (vrijednost u određenim godinama ili godišnja stopa rasta i temeljna godina)

– Stanovništvo (vrijednost u određenim godinama ili godišnja stopa rasta i temeljna godina)

– Međunarodne cijene ugljena u određenim godinama, izražene u eurima po toni ili GJ (gigadžulima)

– Međunarodne cijene nafte u određenim godinama, izražene u eurima po barelu ili GJ

– Međunarodne cijene plina u određenim godinama, izražene u eurima po m3 ili GJ

Pretpostavke za energetski sektor

– Ukupna bruto kopnena potrošnja u petadžulima (PJ) (podjela na naftu, plin, ugljen, obnovljive izvore, nuklearne izvore, ostalo)

– Ukupna proizvodnja električne energije prema vrsti goriva (nafta, plin, ugljen, obnovljivi izvori, nuklearni izvori, ostalo)

– Energetska potražnja po sektorima i prema vrsti goriva (isporučenog) (predlažu se sektori energetske djelatnosti, industrija, komercijalni ili tercijarni sektor, stambeni sektor i promet)

– Pretpostavke o vremenskim parametrima, osobito dani za određivanje stupnja grijanja ili hlađenja

Pretpostavke za industrijski sektor

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Udio industrijskog sektora u BDP-u i stopi rasta

Za države koje koriste druge modele:

– Proizvodni indeks za industrijski sektor (predlaže se razdvajanje na energetski intenzivne djelatnosti temeljene na fizičkoj proizvodnji i proizvodne djelatnosti temeljene na novčanoj vrijednosti)

Pretpostavke za sektor prometa

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Rast prometa na koji utječe BDP

Za države koje koriste druge modele:

– Rast prijeđene kilometraže po broju putnika

– Rast prijeđene kilometraže po toni tereta

Pretpostavke za građevine (u stambenom i komercijalnom ili tercijarnom sektoru)

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Razina osobne potrošnje (bez osobnog prijevoza)

– Udio tercijarnog sektora u BDP-u i stopa rasta

Za države koje koriste druge modele:

– Stopa promjene podne površine za građevine u tercijarnom sektoru i stambene površine

– Broj stambenih objekata i broj zaposlenih u tercijarnom sektoru

Pretpostavke u poljoprivrednom sektoru

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Udio poljoprivrednog sektora u BDP-u i relativnom rastu

Za države koje koriste druge modele:

– Brojnost stoke po vrsti životinje (za crijevnu fermentaciju goveda, volovi i krave muzare, ovce, za gospodarenje stajskim gnojivom također svinje i perad)

– Zemljište pod usjevima prema vrsti usjeva

– Faktori emisije po vrsti stoke za za crijevnu fermentaciju i gospodarenje stajskim gnojivom te po vrsti usjeva i korištenja umjetnih gnojiva (tone)

Pretpostavke u sektoru otpada

– Nastajanje otpada po glavi stanovnika ili tonama komunalnog krutog otpada

– Organske frakcije komunalnog krutog otpada

– Komunalni kruti otpad odložen na odlagališta, spaljen ili kompostiran (u tonama ili %)

Pretpostavke u šumarskom sektoru

– Definicije šuma

– Područja:

– gospodarskih šuma

– šuma kojima se ne gospodari

2. Preporučeni parametri u projekcijama

Pretpostavke za opće gospodarske parametre

– Stopa rasta BDP-a razdijeljena po industrijskim sektorima u odnosu na 2000.

– Usporedba projiciranih podataka sa službenim prognozama

Pretpostavke za energetski sektor

– Domaće cijene energetskog iskorištavanja ugljena, nafte i plina po sektoru (s porezima) – predloženi sektori su proizvodnja električne i toplinske energije, industrijski sektor, komercijalni, stambeni i prometni. Treba navesti koje cijene su nepromjenjive.

– Domaće cijene električne energije po sektorima kao gore (može se koristiti kao model rezultata)

– Ukupna proizvodnja centralnog grijanja po vrsti goriva

Pretpostavke za industrijski sektor

– Pretpostavke za fluorinirane plinove:

– Proizvodnja aluminija i faktori emisije

– Proizvodnja magnezija i faktori emisije

– Proizvodnja pjenastih materijala i faktori emisije

– Zaliha rashladnih sredstava i stope gubitaka

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Udio BDP-a u različitim sektorima i stopama rasta

– Stopa poboljšanja energetskog intenziteta (1990. = 100)

Za države koje koriste druge modele:

– Indeks proizvodnje za različite sektore

– Stopa poboljšanja ili indeks energetske učinkovitosti

Pretpostavke za građevine (u stambenom i komercijalnom ili tercijarnom sektoru)

Za države koje koriste makroekonomske modele:

– Udio tercijarnog i stambenog sektora u BDP-u

– Stopa poboljšanja energetskog intenziteta

Za države koje koriste druge modele:

– Broj kućanstava

– Broj novih građevina

– Stopa poboljšanja energetske učinkovitosti (1990. = 100)

Pretpostavke za prometni sektor

Za države koje koriste ekonometrijske modele:

– Rast prometa na koji utječe BDP – zasebno putnički i teretni promet

– Poboljšanje energetske učinkovitosti – po vrsti vozila

– Poboljšanje energetske učinkovitosti – po vrsti vozila, navesti odnosi li se na čitav vozni park ili samo na nova vozila

– Stopa promjene odnosa među različitim vidovima prometa (putnički i teretni)

– Rast cestovne kilometraže po putniku

– Rast željezničke kilometraže po putniku

– Rast zračne kilometraže po putniku

– Rast cestovne kilometraže po toni tereta

– Rast željezničke kilometraže po toni tereta

– Rast plovidbene kilometraže po toni tereta

Pretpostavke za poljoprivredni sektor

Za države koje koriste ekonometrijske modele:

– Trgovina poljoprivrednim proizvodima (uvoz/izvoz)

– Domaća potrošnja (npr. potrošnja mlijeka/govedine)

Za države koje koriste druge modele:

– Razvoj poljoprivrednog zemljišta, pašnjaka, obradivog zemljišta, prenamjena u šumsko zemljište, itd.

– Makroekonomske pretpostavke na kojima se temelje projekcije za poljoprivredne djelatnosti

– Opis stoke (npr. prema unosu/količini hranjivih tvari, rezultatima/životinjskim proizvodima, očekivanoj proizvodnji mlijeka/rasplodu stoke)

– Razvoj vrsta zemljoradnje (npr. intenzivna konvencionalna, organska poljoprivreda)

– Raspored sustava držanja/ispaše i razdoblja držanja/ispaše

– Parametri režima primjene umjetnih gnojiva:

– Pojedinosti o korištenju umjetnih gnojiva (vrsta umjetnog gnojiva, vrijeme primjene, odnos anorganskih/organskih tvari);

– Stopa isparavanja amonijaka, uslijed rasprostiranja stajskog gnojiva po tlu;

– Učinkovitost korištenja stajskog gnojiva

– Parametri sustava gospodarenja stajskim gnojivom:

– Raspored skladišnih prostora (npr. pokriveni ili otkriveni):

– Stopa izlučivanja dušika iz stajskog gnojiva

– Metode primjene stajskog gnojiva

– Raspon uvođenja nadzornih mjera (sustavi skladištenja, primjena stajskog gnojiva), korištenje najboljih raspoloživih metoda

– Parametri vezani uz emisiju didušikovog oksida iz poljoprivrednih tala (npr. frakcija procjednog dušika, faktor emisije kod neposrednih emisija, udio dušika u ostacima od usjeva)

– Količina obrađenog stajskog gnojiva

PRILOG V.

Upitnik o korištenju mehanizama Kyotskog protokola u ostvarivanju ciljeva za razdoblje 2008.-2012.

1. Namjerava li vaša država članica koristiti fleksibilne mehanizme Kyotskog protokola, mehanizam zajedničke provedbe (JI), mehanizam čistog razvoja (CDM) i međunarodne trgovine emisijama (IET) kako bi ostvarila svoju kvantificiranu obvezu ograničenja ili smanjenja emisija prema članku 3. stavak 1. Kyotskog protokola? Ako da, kakav je napredak ostvaren u smislu provedbenih odredbi (operativni programi, institucionalne odluke) i odgovarajućeg domaćeg zakonodavstva?

2. Je li država uspostavila i obavijestila UNFCCC o imenovanju nacionalnog tijela za projekte u okviru mehanizma čistog razvoja i imenovanju odgovorne kontakt osobe za projekte zajedničke provedbe? Ako da, navedite pojedinosti.

3. Koji od tri Kyotskih mehanizama vaša država članica koristi ili planira koristiti?

4. Koje količinske doprinose u smjeru ispunjenja kvantificirane obveze ograničenja ili smanjenja emisija prema članku 3. stavku 1. Kyotskog protokola država očekuje od Kyotskih mehanizama tijekom prvog obvezujućeg razdoblja smanjenja emisija, od 2008. do 2012. (molimo koristiti tablicu 1.)?

TABLICA 1.

Količinski doprinos Kyotskih mehanizama za prvo obvezujuće razdoblje

Kyotski mehanizam

Ukupne planirane kvote za prvo obvezujuće razdoblje (Gg ekvivalentnog CO2)

Ukupno za sve mehanizme Kyotskog protokola (*)


Međunarodno trgovanje emisijama


Sve aktivnosti vezane uz projekte


zajednička provedba


mehanizam čistog razvoja


(*) Ako je moguće, molimo razdvojiti ove podatke kako je predloženo u kurzivu.

5. Navodi li se proračun u eurima za ukupno korištenje Kyotskih mehanizama i, gdje god je to moguće, razdvojeno po pojedinom mehanizmu i inicijativi, programu ili fondu, uključujući vrijeme u kojem se sredstva proračuna namjeravaju trošiti.

6. S kojim državama je država sklopila dvostrane ili višestrane sporazume, potpisala izjave o suradnji ili sklopila ugovore za provedbu projektnih aktivnosti?

7. Za svaku planiranu, tekuću i dovršenu aktivnost projekta u okviru mehanizma čistog razvoja i zajedničke provedbe u kojoj država sudjeluje, navesti sljedeće informacije:

(a) Naziv i kategorija projekta (JI/CDM)

(b) Država domaćin

(c) Financiranje: unijeti kratak opis svakog financijskog doprinosa vlade i privatnog sektora, koristeći kategorije ‘privatno’, ‘javno’ odnosno ‘javno-privatno-partnerstvo’.

(d) Vrsta projekta: unijeti kratak opis, primjerice:

Energetika: prelazak na zamjenska goriva, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, smanjenje fugitivnih emisija iz goriva, ostalo (molimo navesti)

Industrijski procesi: korištenje zamjenskih materijala, izmjene procesa ili opreme, obrada, oporaba ili recikliranje otpada, ostalo (potrebno navesti)

Korištenje zemljišta, prenamjena korištenja zemljišta, šumarstvo: pošumljavanje, ponovno pošumljavanje, gospodarenje šumom, gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, gospodarenje pašnjacima, ponovna sadnja nasada

Promet: prelazak na zamjenska goriva, poboljšanje učinkovitosti potrošnje goriva, ostalo (potrebno navesti)

Poljoprivreda: gospodarenje stajskim gnojivom, ostalo (potrebno navesti)

Otpad: upravljanje krutim otpadom, iskorištavanje metana iz odlagališta otpada, gospodarenje otpadnim vodama, ostalo (potrebno navesti)

Ostalo: unesite kratak opis ostalih vrsta projekata

(e) Status: koristiti sljedeće kategorije:

– predložen,

– odobren (izdano je odobrenje uključenih vlada i izrađene su studije izvodljivosti),

– u razvoju (početni stadij ili stadij izgradnje),

– u radu,

– dovršen,

– obustavljen.

(f) Trajanje: navesti sljedeće informacije:

– datum službenog odobrenja (npr. od strane izvršnog odbora za projekte mehanizma čistog razvoja, od strane zemlje domaćina za projekte zajedničke provedbe),

– datum početka projekta (početak rada),

– očekivani datum završetka (trajanja) projekta,

– razdoblje dobivanja emisijskih jedinica (za koje godine će nastati ERU-ovi ili CER-ovi),

– datum(i) izdavanja jedinica smanjenja emisija (ERU) (od strane zemlje domaćina) ili ovjerenih smanjenja emisija (CER) (od strane izvršnog odbora za mehanizme čistog razvoja (CDM)).

(g) Prvi ili drugi krug postupka odobrenja (samo za projekte zajedničke provedbe)

(h) Planirano ukupno i godišnje smanjenje emisija stečeno do kraja prvog obvezujućeg razdoblja

(i) Količina ERU-ova ili CER-ova nastalih zahvaljujući projektu koje stječe država članica

(j) Jedinice emisija stečene do kraja godine na koju se odnosi izvješće: navesti informacije o broju jedinica emisija (ukupno i godišnje) stečenih kroz projekte zajedničke provedbe i projekte čistog razvoja, te jedinice emisija nastale uslijed korištenja zemljišta, prenamjene korištenja zemljišta i šumarskih djelatnosti.

PRILOG VI.

Postupci i vremenske odrednice za izradu inventara emisija stakleničkih plinova Zajednice i izvješća o inventaru emisija

Sastavnica

Tko

Kada

Što

1. Dostava godišnjih inventara (popunjen Zajednički format za izvješćivanje i sastavnice nacionalnog izvješća o inventaru emisija)

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP)

Jednom godišnje, do 15. siječnja

Sastavnice sukladno člancima 3. do 8. ovog Pravilnika.

Koraci poduzeti u cilju poboljšanja procjena u područjima koja su prethodno prilagođena prema članku 5. stavku 2. Kyotskog protokola iz (za izvješćivanje prema Kyotskom protokolu).

2. ‘Prva provjera’ dostavljenih podataka

Europska komisija (uklj. Opća uprava ESTAT (Eurostat), Opća uprava JRC (JRC)), uz pomoć Europske agencije za okoliš (EEA)

Što prije po zaprimanju podataka, najkasnije do 1. travnja

Prve procjene i provjere podudarnosti (od strane EEA). Usporedba dostavljenih podataka za energetski sektor na temelju Referentnog pristupa IPCC-a s podacima Eurostata za energetski sektor te provjera inventara emisija za poljoprivredu i korištenje zemljišta, prenamjenu korištenja zemljišta i šumarstvo od strane Opće uprave JRC (u konzultaciji s državom).

3. Izrada nacrta inventara emisija na razini Zajednice

Europska komisija (uklj. Eurostat, JRC), uz pomoć EEA

Do 28. veljače

Nacrt inventara emisija na razini Zajednice (od strane EEA), na temelju inventara država i dodatnih informacija gdje je to potrebno.

4. Dostavljanje nacrta inventara na razini Zajednice

Komisija uz pomoć EEA

28. veljače

Dostavljanje nacrta inventara razini Zajednice državama na dan 28. veljače. Države članice provjeravaju podatke.

5. Dostava dopunjenih ili dodatnih podataka za inventar emisija te potpunih nacionalnih izvješća o inventaru emisija

MZOIP

15. ožujka

MZOIP dostavlja dopunjene ili dodatne podatke za inventar emisija (kako bi se uklonile nepodudarnosti ili popunile praznine) te potpuna nacionalna izvješća o inventaru emisija.

6. Procjena podataka koji nedostaju iz nacionalnog inventara emisija

Komisija uz pomoć EEA

31. ožujka

Komisija priprema procjene podataka koji nedostaju do 31. ožujka godine na koju se izvješća odnose, nakon konzultacija s MZOIP, te o tome obavještava države članice.

7. Komentari MZOIP na procjene Komisije o podacima koji nedostaju

MZOIP

8. travnja

MZOIP dostavlja na razmatranje Europskoj komisiji komentare na njezine procjene podataka koji nedostaju.

8. Završni godišnji inventar emisija na razini Zajednice (uklj. Izvješće o inventaru emisija na razini Zajednice)

Komisija uz pomoć EEA

MZOIP

15. travnja

Dostava UNFCCC-u završnog godišnjeg inventara emisija na razini Zajednice i nacionalnog Inventara za RH. Ovaj inventar također će se koristiti za ocjenu napretka kao dio mehanizma praćenja.

9. Dostavljanje rezultata prve provjere Inventara Zajednice i RH državama

Komisija uz pomoć EEA

Tajništvo UNFCCC

Što prije po zaprimanju rezultata prve provjere

Europska komisija dostavlja rezultate prve provjere Inventara zajednice, onim državama na koje se odnose prve provjere.

MZOIP zaprima rezultate prve provjere Inventara RH

10. U slučaju potrebe odgovor MZOIP na rezultate prve provjere Inventara Zajednice i Inventara RH

MZOIP

Unutar tjedan dana od zaprimanja nalaza

Države i RH kod kojih je prva provjera ukazala na probleme ili nedosljednosti daju svoje odgovore Komisiji na prvu provjeru.

MZOIP daje odgovor Tajništvu UNFCCC u slučaju zaprimanja primjedbi

11. Ponovna dostava izvješća država i RH kao odgovor na prve provjere u okviru UNFCCC-a

MZOIP

MZOIP jednako kao u okviru prvih provjera prema UNFCCC-u.

Prema Kyotskom protokolu: ponovno dostavljeni podaci trebaju biti na raspolaganju Europskoj komisiji unutar pet tjedana od roka dostave podataka.

MZOIP Europskoj komisiji ponovno dostavlja izvješće koja dostavlja Tajništvu UNFCCC-a kao odgovor na prve provjere u okviru UNFCCC-a. Potrebno je jasno naglasiti koji dijelovi su izmijenjeni, kako bi se olakšalo njihovo korištenje za potrebe ponovne dostave izvješća Europskoj komisiji.

Izvješće o inventaru se ponovno dostavlja Komisiji ranije od razdoblja predviđenog smjernicama iz članka 8. Kyotskog protokola, pod uvjetom da se ponovnim izvješćem ispravljaju podaci odnosno informacije korištene za izradu inventara emisija na razini Zajednice.

12. Dostava svakog ponovnog izvješća nakon stadija prve provjere

MZOIP

U slučaju dodatnih ponovnih izvješća

MZOIP Europskoj komisiji dostavlja sva ostala ponovna izvješća (Zajednički format za izvješćivanje ili nacionalno izvješće o inventaru emisija) koje dostavlja Tajništvu UNFCCC-a nakon stadija prve provjere.

[1](1) Za podrobnije upute/definicije za pokazatelje 1-7 vidi Prilog II. Pokazatelji 1-7 moraju po mogućnosti biti u skladu s jednakim pokazateljima u Prilogu II.; pokazatelji 8-10 moraju biti u skladu s informacijama iz CRF-a.

134 05.12.2012 Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj 134 05.12.2012 Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj 134 05.12.2012 Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj 134 05.12.2012 Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj