Uredba o okolišnoj dozvoli

NN 8/2014, Uredba o okolišnoj dozvoli

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

119

Na temelju članka 95. stavka 5., članka 99. stavka 4., članka 107. stavka 4. i članka 111. stavaka 4. i 10. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. siječnja 2014. godine donijela

UREDBU

O OKOLIŠNOJ DOZVOLI

I. OPĆE ODREDBE

Predmet uredbe

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuju se djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, zahtjev i kriteriji za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: RDNRT), način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera, određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima najboljih raspoloživih tehnika (u daljnjem tekstu: NRT), način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju NRT, način određivanja NRT-a, rokove za primjenu NRT-a, te druga pitanja s tim u vezi.

Članak 2.

Ovom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (Preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010),

2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25. 6. 2003).

Objašnjenje pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:

1. Emisije su industrijske emisije sukladno Zakonu.

2. Jednakovrijedni parametri su pokazatelji (parametri) kojima se dopunjuju ili zamjenjuju granične vrijednosti emisija koje se moraju pratiti. Jednakovrijedni parametri temelje se na NRT-u.

3. Ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša.

4. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša.

5. Nacrt dozvole je nacrt okolišne dozvole koji je prošao sve radnje u postupku i sadrži uvjete dozvole te za koji su ishođena mišljenja nadležnih tijela ili osoba prema posebnim propisima te koji sadrži obrazloženje uvjeta.

6. Nadležna tijela i osobe za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša (u daljnjem tekstu: nadležna tijela i osobe) su: Ministarstvo, tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koja su nadležna za rješavanje u području zaštite pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od pojedinih opterećenja.

7. Ostale tehničke jedinice su tehničke cjeline ili prepoznatljivi tehnički sustavi u kojima se obavljaju djelatnosti iz Priloga I. ove Uredbe, a na koje se ne može primijeniti definicija postrojenja ili pogona iz Zakona, (pr. mobilni uređaji za oporabu otpada).

8. Perad označava perad sukladno definiciji prema posebnom propisu kojim se uređuju uvjeti zdravlja životinja pri stavljanju u promet na području Europske unije te uvozu iz trećih zemalja peradi i jaja za valenje.

9. Postrojenje u smislu ove Uredbe je postrojenje, postrojenje za spaljivanje, postrojenje za suspaljivanje otpada i postrojenje za izgaranje.

10. Postupak izmjene i/ili dopune okolišne dozvole je postupak utvrđivanja uvjeta okolišne dozvole u kojem se, po ocijeni Ministarstva, ne provode sve radnje postupka iz članaka 9., 10., 11., 12., 13. i 16. ove Uredbe.

11. Zakon je Zakon o zaštiti okoliša.

Primjena Uredbe

Članak 4.

(1) Ova Uredba se primjenjuje na postrojenja u kojima se obavljaju i na postrojenja u kojima će se nakon izgradnje, odnosno rekonstrukcije i puštanja u rad postrojenja obavljati djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, kao i ostalim tehničkim jedinicama, ako se u njima obavljaju djelatnosti iz popisa Priloga I. ove Uredbe.

(2) Postupak utvrđivanja okolišne dozvole za nova postrojenja i za rekonstrukciju postojećih provodi se najkasnije prije početka rada novog postrojenja ili puštanja u pogon rekonstruiranog postrojenja.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ova Uredba ne primjenjuje se na postrojenja u kojima će se obavljati i u kojima se obavljaju djelatnosti u smislu stavka 1. ovoga članka kada se radi o postrojenjima i dijelovima postrojenja koja se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i postupaka.

(4) Okolišna dozvola ne smatra se mišljenjem u postupku tehničkog pregleda građevine sukladno posebnom propisu.

II. DJELATNOSTI I ONEČIŠĆUJUĆE TVARI KOJIMA SE MOGU PROUZROČITI EMISIJE KOJIMA SE ONEČIŠĆUJE TLO, ZRAK, VODE I MORE

Djelatnosti

Članak 5.

Djelatnosti kojima se u smislu ove Uredbe mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more utvrđene su u Prilogu I. ove Uredbe.

Popis onečišćujućih tvari

Članak 6.

Popis onečišćujućih tvari za koje se određuju granične vrijednosti emisija u postupku ishođenja okolišne dozvole, odnosno po redu važnosti u odnosu na ostale onečišćujuće tvari utvrđen je u Prilogu II. ove Uredbe.

III. ZAHTJEV I KRITERIJI ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE

Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole i zaštita tajnosti podataka

Članak 7.

(1) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole Ministarstvu podnosi operater sukladno Zakonu.

(2) Stručnu podlogu za ishođenje okolišne dozvole izrađuje ovlaštenik sukladno Zakonu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka zahtjev za ishođenje okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila može izraditi operater.

(4) Pobliži sadržaj stručne podloge zahtjeva za okolišnu dozvolu utvrđen je obrascem u Prilogu IV. ove Uredbe.

(5) Ovlaštenik je dužan izraditi zahtjev i stručnu podlogu u pogledu zaštite tajnosti podataka sukladno Zakonu.

(6) Zahtjev za zaštitom podataka ne može se odobriti u djelu koji se tiče graničnih vrijednosti emisija, pokazatelja procesa, primijenjenih tvari i proizvedenih proizvoda koji su izravno povezani s emisijama iz postrojenja, te standardnih procesa i tehnika opisanih u RDNRT ili drugim relevantnim dokumentima, koji se koriste za određivanje NRT sukladno odredbama ove Uredbe.

(7) Odredbe o tajnosti podataka sukladno Zakonu i odredbama ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način i u postupku ishođenja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila, osim u dijelu koji se odnosi na obvezni sadržaj općih obvezujućih pravila.

(8) Odredba stavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se kada postoje razlozi nacionalne sigurnosti.

Zahtjev za ishođenje dozvole za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja i zaštita tajnosti podataka

Članak 8.

(1) Zahtjev za ishođenje dozvole za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja podnosi operater sukladno Zakonu.

(2) Priloge uz zahtjev za ishođenje dozvole za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti može izraditi operater, sukladno Zakonu.

(3) Operater je dužan izraditi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka vezano uz zaštitu tajnosti podataka sukladno Zakonu.

(4) Za zaštitu podataka u postupku za odobravanje rada ispod graničnih vrijednosti pokazatelja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona i ove Uredbe koje se odnose na zahtjev za ishođenje okolišne dozvole.

Obvezni sadržaj opisa postrojenja

Članak 9.

(1) Opis postrojenja koji se sukladno odredbama Zakona prilaže zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole, obvezno sadrži:

1. popis djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju,

2. opće tehničke, proizvodne i radne karakteristike postrojenja,

3. plan s prikazom lokacije zahvata s granicama obuhvata cijelog postrojenja (situacija),

4. blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnološkim dijelovima, ako je primjenjivo,

5. prikaz mjesta emisija na kojima se provodi praćenje emisija ili za koje se primjenjuju jednakovrijedni parametri i druge tehničke mjere za sprječavanje emisija.

(2) Opis postrojenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se na obrascu stručne podloge zahtjeva iz Priloga IV., Poglavlje C.3, dok se točke 3., 4. i 5. dostavljaju kao prilozi stručne podloge zahtjeva.

Kriteriji za izdavanje okolišne dozvole

Članak 10.

(1) Zahtjev sa stručnom podlogom podnosi se u pisanom obliku i na elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl.).

(2) Nakon što Ministarstvo zaprimi uredan Zahtjev, o Zahtjevu informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

(3) Kada Ministarstvo utvrdi da Zahtjev ne sadrži sve podatke i dokaze sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe, odnosno da ne sadrži sve podatke sukladno sadržaju stručne podloge Zahtjeva iz članka 7. ove Uredbe, u skladu sa Zakonom pozvat će podnositelja zahtjeva zaključkom da, u primjerenom roku, a koji ne može biti duži od trideset dana, ukloni nedostatke u Zahtjevu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva na traženje Ministarstva dostavlja odgovarajući broj primjeraka stručne podloge zahtjeva sukladno stavku 1. ovoga članka i za nadležna tijela i osobe.

Članak 11.

(1) Mišljenje na uvjete dozvole nadležnih tijela i/ili osoba, po službenoj dužnosti, pisanim dopisom pribavlja Ministarstvo u skladu s odredbama Zakona, ove Uredbe te zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Dopis iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može dostaviti nadležnim tijelima i/ili osobama elektronskom poštom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležna tijela i/ili osobe osiguravaju poslužitelj.

(4) Nadležna tijela i/ili osobe, temeljem stručne podloge zahtjeva iz članka 7. ove Uredbe, daju mišljenje na obrascu iz Priloga V. ove Uredbe.

(5) Nadležna tijela i/ili osobe mogu zatražiti dopunu stručne podloge Zahtjeva.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo će, zaključkom podnositelju zahtjeva, odrediti primjereni rok za dopunu koji ne može biti duži od trideset dana.

(7) Ministarstvo može mišljenja o uvjetima dozvole od nadležnih tijela i/ili osoba pribaviti uvidom u zahtjev i stručnu podlogu putem konferencije – usmenim izjašnjavanjem, a ukoliko nadležno tijelo i/ili osoba nije u mogućnosti usmeno se izjasniti na konferenciji, mišljenje će dostaviti pisanim putem.

(8) Ministarstvo može, primjenom načela ekonomičnosti postupka, uvjete dozvole temeljem mišljenja nadležnih tijela i/ili osoba utvrditi, odnosno postupak provesti prilikom utvrđivanja uvjeta okolišne dozvole, a najkasnije do izrade nacrta dozvole.

(9) Operater može od Ministarstva zatražiti preispitivanje mišljenja na uvjete dozvole nadležnih tijela i/ili osoba. Ministarstvo je dužno razmotriti razloge operatera zajedno s nadležnim tijelom i/ili osobom čije mišljenje je predmet preispitivanja.

(10) Razmatranje i preispitivanje pribavljenih mišljenja na uvjete dozvole provodi se tijekom postupka utvrđivanja uvjeta okolišne dozvole do izrade nacrta dozvole.

(11) Ako nadležno tijelo i/ili osoba ne postupi po zahtjevu Ministarstva u smislu stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana, rok za dostavu obrasca iz stavka 4. ovoga članka produžava se do izrade nacrta dozvole.

(12) Ako nadležno tijelo ne postupi po zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka do izrade nacrta dozvole, smatrat će se da nema primjedbi na prijedlog podnositelja Zahtjeva.

Članak 12.

(1) Ministarstvo po okončanju razmatranja i preispitivanja pribavljenih mišljenja o uvjetima dozvole poziva nadležna tijela i/ili osobe da u roku od 15 dana izdaju potvrdu na utvrđene uvjete dozvole.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka smatra se mišljenjem.

(3) Kada nadležno tijelo i/ili osoba da mišljenje kojim se ne slaže s utvrđenim uvjetima dozvole, u cijelosti ili u dijelu, isto mora obrazložiti. U suprotnom Ministarstvo nije dužno to mišljenje razmatrati.

Članak 13.

(1) Izrada nacrta dozvole započinje istekom roka za pribavljanje potvrde, odnosno mišljenja iz članka 12. ove Uredbe.

(2) Ako nadležno tijelo i/ili osoba ne dostavi potvrdu, odnosno mišljenje iz članka 12. ove Uredbe u propisanom roku smatrat će se da je potvrda dana i da tijelo i/ili osoba nema primjedbi na uvjete dozvole.

(3) Ako dio postrojenja za koji je dano djelomično negativno mišljenje nadležnog tijela i/ili osobe nije neophodan za rad postrojenja u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom, u nacrtu okolišne dozvole isto se mora uzeti u obzir.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ako je dio postrojenja za koji je dano negativno mišljenje nadležnog tijela i/ili osobe ove Uredbe neophodan za rad postrojenja u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom, navedeno mišljenje mora se uzeti u obzir.

(5) Ako nadležno tijelo i/ili osoba dostavi negativno mišljenje iz članka 12. stavka 1. ove Uredbe, navedeno mišljenje se mora uzeti u obzir.

Postupanja u slučaju mogućeg prekograničnog utjecaja postrojenja na okoliš druge države

Članak 14.

U slučaju mogućeg prekograničnog utjecaja postrojenja na okoliš druge države Zahtjev se dostavlja nadležnom tijelu druge države i daje se primjeren rok za mišljenja, primjedbe i prijedloge vodeći računa o potrebi informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u drugoj državi sukladno Zakonu.

Postupak procjene utjecaja na okoliš, utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i prihvatljivosti za sastavnicu okoliša

Članak 15.

(1) Za nova postrojenja i za rekonstrukciju postojećih postrojenja, za koje je Zakonom propisana obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš, okolišna dozvola izdaje se nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a prije svakog rada postrojenja uključujući i probni rad.

(2) Nadležna tijela i/ili osobe mogu tražiti utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i prihvatljivosti za sastavnicu okoliša za koju su nadležna ukoliko postupak procjene utjecaja na okoliš nije obvezan prema Zakonu. U tom slučaju zahtijevana kakvoća okoliša i prihvatljivost za okoliš utvrđuje se provođenjem odgovarajuće procjene u okviru postupka ishođenja okolišne dozvole sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo i/ili osoba koja je tražila utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i prihvatljivosti za sastavnicu okoliša predlaže metodologiju odgovarajuće procjene.

Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupku izdavanja okolišne dozvole i dozvole za rad ispod graničnih vrijednosti pokazatelja

Članak 16.

(1) Ministarstvo informira javnost i zainteresiranu javnost o podnesenom urednom zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole, odnosno izmjene i/ili dopune okolišne dozvole objavom informacije na svojim internetskim stranicama u trajanju od najmanje 30 dana.

(2) Stručna podloga iz članka 7. stavaka 2. i 3. upućuje se na javnu raspravu, nakon što Ministarstvo utvrdi da je zahtjev uredan.

(3) Javnost i zainteresirana javnost u postupku ishođenja okolišne dozvole, uključujući ishođenje okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila sudjeluje putem javne rasprave iz stavka 2. ovoga članka sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe, te uredbe kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

(4) Nacrt dozvole stavlja se na uvid javnosti i zainteresiranoj javnosti u trajanju od najmanje 15 dana objavom na internetskoj stranici Ministarstva. Primjedbe na nacrt dozvole javnost i zainteresirana javnost može uputiti u roku od 8 dana od proteka roka trajanja objave.

(5) Na postupak ishođenja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(6) U postupku ishođenja dozvole za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja, javnost se informira o rješenju kojim se daje dozvola za rad ispod graničnih vrijednosti pokazatelja, objavom rješenja o toj dozvoli na internetskoj stranici Ministarstva, u trajanju od najmanje 30 dana.

(7) O ispravku okolišne dozvole javnost i zainteresirana javnost informira se objavom rješenja o ispravku okolišne dozvole na internetskoj stranici Ministarstva u trajanju od najmanje 30 dana.

(8) Iznimno od stavka 4. ovoga članka sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupku izmjene i/ili dopune okolišne dozvole provodi se objavom nacrta dozvole na internetskoj stranici Ministarstva. Objava ne može trajati kraće od 30 dana. Pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dozvole javnost i zainteresirana javnost može uputiti u roku od 8 dana od proteka roka trajanja objave na internetskoj stranici Ministarstva.

(9) O primjedbama javnosti i zainteresirane javnosti na nacrt dozvole Ministarstvo prije izdavanja okolišne dozvole može provesti dodatne konzultacije s nadležnim tijelima i/ili ovlaštenikom i/ili operaterom.

Rješenje o okolišnoj dozvoli

Članak 17.

(1) Okolišna dozvola donosi se nakon što Ministarstvo utvrdi:

– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole izrađena u skladu sa zahtijevanom kakvoćom okoliša iz rješenja o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ili na drugi način u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom,

– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole izrađena u skladu s odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona, te posebnih propisa,

– da su pribavljene potvrde, odnosno mišljenja tijela i/ili osoba određenih Zakonom i Uredbom,

– da su zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole priloženi svi dokumenti koji su određeni Zakonom i Uredbom,

– da su razmotrena mišljenja, primjedbe i prijedlozi javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom javne rasprave, te rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne prema odredbama Zakona i Uredbe kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša,

– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole utemeljena na primjeni NRT-a,

– da je stručnu podlogu izradio ovlaštenik, osim u slučaju provedbe postupka ishođenja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila.

(2) Prijedlog knjige uvjeta dozvole, zajedno s obrazloženjem predloženih uvjeta izrađuje ovlaštenik, odnosno operater ili druga osoba koju on za to odredi ako se radi o provedbi postupka ishođenja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila.

(3) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, te drugu državu kada je sudjelovala u postupku.

Članak 18.

(1) Okolišna dozvola sadrži izreku koja pod rednim brojem I., sadrži i naziv postrojenja, operatera i popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz rješenja.

(2) Točka II. izreke rješenja sadrži:

– odredbu kojom se utvrđuje da su uvjeti dozvole utvrđeni Zakonom i ovom Uredbom izrijekom navedeni u obliku knjige koja prileži rješenju i sastavni je dio izreke toga rješenja, uključujući i opis postrojenja,

– odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz rješenja uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženja rješenja podliježu propisima o tajnosti podataka,

– odredbu o rokovima razmatranja dozvole sukladno odredbama Zakona,

– odredbu da se rješenje upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.

(3) Opis postrojenja iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka mora imati sadržaj sukladan odredbi članka 9. ove Uredbe.

(4) Točka II. izreke rješenja iz stavka 2. ovoga članka sadrži i odredbu o odbijanju dijela zahtjeva, ukoliko se zahtjev djelomično prihvaća. Točka II. izreke rješenja iz stavka 2. ovoga članka sadrži i posebnu odredbu o obvezama prema propisima ostalih nadležnih tijela i osoba, ako je takva obveza povezana s primjenom uvjeta iz dozvole.

(5) U obrazloženju rješenja o okolišnoj dozvoli obvezno se, osim sadržaja propisanog posebnim propisom, s obzirom na zahtjev operatera navode i razlozi izuzeća od primjene zaključaka o NRT iz članka 35. ove Uredbe, te obveze iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz članka 48. ove Uredbe ako je primjenjivo.

Osiguranje pouzdanosti i provjere stručne podloge zahtjeva i ostale dokumentacije koje izrađuje ovlaštenik

Članak 19.

(1) U svrhu izrade stručne podloge zahtjeva ovlaštenik mora u stručnoj podlozi točno i nepristrano navesti sve relevantne podatke o postrojenju, te ukoliko se radi o postojećem postrojenju obaviti pregled toga postrojenja.

(2) Ovlaštenik mora upozoriti Ministarstvo na sva odstupanja u stručnoj podlozi vezana za zahtjeve primjene NRT te normi i propisa koji se u konkretnom zahtjevu primjenjuju.

(3) Ovlaštenik koji je izradio stručnu podlogu Zahtjeva, uz zahtjev prilaže izjavu da je stručna podloga Zahtjeva nakon izrade provjerena s obzirom na sadržaj. Izjavu o provjeri potpisuje odgovorna osoba ovlaštenika.

(4) Ispravnim sadržajem stručne podloge prema stavku 3. ovoga članka smatra se najmanje:

– primjena vjerodostojnih podataka u pripremi stručne podloge,

– primjena načina izrade stručne podloge za dozvolu u skladu s odredbama Zakona i ove Uredbe te posebnih odredbi Zaključaka o NRT-u ili Poglavlja o NRT-u, ukoliko Zaključci o NRT-u još nisu doneseni.

(5) Vjerodostojnim podacima u pripremi stručne podloge smatraju se podaci koje ovlaštenik može prikupiti i provjeriti u okviru svojih ovlasti temeljem: pregleda postrojenja, provedenih mjerenja, analizom vjerodostojne dokumentacije o ispitivanjima i praćenjima emisija i stanja okoliša, analizom dokumentacije postrojenja ili podaci dobiveni procjenama ili ocjenama temeljem metoda iz postupaka procjene utjecaja na okoliš ili objavljenih smjernica, podaci iz rješenja iz procjene utjecaja na okoliš, podaci iz Temeljnog izvješća na koje je dobivena suglasnost, podaci iz akata nadležnih tijela te ostali podaci za koji se može dokazati da potječu iz vjerodostojnih izvora.

(6) U slučaju utvrđenih nedostataka s obzirom na zahtjeve stručne dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo će pokrenuti postupak protiv ovlaštenika prema propisima koji uređuju odgovornost ovlaštenika, ukoliko ocijeni da su nedostaci u dokumentaciji rezultat grubog propusta u izradi i provjeri dokumentacije koju izrađuje ovlaštenik.

(7) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na svu dokumentaciju u postupku ishođenja okolišne dozvole koju izrađuje ovlaštenik.

IV. SURADNJA NADLEŽNIH INSPEKCIJA I NADLEŽNIH TIJELA U POSTUPKU IZDAVANJA OKOLIŠNE DOZVOLE I IZUZIMANJA OD OBVEZE ISHOĐENJA OKOLIŠNE DOZVOLE TE PROVJERE STATUSA OBVEZNIKA OKOLIŠNE DOZVOLE

Članak 20.

(1) Inspekcijskim nadzorom u postupku izdavanja okolišne dozvole, odnosno izmjena i dopuna okolišne dozvole, provjeravaju se prijedlozi uvjeta dozvole za postojeća postrojenja, u slučaju kada se postupak okolišne dozvole provodi primjenom općih obvezujućih pravila, odnosno kada to od inspekcije zatraže nadležna tijela i osobe radi provjere predloženih uvjeta navedenih u stručnoj podlozi iz Priloga IV. ove Uredbe.

(2) Inspekcijskim nadzorom provjerava se zahtjev za ishođenjem dozvole za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja i statusa obveznika okolišne dozvole, kada to od inspekcije zatraži Ministarstvo.

V. NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA O PRAĆENJU EMISIJA

Članak 21.

Operater je dužan podatke o praćenju emisija iz postrojenja u tlo, zrak, vode i more te druge sastavnice okoliša kao i podatke o opterećenjima dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša na način određen Zakonom i pravilnikom kojim se propisuje registar onečišćivanja okoliša, odnosno nadležnim tijelima i/ili osobama sukladno posebnom propisu.

VI. NAČIN DOPUNA, IZMIJENA ILI ISPRAVKA POSTOJEĆE OKOLIŠNE DOZVOLE TE SPAJANJE VIŠE OKOLIŠNIH DOZVOLA U JEDINSTVENU DOZVOLU

Članak 22.

(1) Postupak, izmjene i/ili dopune okolišne dozvole provodi se zbog promjene u postrojenju, promijenjenih uvjeta u okolišu ili kada Ministarstvo po službenoj dužnosti svakih pet godina razmatra okolišnu dozvolu u skladu sa Zakonom, te usklađuje uvjete za rad postrojenja s odlukom o zaključcima o NRT-u koja se objavljuje na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnose na glavnu djelatnost postrojenja i ako za navedene promjene dozvole nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ako za postrojenje za koje postoji obveza izrade Temeljnog izvješća ne proizlaze posebne mjere postupanja prema Temeljnom izvješću.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo je dužno zatražiti od drugih nadležnih tijela i /ili osoba očitovanje o potrebi izmjene okolišne dozvole iz područja njihove nadležnosti, kao i o uvjetima dozvole koji se trebaju izmijeniti.

Članak 23.

(1) Operater je obvezan pisanim podneskom obavijestiti Ministarstvo o planiranoj promjeni u radu postrojenja, te dostaviti detaljni opis namjeravanih promjena koje se odnose na sve planirane promjene u prirodi ili funkcioniranju, ili opsegu postrojenja, a koje može imati posljedice na okoliš.

(2) Operater dostavlja Ministarstvu opis promjena iz stavka 1. ovoga članka na obrascu iz Priloga VI. ove Uredbe. Obrazac može ispuniti operater ili osoba koju on ovlasti.

(3) Ministarstvo će u skladu sa Zakonom, na temelju obavijesti koju je operater dužan dostaviti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, odnosno obavijesti pribavljene od nadležnih tijela i/ili osoba na način propisan ovom Uredbom donijeti ocjenu o kakvoj se promjeni u radu postrojenja radi.

(4) Na temelju ocjene iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo je dužno obavijestiti operatera da podnese odgovarajući zahtjev u skladu sa Zakonom.

Članak 24.

Okolišna dozvola može se izmijeniti u postupku izmjene i/ili dopune okolišne dozvole prema ocjeni Ministarstva ukoliko je u okolišnoj dozvoli određena mjera provođenja ispitivanja i/ili mjerenja u svrhu potvrđivanja predloženih mjera te rezultati tih ispitivanja i/ili mjerenja nalažu izmjenu ili dopunu postojećih mjera u okolišnoj dozvoli. Ministarstvo po službenoj dužnosti može izmijeniti dozvolu, nakon što operater dostavi potrebne dokaze o rezultatima tih mjerenja ili ispitivanja, s prijedlogom dopuna mjera.

Članak 25.

(1) Ministarstvo svakih pet godina, po službenoj dužnosti, a za slučajeve kada je postrojenje obuhvaćeno zaključcima o NRT-u, razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava, okolišnu dozvolu u skladu sa Zakonom, a osobito ako:

– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,

– bitne promjene u NRT-u omogućuju značajno smanjenje emisija, bez nametanja većih troškova,

– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,

– to nalaže usklađivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,

– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.

(2) Ministarstvo će zatražiti od operatera odgovarajuće podatke ukoliko ne raspolaže podacima iz stavka 1. ovoga članka, odnosno podacima koji uključuju rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om. Podaci se dostavljaju na obrascu iz Priloga IV. ove Uredbe u dijelu u kojem je primjenjivo.

Za postrojenje za koje se provodi postupak primjenom općim obvezujućih pravila opis promjena dostavlja se na obrascu za opća obvezujuća pravila.

(3) Pri razmatranju potrebe izmjene rješenja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.

(4) Ministarstvo će na temelju razmatranja podataka iz stavaka 2. i 3. ovoga članka rješenjem:

– utvrditi kako izmjena i dopune dozvole nije potrebna ili

– utvrditi izmjenu uvjeta dozvole s rokom za usklađenje u skladu sa Zakonom.

Članak 26.

(1) U roku od 4 godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije sukladno Zakonu, odnosno kada razvoj NRT-a to omogućuje sukladno Zakonu, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja s odlukom o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja.

(2) Kod razmatranja potrebe izmjene okolišne dozvole temeljem stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo poziva operatera da dostavi ispunjene opće podatke o operateru te ispunjeno poglavlje H. obrasca iz Priloga IV. ove Uredbe o usklađenosti sa zaključkom o NRT-u za glavnu djelatnost. Za postrojenje za koje se provodi postupak prema općim obvezujućim pravilima, opis promjena dostavlja se na obrascu općih obvezujućih pravila usklađenih s objavljenom odlukom o Zaključku o NRT-u.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Ministarstvo može pozvati operatera da dostavi i druge nužne podatke.

(4) Stručnu podlogu za izmjene i/ili dopune dozvole iz stavka 1. ovoga članka obvezno izrađuje ovlaštenik.

(5) Iznimno od odredbi stavka 4. ovoga članka, za djelatnosti za koje se sukladno odredbama ove Uredbe provodi postupak primjenom općih obvezujućih pravila, opis promjena, usklađen s obrascem zahtjeva za opća obvezujuća pravila, može izraditi operater.

(6) Na postupak izmjene i/ili dopune okolišne dozvole u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove Uredbe.

(7) Ministarstvo će na temelju razmatranja podataka iz stavaka 2. i 3. ovoga članka rješenjem:

utvrditi da izmjena i/ili dopuna dozvole nije potrebna ili

utvrditi izmjenu uvjeta dozvole s rokom za usklađenje u skladu sa Zakonom.

Članak 27.

(1) U slučaju izmjena ili dopuna više okolišnih dozvola za više postrojenja na istoj lokaciji kojima upravlja jedan ili više operatera može se provesti jedinstveni postupak na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove Uredbe.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi se odgovarajuće rješenje.

VII. POSTUPAK PREMA OPĆIM OBVEZUJUĆIM PRAVILIMA I NAČIN PRIMJENE OPĆIH OBVEZUJUĆIH PRAVILA

Članak 28.

Za djelatnosti iz Priloga I. ove Uredbe, pod sljedećim brojevima: 3. Industrija minerala, 3.1. (b) proizvodnja vapna i 3.5. Izrada keramičkih proizvoda, ukoliko ne uključuju zbrinjavanje opasnog otpada ili suspaljivanje otpada, 4.1.(a) tehnički plinovi-acetilen, 5. Gospodarenje otpadom koje ne uključuje opasni otpad, 6.6. intenzivan uzgoj peradi ili svinja – 6.6. (a), 6.6.(b), 6.6.(c) i 6.6.(d) postupak izdavanja okolišne dozvole može se provesti primjenom općih obvezujućih pravila.

Članak 29.

(1) Zahtjev za izdavanjem okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila podnosi operater na obrascu općih obvezujućih pravila za djelatnost.

(2) U Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članaka operater izjavom potvrđuje da je suglasan s obvezama i uvjetima koje proizlaze iz općih obvezujućih pravila.

(3) Izjavom iz stavka 2. ovoga članka operater potvrđuje da je suglasan sa strožim uvjetima i obvezama od uvjeta propisanih općim obvezujućim pravilima u slučaju kada su ti uvjeti i obveze utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili odgovarajućom procjenom.

(4) Uz izjavu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, odnosno odgovarajuće procjene kada je primjenjivo.

Članak 30.

(1) Zahtjev iz članka 29. stavka 1. ove Uredbe dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i/ili osobama.

(2) U slučaju kada se radi o postojećem postrojenju, odnosno rekonstrukciji postrojenja, uzimaju se u obzir rezultati inspekcijskog nadzora u kojem se provjeravaju predloženi uvjeti iz obrasca za ishođenje okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila pribavljeni sukladno članku 20. ove Uredbe.

(3) Na postupak izdavanja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 15. ove Uredbe.

(4) Mišljenje nadležnih tijela i/ili osoba temeljem provjera iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostavlja se na ispunjenom obrascu iz Priloga V. (2) ove Uredbe.

(5) Na postupak izdavanja okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 10., 11., 12., 13., 14. i 16. ove Uredbe.

Članak 31.

(1) Na donošenje i obvezni sadržaj okolišne dozvole koja se izdaje primjenom općih obvezujućih pravila odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 17. i 18. ove Uredbe.

(2) Mjere iz izreke rješenja iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pozivom na obrazac općih obvezujućih pravila gdje je primjenjivo.

(3) Za djelatnosti iz točke 6.6. Priloga I. ove Uredbe, pri određivanju uvjeta dozvole odredbe ove Uredbe primjenjuju se ne dovodeći u pitanje propise koji se odnose na zaštitu životinja.

VIII. ODREĐIVANJE UVJETA OKOLIŠNE DOZVOLE

Način određivanja NRT-a

Članak 32.

(1) Zaključci o NRT-ima predstavljaju temeljni dokument za utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole, osim u slučajevima koji su propisani Zakonom.

(2) Zaključke o NRT-u objavljuje Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka do donošenja Zaključaka o NRT-u za pojedine djelatnosti na isti način koriste se Poglavlja o NRT-u iz RDNRT-a koje se objavljuju na internetskim stranicama Europske unije.

(4) Kada se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-om koje nisu opisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš, utvrđivanje NRT-a provodi se sukladno kriterijima za određivanje NRT-a iz Priloga III. ove Uredbe.

(5) Kriteriji za određivanje NRT-a propisani su u Prilogu III. ove Uredbe.

(6) Odredbe posebnog propisa, osim u slučaju iz stavka 4. ovoga članka primjenjuju se kada se posebnim propisom određuje zahtijevana kakvoća okoliša koja je stroža od zahtjeva primjene NRT-a opisanih u zaključcima o NRT-u.

Članak 33.

(1) Ministarstvo prema potrebi izrađuje i objavljuje na svojim internetskim stranicama smjernice za određivanje NRT-a za djelatnosti koje nisu opisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u odnosno kada se zaključci o NRT-u ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš.

(2) Ministar može donijeti odluku o primjeni smjernica iz država članica Europske unije.

(3) Smjernice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se zajedno s kriterijima za određivanje NRT-a iz Priloga III. ove Uredbe te posebnog propisa.

(4) Smjernice iz stavaka 1. i 2. su upute Ministarstva i nemaju karakter propisa.

Način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija

Članak 34.

(1) Granične vrijednosti emisija određuju se za tvari iz popisa Priloga II. ove Uredbe, kao i za druge tvari za koje je vjerojatno da se emitiraju iz postrojenja i imaju karakter industrijskih emisija.

(2) Granične vrijednosti emisije za onečišćujuće tvari primjenjuju se na mjestu na kojem emisije napuštaju postrojenje, a prilikom određivanja tih vrijednosti zanemaruje se svako razrjeđenje prije tog mjesta.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka u slučaju ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu preko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, prilikom određivanja graničnih vrijednosti emisije uzima se u obzir učinak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(4) Granične vrijednosti emisija u okolišnoj dozvoli u normalnim uvjetima rada postrojenja određuju se na sljedeći način:

1. utvrđenjem granične vrijednosti emisije koje ne smiju prelaziti razine industrijskih emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama; te granične vrijednosti emisije moraju biti izražene za ista ili kraća vremenska razdoblja i pod istim referentnim uvjetima kao razine emisija povezane s NRT-om; ili

2. utvrđivanjem različite granične vrijednosti emisije od onih iz podstavka 1. ovoga stavka u smislu vrijednosti, vremenskih razdoblja i referentnih uvjeta.

(5) Ako se granične vrijednosti emisija određuju sukladno stavku 4. podstavku 2. ovoga članka, u okolišnoj dozvoli mora se propisati obveza praćenja parametara iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka emisija najmanje jednom godišnje. Operater rezultate takvih mjerenja jednom godišnje obavezno dostavlja Ministarstvu na ocjenu.

Izuzeća od primjene zaključaka o NRT-u

Članak 35.

(1) Kada Ministarstvo u postupku ishođenja okolišne dozvole određuje više granične vrijednosti emisija izuzećem od primjene NRT-a sukladno Zakonu operater mora primjenom odgovarajuće analize dokazati nerazmjernost troškova koja bi se postigla primjenom zaključka o NRT-u, a s obzirom na postignute koristi za okoliš.

(2) Smjernice i kriterije za izuzeće od primjene NRT-a donosi prema potrebi Europska komisija, a Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(3) Do donošenja kriterija iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo može donijeti kriterije za određivanje nerazmjernosti troškova, te ih objaviti na svojim internetskim stranicama.

(4) U obrazloženju okolišne dozvole navodi se razlog zbog kojih se u dozvoli dozvoljava izuzeće prema odredbi stavka 1. ovoga članka.

(5) Kod izmjena i/ili dopuna okolišne dozvole u skladu sa člankom 22. ove Uredbe obvezno se razmatra primjena izuzeća iz stavka 1. ovoga članka u skladu sa Zakonom.

(6) Postrojenjima koja testiraju tehnike u nastajanju mogu se odobriti privremena izuzeća od:

– zahtjeva da se granične vrijednosti temelje na NRT-u sukladno Zakonu,

– zahtjeva iz članka 34. stavka 4. ove Uredbe,

– primjene NRT-a, u svrhu poduzimanja svih potrebnih i posebnim propisima, odnosno aktima određenih mjera radi sprječavanja onečišćenja, sukladno Zakonu.

(7) Tehnike iz stavka 6. ovoga članka ne smiju se primjenjivati duže od 9 mjeseci, ako su razine emisije koje nastaju djelatnošću postrojenja više od onih koje su povezane s NRT-om.

(8) Kriteriji i smjernice iz stavka 2. ovoga članka su upute Ministarstva i nemaju karakter propisa.

Način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera i određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a

Članak 36.

(1) Granične vrijednosti emisija mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.

(2) Jednakovrijedni parametri mogu uključivati parametre drugih emisija, procesa ili stanja s kojima se mogu povezivati industrijske emisije koje se dopunjuju ili zamjenjuju jednakovrijednim parametrima.

(3) Jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na NRT-ima, bez nametanja operateru uporabe bilo koje pojedine tehnike ili posebne tehnologije.

(4) Praćenje industrijskih emisija provodi se izravnim praćenjem emisija ili jednakovrijednih parametara te pouzdanosti primjene tehničkih mjera koje se primjenjuju kod dopune ili zamjene pokazatelja graničnih vrijednosti emisija.

Članak 37.

(1) Opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalošću mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja iz okolišne dozvole sukladno Zakonu i članku 34. stavku 4. podstavku 2. ove Uredbe, temelje se na zaključcima o praćenju koji su opisani u zaključcima o NRT-u, osim u slučajevima kada se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-a koje nisu opisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš.

(2) Obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s utvrđenim tehnikama iz okolišne dozvole propisuju se sukladno Zakonu kada se mjere praćenja emisija u okoliš i obveze izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja emisija provodi sukladno posebnom propisu ili na način utvrđen Zakonom i ovom Uredbom.

(3) Učestalost periodičnog praćenja iz okolišne dozvole koje se odnosi na praćenje tla i podzemnih voda u vezi s opasnim tvarima za koje je vjerojatno da bi se mogle pronaći na lokaciji određuje se u okolišnoj dozvoli za svako postrojenje pojedinačno ili se propisuje općim obvezujućim pravilima, u skladu sa zahtijevanom kakvoćom okoliša iz rješenja o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ili na drugi način u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom, ukoliko zahtijevana kakvoća okoliša ne zahtijeva strože uvjete.

(4) Mjere koje se odnose na praćenje i gospodarenje otpadom nastalim u postrojenju određuju se u okolišnoj dozvoli za svako postrojenje pojedinačno ili se propisuju općim obvezujućim pravilima, u skladu sa zahtijevanom kakvoćom okoliša iz rješenja o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ili na drugi način u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom, ukoliko zahtijevana kakvoća okoliša ne zahtijeva strože uvjete.

(5) Učestalost periodičnog praćenja iz stavka 3. ovoga članka koje se odnosi na praćenje tla i podzemnih voda određuje se najmanje svakih 5 godina za podzemne vode i svakih 10 godina za tlo, osim ako je najmanja vrijednost učestalosti praćenja određena sustavnim praćenjem i procjenjivanjem rizika onečišćenja.

IX. TEMELJNO IZVJEŠĆE

Sadržaj Temeljnog izvješća

Članak 38.

(1) Temeljno izvješće u skladu sa Zakonom obvezno sadrži:

– podatke o sadašnjoj uporabi, i gdje je to moguće, o prijašnjoj uporabi lokacije,

– podatke o ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda koji prikazuju stanje do vremena izrade izvješća ukoliko su isti dostupni, odnosno podatke o novim ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda uzimajući u obzir mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda opasnim tvarima koje predmetno postrojenje upotrebljava, proizvodi ili ispušta iz postrojenja ili će upotrijebiti, proizvesti ili ispustiti iz postrojenja.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka prikupljeni sukladno posebnim propisima, mogu se uključiti u Temeljno izvješće na odgovarajući način.

(3) Pri izradi Temeljnog izvješća primjenjuju se smjernice koje donosi Europska komisija, a objavljuje Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

(4) Smjernice iz stavka 3. ovoga članka su upute Ministarstva i nemaju karakter propisa.

Način podnošenja zahtjeva za suglasnost na Temeljno izvješće i način izdavanja suglasnosti na Temeljno izvješće

Članak 39.

(1) Ministarstvo daje suglasnost na Temeljno izvješće.

(2) Zahtjev za suglasnost na Temeljno izvješće podnosi se u pisanom obliku i na elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl).

(3) Zahtjev za suglasnost na Temeljno izvješće sadrži:

1. podatke o operateru: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-adresu,

2. za postrojenje podatke o lokaciji i zahvatu:

a. za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući i podatke o katastarskoj općini,

b. za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na djelatnosti utvrđene u Prilogu I. ove Uredbe,

3. presliku suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša za ovlaštenika koji je izradio Temeljno izvješće,

4. Temeljno izvješće.

(4) Kada Ministarstvo utvrdi da zahtjev za izdavanje suglasnosti na Temeljno izvješće sadrži sve podatke iz stavka 3. ovoga članka, prema ocijenjenoj potrebi, Ministarstvo, dostavlja na mišljenje nadležnim tijelima i/ili osobama.

(5) Nadležna tijela i/ili osobe dužna su dostaviti mišljenje iz stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva.

(6) Ako Ministarstvo ocjeni potrebnim, na primjeren način provest će dodatne konzultacije s nadležnim tijelom i/ili osobom.

(7) Suglasnost na Temeljno izvješće Ministarstvo može dati kada utvrdi da su Temeljnim izvješćem ispunjeni svi uvjeti na temelju kojih se može ocijeniti stanje okoliša na lokaciji kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari koje može prouzročiti onečišćenje tla i podzemnih voda.

X. RAZVOJ I PRIMJENA NRT-a

Rokovi za primjenu NRT-a

Članak 40.

(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja, s tom odlukom.

(2) Za postrojenja za koja se utvrdi da je potreban duži rok za postizanje najboljih raspoloživih tehnika, Ministarstvo može odrediti i duži rok od roka iz stavka 1. ovoga članka. Produženje roka mora biti obrazloženo u okolišnoj dozvoli.

(3) Pri izmjeni/ili dopuni okolišne dozvole u skladu sa člankom 22. ove Uredbe obvezno se razmatra primjena izuzeća iz stavka 2. ovoga članka u skladu sa Zakonom.

(4) Za određivanje potrebnog roka iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se kriteriji za određivanje nerazmjernosti troškova iz članka 35. stavka 2. ove Uredbe.

Tehnike u nastajanju

Članak 41.

(1) Poticanje, razvoj i primjenu NRT-a kojima se temeljem odredbi Zakona uređuje obveza praćenja NRT-a te tehnika u nastajanju provodi se putem smjernica.

(2) Smjernice iz stavka 1. ovoga članka donosi Europska komisija, a objavljuje Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

(3) Smjernice iz stavka 1. ovoga članka su upute Ministarstva i nemaju karakter propisa.

XI. TROŠKOVI POSTUPKA

Način utvrđivanja i pokrića troškova postupka

Članak 42.

(1) Troškovi postupka izdavanja okolišne dozvole određuju se posebnim zaključkom tijekom postupka u spisu predmeta, aproksimativno i uplaćuju se prema tom zaključku.

(2) Konačni obračun troškova postupka obavlja se prije nego se pristupi izradi nacrta dozvole i utvrđuje se zaključkom, a izriče rješenjem o okolišnoj dozvoli.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sastavni dijelovi ove Uredbe

Članak 43.

Prilozi I., II., III., IV., V. i VI. sastavni su dio ove Uredbe.

Započeti postupci

Članak 44.

Postupci izdavanja rješenja o okolišnoj dozvoli započeti prije stupanja na snagu ove Uredbe, provest će se prema odredbama Zakona i odgovarajućom primjenom Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine«, broj 114/2008).

Članak 45.

Do donošenja novog propisa o informiranju i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša, na postupak okolišne dozvole primjenjuju se odgovarajuće odredbe ove Uredbe i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (»Narodne novine«, broj 64/2008).

Članak 46.

Odredbe članka 38. stavka 3. ove Uredbe primjenjuju se na izradu Temeljnog izvješća od dana objave smjernica Europske komisije na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 47.

Odredbe članka 41. ove Uredbe primjenjuju se od dana objave smjernica Europske komisije na internetskim stranicama Ministarstva.

Obaveze iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Članak 48.

(1) Za postrojenja koja su u pregovorima ishodila prijelazne rokove za usklađenje, a nisu započela postupak ishođenja okolišne dozvole prije stupanja na snagu Zakona, rješenje o okolišnoj dozvoli sadrži, osim sadržaja utvrđenog člankom 18. ove Uredbe, krajnje rokove, odnosno razdoblja u kojima se moraju dostići zadane mjere i parametri te uvođenja NRT za postrojenje.

(2) Rokovi iz stavka 1. ovoga članka određuju se ovisno o složenosti potrebnog zahvata i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske.

Stupanje na snagu

Članak 49.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine«, broj 114/2008).

Članak 50.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-03/01

Urbroj: 50301-05/25-14-3

Zagreb, 16. siječnja 2014.

Predsjednik
Zoran Milanović, v. r.

PRILOG I.

POPIS DJELATNOSTI KOJIMA SE MOGU PROUZROČITI EMISIJE KOJIMA SE ONEČIŠĆUJE TLO, ZRAK, VODE I MORE

Dolje navedene granične vrijednosti pokazatelja odnose se uglavnom na kapacitete proizvodnje ili proizvodnost. Ako se nekoliko djelatnosti u postrojenju može opisati s jedinstvenom vrijednosti pokazatelja, kapaciteti opisani tim pokazateljem se zbrajaju. Za djelatnosti gospodarenja otpadom ovaj izračun primjenjuje se na razini djelatnosti 5.1., 5.3. (a) i 5.3. (b).

Djelatnosti kojima se u smislu ove Uredbe mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more su:

1. Energetika

1.1. Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 50 MW ili više.

1.2. Rafinerije mineralnih ulja i plinova.

1.3. Proizvodnja koksa

1.4. Uplinjavanje ili ukapljivanje:

(a) ugljena

(b) drugih goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 20 MW ili više.

2. Proizvodnja i prerada metala

2.1. prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude).

2.2. proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta preko 2,5 tone na sat.

2.3. Prerada neobojenih metala:

(a) tople valjaonice kapaciteta preko 20 tona sirovog čelika na sat;

(b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, gdje uporabljena snaga toplinskog izgaranja prelazi 20 MW;

(c) nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta preko 2 tone sirovog čelika na sat.

2.4. Ljevaonice neobojenih metala, proizvodnog kapaciteta preko 20 tona na dan.

2.5. Prerada obojenih metala

(a) proizvodnja neprerađenih (sirovih) obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, kemijskih ili elektrolitskih postupaka;

(b) taljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući oporabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za sve druge metale.

2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili kemijski postupak, s kadama za obradu zapremine preko 30 m3.

3. Industrija minerala

3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:

(a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta preko 500 tona na dan, ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta preko 50 tona na dan

(b) proizvodnja vapna u pećima proizvodnog kapaciteta preko 50 tona na dan

(c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta preko 50 tona na dan

3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.

3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja preko 20 tona na dan.

3.4. Taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja preko 20 tona na dan.

3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, osobito crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta preko 75 tona na dan i/ili kapaciteta peći preko 4 m3 i gustoće stvrdnjavanja preko 300 kg/m3 po peći.

4. Kemijska industrija

U smislu ovog odjeljka, proizvodnja u smislu kategorija djelatnosti sadržanih u ovom odjeljku označava industrijske razmjere proizvodnje tvari ili skupina tvari navedenih u točkama 4.1. – 4.6. putem kemijske ili biološke prerade.

4.1. Proizvodnja organskih kemikalija, kao što su:

(a) jednostavni ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);

(b) ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i pripravci estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;

(c) ugljikovodici koji sadrže sumpor;

(d) ugljikovodici koji sadrže dušik, kao što su amini, amidi, dušični spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;

(e) ugljikovodici koji sadrže fosfor;

(f) halogeni ugljikovodici;

(g) organometalni spojevi;

(h) plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);

(i) sintetske gume;

(j) bojila i pigmenti;

(k) površinski aktivne tvari i surfaktanti.

4.2. Proizvodnja anorganskih kemikalija, kao što su:

(a) plinovi kao što su amonijak, klor ili klorovodik, fluor ili fluorovodik, ugljični oksidi, sumporni spojevi, dušični oksidi, vodik, sumporni dioksid, karbonil klorid;

(b) kiseline, kao što su kromna kiselina, fluorovodična (fluoridna) kiselina, fosforna (fosfatna) kiselina, dušična (nitratna) kiselina, klorovodična (kloridna) kiselina, sumporna (sulfatna) kiselina, oleum, sumporasta (sulfitna) kiselina;

(c) baze, kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;

(d) soli, kao što su amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebreni nitrat;

(e) nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što je kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.

4.3. Proizvodnja umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva).

4.4. Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja ili biocida.

4.5. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijare.

4.6. Proizvodnja eksploziva.

5. Gospodarenje otpadom

5.1. Zbrinjavanje ili oporaba opasnog otpada kapaciteta preko 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:

a) biološka obrada,

b) fizikalno-kemijska obrada,

c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.

d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.

e) obnavljanje/regeneracija otapala,

f) recikliranje/obnavljanje anorganskih materijala osim metala i spojeva metala,

g) regeneracija kiselina ili lužina,

h) oporaba sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja,

i) oporaba sastojaka iz katalizatora,

j) ponovna prerada ulja ili drugi načini ponovne upotrebe ulja,

k) zbrinjavanje na površinskim odlagališnim poljima.

5.2. Zbrinjavanje ili obrada otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:

a) za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 3 tone na sat,

b) za opasni otpad, kapaciteta većeg od 10 tona na dan.

5.3. (a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan uključujući jedan ili više sljedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene posebnim propisom kojim se prenose odredbe Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.) (dalje u tekstu: Direktiva 91/271/EEZ):

(i) biološka obrada,

(ii) fizikalno-kemijska obrada,

(iii) prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje,

(iv) obrada šljake i pepela,

(v) obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektroničku opremu i otpadna vozila te njihove dijelove.

(b) Oporaba, ili spoj oporabe i odlaganja, neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 tona po danu, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene posebnim propisom kojim se prenose odredbe Direktive 91/271/EEZ:

(i) biološka obrada,

(ii) prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje,

(iii) obrada šljake i pepela,

(iv) obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektroničku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.

5.4. Odlagališta otpada sukladno definiciji prema posebnom propisu, na koja se odlaže više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25 000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

5.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen točkom 5.4. i kojeg se privremeno skladišti radi provedbe postupaka iz točaka 5.1., 5.2., 5.4. i 5.6. ukupnog kapaciteta skladišta većeg od 50 tona, što ne uključuje privremeno skladištenje radi sakupljanja na lokaciji na kojoj je otpad nastao.

5.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta preko 50 tona.

6. Druge djelatnosti

6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:

(a) pulpe od drveta ili drugih vlaknastih materijala;

(b) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta preko 20 tona na dan.

(c) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče uzdužno orijentirane slojevitosti, ploče sastavljene od komadića (iverica) ili vlakana, proizvodnog kapaciteta preko 600 m3 na dan.

6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, čiji je kapacitet obrade veći od 10 tona na dan.

6.3. Štavljenje kože, čiji je kapacitet obrade veći od 12 tona gotovih proizvoda na dan.

6.4. (a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala preko 50 tona na dan.

(b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjena za proizvodnju hrane ili hrane za životinje bez obzira da li su prethodno obrađene:

(i) samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda preko 75 tona na dan,

(ii) samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda preko 300 tona na dan ili 600 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini

(iii) sirovina životinjskog i biljnog podrijetla, i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:

– 75, ako je A jednako 10 ili više; ili

– [300 – (22,5 x A)] u svim drugim slučajevima,

gdje je »A« udio sirovine životinjskog podrijetla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.

Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.

Ovaj pododjeljak ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.

(c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 200 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).

6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskoga otpada (kafilerije), kapaciteta obrade preko 10 tona na dan.

6.6. Intenzivan uzgoj peradi ili svinja s više od:

(a) 40 000 mjesta za perad;

(b) 2000 mjesta za proizvodnju svinja (preko 30 kg) ili

(c) 750 mjesta za krmače

(d) farme s integriranom proizvodnjom svinja (farme na kojima se istovremeno uzgajaju krmače i proizvode svinje (preko 30 kg)), a kod kojih pojedinačni kapacitet ne prelazi granice iz točke 6.6. b) i c), ako godišnja emisija prelazi 25 000 kg N.

Za točku (d) za farme s integriranom proizvodnjom primijenjeni emisijski faktori za izračunavanje godišnje emisije dušika kako bi se postigao ekvivalent emisija s vrijednostima točke 6.6. b) i c) prikazani su u tablici:

Tablica: Emisijski faktori


Izlučivanje N, kg

Svinje za tov (8 – 110 kg)

12,1

Krmače (zajedno s prasadi do 8 kg)

34,5

6.7. Površinska obrada tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, osobito za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala preko 150 kg na sat ili više od 200 tona na godinu.

6.8. Proizvodnja ugljika (tvrdo pečenog ugljena) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije.

6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih u smislu geološkog skladištenja prema posebnom propisu kojim se prenose odredbe Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.).

6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta kemikalijama, kapaciteta proizvodnje preko 75 m3 na dan, osim isključivo zaštite od modrenja.

6.11. Nezavisna obrada otpadnih voda ako nije obuhvaćena posebnim propisom kojim se prenose odredbe Direktive 91/271/EEZ i koju ispušta postrojenje obuhvaćeno ovim Prilogom.

PRILOG II.

POPIS ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI PREMA KOJIMA SE PRILIKOM OBAVLJANJA DJELATNOSTI IZ PRILOGA I. ODREĐUJU GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA

Popis onečišćujućih tvari kojima se prilikom obavljanja djelatnosti iz Priloga I. ove Uredbe mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, te ih treba uzeti u obzir kao relevantne za utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija, uzimajući u obzir uputu iz ovog Priloga su:

Za zrak:

1. Sumporni dioksid i ostali sumporni spojevi

2. Dušični oksidi i ostali dušični spojevi

3. Ugljični monoksid

4. Hlapivi organski spojevi

5. Metali i njihovi spojevi

6. Prašina, uključujući praškaste tvari

7. Azbest (suspendirane čestice, vlakna)

8. Klor i njegovi spojevi

9. Fluor i njegovi spojevi

10. Arsen i njegovi spojevi

11. Cijanidi

12. Tvari i preparati za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja bi preko zraka mogla negativno utjecati na reprodukciju

13. Poliklorirani dibenzodioksini i poliklorirani dibenzofurani;

Za vode:

1. Organohalogeni spojevi i tvari koje mogu stvarati takve spojeve u vodenom okolišu

2. Organofosforni spojevi

3. Organokositreni spojevi

4. Tvari i preparati za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja bi u vodenom okolišu ili preko vodenog okoliša mogla negativno utjecati na reprodukciju

5. Postojani ugljikovodici i postojane organske otrovne tvari koje se akumuliraju u živim organizmima

6. Cijanidi

7. Metali i njihovi spojevi

8. Arsen i njegovi spojevi

9. Biocidi i proizvodi za zaštitu bilja

10. Suspendirani materijali

11. Tvari koje doprinose eutrofikaciji (posebno, nitrati i fosfati)

12. Tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što su BPK5, KPK, itd.)

13. Tvari prema posebnom propisu kojim se prenose odredbe Priloga X. Direktive 2000/60/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22. 12. 2000.)


PRILOG III.

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAJBOLJIH RASPOLOŽIVIH TEHNIKA

1. korištenje tehnologija kod kojih nastaju male količine otpada;

2. korištenje manje opasnih tvari;

3. promicanje oporabe i recikliranja tvari koje nastaju i koje se koriste u procesu, i tamo gdje je to primjereno, otpada;

4. usporedivi postupci, uređaji ili radne metode koje su uspješno iskušane na industrijskoj razini;

5. tehnološki napredak i promjene u znanstvenim spoznajama i shvaćanjima;

6. vrsta, učinci i opseg predmetnih emisija;

7. rokovi upuštanja novih ili već postojećih postrojenja;

8. vrijeme koje je potrebno za uvođenje najboljih raspoloživih tehnika;

9. potrošnja i svojstva sirovina (uključujući vodu) koje se koriste u postupku i energetska učinkovitost;

10. potreba da se spriječi ili svede na minimum sveukupni utjecaj emisija na okoliš kao i uz njih vezane opasnosti;

11. potreba da se spriječe nesreće i da se posljedice za okoliš svedu na minimum;

12. informacije koje objavljuju javne međunarodne organizacije.


PRILOG IV. – PRILOG VI.

8 22.01.2014 Uredba o okolišnoj dozvoli 8 22.01.2014 Uredba o okolišnoj dozvoli 8 22.01.2014 Uredba o okolišnoj dozvoli 8 22.01.2014 Uredba o okolišnoj dozvoli 8 22.01.2014 Uredba o okolišnoj dozvoli