Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

NN 19/2014, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

HRVATSKI SABOR

362

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Proglašavam Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je Hrvatski sabor dionio na sjednici 31. siječnja 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/36

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 5. veljače 2014.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

DIO PRVI

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Zakonom propisuju se uvjeti za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, delegiranje poslova na treće osobe, nadzor nad radom i poslovanjem dobrovoljnih mirovinskih fondova, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i depozitara dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose sljedeće Direktive:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koji se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23. 9. 2003.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge (SL L 145, 31. 5. 2013.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17. 12. 2009.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.).

Značenje pojedinih pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom.

2. Fond je dobrovoljni mirovinski fond kojeg na temelju odobrenja Agencije može osnovati mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima i kojim neko od navedenih društava upravlja u svoje ime, a za zajednički račun članova fonda u skladu s odredbama ovoga Zakona (dalje: fond). Fond može biti otvoreni i zatvoreni.

3. Otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti sve fizičke osobe.

4. Zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

5. Zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike ili jamči investicijski rezultat ili određenu razinu mirovine, ako je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dozvoljeno.

6. Obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

7. Član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva.

8. Član fonda je osoba koja je pristupila fondu na temelju sklopljenog ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisana je u registar članova fonda, slijedom čega ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu, u skladu s odredbama mirovinskog programa te ovoga i drugih zakona.

9. Samozaposlena osoba je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost primjerice obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i drugi, ili pak osoba koja samu sebe zapošljava u smislu odgovarajućih propisa druge države članice.

10. Mirovinsko društvo iz druge države članice znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja uplata članova i koja je neovisna o pokrovitelju.

11. Matična država članica je država članica u kojoj je registrirano sjedište mirovinskog društva ili, ako nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mirovinsko društvo obavlja svoju osnovnu djelatnost.

12. Država članica domaćin je država članica različita od matične države članice, čije se zakonodavstvo koje uređuje područje rada i socijalne skrbi u dijelu koji se odnosi na mirovinski program, primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova zatvorenog fonda.

13. Država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

14. Treća država je država koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

15. Zatvoreni fond u drugoj državi članici je zatvoreni fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice.

16. Izaslani radnik je osoba koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi.

17. Mirovina je periodična isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo ili fond isplaćuje osobi koja je ostvarila pravo na nju nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom, pri čemu isplata može biti doživotna ili privremena.

18. Korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom.

19. Osobni račun je račun koji se vodi u mirovinskom društvu, a otvoren je na ime člana fonda u odabranom fondu te se na tom računu evidentiraju uplaćena novčana sredstva i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje.

20. Prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana fonda iz jednog u drugi fond.

21. Naknada za izlaz znači naknadu u smislu prelaska člana iz jednog u drugi fond.

22. Pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce te udruge samostalnih djelatnosti, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplatama u zatvoreni fond u ime članova fonda.

23. Mirovinski program predstavlja cjelokupnost pravila, propisa, sporazuma, ugovora ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze za stjecanje prava na mirovinu u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

24. Biometrički rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom.

25. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

26. Uska povezanost označava povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole.

27. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

28. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.

29. Povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

– osoba koja ima više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu, ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz prethodne alineje ima, izravno ili neizravno, više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10% dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10% dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

– svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koji donosi odluke ili provodi nadzor

– u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena.

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu.

30. Relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za ponudu mirovinskih programa

c) radnik mirovinskog društva, radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove ili radnik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, koja je uključena u djelatnosti koje mirovinsko društvo obavlja

d) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog društva, koja je uključena u djelatnosti koje obavlja mirovinsko društvo.

31. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

32. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke.

33. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku.

34. Depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 247. ovoga Zakona.

35. Revizor je neovisni vanjski ovlašteni revizor definiran prema zakonima kojima se uređuje revizija.

36. UCITS fond (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

37. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.

38. Bez odgode i/ili odmah znači poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan.

39. Odobrenje je pozitivna odluka Agencije o podnesenome zahtjevu, a traži se i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom.

40. Nadležno tijelo je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava.

41. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.

42. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (European Insurance and Occupational Pensions Authority dalje: EIOPA) znači Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).

Zabrana obavljanja poslova ponude i upravljanja bez odobrenja nadležnog tijela

Članak 4.

(1) Niti jedna osoba ne može osnovati fond niti njime upravljati, ako za to nije dobila odobrenje Agencije ili nadležnog tijela iz druge države članice.

(2) Samo osobe iz članka 149. ovoga Zakona mogu obavljati poslove ponude mirovinskih programa.

Porezni status fonda

Članak 5.

Porezni status fonda određuje se prema posebnim propisima i međunarodnim ugovorima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj.

Primjena drugih propisa

Članak 6.

Na poslovanje mirovinskih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom ili drugim propisom nije određeno drugačije.

Registar mirovinskih društava i registar fondova

Članak 7.

(1) Mirovinska društva kojima je Agencija izdala odobrenje za osnivanje i rad upisuju se u registar mirovinskih društava, a fondovi za koje je Agencija mirovinskim društvima izdala odobrenje za osnivanje i upravljanje fondovima upisuju se u registar fondova. Oba registra vodi Agencija.

(2) U registar mirovinskih društava i registar fondova upisuju se mirovinska društva, odnosno fondovi te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.

(3) Podatke iz registra mirovinskih društava i registra fondova Agencija će objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(4) U registru mirovinskih društava mora biti naznačeno i u kojim državama članicama mirovinsko društvo obavlja djelatnost.

(5) Informacija iz stavka 4. ovoga članka mora od strane Agencije biti dostavljena EIOPA-i.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja oba registra iz stavka 1. ovoga članka, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na mrežnim stranicama Agencije.

(7) U slučaju prestanka važenja odobrenja za osnivanje i rad mirovinskog društva, Agencija će mirovinsko društvo brisati iz registra mirovinskih društava, s deklaratornim učinkom.

(8) U slučaju prestanka fonda (statusna promjena ili likvidacija fonda), Agencija će ga brisati iz registra fondova, s deklaratornim učinkom.

Članak 8.

Agencija će na svojim mrežnim stranicama objaviti i popis svih mirovinskih društava iz drugih država članica koja pružaju svoje usluge ili obavljaju djelatnost na području Republike Hrvatske te njihovih podružnica, kao i zatvorenih fondova iz drugih država članica koji nude mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

DIO DRUGI

MIROVINSKO DRUŠTVO

Oblik mirovinskog društva

Članak 9.

(1) Mirovinsko društvo se osniva i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.

(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te im ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.

Tvrtka mirovinskog društva

Članak 10.

(1) Tvrtka mirovinskog društva mora sadržavati riječi: »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ili riječi: »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom«. Navedene izraze mogu koristiti samo društva koja imaju odobrenje Agencije za osnivanje i rad mirovinskog društva, odnosno odobrenje nadležnog tijela države članice.

(2) U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad, mirovinsko društvo mora odmah promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi iz stavka 1. ovoga članka.

Djelatnosti mirovinskog društva

Članak 11.

(1) Djelatnosti mirovinskog društva su:

1. osnovne djelatnosti:

a) osnivanje i upravljanje fondovima (nadalje: upravljanje fondovima)

b) osnivanje i upravljanje UCITS fondovima, ako je to dopušteno zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (upravljanje UCITS fondovima)

2. pomoćne djelatnosti.

(2) Upravljanje fondovima obuhvaća:

1. osnivanje fondova

2. upravljanje imovinom fondova i

3. administrativne poslove.

(3) Administrativni poslovi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka obuhvaćaju:

1. pravne i računovodstvene usluge u vezi s upravljanjem fondovima

2. prodajne i promidžbene aktivnosti dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

3. zaprimanje i obradu upita članova fondova

4. vrednovanje imovine i utvrđivanje cijene udjela fondova

5. praćenje usklađenosti s propisima

6. namiru ugovorenih obveza

7. vođenje poslovnih evidencija

8. vođenje registra članova, kada je to primjenjivo

9. prijenos osobne imovine članova pod uvjetima određenim ovim Zakonom

10. isplate mirovina

11. objave i obavještavanje članova fondova.

(4) Pomoćne djelatnosti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnose se na pohranu i administriranje u vezi s udjelima u UCITS fondu.

(5) Mirovinsko društvo ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(6) Mirovinsko društvo smije delegirati na treće osobe samo administrativne poslove iz stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga članka, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prekogranično obavljanje djelatnosti

Članak 12.

(1) Mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može putem podružnice ili izravno upravljati i zatvorenim fondom kojega su jedan ili više pokrovitelja iz druge države članice, pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi države članice domaćina fonda.

(2) Mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o namjeri prihvaćanja pokroviteljstva nad zatvorenim fondovima od strane svakog novog pokrovitelja iz druge države članice prethodno obavijestiti Agenciju.

(3) Obavijest iz stavka 2. da bi bila uredna mora sadržavati sljedeće:

1. državu članicu domaćina fonda

2. puni naziv pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa kojim će upravljati za pokrovitelja.

(4) Agencija će u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja uredne obavijesti iz stavka 2. ovoga članka istu proslijediti nadležnom tijelu države članice domaćina fonda i o tome obavijestiti mirovinsko društvo.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju da na temelju podataka iz uredne obavijesti iz stavka 3. ovoga članka i/ili podataka i informacija kojima raspolaže Agencija postoji osnovana sumnja da administrativna struktura ili financijska situacija u mirovinskom društvu te dobar poslovni ugled i profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave mirovinskog društva nisu odgovarajući s obzirom na namjeravano djelovanje u državi članici domaćinu fonda, Agencija može rješenjem odbiti prosljeđivanje obavijesti u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, odnosno može zabraniti prihvaćanje pokroviteljstva nad zatvorenim fondom od strane pokrovitelja iz druge države članice na kojeg se obavijest odnosi te o tome obavijestiti mirovinsko društvo i EIOPA-u, uz obrazloženje razloga takve zabrane.

(6) Prije nego što mirovinsko društvo počne upravljati zatvorenim fondom pokrovitelja iz druge države članice, nadležna tijela države članice domaćina fonda će u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja obavijesti Agencije iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti Agenciju o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnosi na mirovinske programe, i drugim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim fondom u državi članici domaćinu, posebice o odredbama koje se odnose na ograničenja ulaganja i obveze informiranja članova.

(7) Agencija će obavijestiti mirovinsko društvo o danu zaprimanja obavijesti od strane nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 6. ovoga članka, te će nakon zaprimanja podatke iz stavka 6. ovoga članka proslijediti mirovinskom društvu.

(8) Nakon što primi podatke iz stavka 6. ovoga članka ili ako ih do isteka roka iz stavka 6. ovoga članka ne zaprimi od strane Agencije, mirovinsko društvo može početi s upravljanjem zatvorenim fondom pokrovitelja iz druge države članice u skladu s odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnosi na mirovinske programe, i drugim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim fondom u državi članici domaćinu fonda.

(9) Nadležno tijelo države članice domaćina fonda će obavijestiti Agenciju o svim bitnim izmjenama odredbi i propisa iz stavka 6. ovoga članka koje mogu utjecati na karakteristike i poslovanje zatvorenog fonda.

Članak 13.

(1) Mirovinsko društvo iz druge države članice može upravljati zatvorenim fondom kojega su jedan ili više pokrovitelja iz Republike Hrvatske, pri čemu mu ne treba odobrenje Agencije, ali se mora pridržavati odredbi zakonodavstva Republike Hrvatske koje uređuju područje rada i socijalne skrbi.

(2) Nadležno tijelo matične države članice mirovinskog društva će, osim ako postoji sumnja da administrativna struktura ili financijska situacija u mirovinskom društvu te dobar poslovni ugled i profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave ili upravnog odbora mirovinskog društva nije odgovarajuće s obzirom na namjeravano djelovanje u Republici Hrvatskoj, obavijestiti Agenciju o namjeri mirovinskog društva za prihvaćanje pokroviteljstva nad zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske.

(3) Agencija će unutar dva mjeseca od zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnose na mirovinske programe, te drugim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim fondom u Republici Hrvatskoj, te obvezama informiranja članova iz članka 73. ovoga Zakona.

(4) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom čiji je pokrovitelj iz Republike Hrvatske obvezno je dostavljati članovima fonda sve podatke kako je propisano ovim Zakonom.

(5) Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice društva o bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 3. ovoga članka, koje mogu utjecati na karakteristike i poslovanje zatvorenog fonda pokrovitelja iz Republike Hrvatske.

Članak 14.

(1) Osim mirovinskog društva iz druge države članice, upravljanje zatvorenim fondom kojega su jedan ili više pokrovitelja iz Republike Hrvatske može obavljati i upravitelj osnovan u drugoj državi članici koji ima dozvolu za obavljanje te aktivnosti, u skladu s propisima države članice koji uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za životno osiguranje.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na mirovinsko društvo iz druge države članice također se primjenjuju na upravitelja iz stavka 1. ovoga članka.

Obavljanje djelatnosti mirovinskog društva

Članak 15.

(1) Djelatnosti mirovinskog društva u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. mirovinsko društvo iz druge države članice koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlašteno izravno obavljati osnovne i pomoćne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali samo u odnosu na zatvorene fondove

3. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

4. društvo za upravljanje UCITS fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

5. upravitelj osnovan u drugoj državi članici, kako je isti definiran u članku 14. stavku 1. ovoga Zakona, ali samo u odnosu na zatvorene fondove.

(2) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i društva za upravljanje UCITS fondovima, pri obavljanju djelatnosti mirovinskog društva temeljem odredbi ovoga Zakona.

(3) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske dužno je pridržavati se odredbi dijela trećeg odjeljka IV. ovoga Zakona (upravljanje imovinom fonda).

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo može obavljati djelatnosti iz članka 11. ovoga Zakona za koje je dobilo odobrenje za rad Agencije i upisalo ih kao djelatnost u sudski registar.

(2) Mirovinsko društvo ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mirovinsko društvo može obavljati poslove upravljanja UCITS fondovima koji su subjekti nadzora Agencije, odnosno nadležnih tijela država članica.

(4) Mirovinsko društvo svoju djelatnost može obavljati na području:

1. Republike Hrvatske

2. druge države članice (država članica domaćin mirovinskog društva), putem podružnice ili izravno, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 12. ovoga Zakona.

Članak 17.

Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i odredbe zakona i propisa koji uređuju osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

Temeljni kapital mirovinskog društva

Članak 18.

(1) Najniži iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva iznosi 15.000.000,00 kuna odnosno 22.800.000,00 kuna ako ono upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima.

(2) Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom te pohrane i administriranja u vezi s udjelima u UCITS fondu dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i sve kapitalne zahtjeve propisane zakonom koji uređuje uvjete za osnivanje i rad društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i propisima donesenih na temelju tog zakona.

(3) Temeljni kapital mirovinskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu.

(4) Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.

(5) Temeljni kapital mirovinskog društva mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

(6) Ako se mirovinsko društvo osniva i posluje kao dioničko društvo, sve dionice mirovinskog društva moraju glasiti na ime, izdaju se u nematerijaliziranom obliku i nije moguće izdati povlaštene dionice.

(7) Dionice mirovinskog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

(8) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim pozivom.

Kapital mirovinskog društva

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati kapital društva u iznosu od najmanje jedne polovice najnižega iznosa temeljnog kapitala utvrđenog ovim Zakonom.

(2) Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene stavkom 1. ovoga članka.

(3) Mirovinsko društvo mora povećati kapital društva na potrebnu razinu povećanjem temeljnog kapitala u roku koji odredi Agencija.

(4) Agencija će pravilnikom propisati stavke kapitala mirovinskog društva.

Članak 20.

Na mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima ne primjenjuje se članak 19. ovoga Zakona, već isto mora održavati kapital sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.

Odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva (odobrenje za rad)

Članak 21.

(1) Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar od Agencije se mora ishoditi odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad), koje se prilaže prijavi za upis osnivanja društva u sudski registar. Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(2) Društvu se ne može izdati odobrenje za rad koje sadrži odobrenje za obavljanje isključivo pomoćnih djelatnosti.

(3) Odobrenje za rad može zatražiti od Agencije i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(4) Društvo iz stavka 5. ovoga članka mora ishoditi od Agencije odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 22.

(1) Nakon što dobije odobrenje za rad, mirovinsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 11. ovoga Zakona na koje se ranije izdano odobrenje ne odnosi.

(2) Zahtjev za izdavanje proširenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava mirovinskog društva.

(3) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad.

Članak 23.

(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava osnivača) ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću

2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala mirovinskog društva, kao i visinu udjela osnivača/članova u temeljnom kapitalu mirovinskog društva

3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona za članove uprave, odnosno odredbama članka 50. ovoga Zakona za članove nadzornog odbora, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

4. organizacijsku strukturu i poslovni plan mirovinskog društva za sljedećih pet godina

5. opis sustava upravljanja rizicima.

(2) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled osnivača mirovinskog društva

2. financijsku stabilnost osnivača mirovinskog društva

3. hoće li mirovinsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postoji li osnovana sumnja da su osnivači mirovinskog društva počinili ili pokušali počiniti kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Agencija će pravilnikom propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva.

Članak 24.

(1) U razdoblju od 15 dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija može zatražiti dodatnu dokumentaciju i informacije koje se moraju podnijeti Agenciji u daljnjem roku od 15 dana.

(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati dokumentaciju i informacije koje se odnose na zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Pri tome, Agencija može:

1. surađivati s nadležnim tijelima

2. prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.

Članak 25.

Agencija razmatra zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te će u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta, informacije ili održanog saslušanja odobriti ili odbiti zahtjev.

Članak 26.

Agencija će odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. predloženo mirovinsko društvo zadovoljava uvjete vezane za uplatu temeljnog kapitala

2. osnivači mirovinskog društva, članovi uprave i nadzornog odbora, kao i sve povezane osobe za koje zna, financijski su stabilne, primjerene i prikladne za obavljanje tih poslova

3. članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva ispunjavaju uvjete za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcija člana uprave, odnosno nadzornog odbora mirovinskog društva

4. utvrđeno je ili barem učinjeno vjerojatnim da su osnivači mirovinskog društva zadovoljili ili da će prije početka upravljanja fondom zadovoljiti organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. osigurani su uvjeti za poslovanje mirovinskog društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

6. osnivački akt predloženog mirovinskog društva u skladu je s odredbama ovoga Zakona

7. tvrtka mirovinskog društva ne navodi na pogrešno mišljenje potencijalne i buduće članove fonda, kao i sve druge osobe koje bi mogle s njim poslovati.

Članak 27.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 26. ovoga Zakona

2. na temelju prikupljenih informacija i dokumentacije procijeni da se poslovanje mirovinskog društva neće voditi pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.

Članak 28.

(1) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odobri, osnivači mogu osnovati mirovinsko društvo podnošenjem prijave za upis mirovinskog društva u sudski registar, uz koju se obvezno prilaže rješenje Agencije o izdavanju odobrenja za rad.

(2) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za rad.

(3) Odobrenje za rad mirovinskog društva i upis tog društva u sudski registar ne jamče dobivanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondovima.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 29.

(1) Odobrenje za rad mirovinskog društva prestaje važiti:

1. danom otvaranja stečajnog postupka nad mirovinskim društvom ili pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nad mirovinskim društvom

2. pokretanjem postupka likvidacije mirovinskog društva

3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja fondom na drugo mirovinsko društvo

4. ako dođe do prestanka mirovinskog društva.

(2) O prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti depozitara. U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad iz razloga navedenog u stavku 1. točki 3. ovoga članka Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.

(3) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za rad.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 30.

Agencija pri izdavanju odobrenja za rad mirovinskom društvu može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:

1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

2. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

3. zahtjevu za izdavanje odobrenja na promjene u temeljnom kapitalu mirovinskog društva

4. zahtjevu za odobrenje prospekta

5. zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut fonda.

Uvjeti za člana mirovinskog društva

Članak 31.

(1) Član mirovinskog društva može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u mirovinskom društvu nije imala više od 10% udjela u temeljnom kapitalu u mirovinskom društvu, kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji ovlaštenima za obavljanje poslova kupnje i prodaje financijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obveznim mirovinskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja nije državni dužnosnik, ne obnaša dužnost u državnoj službi niti u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja propisa nije oduzeta ili ukinuta odgovarajuća suglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova od strane Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.), i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).

(2) Agencija će Pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

Imatelji kvalificiranog udjela

Članak 32.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad mirovinskom društvu, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova društva, izravnih ili neizravnih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela, kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 84. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. ugled dioničara ili članova društva i imatelja kvalificiranog udjela

2. profesionalni ugled i iskustvo osobe koja će voditi poslovanje društva

3. financijsku stabilnost imatelja kvalificiranog udjela

4. hoće li društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora

5. postoji li osnovana sumnja da su članovi društva, dioničari ili imatelji kvalificiranog udjela počinili ili pokušali počiniti kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma, prema propisima koji to uređuju.

Uska povezanost

Članak 33.

(1) U slučaju uske povezanosti između mirovinskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad mirovinskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.

(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.

Članak 34.

(1) Mirovinsko društvo je dužno trajno udovoljavati uvjetima pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.

(2) Mirovinsko društvo je obvezno u roku od tri radna dana izvijestiti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi u skladu s člankom 299. ovoga Zakona trebalo ukinuti izdano odobrenje za rad.

Članak 35.

(1) Mirovinsko društvo ne smije imati kontrolu niti dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu, kreditnoj instituciji koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti u skladu s odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, odnosno koja obavlja odgovarajuće usluge u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS fondovima, društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, drugom mirovinskom društvu (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinskom osiguravajućem društvu, faktoring-društvu ili leasing-društvu.

(2) Mirovinsko društvo ne smije imati dionice u depozitaru. Poslovanje depozitara i mirovinskog društva ne smije biti organizacijski povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlene iste osobe.

(3) Mirovinsko društvo ne smije imati dionice ili udjele u osobi na koju je depozitar delegirao poslove iz članka 257. ovoga Zakona.

Članak 36.

Prije izdavanja odobrenja za rad mirovinskom društvu Agencija može konzultirati nadležno tijelo odgovarajuće države članice, odnosno treće države, ako je to mirovinsko društvo:

1. ovisno društvo drugog mirovinskog društva (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), mirovinskog osiguravajućeg društva, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijskog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje, kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici, odnosno trećoj državi

2. ovisno društvo matičnog društva drugog mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijskog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje, kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici, odnosno trećoj državi

3. društvo koje je pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih osoba koje kontroliraju drugo mirovinsko društvo, mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijsko društvo, kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje, kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici, odnosno trećoj državi.

Članak 37.

(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te imovinu iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ili ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 38. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:

1. udjele novčanih UCITS fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i

2. forward ugovore koji zadovoljavaju uvjete iz članka 155. stavka 1. točke 6. i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni.

(3) Iznos propisanog kapitala iz članka 19. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te u imovini iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(4) Ako mirovinsko društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, dužno je o tome u roku od tri radna dana obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.

Članak 38.

(1) Iznimno od odredbe članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo može steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu, uz prethodno odobrenje Agencije i u skladu s propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Agencija će izdati odobrenje za stjecanje, osim ako smatra:

1. da to nije u interesu članova fondova kojima upravljaju mirovinska društva iz stavka 1. ovoga članka

2. da mirovinsko društvo stjecatelj neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih propisa koji uređuju poslovanje mirovinskih društava.

(3) Ugovor o stjecanju dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugog mirovinskog društva bez prethodnog odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ništetan je.

Statusne promjene mirovinskog društva

Članak 39.

(1) Ako je mirovinsko društvo uključeno u pripajanje, spajanje, podjelu ili preoblikovanje društva, mora za tu statusnu promjenu dobiti odobrenje Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za statusne promjene društva iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za izdavanje odobrenja za rad mirovinskom društvu.

(3) Ako uslijed statusne promjene mirovinskog društva nastane novo društvo, to društvo da bi moglo raditi kao mirovinsko društvo, mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na statusnu promjenu preoblikovanja mirovinskog društva.

Tijela mirovinskog društva

Članak 40.

(1) Tijela mirovinskog društva su:

a) kod dioničkog društva – glavna skupština, uprava i nadzorni odbor

b) kod društva s ograničenom odgovornošću – skupština, uprava i nadzorni odbor

(2) O održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva vode se zapisnici.

Uprava mirovinskog društva

Članak 41.

(1) Ako je mirovinsko društvo registrirano za osnivanje i upravljanje UCITS fondovima, tada mora imati najmanje dva člana uprave. Mandat člana i predsjednika uprave može trajati najviše pet godina.

(2) Ako osnivačkim aktom mirovinskog društva nije drukčije određeno, a mirovinsko društvo ima više članova uprave, članovi uprave zajedno vode poslove i skupno zastupaju mirovinsko društvo.

(3) Uprava mirovinskog društva dužna je voditi poslove mirovinskog društva s područja Republike Hrvatske.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 42.

(1) Član uprave mirovinskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova mirovinskog društva

2. ima dobar ugled

3. nad njezinom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak, odnosno nije pokrenut i ne vodi se postupak predstečajne nagodbe, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje postupka predstečajne nagodbe

4. nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u mirovinskom društvu ili kojem drugom trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanje postupka predstečajne nagodbe ili prisilne likvidacije ili oduzimanje, odnosno ukidanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je odbilo, proteklo je najmanje godinu dana od dana donošenja odluke kojom se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave mirovinskog društva

7. ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) i to:

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u mirovinskom društvu, društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, mirovinskom osiguravajućem društvu ili društvu za upravljanje investicijskim fondovima, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s djelatnostima mirovinskog društva.

(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Članovi uprave mirovinskog društva moraju voditi poslovanje mirovinskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s mirovinskim društvom.

(5) Barem jedan član uprave mirovinskog društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznat stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.

(7) Agencija će organizirati obrazovni program i provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova, a njegov sadržaj, trajanje, uvjete za pristup ispitu i sadržaj provođenja ispita propisat će pravilnikom.

(8) Agencija će donijeti pravilnik o uvjetima za člana uprave društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojim će detaljnije propisati uvjete iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Članak 43.

(1) Član uprave mirovinskog društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.

(2) Član uprave ili prokurist mirovinskog društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:

1. drugoga mirovinskog društva

2. depozitara

3. investicijskog društva

4. društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, UCITS fondovima ili alternativnim investicijskim fondovima

5. kreditne institucije

6. mirovinskog osiguravajućeg društva

7. društva za osiguranje

8. društva za reosiguranje

9. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije.

Odgovornost članova uprave

Članak 44.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 45.

(1) Članom uprave mirovinskog društva može biti imenovana osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja Agenciji podnosi kandidat za člana uprave za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno tijela nadležnog za imenovanje članova uprave mirovinskog društva te program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje za koje traži odobrenje.

(3) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja odobrenja uvijek dostavlja i mirovinskom društvu o čijem se kandidatu radi. Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo.

(4) Iznimno, ako nadležni sud imenuje člana uprave, odnosno postavi privremenog upravitelja mirovinskog društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 42. ovoga Zakona, osim uvjeta iz članka 42. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje odobrenja i program vođenja poslova mirovinskog društva budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana prestanka važenja odobrenja, odnosno od primitka odluke o ukidanju odobrenja ili odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, kao i uvijek u situaciji kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Podnositelji zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka.

(8) U postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave mirovinskog društva predstavi program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje.

(9) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave jednog mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(10) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj programa vođenja poslova mirovinskog društva te postupak i kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavljaju program.

Članak 46.

Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 42. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 45. stavka 10. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju mirovinskim društvom u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz članaka 54. do 66. ovoga Zakona

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o davanju odobrenja

4. program vođenja poslova mirovinskog društva iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje Agencija ne ocijeni zadovoljavajućim.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 47.

(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, protekom navedenog roka

2. osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. osobi prestane radni odnos u mirovinskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Ukidanje ili poništavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 48.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2. ako je odobrenje izdano uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

3. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala

4. ako su mirovinsko društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje mirovinskog društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi članova fondova, likvidnost ili održavanje kapitala mirovinskog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine

5. ako zbog nepostupanja ili nemara člana uprave mirovinsko društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

6. ako član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete iz članaka 54. do 66. ovoga Zakona

7. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

8. ako član uprave redovito i s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost mirovinskog društva i fondova kojim ono upravlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 5. do 8. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva (članak 297. stavak 2. točka 11. ovoga Zakona).

(3) Ako Agencija ukine ili poništi odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

Članak 49.

(1) Prokurist može zastupati mirovinsko društvo samo zajedno s najmanje jednim članom uprave.

(2) Uprava mirovinskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenja prokure.

(3) Prokurist ne mora imati položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobrava Agencija, osim ako ima ovlasti za upravljanje imovinom fondova i/ili upravljanje rizicima.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 50.

(1) Za člana nadzornog odbora mirovinskog društva može biti izabrana ili imenovana osoba koja ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova mirovinskog društva.

(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad vođenjem poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i mirovinsko društvo.

(3) Agencija može naložiti mirovinskom društvu sazivanje glavne skupštine ili skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora mirovinskog društva ako:

1. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju tih zakona

2. mirovinsko društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

3. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima moraju udovoljavati članovi nadzornog odbora mirovinskog društva.

Dužnosti članova nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 51.

(1) Osim ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor mirovinskog društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:

1. za određivanje poslovne politike mirovinskog društva

2. na financijski plan mirovinskog društva

3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola mirovinskog društva i sustava upravljanja rizicima

4. na godišnji plan mirovinskog društva te

5. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.

(2) Nadzorni odbor mirovinskog društva utvrđuje načela ulaganja mirovinskih fondova koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda.

(3) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata mirovinskog društva.

Članak 52.

(1) Nadzorni odbor mirovinskog društva mora:

1. nadzirati primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupka nadzora

3. podnijeti izvješće glavnoj skupštini, odnosno skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučiti o davanju suglasnosti na financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje fondova te o njima pisanim putem izvijestiti glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva

5. obrazložiti glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Članak 53.

(1) Mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima članova fondova kojima upravljaju, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti mirovinskog društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se oni ne mogu izbjeći, prepoznati ih, njima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese fondova i članova fondova i osiguralo da se prema članovima fondova postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na način koji promovira najbolje interese članova fondova i integritet tržišta kapitala.

(2) Mirovinskom društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i radnicima mirovinskog društva interesi članova fondova moraju biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa članova fondova te integriteta tržišta kapitala.

Organizacijski zahtjevi mirovinskog društva

Opći organizacijski uvjeti

Članak 54.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba

4. procedure internog izvještavanja i dostavu informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja mirovinskog društva i fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja.

(2) Mirovinsko društvo je dužno u okviru mehanizama unutarnje kontrole, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost svog poslovanja ustrojiti sljedeće funkcije:

1. upravljanja rizicima

2. praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

3. interne revizije

4. aktuarsku funkciju, kada upravlja fondom s definiranim primanjima.

Sukob interesa

Članak 55.

(1) Mirovinsko društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Mirovinsko društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom pružanja usluga i obavljanja aktivnosti u pitanje došli interesi fondova i njihovih članova.

(3) Mirovinsko društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima fondova i njihovih članova.

(4) Mirovinsko društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(5) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa.

(6) Relevantne osobe mirovinskog društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnove članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva fonda nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 56.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čija je svrha otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.

(2) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona kao i s drugim relevantnim propisima te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva.

Interna revizija

Članak 57.

Mirovinsko društvo je dužno, kad je to prikladno i primjereno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, ustrojiti internu reviziju koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva, uvodeći sustavan, discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 58.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove, u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika

3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.

(2) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima društva i fondova kojima upravlja.

(3) Mirovinsko društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(4) Mirovinsko društvo je dužno koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu fondova kojima upravlja.

(6) Mirovinsko društvo je dužno, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(7) Mirovinsko društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(8) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(9) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(10) Mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(11) Mirovinsko društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki fond kojim upravlja.

(12) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 4. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.

Investicijski proces

Članak 59.

(1) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje na način da osigurava kontinuirani investicijski proces, koji se mora sastojati najmanje od:

1. izrade analiza

2. određivanja strategije ulaganja

3. donošenja investicijskih odluka

4. upravljanja rizicima

5. trgovanja

6. kontrole usklađenosti te

7. analize realizacije u odnosu na očekivane rezultate ulaganja.

(2) Za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima, mirovinsko društvo je dužno osigurati adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima te vrste imovine. Opseg zaduženja pojedinog radnika mora biti primjeren.

(3) Za svaku vrstu imovine mirovinsko društvo je dužno poznavati prirodu investicije, izdavatelja, specifičnosti vezane za trgovanje, pravne propise te rizike koji proizlaze iz prije navedenoga.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati potrebne postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces te ostale zahtjeve navedene u ovom članku.

Korporativno upravljanje

Članak 60.

(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti interno tijelo koje donosi odluke vezane uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima čiji su vrijednosni papiri u vlasništvu fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja.

(2) Mirovinsko društvo dužno je propisati jasne procedure postupanja u svim standardnim situacijama vezanima uz izdavatelje.

(3) Ako je relevantna osoba mirovinskog društva član nadzornog odbora ili drugog tijela izdavatelja, ta osoba ne smije formalno ili neformalno, posredno ili neposredno utjecati na osobe u mirovinskom društvu koje donose investicijske odluke vezane uz vrijednosne papire tog izdavatelja.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve vezane uz korporativno upravljanje u mirovinskom društvu.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 61.

(1) Mirovinsko društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Politike nagrađivanja

Članak 62.

(1) Mirovinsko društvo je dužno, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasne politike i procedure nagrađivanja radnika, članova uprave i nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili fonda.

(2) Politike i procedure nagrađivanja mirovinskog društva moraju dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti ili statutom fonda.

(3) Politika nagrađivanja mirovinskog društva mora biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima i veličinom mirovinskog društva i fondova, kao i interesima mirovinskog društva, fondova i njihovih članova te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

(4) Uprava mirovinskog društva dužna je usvojiti i najmanje jednom godišnje preispitivati opća načela politika nagrađivanja te je odgovorna za njihovu primjenu.

(5) Primjena politika i procedura nagrađivanja mora najmanje jednom godišnje, u funkciji nadzora nad poslovanjem mirovinskog društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikama i procedurama nagrađivanja usvojenima od uprave mirovinskog društva.

(6) Ako je nagrađivanje povezano s uspješnošću, ukupni iznos nagrade mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice, te na ukupnim rezultatima mirovinskog društva ili fondova, pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(7) Mirovinsko društvo smije isplaćivati nagrade radnicima, prokuristima, članovima uprave i nadzornog odbora samo ako su one održive, uzimajući u obzir financijsko stanje mirovinskog društva u cjelini te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost fondova i mirovinskog društva, odnosno njegovih radnika. Ukupni primici od nagrada ne smiju ograničavati sposobnost mirovinskog društva da ojača kapitalnu osnovu mirovinskog društva.

(8) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata mirovinskog društva i/ili fondova, mirovinsko društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom razmatranja isplate nagrade članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i radnicima.

(9) U godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva potrebno je objaviti:

1. ukupan iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane mirovinskog društva isplaćeni radnicima mirovinskog društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

2. ukupan iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokurist ili pak radnici mirovinskog društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili fonda.

Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija društva

Članak 63.

(1) Mirovinsko društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na mirovinsko društvo i fondove kojima upravlja.

(2) Mirovinsko društvo je dužno voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, posebice vezanima uz upravljanje imovinom fondova, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema članovima i potencijalnim članovima fonda.

(3) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog fonda.

(4) Mirovinsko društvo je dužno svu dokumentaciju o poslovanju s imovinom pojedinog fonda čuvati odvojeno od dokumentacije mirovinskog društva i ostalih fondova kojima upravlja.

(5) Svu poslovnu dokumentaciju mirovinsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.

Rješavanje pritužbi članova fonda

Članak 64.

Mirovinsko društvo dužno je:

1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe članova dobrovoljnih mirovinskih fondova rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava članova

2. omogućiti ulagateljima podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se nudi mirovinski program zatvorenog fonda

3. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi člana fonda dostupne i članu fonda i Agenciji

4. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama članova fonda i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana zadnjeg postupanja povodom pritužbe.

Rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova fonda

Članak 65.

(1) Bez utjecaja na mogućnost rješavanja sporova pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, mirovinsko društvo je dužno osigurati uvjete za izvansudsko rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(2) Postupak i uvjete za izvansudsko rješavanje sporova iz stavka 1. ovoga članka mirovinska društva mogu regulirati i zajednički, putem svoje strukovne udruge iz članka 307. ovoga Zakona.

Mrežna stranica mirovinskog društva

Članak 66.

(1) Mirovinsko društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:

1. opće podatke o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako nije ista kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)

2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima mirovinskog društva (osobna imena, kratke životopise)

3. polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje otvorenih fondova

4. polugodišnje i revidirane godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva

5. opće podatke o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako nije ista kao sjedište, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala) popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

6. popis fondova kojima mirovinsko društvo upravlja

7. prospekt, statut i ključne podatke otvorenih fondova, kojima mirovinsko društvo upravlja

8. informacije članovima fonda o mogućnostima i pravima za promjenu fonda, sažet tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i otvorene fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i otvoreni fond

9. cijene udjela fondova za svaki dan vrednovanja

10. popis delegiranih poslova s naznakom trećih osoba na koje su ti poslovi delegirani

11. sve obavijesti vezane za mirovinsko društvo i fondove kojima mirovinsko društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

12. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog društva i članova fondova kojima mirovinsko društvo upravlja

13. obavijest o pravu članova zatvorenih fondova da im društvo na zahtjev dostavi podatke i informacije iz točke 3., 7. i 8. ovoga stavka, koje se odnose na zatvorene fondove

14. podatke o delegiranim poslovima, u skladu s člankom 76. stavkom 5. ovoga Zakona.

(2) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati mrežna stranica mirovinskog društva, za koje smatra da su važni za članove, tržište i javnost.

Donošenje pravilnika

Članak 67.

Agencija će detaljnije pravilnicima propisati:

a) organizacijske zahtjeve mirovinskog društva s obzirom na:

1. organizacijske uvjete

2. sukob interesa

3. administrativne i računovodstvene postupke

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. upravljanje rizicima

6. interne revizije

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. politike nagrađivanja

9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva

10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom

11. pravila poslovnog ponašanja

b) dodatne organizacijske zahtjeve u slučaju kada mirovinsko društvo upravlja i UCITS fondom.

Vođenje poslova mirovinskog društva

Članak 68.

Mirovinsko društvo dužno je:

1. biti sposobno pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

2. upravljati fondovima na način da je svaki fond sposoban pravodobno ispunjavati svoje dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno da je svaki fond trajno sposoban ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

3. upravljati fondom u skladu s ograničenjima ulaganja i propisanom rizičnošću svakoga pojedinog fonda kojim upravlja

4. odgovarati za pravodobno, pošteno i učinkovito ispunjavanje svih prava i obveza predviđenih ovim Zakonom i prospektom fonda

5. osigurati sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i prospektom fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda

6. osigurati da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima fondova, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljena u tisku ili putem elektroničkih sredstava javnog priopćavanja, budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije

7. stjecati imovinu za fondove isključivo u svoje ime i za račun fonda, pohranjujući je kod depozitara, u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima

8. dostavljati depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima

9. evidencije transakcija s imovinom pojedinog fonda voditi odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih fondova te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađivati s evidencijama depozitara

10. objavljivati podatke o mirovinskom društvu i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima

11. podnositi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije

12. u odnosima s Agencijom pridržavati se načela savjesnosti i poštenja

13. uvesti, voditi i stavljati na uvid svu evidenciju koju Agencija odredi svojim propisom, i to na potpun, pravodoban, točan i istinit način te u onom trajanju koje odredi Agencija

14. pravodobno omogućiti Agenciji uvid u svu svoju evidenciju te omogućiti razgovor s osobama koje obavljaju poslove u mirovinskom društvu

15. pridržavati se drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

16. ne sklapati nikakav ugovor kojemu je svrha umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, pri čemu se svaka takva odredba ugovora smatra ništetnom

17. jednog člana uprave zadužiti za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona

18. izdavati depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom fonda

19. osigurati procjenu fer vrijednosti imovine i obveza fonda te ispravno utvrđivanje cijene udjela

20. pridržavati se i drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Zabranjene radnje za mirovinsko društvo

Članak 69.

Mirovinsko društvo ne smije:

1. obavljati djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata

2. stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba

3. kupovati sredstvima fonda imovinu ili sklapati poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom

4. obavljati transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja

5. nenaplatno otuđivati imovinu fonda

6. stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti

7. neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi

8. preuzimati obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo fonda, uz iznimku:

a) transakcija financijskim instrumentima obavljenih na uređenom tržištu ili drugom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku financijskih instrumenata uz istodobno plaćanje i

b) transakcija za koje nije moguća istodobna isporuka financijskih instrumenata ili nisu uobičajeno izvodive putem sustava namire uz istodobno plaćanje, pri čemu mirovinsko društvo mora uspostaviti odgovarajuće procedure, postupke i mjere u svrhu kontrole rizika namire.

Odgovornost mirovinskog društva

Članak 70.

(1) Mirovinsko društvo odgovorno je članovima fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i prospektom fonda.

(2) Ako mirovinsko društvo ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim Zakonom ili prospektom fonda, mirovinsko društvo odgovara članovima fonda za štetu koja je nanesena imovini fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta mirovinskog društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

(3) Mirovinsko društvo dužno je statutom fonda za slučaj pogrešnog izračuna cijene udjela i za slučaj povrede ograničenja ulaganja u smislu članka 164. stavka 4. ovoga Zakona predvidjeti odgovarajuće postupke i model naknade štete za članove fondova, koji moraju posebno obuhvatiti izradu i provjeru plana naknade štete kao i mjere naknade štete.

(4) Postupci i model naknade štete iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani od strane revizora u okviru revizije godišnjih izvještaja fonda.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije razraditi postupak i model naknade štete i njegovo provođenje, a posebno:

1. pojedinosti postupka naknade štete, minimalnu visinu pogrešnog izračuna cijene udjela, nakon koje se provodi postupak naknade štete, kao i pojedinosti pojednostavnjenog postupka naknade štete kod nedostatka određene visine za ukupnu štetu

2. mjere naknade štete koje treba poduzeti prema članovima fonda ili fondu te bagatelne granice u kojima bi takve mjere naknade štete prouzrokovale nerazmjeran trošak

3. obveze izvještavanja prema Agenciji

4. obveze informiranja članova fonda

5. sadržaj i izradu plana naknade štete koji se treba izraditi te pojedinosti mjera naknade štete

6. sadržaj i opseg revizije plana naknade štete i mjera naknade štete od strane revizora.

Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane mirovinskog društva

Članak 71.

Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova fonda prema depozitaru.

Financiranje djelatnosti mirovinskog društva

Članak 72.

Radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada

2. naknada za upravljanje

3. naknada za izlaz iz fonda

4. naknada za troškove revizije fonda.

Izvještaji mirovinskog društva

Članak 73.

(1) Na financijsko izvještavanje mirovinskog društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drukčije.

(2) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva te objavljivanje, način i rokove dostave istih propisati će Agencija.

(3) Mirovinsko društvo dužno je internim aktom odrediti svoju poslovnu godinu.

(4) Osim godišnjih financijskih izvještaja iz stavka 2. ovoga članka, Agencija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja mirovinskog društva koja su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.

(5) Agencija će propisati kontni plan mirovinskog društva.

Revizija izvještaja mirovinskog društva

Članak 74.

(1) Godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva mora revidirati revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, osim ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(2) Mirovinsko društvo je dužno Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 73. stavka 2. u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(3) Isto revizorsko društvo može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva.

Članak 75.

(1) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima mirovinskog društva.

(2) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja mirovinskog društva nije obavljena ili da revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko izvješće o izvještajima mirovinskog društva nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od mirovinskog društva da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

(3) Agencija će detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno drugih izvještaja mirovinskog društva.

Delegiranje poslova na treće osobe

Članak 76.

(1) Mirovinsko društvo može trećim osobama delegirati samo administrativne poslove iz članka 11. stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga Zakona, i to uz prethodno odobrenje Agencije.

(2) Na depozitara, osobe s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova i sve daljnje poddepozitare, mogu se također delegirati samo administrativni poslovi iz članka 11. stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga Zakona.

(3) O delegiranju poslova iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo i treća osoba sklapaju ugovor u pisanom obliku. Ugovorom mora biti određeno da je treća osoba dužna omogućiti provođenje nadzora nad delegiranim poslom od strane Agencije.

(4) Bez odobrenja Agencije, ugovor iz stavka 3. ovoga članka ne može stupiti na snagu.

(5) Odmah po zaprimanju odobrenja Agencije, mirovinsko društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i identitet treće osobe. Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, mirovinsko društvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.

Članak 77.

(1) Delegiranje poslova na treće osobe moguće je samo uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) delegiranje se provodi iz objektivnih razloga i radi povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova

b) treća osoba mora imati sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i učinkovito obavljanje delegiranih poslova

c) ovlaštene osobe treće osobe moraju imati dobar ugled te stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za obavljanje delegiranih poslova

d) mirovinsko društvo mora moći dokazati da je treća osoba kvalificirana i sposobna za obavljanje delegiranih poslova, da je izabrana primjenom dužne pažnje i da društvo za upravljanje može u svako doba učinkovito nadzirati obavljanje delegiranih poslova

e) mirovinsko društvo mora kontinuirano nadzirati treću osobu u obavljanju delegiranih poslova

f) poslovi se ne smiju delegirati na osobu čiji su interesi u sukobu s interesima članova fonda

g) delegiranjem se ne umanjuje učinkovitost nadzora nad mirovinskim društvom i fondovima

h) delegiranjem se ne ugrožavaju interesi fonda i članova fonda

i) mirovinsko društvo i dalje ostaje u potpunosti odgovorno za obavljanje delegiranih poslova

j) u prospektu fonda naveden je popis poslova koji su delegirani na treću osobu i osoba na koju su oni delegirani.

(2) Treća osoba može dalje delegirati obavljanje delegiranih poslova samo uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) mirovinsko društvo se suglasilo s daljnjim delegiranjem

b) mirovinsko društvo je unaprijed obavijestilo Agenciju o daljnjem delegiranju poslova

c) ispunjeni su svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na daljnje delegiranje poslova

d) ugovorom o daljnjem delegiranju mora biti određeno da je osoba na koju je izvršeno daljnje delegiranje dužna omogućiti Agenciji provođenje nadzora nad delegiranim poslovima.

(3) Smatra se da su uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni ako je treća osoba društvo koje u trenutku sklapanja ugovora iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona već upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondom.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupak delegiranja poslova na treće osobe od strane mirovinskog društva.

Članak 78.

(1) Mirovinsko društvo je dužno postupati u najboljem interesu članova fonda kojim upravlja te stručno i s posebnom pažnjom prilikom donošenja investicijskih odluka, delegiranja poslova na treće osobe, korištenja vanjskih usluga i drugih poslova koji su od značaja za mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojima upravlja.

(2) Mirovinsko društvo je dužno utvrditi i implementirati interne politike i procedure kako bi osiguralo postupanje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zakona, a koje su u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, statutom fonda, ciljevima fonda, investicijskom strategijom te strategijom i politikom upravljanja rizicima, uključujući i ograničenja rizika.

Promjena imatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu

Članak 79.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o:

1. visini udjela koji se namjerava steći

2. dokumentaciju iz članka 84. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 80.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili neizravno otuđiti kvalificirani udjel u mirovinskom društvu dužna je najmanje sedam dana unaprijed o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka Agenciju je dužna obavijestiti najmanje sedam dana unaprijed i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako mirovinsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.

Članak 81.

(1) Agencija može surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 84. ovoga Zakona, a osobito ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:

1. kreditna institucija, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS fondovima društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja

2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovoga stavka

3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovoga stavka.

(2) Agencija može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, od drugog nadležnog tijela zatražiti:

1. sve podatke koji su joj potrebni za procjenu iz članka 84. ovoga Zakona

2. ostale podatke kojima drugo nadležno tijelo raspolaže, a koji bi mogli biti značajni za procjenu iz članka 84. ovoga Zakona

3. kada je to primjereno, mišljenje drugog nadležnog tijela o namjeravanom stjecatelju.

(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.

Članak 82.

Agencija će procjenu iz članka 84. ovoga Zakona izvršiti i odluku donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela, te svakog dodatnog podatka iz članka 83. ovoga Zakona (razdoblje procjene).

Članak 83.

(1) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja potrebne za dovršenje procjene i tom slučaju se rok od 60 dana za donošenje odluke računa od dana primitka svih zatraženih podataka ili pojašnjenja.

(2) Agencija može u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odrediti i krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti, a može ga iz opravdanih razloga i naknadno produljiti.

(3) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 2. ovoga članka, Agencija će u cijelosti ukinuti rješenje kojim je odobreno namjeravano stjecanje. Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena rokom.

Članak 84.

(1) Prilikom procjene zahtjeva iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona i podataka traženih u skladu s člankom 83. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona, u svrhu provjere hoće li se poslovi mirovinskog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi s pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. ugled namjeravanog stjecatelja

2. profesionalni ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje mirovinskog društva

3. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove mirovinskog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći

4. hoće li mirovinsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će mirovinsko društvo postati dio, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela

5. postoje li osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju.

(2) Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovoga članka, ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune ili netočne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu.

(3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.

(4) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom mirovinskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(6) Ako mirovinsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u društvu kojim neka osoba prelazi ili pada ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(7) Mirovinsko društvo je dužno jednom godišnje Agenciji dostaviti popis svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 85.

(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u mirovinskom društvu protivno odredbama ovoga Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez odobrenja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.

(3) Agencija može ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako je imatelj kvalificiranog udjela ishodio odobrenje davanjem neistinitih ili netočnih podataka, podataka koji dovode u zabludu, prešućivanjem bitnih podataka ili na drugi prijevaran način

2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovoga Zakona, na temelju kojih je odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela izdano.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je ukinuto odobrenje. Agencija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela.

(5) Troškove otuđenja dionica ili poslovnih udjela iz stavaka 2. i 4. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.

(6) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena rokom.

Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje

Članak 86.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi s korištenjem glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka 1. ovoga članka.

Prijenos poslova upravljanja fondom

Dobrovoljni prijenos poslova upravljanja fondom

Članak 87.

(1) Mirovinsko društvo (društvo prenositelj) ima pravo prenijeti poslove upravljanja fondom na neko drugo mirovinsko društvo (društvo preuzimatelj).

(2) Prije prijenosa poslova upravljanja fondom, društvo preuzimatelj mora dobiti odobrenje Agencije.

(3) O prijenosu poslova upravljanja fondom sklapa se između društva prenositelja i društva preuzimatelja pisani ugovor koji mora sadržavati:

1. opis svih postupaka i radnji koje će društva poduzeti u vezi s prijenosom poslova upravljanja

2. rok u kojem će se poslovi upravljanja prenijeti na drugo društvo, a koji ne smije biti kraći od jednog mjeseca i koji počinje teći od javne objave obavijesti o prijenosu poslova upravljanja iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) U postupku prijenosa poslova upravljanja fondom društvu preuzimatelju prenosi se cjelokupni fond društva prenositelja.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupak, uvjete i način prijenosa poslova upravljanja fondom.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja

Članak 88.

Zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja fondom društvo preuzimatelj prilaže:

1. ugovor o prijenosu poslova upravljanja fondom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

2. tekst informacije iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona

3. tekst obavijesti članovima fonda iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona

4. zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje, odnosno promjenu ugovora o obavljanju poslova depozitara iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona

5. prema potrebi i drugu dokumentaciju, na zahtjev Agencije.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja

Članak 89.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja fondom ako:

1. društvo preuzimatelj ne ispunjava uvjete za upravljanje fondom

2. sadržaj informacije za objavu i obavijesti članovima fondova iz članka 90. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

3. ocijeni da bi prijenos poslova upravljanja mogao štetiti interesu članova u fondu koji je predmet prijenosa ili interesu javnosti.

(2) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja fondom podnese društvo prenositelj, Agencija će takav zahtjev odbaciti.

Članak 90.

(1) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od osam dana od zaprimanja odobrenja Agencije zajednički javno objaviti informaciju o prijenosu poslova upravljanja.

(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od 15 dana od zaprimanja odobrenja Agencije obavijestiti sve članove fondova kojima upravljaju o prijenosu poslova upravljanja.

(3) Članovi fondova ne plaćaju naknade za izlaz zbog prijenosa poslova upravljanja na drugo mirovinsko društvo, u razdoblju od mjesec dana prije dana nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja, pa do proteka dva mjeseca od nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj informacije o prijenosu i obavijesti članovima fondova te način objave i dostave informacije i obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Pravne posljedice prijenosa upravljanja

Članak 91.

(1) Protekom roka iz članka 87. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona nastupaju sljedeće pravne posljedice:

1. sva prava i obveze društva prenositelja u vezi s upravljanjem prenesenim fondom prelaze na društvo preuzimatelja

2. društvu prenositelju prestaje važiti odobrenje za upravljanje prenesenim fondom.

(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su do proteka roka iz članka 87. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona završiti sve postupke i radnje potrebne za prijenos poslova upravljanja fondom te Agenciji dostaviti obavijest o svim poduzetim postupcima i radnjama.

(3) Iznimno, na zajednički zahtjev društva prenositelja i društva preuzimatelja Agencija može produžiti rok iz članka 87. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona, ako je to u interesu članova fonda. Zahtjev za produženje roka društvo prenositelj i društvo preuzimatelj moraju podnijeti Agenciji prije isteka roka iz članka 87. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona.

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom

Članak 92.

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom provodi se ako je:

1. Agencija mirovinskom društvu oduzela odobrenje za rad

2. nad mirovinskim društvom otvoren postupak stečaja ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe ili likvidacije

3. nastupio slučaj iz članka 94. stavka 6. ovoga Zakona

4. nastupio slučaj iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona

5. nadležno tijelo države članice domaćina fonda zabranilo mirovinskom društvu iz Republike Hrvatske da na području te države članice upravlja zatvorenim fondom (članak 304. stavak 2.)

6. Agencija zabranila mirovinskom društvu iz druge države članice da na području Republike Hrvatske upravlja zatvorenim fondom (članak 305. stavak 4.).

Obveze depozitara

Članak 93.

(1) Od trenutka nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja fondom do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, depozitar je dužan obavljati sve poslove upravljanja fondom koje u svrhu zaštite interesa članova fonda nije moguće odgađati.

(2) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja fondom depozitar će obustaviti uplate članova fonda i zatvaranja osobnih računa.

(3) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja depozitar ima pravo na naknadu koja bi, u skladu s prospektom fonda, pripadala mirovinskom društvu.

Izbor drugog mirovinskog društva i prijenos poslova upravljanja

Članak 94.

(1) Depozitar će u roku od 60 dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja fondom iz članka 92. ovoga Zakona provesti odgovarajući postupak prikupljanja ponuda od društava koja ispunjavaju uvjete za upravljanje fondom i zainteresirani su preuzeti upravljanje fondom te postupak izbora novoga mirovinskog društva.

(2) Ako se na poziv iz stavka 1. ovoga članka depozitaru javi više mirovinskih društava koja ispunjavaju uvjete za preuzimanje poslova upravljanja fondom, depozitar je dužan prilikom izbora društva isključivo voditi računa o interesima članova fonda.

(3) Depozitar i društvo preuzimatelj će sklopiti ugovor o prijenosu poslova upravljanja.

(4) Na ugovor iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, s tim da rok u kojem će depozitar i društvo preuzimatelj izvršiti prijenos poslova upravljanja ne smije biti duži od mjesec dana od dana sklapanja ugovora.

(5) Na prisilni prijenos poslova upravljanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 87. stavka 4. i članaka 88. do 91. ovoga Zakona.

(6) Ako na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka ponudu ne podnese niti jedno mirovinsko društvo koje ispunjava uvjete za upravljanje fondom, depozitar će članove fondova izvijestiti o potrebi izbora fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo i odrediti rok u kojem mogu pristupiti novom fondu.

(7) Članove fonda koji u roku iz stavka 6. ovoga članka ne izvrše izbor fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, depozitar će po službenoj dužnosti rasporediti u druge otvorene fondove po načelu ravnopravnosti, na način da se svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj članova te izvršiti likvidaciju fonda.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati obveze, postupke, uvjete i način prisilnog prijenosa poslova upravljanja fondovima, preraspodjele članova fonda po službenoj dužnosti u druge otvorene fondove te likvidacije samog fonda i njegova brisanja iz registra fondova.

Dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti mirovinskog društva

Članak 95.

Mirovinsko društvo može prestati obavljati svoju registriranu djelatnost tako da:

1. donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti te

2. odluku iz točke 1. ovoga članka i obavijest o prestanku obavljanja djelatnosti najmanje dva mjeseca prije dana prestanka upravljanja svim fondovima kojima upravlja uputi depozitaru fondova i Agenciji.

Članak 96.

(1) Mirovinsko društvo dužno je u roku od dva mjeseca od upućivanja obavijesti iz članka 95. ovoga Zakona provesti postupak prijenosa poslova upravljanja fondovima na drugo mirovinsko društvo, u skladu s odredbama članaka 87. do 91. ovoga Zakona.

(2) Ako mirovinsko društvo ne pronađe drugo mirovinsko društvo i na njega ne prenese upravljanje fondovima u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, dužno je o navedenom odmah izvijestiti Agenciju. U tom slučaju nastupaju uvjeti za prisilni prijenos te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 93. i 94. ovoga Zakona.

(3) Izdano odobrenje za rad Agencija će ukinuti na zahtjev mirovinskog društva, nakon provedbe postupka prijenosa upravljanja fondovima na drugo mirovinsko društvo ili nakon završetka prisilnog prijenosa poslova upravljanja.

DIO TREĆI

FONDOVI

Odjeljak I.

Članak 97.

(1) Fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti, a osniva se radi prikupljanja novčanih sredstava uplatama na osobne račune članova fonda i ulaganja tih sredstva sa svrhom povećanja vrijednosti imovine fonda, sve radi isplate mirovina članovima fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.

(2) Fond je imovina u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju razmjerno iznosu sredstava na njihovu osobnom računu.

(3) Dokaz o pravu vlasništva nad imovinom fonda je potvrda koja pokazuje broj udjela na osobnom računu člana fonda, a koju je mirovinsko društvo dužno izdati članovima fonda u skladu s odredbama članka 133. ovoga Zakona.

Članak 98.

(1) Fond može osnovati i njime upravljati mirovinsko društvo ili društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, pod uvjetom da imaju odobrenje Agencije, u skladu s ovim Zakonom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske može upravljati i mirovinsko društvo iz druge države članice u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona, odnosno upravitelj osnovan u drugoj državi članici, u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Članak 99.

Registrirani naziv fonda mora sadržavati riječi: »dobrovoljni mirovinski fond«.

Odobrenje za osnivanje i upravljanje fondovima

Članak 100.

(1) Nakon upisa osnivanja mirovinskog društva u sudski registar, ono zastupano po upravi podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondovima.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondovima mora sadržavati:

1. naziv fonda i njegove ciljeve ulaganja

2. statut i prospekt fonda

3. ugovor o obavljanju poslova depozitara sklopljen između mirovinskog društva i depozitara

4. podatke o revizorskom društvu

5. dokaz da mirovinsko društvo osnivatelj fonda ispunjava organizacijske zahtjeve iz članaka 54. do 67. ovoga Zakona, osim ako mirovinsko društvo već upravlja barem jednim fondom temeljem odobrenja Agencije

6. za zatvoreni fond, odluku, kolektivni ugovor ili statut pokrovitelja.

(3) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje iz stavka 2. ovoga članka i dodatne podatke koji se prilažu uz zahtjev.

(4) Agencija će o zahtjevu odlučiti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 3. ovoga članka, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena sva potrebna dokumentacija s propisanim sadržajem.

Članak 101.

Ako je prije izdavanja odobrenja za osnivanje i upravljanje fondom mirovinsko društvo predložilo izmjenu dokumentacije i informacija navedenih u članku 23. ovoga Zakona, Agencija će razmatrati takvu izmjenu u skladu s odredbama članka 24. ovoga Zakona.

Članak 102.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondom ako:

1. zahtjev nije u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona

2. mirovinsko društvo nije sklopilo valjani ugovor o obavljanju poslova depozitara s depozitarom

3. prospekt i statut fonda nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

4. mirovinsko društvo ne ispunjava druge uvjete potrebne za upravljanje fondom, određene ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

5. mirovinsko društvo nema adekvatnu organizacijsku strukturu i uvjete za upravljanje fondom.

(2) Agencija može odbiti zahtjev za osnivanje i upravljanje fondom mirovinskom društvu koje već obavlja djelatnost upravljanja fondovima na području Republike Hrvatske, ako je Agencija zbog ozbiljnih ili učestalih kršenja odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, već izricala nadzorne mjere koje mirovinsko društvo nije poštovalo.

Članak 103.

(1) Agencija može istodobno odlučivati o:

1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondom

2. zahtjevu za izdavanje odobrenja za prospekt fonda

3. zahtjevu za izdavanje odobrenja za statut fonda

4. zahtjevu za izdavanje odobrenja za statusne promjene fonda.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka te članaka 100. do 102. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju kada zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondom Agenciji podnosi društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima.

Imovina fonda

Članak 104.

Imovina fonda ne pripada mirovinskom društvu, niti je dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.

Vođenje osobnih računa i vrednovanje imovine fondova

Članak 105.

(1) Uplate na osobne račune i preneseni računi, knjiže se u korist osobnog računa na ime člana fonda. Sredstva na osobnom računu člana fonda su njegova osobna imovina. Pravo na primitak sredstava s osobnog računa člana fonda podložno je odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih važećih propisa.

(2) Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, depozitara, mirovinskog društva ili pokrovitelja. Ta sredstva također ne mogu biti dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara, mirovinskog društva i/ili pokrovitelja.

(3) Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, odnosno dati u zalog, niti prenijeti u korist ikoga drugog. Svaka takva radnja ništetna je.

(4) Sredstva na osobnom računu člana fonda predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja. U slučaju da je član fonda ugovorio s fondom privremenu isplatu mirovine iz imovine fonda, nasljednici svejedno imaju pravo na jednokratnu isplatu, pod uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim između člana fonda i mirovinskog društva.

(5) Raspolaganje sredstvima ostavitelja prenesenim u mirovinsko osiguravajuće društvo uređuje se odredbama zakona koji regulira mirovinska osiguravajuća društva.

Članak 106.

(1) Mirovinsko društvo je dužno za fond utvrditi vrijednost njegove imovine te svih obveza prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda, odnosno cijene udjela.

(2) Izračunom neto vrijednosti imovine fonda mora se osigurati nepristrano postupanje prema svim članovima fonda te isti mora biti u interesu svih članova fonda.

Članak 107.

(1) Uplate na osobne račune, kao i preneseni računi u fond, preračunat će se u udjele.

(2) Za potrebe vrednovanja, svaki udjel predstavlja proporcionalni udjel u neto imovini fonda.

(3) Ukupna vrijednost svih udjela fonda uvijek će biti jednaka neto vrijednosti imovine fonda, izračunatoj u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati utvrđivanje neto vrijednosti imovine fonda i cijena udjela fonda.

Članak 108.

(1) Uplate na osobne račune i preneseni računi preračunavaju se u udjele svakodnevno u skladu s cijenom udjela na taj datum.

(2) Početna cijena udjela fonda utvrđuje se prospektom fonda.

Članak 109.

(1) Neto vrijednost imovine fonda izračunava se za svaki dan, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(2) Cijena udjela fonda izračunava se za svaki dan i zaokružuje na četiri decimalna mjesta.

Odgovornost za izračun neto vrijednosti imovine fonda, odnosno cijena udjela

Članak 110.

(1) Neto vrijednost imovine te cijena udjela fonda izračunava mirovinsko društvo prema usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i prospektom fonda.

(2) Računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja mirovinsko društvo dužno je za svaki fond kojim upravlja usvojiti prilikom njegova osnivanja te ih bez odgode dostaviti depozitaru fonda.

(3) Depozitar osigurava da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine fonda te cijenu udjela fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje moraju biti u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim važećim propisima i prospektom fonda.

(4) Izračun vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka kontrolira depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.

(5) Depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumentacije o kontroli izračuna za svoju evidenciju.

(6) Ako depozitar prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine fonda utvrdi netočnost i/ili nepravilnost, o tome će bez odgode pisanim putem obavijestiti mirovinsko društvo.

(7) Revizor fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu načela utvrđivanja vrijednosti neto imovine fonda sadržanih u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene cijene udjela točne te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima i prospektom fonda ne prelaze dopuštene iznose.

(8) Mirovinsko društvo je dužno na svojoj mrežnoj stranici objaviti cijenu udjela fondova za svaki dan koju je potvrdio depozitar.

(9) Mirovinsko društvo je odgovorno za pravilno vrednovanje imovine fonda, točnost izračuna neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela.

(10) U slučaju da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine fonda nisu izvršeni u propisanom roku, mirovinsko društvo je dužno o tome izvijestiti Agenciju uz naznaku razloga zbog kojih nije moguće odrediti točnu vrijednost neto imovine fonda. Agencija će pravilnikom propisati postupanje u takvom slučaju.

(11) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je depozitar obvezan izvijestiti Agenciju o izračunu neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela fonda, kao i način izvještavanja.

Troškovi fonda

Članak 111.

Iz imovine fonda mogu se izravno plaćati isključivo:

1. naknade iz članka 72. ovoga Zakona

2. naknada depozitaru

3. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine fonda, uključujući nužne troškove radi zaštite, odnosno očuvanja imovine fonda.

Odgovornost fonda

Članak 112.

(1) Fond ne odgovara za obveze mirovinskog društva.

(2) Članovi fonda ne odgovaraju za obveze mirovinskog društva koje proizlaze iz pravnih poslova koje je mirovinsko društvo zaključilo u svoje ime, a za račun članova fonda. Mirovinsko društvo ne može sklopiti pravni posao kojim bi nastala obveza izravno članu fonda. Svi pravni poslovi protivni ovome stavku ništetni su.

(3) Ništetna je svaka punomoć temeljem koje bi mirovinsko društvo zastupalo članove fonda.

(4) Potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi sa zaključivanjem pravnih poslova za zajednički račun članova fonda mirovinsko društvo može podmiriti isključivo iz imovine fonda, bez mogućnosti da za ista tereti članove fonda izravno.

Ostvarivanje prava glasa

Članak 113.

(1) Mirovinsko društvo zastupa fond pri ostvarivanju prava glasa iz financijskih instrumenata koji pripadaju imovini fonda.

(2) Mirovinsko društvo će samo ili putem depozitara ostvarivati pravo glasa iz dionica, kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu fonda.

(3) Pravo glasa iz dionica, kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu fonda može ostvariti i punomoćnik, kojem će mirovinsko društvo ili depozitar u tom slučaju izdati posebnu pisanu punomoć. Mirovinsko društvo je dužno izdati jasne upute za glasovanje.

Odjeljak II.

Članstvo u fondu

Članak 114.

(1) Članstvo u fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom koje upravlja odabranim fondom i upisom u registar članova fonda iz članka 130. ovoga Zakona.

(2) Ista osoba može istodobno biti član jednog ili više fondova.

Ugovor o članstvu

Članak 115.

(1) Odnos mirovinskog društva i člana fonda temelji se na ugovoru o članstvu.

(2) Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem prospekta i statuta fonda od strane potencijalnog člana, pod uvjetom da je izvršena prva uplata u fond.

(3) Ugovor o članstvu obvezno mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, datum rođenja i spol člana, naziv mirovinskog društva i fonda, datum sklapanja ugovora i potpis ili suglasnost člana fonda na uvjete iz ugovora.

(4) Ugovorom o članstvu mirovinsko društvo se obvezuje preračunati uplate na osobne račune člana fonda u udjele, izvršiti upis istoga u registar članova, upravljati fondom za zajednički račun članova i poduzimati sve ostale pravne poslove i radnje potrebne za upravljanje fondom u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prospekta i statuta fonda.

(5) Ugovorom o članstvu društvo je dužno upoznati člana fonda o svim oblicima naknada koje će se zaračunavati članu fonda i podmirivati iz imovine fonda za vrijeme trajanja njegova članstva u fondu, mogućnostima isplata po ostvarenju prava na mirovinu, uvjetima za ostvarenje prava na mirovinu u slučaju smrti člana fonda (članak 123. stavak 2.), uvjetima za izlazak iz članstva u fondu (članak 118. stavak 3.), kao i mogućim naknadama pri isplati mirovine te načinu i rokovima obavještavanja člana fonda.

Odbijanje članstva

Članak 116.

(1) Mirovinsko društvo može odbiti sklapanje ugovora o članstvu ako:

1. su odnosi između mirovinskog društva i potencijalnog člana fonda teško narušeni (primjerice, postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg spora)

2. postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju.

(2) Kada mirovinsko društvo odbije sklopiti ugovor o članstvu u fondu, dužno je o tome obavijestiti potencijalnog člana fonda.

Članak 117.

(1) Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo će uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

(3) Ako je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, mirovinsko društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, mirovinsko društvo će članu fonda vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je isplatu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka izvršiti u roku od sedam dana od dana primitka izjave iz stavka 1. ovoga članka odnosno izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava iz stavka 3. ovoga članka.

Prestanak članstva

Članak 118.

(1) Ako je član fonda odabrao isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva, njegovo članstvo u fondu prestaje prijenosom sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana, u skladu s odredbama članka 125. ovoga Zakona.

(2) Ako je član fonda odabrao isplatu mirovine putem fonda, njegovo članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona (ugovor o uvjetima isplate mirovine putem fonda) između člana fonda i mirovinskog društva, već tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

(3) Član otvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona, dok član zatvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu u slučaju prestanka okolnosti iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s prospektom i statutom zatvorenog fonda.

(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu u skladu s člankom 123. ovoga Zakona, izlazak iz članstva moguć je samo uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom fondu.

(5) Ako član fonda prestane s uplatama na osobni račun u fondu, on i dalje ostaje član toga fonda.

Članak 119.

(1) Izaslanom radniku u državu članicu i radniku izaslanom na rad u treću državu ne prestaje samim time članstvo u zatvorenom fondu.

(2) Izaslanom radniku poslodavac je dužan osigurati nastavak uplata na njegov osobni račun u zatvorenom fondu ili u odgovarajućem sustavu dobrovoljnog mirovinskog (strukovnog) osiguranja države članice u koju je radnik izaslan.

(3) Izaslanom radniku u treću državu poslodavac je dužan osigurati nastavak uplata na njegov osobni račun u zatvorenom fondu ili, ako postoji, u odgovarajući dobrovoljni mirovinski fond države u koju je radnik izaslan.

(4) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osiguralo očuvanje stečenih vlasničkih prava te prava na mirovinu za člana fonda koji više ne izvršava uplate u taj fond, neovisno o tome da li je do prestanka izvršenja uplata u fond došlo iz razloga upućivanja člana na rad u drugu državu članicu, odnosno treću državu ili iz nekog drugog razloga.

Članstvo u zatvorenom fondu

Članak 120.

(1) Zatvoreni fond može prihvatiti zahtjeve za članstvo sljedećih osoba:

1. radnika zaposlenih kod poslodavca koji je pokrovitelj zatvorenog fonda, uključivši bivše radnike tog poslodavca

2. članova sindikata koji je pokrovitelj zatvorenog fonda, uključivši bivše članove tog sindikata

3. članova udruge samostalnih, odnosno strukovnih djelatnosti koja je pokrovitelj zatvorenog fonda, uključujući bivše članove tih udruga i

4. samozaposlenih osoba.

(2) Članstvo u zatvorenom fondu dodatno se uređuje prospektom i statutom zatvorenog fonda.

Članak 121.

Mirovinsko društvo dužno je za članove zatvorenih fondova koji su državljani drugih država članica osigurati isplate mirovina u drugim državama članicama u neto iznosima nakon eventualnog odbitka poreza i transakcijskih troškova. Ova odredba se primjenjuje i na imovinsko-pravna ovlaštenja prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 122.

(1) Pristup u zatvoreni fond pod pokroviteljstvom poslodavaca, sindikata ili udruge samostalnih djelatnosti ne smije biti ograničen na određene osobe, nego mora biti ponuđen svim radnicima tog poslodavca, sindikata ili udruge samostalnih, odnosno strukovnih djelatnosti ili posebnoj stručnoj kategoriji radnika.

(2) Pristupanje zatvorenom fondu ne može biti uvjet za zapošljavanje ili članstvo u sindikatu.

(3) Samo uz pisano odobrenje radnika moguće je uskraćivanje dijela plaće od strane poslodavca sa svrhom uplate na osobni račun člana zatvorenog fonda.

Pravo člana fonda na mirovinu

Članak 123.

(1) Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 50 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uvjetima iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Agencija će pravilnikom pobliže propisati uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.

Mogućnosti isplate mirovine

Članak 124.

(1) Ostvarivanjem prava na mirovinu iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona član fonda odabire način isplate mirovina.

(2) Isplata mirovine može biti:

a) privremena ili

b) doživotna.

(3) Isplatu mirovine vrši mirovinsko osiguravajuće društvo.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, privremena isplata mirovina iz stavka 2. točke a) ovoga članka može se obavljati iz fonda, na način i pod uvjetima iz članka 126. ovoga Zakona.

Isplata mirovina putem mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 125.

(1) U slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, iznos na računu člana fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana fonda koje će mu isplaćivati mirovinu doživotno ili privremeno.

(2) Isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva obavlja se u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.

Isplata mirovina putem fonda

Članak 126.

(1) Ako je na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine niža od 50.000,00 kuna, član fonda može se odlučiti na isplatu mirovine putem fonda, pri čemu se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) O uvjetima isplate mirovine putem fonda sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(3) Privremena isplata mirovine putem fonda iz stavka 1. ovoga članka ne podliježe plaćanju izlazne naknade.

(4) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.

Jednokratne isplate

Članak 127.

Po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, a može i u većem postotku, ali tada maksimalno do iznosa od 10.000, 00 kuna.

Članak 128.

(1) Članu fonda, koji ispunjava uvjet iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona i na čijem je osobnom računu istekom ugovorenog roka iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona vrijednost imovine niža od 10.000,00 kuna, mirovinsko društvo može isplatiti ukupno ostvarena sredstva.

(2) Isplatu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo vrši na temelju pisanog zahtjeva člana, i to jednokratno u punom iznosu.

(3) U slučaju isplate iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Pokrovitelj zatvorenog fonda

Članak 129.

(1) Pokrovitelj zatvorenog fonda obvezan je članovima zatvorenog fonda obavljati uplate na njihove osobne račune, u cijelosti ili djelomično, kako je propisano odlukom, kolektivnim ugovorom ili drugim odgovarajućim aktom pokrovitelja.

(2) Pokrovitelj obavlja uplate i u zatvoreni fond u državi članici.

Registar članova fonda

Članak 130.

(1) Udjeli u fondu vode se u elektroničkom obliku u registru članova fonda koji mogu voditi:

1. mirovinsko društvo

2. operater središnjeg registra nematerijaliziranih financijskih instrumenata u skladu s odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala ili

3. treća osoba kojoj je mirovinsko društvo delegiralo taj administrativni posao.

(2) Kada se udjeli u fondu vode u registru članova koji vodi treća osoba, mirovinsko društvo je odgovorno za vođenje tog registra.

(3) Agencija će pravilnikom urediti ustrojavanje i vođenje registra članova fonda te objavljivanje podataka iz registra.

Tajnost podataka iz registra članova fonda

Članak 131.

(1) Osoba koja vodi registar članova fonda dužna je kao poslovnu tajnu čuvati podatke o članovima fonda, broju udjela na osobnim računima članova fonda te uplatama, isplatama i prijenosima računa. Navedene podatke osoba koja vodi registar može priopćavati:

1. na temelju zahtjeva člana fonda, i to samo podatke koji se odnose na tog člana, bez obzira na odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala u dijelu koji se odnosi na dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija

2. depozitaru

3. osobi koja dokaže pravni interes

4. pravosudnim i upravnim tijelima te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona.

(2) Agencija i mirovinsko društvo uvijek imaju pravo uvida u registar članova fonda.

Način i uvjeti upisa u registar članova fonda

Članak 132.

(1) Udjeli i prava iz udjela u fondu stječu se upisom u registar članova fonda iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Upis u registar članova fonda iz stavka 1. ovoga članka obavlja se odmah po sklapanju ugovora o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Potvrda o stjecanju udjela i uvjeti isplate

Članak 133.

(1) Mirovinsko društvo će najmanje jednom godišnje članovima fonda učiniti dostupnom redovitu potvrdu koja mora sadržavati sljedeće podatke:

1. ime i prezime člana

2. naziv fonda te tvrtku i sjedište mirovinskog društva

3. broj udjela na osobnom računu člana

4. cijenu udjela na dan izdavanja potvrde

5. vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu člana na dan izdavanja potvrde

6. datume, iznose uplata, odnosno isplata, iznose obračunatih ulaznih i izlaznih naknada te broj dodijeljenih udjela na osobni račun člana fonda evidentiranih u odgovarajućem razdoblju

7. kratku informaciju o stanju mirovinskog društva i fonda

8. datum izdavanja potvrde

9. potpis ovlaštene osobe mirovinskog društva.

(2) Na zahtjev člana fonda mirovinsko društvo će dostaviti tom članu dodatnu obavijest o uplatama, odnosno isplatama te prijenosima računa, broju udjela i vrijednosti imovine na njegovu osobnom računu. Mirovinsko društvo može zaračunati naknadu za takve obavijesti u visini troška njihove izrade i slanja članu fonda.

(3) Potpis iz stavka 1. točke 9. ovoga članka može biti izveden elektroničkim putem ili izveden mehaničkim umnožavanjem potpisa.

Obustava uplata i isplata iz fonda

Članak 134.

(1) Zatvaranja osobnih računa članova, uplate na osobne račune i prijenos računa člana fonda u drugi fond mogu se obustaviti odlukom mirovinskog društva:

a) ako mirovinsko društvo i depozitar smatraju da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu ili

b) ako je to u javnom interesu ili

c) ako je to u interesu članova ili potencijalnih članova fonda.

(2) Ako depozitar nije suglasan s odlukom mirovinskog društva o obustavi zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond, dužan je o tome bez odgode obavijestiti mirovinsko društvo i Agenciju, a obustavu nije dopušteno provesti.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će odlučiti o daljnjem postupanju u razumnom roku.

(4) Mirovinsko društvo je dužno obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobni račun članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond bez odgode prijaviti Agenciji i nadležnim tijelima matične države članice te nadležnim tijelima svih država u kojima se nude mirovinski programi. Mirovinsko društvo je dužno Agenciju obavijestiti o tome kojim je sve nadležnim tijelima podnijelo prijavu obustave zatvaranja osobnih računa članova, uplata na osobni račun te prijenosa računa člana fonda.

(5) Mirovinsko društvo dužno je svaku obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond objaviti na svojim mrežnim stranicama za cijelo vrijeme trajanja obustave te je dužno obavijestiti članove fonda.

(6) Agencija može naložiti mirovinskom društvu i depozitaru da privremeno obustave zatvaranje osobnih računa i uplate na osobne račune članova u fondu te prijenos računa člana fonda u drugi fond, u slučajevima iz stavka 1. točaka b) i c) ovoga članka.

(7) Obustava zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune članova u fondu te prijenos računa člana fonda u drugi fond iz stavka 1. ovoga članka mora prestati što je prije moguće, odnosno čim prestanu razlozi za obustavu, a najkasnije u roku od 28 dana od početka obustave, osim ako Agencija na obrazloženi zahtjev mirovinskog društva odobri produljenje naznačenog roka.

(8) Nastavak poslovanja fonda potrebno je bez odgode prijaviti Agenciji i objaviti na mrežnim stranicama mirovinskog društva te obavijestiti članove fonda.

(9) Agencija će pravilnikom propisati uvjete i način zaprimanja zahtjeva za zatvaranje osobnih računa, uplata na osobne račune te prijenos računa članova u fondu za vrijeme trajanja obustave, uvjete utvrđivanja cijene udjela, rokove isplate te uvjete nastavka poslovanja nakon prestanka obustave zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune članova u fondu te prijenos računa člana fonda u drugi fond.

Državna poticajna sredstva

Članak 135.

(1) Za članove fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

(2) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

(3) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima i svaki član fonda koji nije državljanin Republike Hrvatske, pod uvjetom da ima prebivalište u nekoj od država članica, ali to pravo mu pripada samo tijekom razdoblja dok se za njega u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(4) Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

(5) Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija.

(6) Mirovinsko društvo dužno je Ministarstvu financija omogućiti uvid u poslovne knjige i operativne evidencije, dostavljati sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava.

Članak 136.

(1) Mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 1. listopada tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini.

(2) Plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava izrađuje se na temelju prikupljenih uplata članova fonda u prvih osam mjeseci tekuće godine i procjene pritjecanja uplata do kraja tekuće godine.

Članak 137.

(1) Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu.

(2) Ministarstvo financija dužno je, nakon što se međusobno usklade podneseni zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva.

(3) Mirovinsko društvo dužno je primljeni iznos državnih poticajnih sredstava evidentirati u poslovnim knjigama i upisati ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa.

Članak 138.

(1) U zahtjevu iz članka 137. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je navesti:

1. broj članova fonda za koje se postavlja zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava

2. ukupan iznos prikupljenih uplata na osobni račun člana fonda u prethodnoj godini

3. ukupan iznos traženih državnih poticajnih sredstava za godinu za koju se podnosi zahtjev za isplatu

4. broj članova fonda koji su u prethodnoj godini sklopili ugovor o članstvu u fondu

5. broj članova fonda kojima je u prethodnoj godini prestalo članstvo u tom fondu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno priložiti popis članova fonda (ime i prezime i osobni identifikacijski broj) te iznos na osobnom računu i iznos pripadajućih državnih poticajnih sredstava sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

(3) Ministarstvo financija može, ako smatra da je zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava nepotpun, netočan ili izaziva sumnju u vjerodostojnost i istinitost navedenih podataka, zatražiti od mirovinskog društva da mu u određenom roku dostavi dodatne obavijesti i dokaze.

Članak 139.

Državna poticajna sredstva vode se na osobnom računu člana fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos i ona predstavljaju osobnu imovinu člana fonda te čine sastavni dio osobnog računa člana fonda.

Članak 140.

(1) Državna poticajna sredstva odobrit će se za članstvo, odnosno uplate izvršene u samo jednom fondu.

(2) U slučaju istodobnog članstva i ostvarivanja prava na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka u više fondova pod upravljanjem jednog ili više mirovinskih društava, član fonda je obvezan svake godine najkasnije do 1. veljače prema svojem odabiru izvijestiti mirovinsko društvo u korist kojeg osobnog računa želi ostvariti upis državnih poticajnih sredstava.

(3) Ako član fonda ne izvrši odabir fonda u roku iz stavka 2. ovoga članka, državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka odobrit će mu se na osobni račun u fondu na kojem je uplaćen najveći iznos godišnjeg mirovinskog doprinosa za koji se traže državna poticajna sredstva. Ako je isti iznos uplaćen u više fondova, državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka odobrit će mu se na osobni račun u fondu u kojem član fonda ima najviši iznos sredstava na osobnom računu prema stanju na dan 31. prosinca prethodne godine.

(4) O odabiru fonda za korištenje državnih poticajnih sredstava mirovinsko društvo dužno je izvijestiti Ministarstvo financija.

Odjeljak III.

Promidžba fondova u republici hrvatskoj

članak 141.

Promidžbu fondova kojima upravlja može poduzimati i provoditi:

1. mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

2. mirovinsko društvo sa sjedištem u drugoj državi članici

3. podružnica mirovinskog društva iz druge države članice.

Članak 142.

(1) Prije objave promidžbeni sadržaj o fondovima i mirovinskim društvima mora se dostaviti Agenciji.

(2) Mirovinsko društvo odgovorno je za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu promidžbe fondova.

Članak 143.

(1) Promidžbeni sadržaj o fondovima i mirovinskim društvima putem tiskanih i elektroničkih medija uključuje:

1. brošure

2. oglase u novinama, časopisima, na radiju i televiziji te mrežnim stranicama

3. pošiljke slane običnom ili elektroničkom poštom, telefaksom ili na druge načine

4. telemarketing, što uključuje i korištenje specijaliziranog pružatelja telemarketinških usluga na temelju ugovora sklopljenog s mirovinskim društvom

5. sredstva za unapređenje ponude koja prema svojim obilježjima čine financijsku promidžbu

6. investicijske ili druge publikacije kojima se nude preporuke o mirovinskoj štednji

7. druge metode ili sredstva promidžbe koje subjekti iz Republike Hrvatske mogu pročitati, vidjeti ili primiti.

(2) Promidžbeni materijal iz stavka 1. ovoga članka za potrebe oglašavanja fondova u Republici Hrvatskoj mora biti izrađen na hrvatskom jeziku.

Članak 144.

Mirovinsko društvo je dužno sačuvati primjerak svakog objavljenog promidžbenog sadržaja, kada je to primjenjivo, kao i izvore podataka koji potkrepljuju navode iz takvih publikacija.

Članak 145.

Pri objavi promidžbenih sadržaja o fondovima i mirovinskim društvima koja njima upravljaju:

1. ne smije se prikrivati niti pogrešno prikazivati njihova promidžbena svrha

2. mora se navesti točan i istinit opis fonda koji se promovira

3. mora se osigurati da iznesene činjenice i navodi budu cjeloviti, jasni, točni, istiniti i nedvosmisleni na dan njihova iznošenja te da ne dovode u zabludu

4. mora se osigurati da promidžbeni sadržaj bude točan, potpun i nedvosmislen te da je za svako njegovo daljnje korištenje dobivena suglasnost mirovinskog društva

5. mora se osigurati da prilikom uporabe neke usporedbe činjenice na kojima se takva usporedba temelji budu točne i ažurne, ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene, te da usporedba bude iznesena na pošten i nepristran način koji ne dovodi u zabludu i koji obuhvaća sve bitne čimbenike za takvu usporedbu

6. ne smiju se navoditi nikakvi lažni pokazatelji, posebice glede stručnosti odgovornih osoba, sredstava i opsega poslovanja fondova i mirovinskog društva te prava koja proizlaze iz članstva u fondu

7. mora se osigurati da izgled, sadržaj ili oblik promidžbenog materijala ne iskrivljuje, ne prikriva niti umanjuje važnost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda koji se prema ovome Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona moraju iznijeti

8. mora se osigurati da se bez suglasnosti Agencije ili drugog nadležnog tijela ne navodi bilo koja suglasnost koju je dalo nadležno tijelo, niti se smije navesti treće osobe na zaključak da suglasnost koju je izdala Agencija ima značenje različito od značenja potvrde kojom se utvrđuje da je predmetno društvo zadovoljilo uvjete za stjecanje pravnog statusa naznačenog suglasnošću

9. ne smije se izostaviti niti jedan podatak čiji bi izostanak prouzročio da promidžbeni sadržaj bude netočan, neistinit, nejasan ili da dovodi u zabludu.

Članak 146.

(1) Prikaz rezultata poslovanja fonda:

1. ne smije podlijegati bilo kakvom jamstvu, garanciji ili obećanju

2. ne smije biti sastavljen u obliku procjene bilo koje vrste

3. mora odražavati rezultate poslovanja fonda najmanje od njegova osnutka do dana davanja prikaza ili u zadnjih pet godina, ovisno koje je od naznačenih razdoblja kraće

4. mora sadržavati ažurne podatke dostupne u trenutku prikaza rezultata poslovanja fonda

5. mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na razdoblja, uz obuhvaćanje ili isključivanje određenih čimbenika koji utječu na takve rezultate

6. ne smije biti predstavljen na način koji bi dao naslutiti da se radi o predviđanju mogućih budućih rezultata poslovanja fonda.

(2) Agencija će pravilnikom urediti sadržaj i metode prikaza rezultata poslovanja fonda.

Članak 147.

Agencija će pravilnikom urediti sadržaj, rokove, izdavanje, izmjene i čuvanje promidžbenog sadržaja o fondovima.

Članak 148.

Sljedeća su priopćenja izuzeta od primjene odredbi ovoga Zakona o uvjetima oglašavanja fondova:

1. priopćenja između mirovinskog društva i druge osobe koja ima dozvolu za obavljanje financijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj

2. kratke, isključivo činjenične objave na radiju, televiziji, mrežnim stranicama, u tiskovinama ili elektroničkim medijima koje se odnose na fond i/ili mirovinsko društvo te naznake osnovnih podataka za kontakt

3. dopisi i pisane pošiljke pojedinačno naslovljene na treće osobe u vezi s njihovim posebnim zahtjevima, koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom

4. polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji fonda te polugodišnji i revidirani godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva.

Ponuda mirovinskih programa

Članak 149.

(1) Ponudu mirovinskih programa, osim mirovinskog društva mogu obavljati i druge osobe u Republici Hrvatskoj, na temelju ugovora o poslovnoj suradnji, kada im je to dopušteno odredbama ovoga ili drugog zakona.

(2) Odredbe ovoga odjeljka ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na mirovinska društva iz druge države članice, odnosno podružnice tih mirovinskih društava kada nude mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

Članak 150.

(1) U ponudi mirovinskih programa osobe iz članka 149. ovoga Zakona nastupaju kao prodajni zastupnici mirovinskog društva na temelju ugovora sklopljenog u pisanom obliku s mirovinskim društvom.

(2) Mirovinsko društvo je dužno obavijestiti Agenciju o svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 151.

(1) Osobe iz članka 149. ovoga Zakona ne smiju nuditi mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo rješenjem oduzelo ili ukinulo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima.

(2) O oduzimanju ili ukidanju odobrenja za rad mora se bez odgode obavijestiti mirovinsko društvo s kojim je sklopljen ugovor o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa.

(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje moraju zadovoljavati osobe iz članka 149. ovoga Zakona, uvjete vezane uz način njihova poslovanja te uvjete vezane uz izvještavanje o ponudi mirovinskih programa.

Članak 152.

Osobe iz članka 149. ovoga Zakona, ovlaštene za ponudu mirovinskih programa dužne su:

1. osigurati potencijalnim članovima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka

2. pravodobno prosljeđivati mirovinskom društvu sklopljene ugovore o članstvu

3. u oglašavanju fondova koristiti se isključivo prospektom, statutom, mjesečnim izvještajima i promidžbenim sadržajem koje odobri mirovinsko društvo

4. uskratiti lažne podatke ili podatke koji članove mogu dovesti u zabludu o stanju fonda, iznijeti bitne činjenice i uskratiti netočne navode o fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijeni udjela, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz fond ili mirovinsko društvo, te uskratiti druge navode koji odstupaju od sadržaja prospekta ili mjesečnog izvještaja fonda

5. odgovarati mirovinskom društvu za pogreške ili propuste svojih zaposlenika te svako nepridržavanje ovoga Zakona i drugih propisa

6. upoznati potencijalnog člana s činjenicom koje mirovinsko društvo zastupa te nudi li programe samo naznačenog mirovinskog društva ili proizvode više društava

7. u svako doba postupati u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima.

Članak 153.

Osobe iz članka 149. ovoga Zakona primaju naknadu za rad isključivo od mirovinskog društva, i to iz sredstava ulazne naknade, naknade za upravljanje ili izlazne naknade, koju članu, odnosno fondu naplaćuje mirovinsko društvo.

Odjeljak IV.

Upravljanje imovinom fondova

Članak 154.

(1) Mirovinsko društvo je dužno imovinu fonda ulagati s pažnjom dobrog stručnjaka u skladu s odredbama ovoga Zakona, na način koji jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost cjelokupnog portfelja fonda.

(2) Imovina mora biti uložena u najboljem interesu članova fondova.

(3) U slučaju potencijalnog sukoba interesa mirovinsko društvo mora osigurati da se imovina ulaže isključivo u interesu članova fonda.

(4) Imovina za pokriće tehničkih pričuva također mora biti uložena u skladu s odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka.

Dozvoljena ulaganja fonda

Članak 155.

(1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od:

1. prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca:

a) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) i

b) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

2. nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uvjetima:

a) prospekt izdanja uključuje obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

b) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i

c) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima

3. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili udjela UCITS, odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u državi članici OECD-a, pod sljedećim uvjetima:

a) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Agencije, odnosno nadležnog tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana suradnja s Agencijom, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

b) razina zaštite za imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna je onoj koja je propisana za imatelje udjela UCITS fondova te su posebice propisi za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića istovjetni zahtjevima propisanima zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

c) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obveza, dobiti i poslovanja tijekom izvještajnog razdoblja i

d) prospektom investicijskog fonda čiji se udjeli ili dionice namjeravaju stjecati predviđeno je da ukupno najviše 10% imovine investicijskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova

4. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima

5. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

6. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz točke 1. ovoga stavka (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. i 2. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda

d) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda

7. instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka, ako su izdani pod sljedećim uvjetima:

a) izdala ih je ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka Republike Hrvatske, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice ili države članice OECD-a, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

b) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka

c) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a koja su istovjetna onima propisanima zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili

d) izdala ih je druga osoba koja ima odobrenje Agencije, pod uvjetom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagatelja jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja b) ili c) ove točke te pod uvjetom da je izdavatelj društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 80 milijuna kuna i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, da je izdavatelj subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi financiranjem te grupe, ili da je izdavatelj subjekt čiji je predmet poslovanja financiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije

8. novca na poslovnom računu fonda otvorenog kod depozitara te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

9. druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 8. ovoga stavka.

(2) Agencija će pravilnikom detaljnije odrediti dozvoljena ulaganja fondova, tržišta koja smatra uređenima te institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom i instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati.

Ograničenja ulaganja i prekoračenja ograničenja ulaganja

Članak 156.

Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, pod uvjetom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja u koje je fond uložio veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbroj vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavatelje ne smije prijeći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz iznimku da:

a) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave druge države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, može se ulagati bez ograničenja, pod uvjetom da:

– u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca fond smije ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda

– se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i

– vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz točke 2. podtočke a) prve alineje ovoga stavka ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda

b) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Agencija, a koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje su na temelju posebnog zakona predmetom posebnoga javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagatelja u te obveznice. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, prvenstveno iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% neto vrijednosti imovine fonda

c) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine povezana društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava i ovoga Zakona. Osobe koje čine povezana društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava i ovoga Zakona smatraju se jednom osobom u smislu izračuna ograničenja iz točke 5. ovoga stavka

2. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točke 1. podtočke a) i b) ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz točke 1. ovoga stavka

3. najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste kreditne institucije iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

4. izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda

5. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj jedna te ista osoba i vrijednosti depozita kod te osobe i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tom osobom ne smije prijeći 15% neto vrijednosti imovine fonda

6. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

7. ulaganja u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice alternativnih investicijskih fondova ne uključuju se u izračune ograničenja iz točaka 1. do 5. ovoga stavka

8. ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova

9. ako fond ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio

10. ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u poduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokroviteljska poduzeća moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Iznimno, ulaganja iz ove točke ne odnose se na ulaganja u obveznice Republike Hrvatske i/ili druge države članice

11. fond može steći najviše:

a) 10% dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 10% dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda

e) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja

f) ograničenja iz ove točke ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica

g) ograničenja iz podtočaka c), d) i e) ove točke mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju

12. ukupna izloženost fonda prema financijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija. Fond može ulagati u izvedene financijske instrumente, u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz točke 1. ovoga stavka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta financijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka

13. Fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama.

Članak 157.

Mirovinsko društvo može koristiti tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, ako se takve tehnike i instrumenti koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem fonda.

Članak 158.

(1) Fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ne smiju biti imatelji ukupno:

a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavatelja

b) više od 10% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavatelja

c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavatelja

d) više od 25% udjela pojedinoga investicijskog fonda

e) više od 10% instrumenata tržišta novca izdanih od strane jednog te istog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a.

Pozajmljivanje

Članak 159.

(1) Otvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje, i to ne na rok duži od tri mjeseca.

(2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dopušteno je pozajmiti trećim osobama. Imovina otvorenog fonda može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru. Pozajmljivanje je dopušteno samo na isključivu korist otvorenog fonda radi povećanja prinosa fonda, bez neprimjerenog povećanja rizika. U tom smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.

(3) Zatvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo u svrhu osiguravanja likvidnosti, i to na rok ne duži od tri mjeseca.

Izvedenice

Članak 160.

(1) Društvo može koristiti financijske izvedenice u svoje ime i za račun fonda jedino u svrhu:

1. zaštite imovine fonda

2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda.

(2) Prilikom ugovaranja financijskih izvedenica moraju se poštovati sljedeća ograničenja:

1. ukupna izloženost financijskim izvedenicama ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda

2. temeljna imovina financijske izvedenice mora biti dozvoljena imovina za ulaganja fonda iz članka 155. ovoga Zakona

3. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

4. ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz članka 155. stavka 1. koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dopušteno stvoriti izloženost kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana strategijom ulaganja, prospektom fonda, ovim Zakonom ili pravilnicima koje je Agencija donijela temeljem ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz članka 163. ovoga Zakona.

Članak 161.

(1) Imovina fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama fonda.

(2) Najmanje 70% neto vrijednosti imovine zatvorenog fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz sustava dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Članak 162.

(1) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja za ulaganja fondova, uvjete i ograničenja vezana za tehnike i instrumente iz članka 156. stavka 4. ovoga Zakona, postupanje s imovinom fondova te izračun izloženosti iz ovoga dijela Zakona.

(2) Iznimno od odredbi ovoga dijela Zakona, u slučaju značajnog poremećaja na financijskom tržištu koji bi ugrožavao vrijednost imovine fonda, Agencija može zabraniti ili dodatno ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine.

Članak 163.

Imovina fonda ne može biti uložena u:

1. imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i

2. vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, kao ni na vrijednosne papire čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda, pri čemu vrijede ograničenja iz članka 156. točke 10. ovoga Zakona.

Članak 164.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica:

1. okolnosti na koje mirovinsko društvo nije moglo utjecati

2. ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

3. stjecanja imovine iz članka 155. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,

mirovinsko društvo dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja fonda u razumnom roku ne duljem od tri mjeseca i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova fonda, a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe i na duže od tri mjeseca.

(4) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Mirovinsko društvo dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.

(5) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova fonda.

Članak 165.

(1) Mirovinskom društvu je zabranjeno ugovaranje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva.

(2) U slučaju ugovaranja transakcija za račun fonda u kojima su suprotne strane:

1. dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva

2. depozitar fonda

3. pokrovitelj zatvorenog fonda ili

4. bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama mirovinsko društvo dužno je o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji.

(3) Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova fonda, zabraniti mirovinskom društvu sklapanje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s povezanom osobom ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.

(4) Mirovinskom društvu je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 166.

(1) Mirovinsko društvo je dužno za zatvorene fondove sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine s obzirom na prirodu i trajanje mirovinskih obveza

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere koje se primjenjuju u svrhu upravljanja rizicima.

(2) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno revidirati prije svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo mora učiniti dostupnom svim članovima i potencijalnim članovima fonda te Agenciji.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja.

Odjeljak V.

Obavještavanje članova fonda

članak 167.

(1) Mirovinsko društvo je dužno za svaki fond kojim upravlja:

1. usvojiti prospekt fonda, prema odredbama ovoga dijela Zakona

2. usvojiti statut fonda, prema odredbama ovoga dijela Zakona

3. usvojiti i objaviti polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje, prema odredbama ovoga dijela Zakona

4. izraditi ključne podatke za članove fonda, prema odredbama ovoga dijela Zakona

5. redovito obavještavati članove fonda o drugim objavama u vezi s poslovanjem fonda propisanima odredbama ovoga dijela Zakona.

(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, dokumenti i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izrađeni i objavljeni na hrvatskom jeziku.

(3) Najnovije verzije dokumenata i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka otvorenog fonda moraju biti objavljene na mrežnim stranicama mirovinskog društva.

(4) Najnovije verzije dokumenata i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka zatvorenog fonda moraju biti dostavljene članovima zatvorenog fonda na način kako je propisano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Odgovornost mirovinskog društva za štetu nastalu zbog neistinitih i nepotpunih podataka

Članak 168.

(1) Mirovinsko društvo odgovara za štetu koja nastane članu fonda ako je ovaj na temelju ugovora o članstvu, dokumenata ili obavijesti iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona, koje su sadržavale neistinite ili nepotpune podatke i informacije ili podatke i informacije koje dovode u zabludu, učinio radnje ili propuste zbog kojih mu je nastala šteta.

(2) Mirovinsko društvo također odgovara za štetu koja nastane članu fonda zbog radnji ili propusta koje ovaj učini na temelju neistinitih ili nepotpunih podataka i informacija ili podataka i informacija koji dovode u zabludu sadržanih u:

1. drugim objavama ili obavijestima mirovinskog društva ili

2. na temelju podataka i izjava koje članu fonda proslijede osobe koje u ime i za račun mirovinskog društva obavljaju poslove ponude mirovinskog programa.

Odjeljak VI.

Prospekt fonda

članak 169.

(1) Prospekt fonda predstavlja poziv na članstvo u fondu.

(2) Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite, točne, potpune i dosljedne.

(3) Sve odredbe u prospektu moraju biti napisane jasnim i članovima fonda lako razumljivim jezikom.

(4) Prospektu fonda prilaže se i statut fonda koji čini njegov sastavni dio.

Odobrenje i objava prospekta

Članak 170.

(1) Agencija će u roku od dva mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva odlučiti o odobrenju prospekta fonda prije pokretanja ponude mirovinskog programa, a mora prethodno odlučiti i o odobrenju izmjena i dopuna postojećih prospekata do kojih je došlo uslijed bitnih promjena iz članka 176. ovoga Zakona.

(2) Smatrat će se da je zahtjev za odobrenje prospekta uredan ako u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena sva potrebna dokumentacija s propisanim sadržajem.

(3) Ako u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva Agencija ne odluči o zahtjevu za odobrenje prospekta, smatra se da su prospekt, odnosno njegove izmjene i dopune odobrene.

(4) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti obvezni sadržaj zahtjeva za odobrenje prospekta, a može propisati i dodatne podatke koji se prilažu uz zahtjev.

Obveza objave prospekta

Članak 171.

(1) Ponuda mirovinskog programa na području Republike Hrvatske dopuštena je samo ako je prije ponude u vezi iste objavljen valjani prospekt.

(2) Objava prospekta je moguća tek nakon što prospekt bude odobren u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija ne odgovara za istinitost i potpunost informacija koje sadrži odobreni prospekt.

Objava prospekta

Članak 172.

Mirovinsko društvo dužno je u roku od osam dana nakon dobivanja odobrenja Agencije prospekt fonda u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji, objaviti prospekt u skladu s odredbama članka 173. ovoga Zakona te Agenciju izvijestiti o načinu objave.

Članak 173.

(1) Mirovinsko društvo izvršilo je svoju obvezu objavljivanja prospekta otvorenog fonda, kao i njegovih izmjena i dopuna iz članka 172. ovoga Zakona kada osigura dostupnost prospekta javnosti na jedan od sljedećih načina:

1. u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama mirovinskog društva

2. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske

3. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama mirovinskog društva i svim uredima prodajnih zastupnika mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo izvršilo je svoju obvezu objavljivanja prospekta zatvorenog fonda, kao i njegovih izmjena i dopuna ako je isti dostavljen članovima zatvorenog fonda na način i u roku kako je propisano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Dodatne uvjete koji se odnose na objavu prospekta Agencija će propisati pravilnikom.

Članak 174.

Objavljeni prospekt te izmjene i dopune prospekta iz članka 176. ovoga Zakona sadržajno i oblikom moraju biti jednaki izvorniku koji je odobrila Agencija.

Sadržaj prospekta

Članak 175.

(1) Prospekt fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) podaci o fondu:

1. naziv fonda i naznaku vrste fonda (otvoreni/zatvoreni)

2. datum osnivanja fonda

3. mjesto gdje je moguće dobiti primjerak statuta fonda, ključnih podataka za članove fonda ili ostalih propisanih objava te polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje

4. način objavljivanja prospekta, statuta fonda, ključnih podatka za članove fonda, polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja te ostalih propisanih objava

5. kratke podatke o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond i koji su bitni za člana fonda

6. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga fondu

7. način konvertiranja uplata na osobni račun člana fonda i prenesenih računa u udjele, način i uvjete prijenosa sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo, mogućnosti isplate mirovina i prijenosa računa u drugi fond te okolnosti u kojima može doći do obustave navedenih aktivnosti

8. pojedinosti o pravima koja proizlaze iz članstva u fondu, a osobito o pravu na obaviještenost (polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji), pravu na udio u dobiti te pravu na isplatu mirovine

9. postupci i uvjeti izdavanja udjela, način upisa u registar članova fonda odnosno izdavanja udjela, postupci i uvjeti ponude mirovinskog programa te okolnosti u kojima može doći do obustave zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune ili do obustave prijenosa računa člana fonda u drugi fond

10. vrsta imovine u koju je fondu dopušteno ulaganje

11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda

12. opis sljedećih elemenata vezanih uz ulaganja fonda:

a. ulagateljskih ciljeva fonda, uključujući njegove financijske ciljeve (primjerice ostvarivanje kapitalne dobiti ili prihoda) te načina ostvarenja ciljeva fonda

b. ciljane strukture portfelja fonda i dopuštenih odstupanja od ciljane strukture

c. ulaganja (primjerice specijalizacija po geografskim ili industrijskim sektorima)

d. bilo kakvih ograničenja strategije ulaganja

e. naznake svih tehnika, instrumenata ili ovlasti za uzimanje ili odobravanje zajma ili drugih pravnih poslova koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, koje se mogu koristiti pri upravljanju fondom

f. rizika povezanih s ulaganjima i strukturom imovine i obveza fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

g. uvjeta zaduživanja fonda

13. u slučaju zatvorenog fonda s definiranim primanjima, opis ostalih rizika vezanih uz mirovinski program

14. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine fonda

15. vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu

16. naknade i troškovi upravljanja koji smiju teretiti fond i članove fonda

17. način obračuna naknade za depozitara

18. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti fond i člana fonda

19. slučajeve u kojima mirovinsko društvo može odbiti uplate članova fonda

20. način izračuna rezultata poslovanja fonda

21. prosječan prinos fonda od početka rada fonda te povijesni prinos fonda u zadnjih pet godina ili od početka rada fonda, ako fond posluje kraće od pet godina

22. trajanje poslovne godine

23. datum izdavanja prospekta

b) podaci o mirovinskom društvu:

1. tvrtka i sjedište mirovinskog društva, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar, uključujući i naznaku je li mirovinsko društvo osnovano u državi članici koja nije matična država članica fonda

2. u slučaju da mirovinsko društvo upravlja i drugim fondovima, popis tih drugih fondova

3. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva

4. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti

5. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

6. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva

7. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka

8. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

9. opis politike nagrađivanja

10. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva

11. osobna imena i položaj članova uprave i nadzornog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i fond

12. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobni identifikacijski broj (OIB) i osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu

13. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za člana fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

14. popis delegiranih poslova s naznakom osoba na koje su poslovi delegirani

c) podaci o depozitaru:

1. tvrtka i sjedište depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara

2. kada je depozitar delegirao poslove pohrane imovine fonda iz članka 249. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 260. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 249. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

3. visina temeljnog kapitala depozitara

d) osnovni podaci o Agenciji s objašnjenjima njezine uloge u mirovinskom sustavu

e) druge informacije prema propisima Agencije.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu prospekta fonda.

(3) Mirovinsko društvo će prospekt dati na uvid svakoj osobi koja želi postati članom u fondu kojim to mirovinsko društvo upravlja.

(4) Mirovinsko društvo će prospekt dostaviti svakom članu fonda na njegov zahtjev besplatno jedanput godišnje, u pisanom obliku ili na nekom drugom trajnom mediju, ovisno kako je definirano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Bitne promjene prospekta

Članak 176.

Bitnim promjenama prospekta fonda za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune prospekta fonda koje se predlažu radi:

1. promjene ulaznih naknada, naknada za upravljanje ili izlaznih naknada, ako iste povećavaju troškove za članove fonda

2. promjene ulagačkih ciljeva fonda ili

3. promjene profila rizičnosti fonda, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika.

Članak 177.

(1) O bitnim promjenama prospekta, kada su za to ispunjeni svi uvjeti, Agencija mirovinskom društvu izdaje odobrenje.

(2) Sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo je dužno objaviti obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan člankom 173. ovoga Zakona.

(3) U roku od osam dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo je dužno svim članovima fonda poslati obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

(4) U roku od 30 dana od dana objave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka svi članovi fonda mogu tražiti promjenu fonda bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koja bi inače bila plativa.

(5) O ispunjavanju svojih obveza prema članovima fonda, iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju.

(6) Bitne promjene prospekta stupaju na snagu protekom roka od 15 dana od dana objave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Agencija će pravilnikom pobliže urediti uvjete za izdavanje odobrenja Agencije na bitne promjene prospekta.

Članak 178.

(1) Mirovinsko društvo je dužno jednom godišnje ažurirati prospekt fonda u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene prospekta u protekloj godini.

(2) Mirovinsko društvo je dužno ažurirani prospekt fonda dostaviti Agenciji i objaviti na način propisan člankom 173. ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka svake godine.

(3) Ako mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom iz druge države članice, dužno je prospekt toga zatvorenog fonda i sve njegove izmjene na zahtjev dostaviti i Agenciji.

Odjeljak VII.

Statut fonda

Članak 179.

(1) Statut fonda uređuje povjerenički odnos između mirovinskog društva i članova fonda te fonda i članova fonda.

(2) Statut fonda stupa na snagu pod uvjetom dobivanja odobrenja Agencije, a najranije sljedeći dan po javnoj objavi iz članka 185. ovoga Zakona.

(3) Naknadne izmjene ili dopune Statuta podliježu ishođenju odobrenja Agencije samo ako se mijenjaju podaci iz članka 182. stavka 1. točaka 1., 7. i 9. ovoga Zakona.

Izdavanje odobrenja na statut fonda

Članak 180.

(1) Agencija će o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut fonda odlučiti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 3. ovoga članka sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena sva potrebna dokumentacija s propisanim sadržajem.

(2) Ako u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva Agencija ne odluči o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut fonda, smatra se da je suglasnost izdana.

(3) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja na statut fonda i dodatne podatke koji se prilažu uz zahtjev.

Članak 181.

Agencija može istodobno odlučivati o:

1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje fondom

2. zahtjevu za izdavanje odobrenja prospekta fonda

3. zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut fonda

4. zahtjevu za izdavanje odobrenja za statusne promjene fonda.

Sadržaj statuta fonda

Članak 182.

(1) Statut fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke, opisane jasnim i članovima fonda lako razumljivim jezikom:

1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu fonda i fondu, člana fonda prema mirovinskom društvu i fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite

2. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema depozitaru, depozitara prema mirovinskom društvu i članovima fonda te člana fonda prema depozitaru

3. osnovne podatke o uvjetima poslovanja mirovinskog društva i nadzoru nad njegovim poslovanjem

4. postupke naknade štete članovima fonda za slučaj pogrešnog izračuna cijene udjela i povrede ograničenja ulaganja, u skladu s odredbama članka 70. stavka 5. ovoga Zakona

5. podatke o sukobu interesa i načinu njegova rješavanja, osobito u odnosu na mogući sukob interesa između mirovinskog društva i članova ili povezanih osoba mirovinskog društva ili fonda, odnosno imatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu te sukob interesa između fondova međusobno, kao i istih u odnosu na ostale fondove kojima mirovinsko društvo upravlja, uključujući druge djelatnosti iz članka 11. ovoga Zakona, ako ih mirovinsko društvo obavlja

6. opis postupka rješavanja sporova između mirovinskog društva i fonda

7. uvjete statusnih promjena fonda i prava članova u postupku statusnih promjena

8. datum izdavanja statuta te zadnjeg odobrenja Agencije na statut

9. prava članova fonda i uvjete za prelazak u fond kojim upravlja isto ili drugo mirovinsko društvo.

(2) Statutom otvorenog mirovinskog fonda mogu se propisati uvjeti i način pod kojima mirovinsko društvo može donijeti odluku da član fonda prestaje biti članom toga fonda i postaje članom drugog otvorenog fonda, kojim to mirovinsko društvo upravlja. U tom slučaju član fonda prestaje biti članom istekom 90 dana od dana uredne dostave obavijesti članu fonda o donesenoj odluci, a postaje članom drugog otvorenog mirovinskog fonda počevši od idućeg dana. Obavijest o tome dostavlja se članu fonda na način propisan ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Statutom otvorenog mirovinskog fonda se mogu propisati uvjeti čijim ispunjenjem ili rokovi čijim istekom član fonda, automatski, bez posebne obavijesti postaje član drugog otvorenog fonda kojim isto mirovinsko društvo upravlja. U tim slučajevima član fonda prestaje biti članom na dan ispunjenja uvjeta ili na dan isteka roka, a postaje članom drugog otvorenog fonda kojim isto mirovinsko društvo upravlja počevši od idućeg dana nakon dana ispunjenja uvjeta ili dana isteka roka.

(4) U slučajevima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka drugi otvoreni fond kojim isto mirovinsko društvo upravlja, a čiji član fonda može postati, mora biti jasno određen statutom fonda, a članu fonda se ne smije naplatiti ili obračunati bilo kakva naknada, plaćanje ili trošak na ime prestanaka, odnosno otpočinjanja članstva u fondu kojim isto mirovinsko društvo upravlja.

(5) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj statuta fonda.

Članak 183.

(1) Primjena statuta ne smije, izravno ili neizravno, uzrokovati postupanje mirovinskog društva i pokrovitelja zatvorenog fonda protivno jednakom tretmanu žena i muškaraca, odnosno omogućiti provođenje nejednakosti u pravima iz dodatnog mirovinskog osiguranja koje bi bile zasnovane na spolnoj razlici.

(2) Nejednakost iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na:

1. stjecanje članstva u fondu

2. obveznost ili dobrovoljnost članstva u fondu

3. različite uvjete za stjecanje članstva u fondu

4. različito trajanje članstva u fondu potrebno za ostvarivanje prava

5. različite uvjete u slučaju prekida članstva glede čuvanja ili korištenja prava prema ovome Zakonu, u slučaju rodiljnog dopusta ili odgoja djece

6. određivanje različitih uvjeta ili odredbi koje se primjenjuju samo na članove fonda istoga spola glede očekivanih prava, po prestanku članstva u fondu

7. određivanje različite visine mirovine, osim u slučaju zatvorenih fondova s definiranim primanjima gdje je to nužno zbog primjene aktuarskih izračuna koji se razlikuju prema spolu. U slučaju zatvorenih fondova s definiranim primanjima određeni elementi tretiranja muškaraca i žena smiju biti nejednaki, ako je nejednakost u iznosima rezultat učinaka primjene aktuarskih izračuna koji se razlikuju prema spolu

8. utvrđivanje različite visine doprinosa radnika

9. utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavaca, osim u slučaju zatvorenih fondova, ako je svrha izjednačiti ili približno izjednačiti krajnji iznos mirovine za oba spola

10. utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavca, osim u slučaju zatvorenih fondova s definiranim primanjima kod kojih doprinosi poslodavca trebaju osigurati dostatnost imovine za pokriće troškova definiranih primanja

11. utvrđivanje različitih kriterija koji se primjenjuju samo na radnike određenog spola s obzirom na jamčenje ili zadržavanje prava na odgođene mirovine nakon što radnik napusti mirovinski program, osim u slučaju iz točki 7., 9. i 10. ovoga stavka.

Članak 184.

Osim podataka propisanih člankom 182. ovoga Zakona, statut zatvorenog fonda mora sadržavati detaljne informacije o:

1. postupcima u vezi s prijenosom računa

2. mjestu i načinu dobivanja pisane izjave o načelima ulaganja iz članka 166. ovoga Zakona

3. mjestu i načinu dobivanja informacija o portfelju fonda, izloženosti rizicima fonda i mirovinskog društva te troškovima ulaganja

4. pravima članova zatvorenog fonda na temelju članstva u slučaju odlaska člana fonda na rad u drugu državu

5. mjestu i načinu dobivanja informacija o stanju na osobnom računu i mogućnostima isplata korisnicima mirovine po ostvarenju prava iz mirovine

6. u slučaju da se radi o zatvorenom fondu s definiranim primanjima, mjestu i načinu dobivanja podataka o:

a) ciljanoj visini mirovina i

b) visini mirovina u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu.

Javna objava statuta fonda

Članak 185.

(1) Mirovinsko društvo dužno je u roku od osam dana nakon dobivanja odobrenja Agencije statut fonda objaviti u skladu s odredbama članka 173. ovoga Zakona te Agenciju izvijestiti o načinu objave.

(2) Dodatne uvjete koji se odnose na objavu statuta fonda Agencija će propisati pravilnikom.

Odjeljak VIII.

Ključni podaci za članove fonda

Članak 186.

(1) Ključni podaci za članove fonda moraju sadržavati jasan, nedvosmislen i članu fonda lako razumljiv opis bitnih karakteristika fonda.

(2) Sadržaj ključnih podataka za članove fonda ne smije dovoditi u zabludu.

(3) Ključni podaci za članove fonda moraju članu fonda omogućiti razumijevanje vrste i značaja rizika, uz ocjenu posljedica učlanjenja u fond.

(4) Sadržaj ključnih podataka za članove fonda mora biti u skladu sa sadržajem prospekta i statuta fonda.

(5) Ključni podaci za članove fonda moraju predstavljati sadržajnu cjelinu te se ne smiju pozivati ili upućivati na druge dokumente.

(6) Mirovinsko društvo odgovara za štetu nastalu zbog toga što ključni podaci za članove fonda dovode u zabludu, netočni su ili nedosljedni kada ih se čita zajedno s prospektom.

Sadržaj ključnih podataka za članove fonda

Članak 187.

Ključni podaci za članove fonda sadrže:

1. naziv i vrstu (otvoreni/zatvoreni) fonda i mirovinskog društva

2. kratak opis ulagateljskih ciljeva i strategije ulaganja fonda

3. prikaz povijesnih prinosa fonda

4. opis rizika povezanih s ulaganjem u konkretan fond, uključujući i odgovarajuće smjernice i upozorenja u vezi s rizicima ulaganja

5. troškove i druge naknade koje se plaćaju na teret fonda, odnosno člana fonda.

Promjene ključnih podataka za članove fonda

Članak 188.

(1) Ključne podatke za članove fonda treba redovito ažurirati.

(2) Mirovinsko društvo je obvezno ažurirati ključne podatke za članove fonda najmanje jednom u godinu dana.

Dostavljanje promjena ključnih podataka za članove fonda Agenciji

Članak 189.

(1) Mirovinsko društvo je dužno dostaviti Agenciji sve promjene ključnih podataka za članove fonda za svaki fond kojim upravlja u Republici Hrvatskoj, najkasnije pet dana prije njihove objave.

(2) Mirovinsko društvo je dužno ključne podatke imati objavljene na svojoj mrežnoj stranici.

Informiranje članova

Članak 190.

(1) Mirovinsko društvo, a u slučaju zatvorenog fonda i pokrovitelj zatvorenog fonda, dužni su informirati članove fonda, odnosno potencijalne članove fonda o mogućnostima koje im pruža članstvo u fondu i obavijestiti ih o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva u tom fondu.

(2) Mirovinsko društvo dužno je članovima fonda i korisnicima mirovine na zahtjev i na način definiran ugovorom iz članka 115. dostaviti sljedeće:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i revidirane godišnje izvještaje fonda

2. pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 166. Zakona

3. detaljne informacije o portfelju fonda, izloženosti rizicima i troškovima ulaganja

4. detaljne informacije o postupcima u svezi prijenosa računa te pravima u slučaju prestanka radnog odnosa.

(3) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima dužno je članovima i korisnicima mirovine osim informacija iz stavka 2. ovoga članka na njihov zahtjev i na način definiran ugovorim o članstvu iz članka 115. dostaviti informacije o:

1. ciljanoj visini mirovine

2. visini mirovine u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu.

(4) Mirovinsko društvo dužno je korisnicima mirovine po ostvarenju prava na mirovinu pružiti odgovarajuću informaciju o stanju na osobnom računu i mogućnostima isplata mirovine.

(5) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom ili pokrovitelj zatvorenog fonda dužni su, u slučaju odlaska člana fonda na rad u drugu državu, informirati ga o pravima na temelju dotadašnjeg članstva.

Odjeljak IX.

Izvještavanje fondova

Poslovna godina fonda i primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 191.

(1) Poslovnu godinu fonda određuje mirovinsko društvo prospektom fonda.

(2) Na financijsko izvještavanje fonda primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drukčije.

(3) Agencija će propisati kontni plan za fondove.

Izvještaji fonda

Članak 192.

(1) Agencija će pravilnikom propisati strukturu i sadržaj polugodišnjih i godišnjih izvještaja fonda te način dostavljanja i objavljivanja istih.

(2) Osim polugodišnjih i godišnjih izvještaja fonda iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja fonda koja su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.

Revizija izvještaja fonda

Članak 193.

(1) Godišnje izvještaje fonda mora revidirati revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(2) Agencija će detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja fonda.

(3) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima.

(4) Isto revizorsko društvo može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih izvještaja istog fonda.

(5) Ako Agencija utvrdi da revizija godišnjih izvještaja fonda nije obavljena ili revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja fonda ili na drugi način utvrdi da revizija i revizorsko izvješće o godišnjim izvještajima fonda nisu zasnovani na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od mirovinskog društva da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

Rokovi izrade polugodišnjih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja

Članak 194.

(1) Polugodišnji izvještaji fonda dostavljaju se Agenciji u roku od dva mjeseca od završetka prvih šest mjeseci poslovne godine.

(2) Revidirani godišnji izvještaji fonda dostavljaju se Agenciji u roku od četiri mjeseca od završetka poslovne godine.

(3) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom čiji se mirovinski programi nude na području Republike Hrvatske, dužno je Agenciji dostaviti polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje zatvorenog fonda u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Dostupnost izvještaja i dokumenata fonda

Članak 195.

(1) Mirovinsko društvo je dužno objaviti polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje otvorenih fondova na svojim mrežnim stranicama.

(2) Članovima otvorenog fonda se, na njihov zahtjev, besplatno jednom godišnje moraju dostaviti posljednji revidirani godišnji izvještaji i polugodišnji izvještaji fonda, na način definiran ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Članak 196.

Mirovinsko društvo i prodajni zastupnici mirovinskog društva koje upravlja fondom, odnosno zatvorenim fondom druge države članice u Republici Hrvatskoj, moraju potencijalnim članovima fonda prije sklapanja ugovora o članstvu, besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za članove fonda.

Članak 197.

(1) Na svim mjestima na kojima se nude mirovinski programi fonda, potencijalnim članovima fonda moraju biti dostupni ključni podaci za članove fonda, statut i prospekt fonda.

(2) Uvid u dokumente iz stavka 1. ovoga članka mora biti omogućen potencijalnim članovima fonda i kada mirovinske programe fonda izvan prodajnih mjesta nude radnici mirovinskog društva, odnosno druge osobe koje je mirovinsko društvo za to ovlastilo.

Način dostave dokumenata i izvještaja

Članak 198.

(1) Prospekt fonda i ključni podaci za članove fonda dostavljaju se članu fonda u tiskanom obliku, kao i na drugom trajnom mediju ili putem mrežne stranice mirovinskog društva, u skladu s odredbama članka 173. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Mirovinsko društvo je dužno članu fonda, na njegov zahtjev, besplatno jednom godišnje dostaviti ključne podatke za članove fonda u tiskanom obliku.

(2) Posljednji revidirani godišnji izvještaji i polugodišnji izvještaji zatvorenog fonda članu fonda se dostavljaju na način predviđen prospektom fonda, a ako prospekt to ne predviđa, onda na način predviđen za dostavu prospekta, opisan u stavku 1. ovoga članka.

(3) Neovisno o odredbi stavka 2. ovoga članka, mirovinsko društvo je dužno članu zatvorenog fonda, na njegov izričit zahtjev jednom godišnje za prethodnu poslovnu godinu ili prethodno izvještajno razdoblje, besplatno dostaviti posljednje revidirane godišnje izvještaje i polugodišnje izvještaje fonda u tiskanom obliku.

Odjeljak X.

Druge objave i obavijesti članovima fonda

Tromjesečni izvještaji

Članak 199.

(1) Mirovinsko društvo je dužno izrađivati tromjesečni izvještaj o poslovanju otvorenog fonda namijenjen članovima fonda i objavljivati ga na svojim mrežnim stranicama najkasnije 15 dana od završetka tromjesečnog razdoblja koje završava 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca.

(2) Mirovinsko društvo je dužno izrađivati tromjesečni izvještaj o poslovanju zatvorenog fonda namijenjen članovima fonda i objavljivati ga na način i roku kako je definirano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Objava pravnih i poslovnih događaja

Članak 200.

(1) Mirovinsko društvo je dužno, kada je to moguće, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s mirovinskim društvom ili fondom kada se radi o događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje otvorenog fonda.

(2) Mirovinsko društvo je dužno, kada je to moguće, objaviti ili obavijestiti članove zatvorenog fonda na način propisan prospektom fonda o svakom pravnom i poslovnom događaju u vezi s mirovinskim društvom ili fondom kada se radi o događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje zatvorenog fonda.

(3) O pravnim i poslovnim događajima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti i Agenciju.

Dostava dodatnih informacija

Članak 201.

Na zahtjev člana fonda mirovinsko društvo je dužno dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima fonda kojim društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda.

Članak 202.

Mirovinska društva i pokrovitelji zatvorenih fondova dužni su izaslanim radnicima – članovima zatvorenih fondova pružiti adekvatne informacije o zatvorenom fondu, njihovim mirovinskim pravima i mogućnostima dostupnima u dodatnom mirovinskom sustavu druge države članice u koju su izaslani na rad. Takve informacije moraju najmanje odgovarati onim informacijama koje mirovinska društva i pokrovitelji zatvorenih fondova pružaju članovima zatvorenih fondova za koje su prestale uplate izaslanih radnika.

Pravilnik o sadržaju i rokovima objava

Članak 203.

Agencija će pravilnikom propisati sadržaj tromjesečnog izvještaja o poslovanju fonda iz članka 199. ovoga Zakona te način, sadržaj i rokove objava iz članka 200. ovoga Zakona.

Odjeljak XI.

Obavještavanje članova zatvorenog fonda u republici hrvatskoj od strane mirovinskog društva iz druge države članice

Dostava informacija članovima zatvorenog fonda u Republici Hrvatskoj

Članak 204.

(1) Mirovinsko društvo iz druge države članice dužno je članovima zatvorenog fonda u Republici Hrvatskoj, u vezi s poslovanjem fonda čiji se mirovinski program nudi u Republici Hrvatskoj, osigurati svu dokumentaciju i informacije koje osigurava i članovima zatvorenog fonda u matičnoj državi članici fonda.

(2) Neovisno o odredbama stavka 1. ovoga članka, dokumentacija i informacije o zatvorenom fondu moraju biti dostavljeni, odnosno na raspolaganju članu zatvorenog fonda koji se učlanio u taj fond u Republici Hrvatskoj i nakon prestanka ponude mirovinskog programa tog fonda u Republici Hrvatskoj, dok god postoje članovi u tim fondovima koji su se učlanili u Republici Hrvatskoj.

(3) Mirovinsko društvo iz druge države članice svu dokumentaciju i informacije iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati članovima zatvorenog fonda na način predviđen ovim Zakonom za dostavljanje pojedine dokumentacije i informacija zatvorenog fonda.

(4) Neovisno o odredbama stavka 3. ovoga članka, na učestalost objave cijene udjela zatvorenog fonda iz druge države članice primjenjuje se zakon matične države članice zatvorenog fonda.

Jezik dokumenata

Članak 205.

(1) Ključni podaci zatvorenog fonda za članove zatvorenog fonda iz druge države članice moraju članovima zatvorenog fonda u Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju na hrvatskom jeziku.

(2) Preostala dokumentacija i informacije o zatvorenom fondu iz druge države članice moraju članovima zatvorenog fonda u Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju ili dostavljeni na hrvatskom ili engleskom jeziku.

(3) Za vjerodostojnost i točnost prijevoda dokumentacije i informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovara mirovinsko društvo iz matične države članice fonda.

Dostavljanje dokumentacije fonda iz druge države članice Agenciji

Članak 206.

Agencija će od mirovinskog društva iz druge države članice koje u Republici Hrvatskoj upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske zatražiti dostavu dokumenata iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona za zatvoreni fond te ažurirane verzije tih dokumenata.

Odjeljak XII.

Statusne promjene fonda

Članak 207.

(1) Fond se može podijeliti, a dva ili više fondova mogu se međusobno pripojiti ili spojiti, uz prethodno pribavljeno odobrenje Agencije.

(2) Zatvoreni fond može se preoblikovati u otvoreni fond, uz prethodno pribavljeno odobrenje Agencije. Otvoreni fond ne može se preoblikovati u zatvoreni.

(3) Pripajanje, spajanje, podjela ili preoblikovanje fonda nije dopušteno ako se tom statusnom promjenom oslabljuje ekonomski položaj članova fondova koji sudjeluju u statusnoj promjeni.

(4) Ako zatvoreni fond ima jednog pokrovitelja, statusna promjena fonda obvezna je u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije ili predstečajne nagodbe nad pokroviteljem fonda, odnosno u slučaju prestanka postojanja pokrovitelja ili nastanka bilo kojeg razloga koji trajno onemogućava vršenje uplata članovima zatvorenog fonda. Prethodno odobrenje Agencije na statusnu promjenu i ovdje je potrebno.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupak, uvjete i način provođenja statusnih promjena fondova.

Pripajanje i spajanje fondova

Članak 208.

(1) Pripajanje fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina jednog ili više fondova koji se pripajaju (fond prenositelj) prenosi na drugi postojeći fond (fond preuzimatelj).

(2) Spajanje fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina dvaju ili više fondova koji se spajaju (fondovi prenositelji) prenosi na novi fond koji nastaje spajanjem (fond preuzimatelj).

(3) Prilikom pripajanja ili spajanja fondova u postupku može sudjelovati više fondova prenositelja, ali samo jedan fond preuzimatelj.

(4) Provođenjem pripajanja ili spajanja fondova fond prenositelj prestaje postojati bez provođenja likvidacije, a sva imovina, prava i obveze fonda prenositelja prelaze na fond preuzimatelj.

(5) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem stupa u svoje ime i za račun fonda preuzimatelja u sve pravne odnose u kojima je bilo mirovinsko društvo fonda prenositelja u svoje ime, a za račun fonda prenositelja.

(6) Nakon provedbe statusne promjene pripajanja ili spajanja, neto vrijednost imovine fonda preuzimatelja, odnosno novog fonda mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda prenositelja, odnosno zbroju neto vrijednosti imovine fondova prenositelja prije provedbe statusne promjene.

(7) Ukupna vrijednost svih udjela fonda preuzimatelja, odnosno novog fonda kojih je imatelj pojedini član fonda nakon provedene statusne promjene pripajanja ili spajanja, mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda prenositelja kojih je taj član bio imatelj prije provedbe statusne promjene.

Zamjena udjela kod pripajanja ili spajanja

Članak 209.

(1) Nakon provedbe pripajanja ili spajanja fondova članovi fonda prenositelja dobivaju udjele u fondu preuzimatelju, u skladu s omjerom zamjene utvrđenim u ugovoru o pripajanju.

(2) Omjer zamjene udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju izračunat će se na dan provođenja statusne promjene na temelju neto vrijednosti imovine fondova koji sudjeluju u statusnoj promjeni, izračunate prema pravilima koja donosi Agencija, a kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza fonda (dan izračuna omjera zamjene).

(3) Dan provođenja statusne promjene je dan određen u nacrtu pripajanja ili spajanja kao predviđeni datum provođenja statusne promjene na koji se provodi prijenos imovine fonda prenositelja na fond preuzimatelj te zamjena udjela fonda prenositelja za udjele u fondu preuzimatelju.

(4) Rok za dodjelu udjela je sljedeći radni dan nakon dana provođenja pripajanja, odnosno spajanja.

Podjela fonda

Članak 210.

(1) Podjela fonda može se provesti prijenosom cjelokupne imovine na dva ili više fondova uz prestanak fonda koji se dijeli (razdvajanje) ili prijenosom dijela imovine na dva ili više fondova, pri čemu ne dolazi do prestanka fonda koji se dijeli (odvajanje).

(2) Podjela je moguća na dva ili više fondova koji već postoje (podjela s preuzimanjem – fondovi preuzimatelji) ili na dva ili više fondova koji se osnivaju radi provođenja podjele (podjela s osnivanjem – novi fondovi).

(3) Otvoreni fond može se podijeliti samo na dva ili više otvorena fonda, dok se zatvoreni fond može podijeliti na otvorene i na zatvorene fondove.

(4) Nakon provedbe statusne promjene podjele s razdvajanjem, neto vrijednost imovine fondova preuzimatelja, odnosno novih fondova mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda koji se podijelio, prije provedbe statusne promjene.

(5) Ukupna vrijednost svih udjela fondova na koje je prenesena imovina podijeljenog fonda, a kojih je imatelj pojedini član fonda, nakon provedene statusne promjene podjele mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda koji se dijeli, a kojih je taj član bio imatelj prije provedbe statusne promjene podjele.

Zamjena udjela kod podjele

Članak 211.

(1) Članovi fonda koji se dijeli stječu podjelom udjele u fondovima preuzimateljima i/ili novim fondovima razmjerno udjelima koji su im pripadali u fondu koji se dijeli, a u skladu s omjerom zamjene utvrđenim u planu podjele.

(2) Omjer zamjene pripadajućih udjela u fondovima na koje se dijeli fond, izračunat će se na dan provođenja statusne promjene na temelju neto vrijednosti imovine fondova koji sudjeluju u statusnoj promjeni, izračunate prema pravilima koja donosi Agencija, a kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza fonda (dan izračuna omjera zamjene).

(3) Dan provođenja statusne promjene je dan određen u planu podjele kao predviđeni datum na koji se provodi prijenos imovine fonda koji se dijeli te zamjena udjela fonda koji se dijeli za udjele u fondovima na koje se fond dijeli.

(4) Rok za dodjelu udjela je sljedeći radni dan nakon dana provođenja statusne promjene podjele.

Preoblikovanje fonda

Članak 212.

Članovi zatvorenog fonda uslijed preoblikovanja stječu udjele u otvorenom fondu razmjerno udjelima koji su im pripadali u zatvorenom fondu koji se preoblikuje.

Članak 213.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za preoblikovanje Agenciji podnosi mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji se preoblikuje.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. statut i prospekt fonda

2. kratak opis razloga za provedbu preoblikovanja te predviđeni dan provođenja preoblikovanja

3. opis predviđenih posljedica preoblikovanja na članove fonda

4. mišljenje depozitara o preoblikovanju

5. odluka o preoblikovanju uvjetovana izdavanjem odobrenja od strane Agencije.

(3) Agencija neće izdati odobrenje za preoblikovanje ako procijeni da bi namjeravano preoblikovanje bilo na štetu članova fonda.

Članak 214.

(1) U roku od osam dana po primitku suglasnosti Agencije za preoblikovanje, mirovinsko društvo dužno je obavijestiti članove fonda o svim radnjama i okolnostima preoblikovanja, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. kratak opis razloga za provedbu preoblikovanja

2. opis predviđenih posljedica preoblikovanja na članove fonda

3. opis i postupak ostvarivanja svih prava koja pripadaju članovima fonda na temelju odredaba ovoga Zakona te predviđeni dan provođenja preoblikovanja

4. prospekt fonda.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način dostave obavijesti o preoblikovanju iz stavka 1. ovoga članka članovima fonda.

Članak 215.

(1) Članovima fonda mora se omogućiti prelazak u drugi fond bez plaćanja izlazne naknade u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o preoblikovanju iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Mirovinsko društvo dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe preoblikovanja o tome obavijestiti Agenciju i depozitara fonda te na svojim mrežnim stranicama objaviti informaciju o provedbi preoblikovanja.

(3) Sve troškove koji nastanu zbog provedbe preoblikovanja snosi mirovinsko društvo.

Članak 216.

(1) Mirovinsko društvo i članovi njegove uprave odgovorni su za štetu koja zbog provedbe preoblikovanja nastane članovima fonda, osim ako dokažu da su u postupku preoblikovanja postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Na odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njegove uprave te postupak naknade štete i zastaru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava o odgovornosti za štetu članova tijela pripojenog društva.

Postupak provedbe statusne promjene fonda

Postupak pripajanja

Članak 217.

(1) Prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo za upravljanje fondom prenositeljem mora dobiti odobrenje Agencije (odobrenje za pripajanje).

(2) Ako u postupku pripajanja sudjeluje više fondova prenositelja kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ono mora dobiti od Agencije odobrenje za pripajanje za svaki fond prenositelj posebno.

(3) Ako u postupku pripajanja sudjeluje više fondova prenositelja kojima upravljaju različita mirovinska društva, svako mirovinsko društvo koje upravlja fondom prenositeljem mora od Agencije dobiti odobrenje za pripajanje za svaki fond prenositelj posebno.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje

Članak 218.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje Agenciji podnosi mirovinsko društvo fonda prenositelja.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. nacrt pripajanja, u skladu s odredbama članka 219. ovoga Zakona

2. statut i prospekt fonda preuzimatelja

3. mišljenje depozitara o pripajanju, iz članka 220. ovoga Zakona

4. obavijest o pripajanju koja će se poslati članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.

Nacrt pripajanja

Članak 219.

(1) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su izraditi zajednički nacrt pripajanja.

(2) Nacrt pripajanja mora sadržavati:

1. naziv i vrstu fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, tvrtku i sjedište mirovinskog društva koje upravlja fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem

2. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja

3. opis predviđenih posljedica pripajanja za članove fonda prenositelja i fonda preuzimatelja

4. opis načina vrednovanja imovine i obveza fonda prenositelja i fonda preuzimatelja na datum izračuna omjera zamjene

5. opis metodologije koja će se primijeniti za izračun omjera zamjene na datum izračuna omjera zamjene

6. naznaku predviđenoga datuma provođenja pripajanja

7. detaljan opis postupaka u vezi s prijenosom imovine fonda prenositelja na fond preuzimatelj i u vezi sa zamjenom udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju.

(3) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, u nacrt pripajanja mogu se unijeti i dodatne informacije povezane s postupkom pripajanja.

(4) Nacrt pripajanja potpisuju svi članovi uprave mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.

(5) Neovisno o tome sudjeluje li u postupku pripajanja više fondova prenositelja kojima upravljaju različita mirovinska društva, izrađuje se jedan nacrt pripajanja.

Mišljenje depozitara kod pripajanja

Članak 220.

(1) Depozitari fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja dužni su, samostalno i neovisno jedan o drugome, izraditi mišljenje o pripajanju za svaki fond za koji obavljaju poslove depozitara, na temelju nacrta pripajanja iz članka 219. ovoga Zakona.

(2) U svome mišljenju depozitar mora izričito navesti jesu li točke 3., 6. i 7. iz stavka 2. članka 233. ovoga Zakona izrađene u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta fonda.

(3) Troškovi povezani s izradom mišljenja depozitara o pripajanju ne smiju biti plaćeni iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

Obavijest članovima o pripajanju

Članak 221.

(1) Mirovinsko društvo za upravljanje fondom prenositeljem dužno je obavijestiti sve članove fonda prenositelja o svim radnjama i okolnostima pripajanja, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju.

(2) Obavijest o pripajanju iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja

2. opis predviđenih posljedica pripajanja na članove fonda prenositelja

3. opis i postupak ostvarivanja svih prava koja pripadaju članovima fonda prenositelja na temelju odredaba ovoga Zakona te predviđeni dan provođenja pripajanja.

(3) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom prenositeljem dostavit će obavijesti o pripajanju članovima tek nakon što mu Agencija izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije zabrane daljnjeg pristupa novih članova fondu prenositelju i fondu preuzimatelju u skladu s člankom 225. stavkom 1. ovoga Zakona.

(4) Članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja mora se omogućiti prelazak u drugi fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz stavka 3. ovoga članka te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj obavijesti o pripajanju i način njezine dostave članovima u fondu prenositelju.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pripajanje

Članak 222.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 207. stavka 3. te članaka 217. do 230. ovoga Zakona.

Revizija pripajanja

Članak 223.

(1) Prije dana izračuna omjera zamjene i dana provođenja pripajanja, pripajanje mora revidirati revizor iz revizorskog društva kojeg je, po prethodno pribavljenom i neobvezujućem mišljenju depozitara fonda prenositelja, imenovalo mirovinsko društvo koje upravlja fondom prenositeljem.

(2) Na temelju revizije iz stavka 1. ovoga članka revizor je dužan izraditi izvješće o pripajanju koje uključuje nalaz revizora o:

1. tome poštuje li se predloženim pripajanjem načelo nepromjenjivosti ekonomskog položaja članova fonda iz članka 207. ovoga Zakona

2. kriterijima prihvaćenima za vrednovanje iz članka 219. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona

3. primjerenosti metodologije izračuna omjera zamjene iz članka 219. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Revizor svoje izvješće o pripajanju podnosi upravama mirovinskih društava koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem te ga mirovinsko društvo fonda preuzimatelja u roku od tri radna dana dostavlja Agenciji.

(4) Ako u postupku pripajanja sudjeluje više fondova prenositelja, revizor će provesti reviziju pripajanja za svaki fond prenositelj. Mirovinska društva za upravljanje fondovima prenositeljima mogu, u dogovoru s depozitarima tih fondova, odrediti da reviziju pripajanja provede isti revizor koji će izdati jedinstveno izvješće o pripajanju u kojem će se zasebno obraditi fond prenositelj svakog mirovinskog društva, što znači da će se u izvješću za fond prenositelj svakog mirovinskog društva navesti odredbe iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Na odgovornost za štetu revizora koji izrađuje izvješće iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Troškovi revizije ne smiju biti plaćeni iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

Pristup podacima o pripajanju

Članak 224.

(1) Član fonda prenositelja ili fonda preuzimatelja od mirovinskog društva koje upravlja fondom preuzimateljem može zahtijevati presliku izvješća revizora o pripajanju.

(2) Mirovinsko društvo je dužno članu fonda besplatno učiniti dostupnom presliku izvješća revizora o pripajanju, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva.

(3) Preslika izvješća revizora o pripajanju može se članu dostaviti i u elektroničkom obliku ili objavom izvješća na mrežnoj stranici mirovinskog društva.

Provedba pripajanja

Članak 225.

(1) Pet radnih dana prije dana izračuna omjera zamjene zabranjeno je svako daljnje pristupanje članova te uplate i isplate ili zatvaranje osobnih računa u fondu prenositelju i fondu preuzimatelju.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka traje do dana provođenja statusne promjene, ali ne duže od 15 dana.

(3) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem moraju, prema stanju na dan izračuna omjera zamjene i prema metodologiji opisanoj u nacrtu pripajanja, na temelju kojega je Agencija izdala suglasnost za pripajanje, odrediti omjer zamjene prema kojem će se provesti zamjena udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju. Pri tome se mora poštovati neto vrijednost imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

(4) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su na dan provedbe statusne promjene provesti nacrtom pripajanja predviđen cjelokupni prijenos imovine i obveza u vezi sa svakim fondom koji sudjeluje u postupku pripajanja.

(5) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su na dan provedbe statusne promjene članovima fonda prenositelja zamijeniti udjele u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju, u skladu s omjerom zamjene iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem ne smiju provesti prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela u skladu s odredbama ovoga članka ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju.

(7) Imovina fonda preuzimatelja u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulaganja ne mora biti u potpunosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i prospektom fonda preuzimatelja najviše 60 dana od dana provedbe statusne promjene.

Obavještavanje Agencije

Članak 226.

Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe statusne promjene o tome obavijestiti Agenciju i depozitara fonda preuzimatelja.

Objava informacije o provedbi pripajanja

Članak 227.

Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe statusne promjene na svojim mrežnim stranicama objaviti informaciju o provedbi statusne promjene.

Konvalidacija pogrešaka u postupku pripajanja

Članak 228.

Nakon provedbe zamjene udjela fonda prenositelja za udjele fonda preuzimatelja, nije moguće tražiti da se provedeno pripajanje fondova utvrdi ništetnim, niti je moguće osporavati pravne radnje izvršene radi provedbe pripajanja.

Troškovi pripajanja

Članak 229.

Sve troškove koji nastanu zbog provedbe pripajanja snose mirovinska društva za upravljanje fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem.

Odgovornost za štetu društva i članova njegove uprave

Članak 230.

(1) Mirovinska društva za upravljanje fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem i članovi njihove uprave odgovorni su za štetu koja zbog provedbe pripajanja nastane članovima tih fondova, osim ako dokažu da su u postupku pripajanja postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Na odgovornost za štetu mirovinskih društava i članova njihove uprave te postupak naknade štete i zastaru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava o odgovornosti za štetu članova tijela pripojenog društva.

Postupak spajanja

Odgovarajuća primjena odredaba o postupku pripajanja

Članak 231.

(1) Na postupak spajanja fondova prenositelja u fond preuzimatelj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupak pripajanja fondova.

(2) Pri odgovarajućoj primjeni članka 219. ovoga Zakona uz nacrt spajanja dostavljaju se statut i prospekt fonda preuzimatelja.

(3) Pri odgovarajućoj primjeni članka 221. ovoga Zakona Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za spajanje ako nije moguće izdati odobrenje za osnivanje fonda preuzimatelja.

(4) Neovisno o odredbama članka 225. stavka 7. ovoga Zakona, imovina fonda preuzimatelja ne mora biti u potpunosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i prospektom fonda preuzimatelja najviše šest mjeseci od dana provedbe statusne promjene.

Postupak podjele fonda

Zahtjev za izdavanje odobrenja za podjelu

Članak 232.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za podjelu Agenciji podnosi mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji se dijeli.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. odluka o podjeli uvjetovana odobrenjem Agencije

2. plan podjele

3. statut i prospekt fonda koji se dijeli te statut i prospekt fondova preuzimatelja ako se radi o podjeli s preuzimanjem, odnosno prijedlog statuta i prospekta novog fonda ako se radi o podjeli s osnivanjem

4. mišljenje depozitara o podjeli

5. obavijest o podjeli koja će se poslati članovima fonda koji se dijeli i članovima novog fonda, odnosno fonda preuzimatelja.

Plan podjele

Članak 233.

(1) Uprava mirovinskog društva koje upravlja fondom koji se dijeli mora izraditi plan podjele.

(2) Plan podjele mora sadržavati:

1. naziv i vrstu fondova koji sudjeluju u postupku podjele te tvrtku i sjedište mirovinskog društva koje upravlja fondovima koji sudjeluju u postupku podjele

2. kratak opis razloga za provedbu podjele

3. opis predviđenih posljedica podjele za članove fondova koji sudjeluju u postupku podjele

4. omjer zamjene udjela u fondovima na koje se dijeli i opis metodologije koja će se primijeniti za izračun omjera zamjene

5. dan provođenja statusne promjene kao predviđeni datum na koji se provodi prijenos imovine fonda koji se dijeli te zamjena udjela fonda koji se dijeli za udjele u fondovima na koje se dijeli

6. opis načina vrednovanja imovine i obveza fondova koji sudjeluju u postupku podjele na datum izračuna omjera zamjene

7. naznaku predviđenog datuma provođenja podjele

8. detaljan opis postupaka u vezi s prijenosom imovine fonda koji se dijeli te u vezi sa zamjenom udjela u fondu koji se dijeli za udjele u fondovima na koje se i fond dijeli.

(3) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, u plan podjele mogu se unijeti i dodatne informacije povezane s postupkom podjele.

(4) Plan podjele potpisuju svi članovi uprave mirovinskog društva koje upravlja fondom koji se dijeli.

Mišljenje depozitara kod podjele

Članak 234.

(1) Depozitari fondova koji sudjeluju u postupku podjele dužni su, samostalno i neovisno jedan o drugome, izraditi mišljenje o podjeli za fond za koji obavljaju poslove depozitara, na temelju plana podjele iz članka 233. ovoga Zakona.

(2) U svome mišljenju depozitar mora izričito navesti jesu li točke 3., 4., 5., 6., 7. i 8. iz stavka 2. članka 233. ovoga Zakona izrađene u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta fonda.

(3) Troškovi povezani s izradom mišljenja depozitara o podjeli ne smiju biti plaćeni iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku podjele.

Obavijest članovima o podjeli

Članak 235.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u podjeli dužno je obavijestiti sve članove fonda o svim radnjama i okolnostima podjele (obavijest o podjeli), kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će podjela imati na njihovu imovinu u fondu.

(2) Obavijest o podjeli sadrži:

1. kratak opis razloga za provedbu podjele

2. opis predviđenih posljedica podjele na članove fonda koji sudjeluje u podjeli

3. opis i postupak ostvarivanja svih prava koja pripadaju članovima fonda koji se dijeli, na temelju odredaba ovoga Zakona te predviđeni dan provođenja podjele

4. prospekt fonda preuzimatelja, odnosno novog fonda.

(3) Društva koja upravljaju fondom koji sudjeluje u podjeli dostavit će obavijesti o podjeli članovima tek nakon što Agencija društvu fonda koji se dijeli izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije zabrane daljnjeg pristupa novih članova fondu u skladu s člankom 225. stavkom 1. ovoga Zakona.

(4) Članovima fonda koji sudjeluje u podjeli mora se omogućiti prelazak u fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o podjeli.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj obavijesti o podjeli i način njezine dostave članovima.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za podjelu

Članak 236.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za podjelu ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članaka 232. do 244. ovoga Zakona.

Revizija podjele

Članak 237.

(1) Prije provođenja statusne promjene podjele istu mora revidirati revizor iz revizorskog društva kojeg je, po prethodno pribavljenom mišljenju depozitara fonda koji se dijeli, imenovalo mirovinsko društvo fonda koji se dijeli.

(2) Na temelju revizije iz stavka 1. ovoga članka revizor je dužan izraditi izvješće o podjeli koje uključuje nalaz revizora o:

1. tome poštuje li se predloženom podjelom načelo nepromjenjivosti ekonomskog položaja članova fonda iz članka 207. stavka 3. ovoga Zakona

2. kriterijima prihvaćenima za vrednovanje u planu podjele iz članka 233. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona

3. primjerenosti metodologije izračuna omjera zamjene u planu podjele iz članka 233. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Revizor svoje izvješće o podjeli podnosi upravama mirovinskih društava koja upravljaju fondovima koji sudjeluju u podjeli te ga mirovinsko društvo fonda koji se dijeli u roku od tri radna dana dostavlja Agenciji.

(4) Na odgovornost za štetu revizora koji izrađuje izvješće iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(5) Troškovi revizije ne smiju biti plaćeni iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku podjele.

Pristup podacima o podjeli

Članak 238.

(1) Član fonda koji sudjeluje u postupku podjele može od mirovinskog društva koje upravlja tim fondom zahtijevati presliku izvješća revizora o podjeli.

(2) Mirovinsko društvo je dužno članu fonda besplatno dati presliku izvješća revizora o podjeli najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva.

(3) Preslika izvješća revizora o podjeli može se članu dostaviti i u elektroničkom obliku ili objavom izvješća na mrežnim stranicama mirovinskog društva.

Provedba podjele

Članak 239.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u statusnoj promjeni podjele ne smije provesti podjelu, odnosno izvršiti prijenos imovine te zamjenu udjela, ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o podjeli.

(2) Imovina fondova na koje je prenesena imovina podijeljenog fonda ne mora u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulaganja biti u potpunosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i prospekta fonda najviše 60 dana od dana provedbe statusne promjene.

(3) Iznimno, na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka na dodatnih 60 dana, ako je to u interesu članova fonda.

Obavještavanje Agencije

Članak 240.

Mirovinsko društvo podijeljenog fonda dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe statusne promjene o tome obavijestiti Agenciju i depozitara.

Objava informacije o provedbi podjele

Članak 241.

Mirovinsko društvo koje upravlja (odvajanje) ili je upravljalo podijeljenim fondom (razdvajanje) dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe statusne promjene na svojim mrežnim stranicama objaviti informaciju o provedbi statusne promjene.

Konvalidacija pogrešaka u postupku podjele

Članak 242.

Nakon provedbe zamjene udjela nije moguće tražiti da se provedena podjela fonda utvrdi ništetnom, niti je moguće osporavati pravne radnje izvršene radi provedbe pripajanja.

Troškovi podjele

Članak 243.

Sve troškove koji nastanu zbog provedbe podjele snose mirovinska društva koja upravljaju fondovima koji sudjeluju u postupku podjele.

Odgovornost za štetu društva i članova njegove uprave

Članak 244.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji se dijeli i članovi njegove uprave odgovorni su za štetu koja zbog provedbe podjele nastane članovima tog fonda, osim ako dokažu da su u postupku podjele postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Na odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njihove uprave te postupak naknade štete i zastaru, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava o odgovornosti za štetu članova tijela pripojenoga društva.

DIO ČETVRTI

DEPOZITAR

Opće odredbe

Članak 245.

(1) Imovinu fonda mirovinsko društvo povjerava na pohranu i administriranje depozitaru.

(2) Depozitar može biti:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

2. podružnica kreditne institucije druge države članice, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja.

(3) Depozitar obavlja poslove određene ovim Zakonom na temelju pisanog ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s mirovinskim društvom.

(4) Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Upravitelji depozitara za fond moraju imati odgovarajuće iskustvo. Upraviteljima depozitara smatraju se osobe odgovorne za poslovanje organizacijske jedinice koja obavlja poslove depozitara unutar kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije ili osobe koje mogu utjecati na poslovnu politiku u depozitarnom poslovanju kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije.

(6) Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar.

(7) Fond može imati samo jednoga depozitara, ali depozitar može obavljati te poslove istodobno za više fondova.

(8) Depozitar prilikom obavljanja poslova iz članka 247. ovoga Zakona djeluje isključivo u interesu članova fondova za koje obavlja poslove depozitara.

(9) Pri obavljanju poslova depozitara za više fondova imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda moraju biti potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od samog depozitara.

(10) Podatke koji su mu učinjeni dostupnima u skladu s odredbama ovoga Zakona depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.

Izbor i promjena depozitara

Članak 246.

(1) Na izbor depozitara od strane mirovinskog društva, kao i svaku promjenu depozitara, Agencija mora izdati odobrenje.

(2) Agencija u bilo koje doba može mirovinskom društvu naložiti promjenu depozitara, a osobito u slučaju:

1. kada depozitar, prema ocjeni Agencije, ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

2. kada postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

3. kada Agencija opravdano sumnja da mirovinsko društvo i depozitar djeluju zajednički na štetu interesa članova fondova

4. kada postoje okolnosti koje konkretno upućuju na povredu kontrolnih obveza depozitara i osnovnih obveza mirovinskog društva

5. kada je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabjela, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine fondova.

(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete i način za izbor depozitara i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Dužnosti i obveze depozitara

Članak 247.

(1) Depozitar za fond obavlja sljedeće poslove:

1. pohranjuje i/ili evidentira imovinu fonda

2. kontinuirano prati novčane tokove fonda

3. vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje imovinu svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva

4. kontrolira da se imovina fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama ovoga Zakona i drugih važećih propisa te prospektom i statutom fonda

5. izvješćuje Agenciju i mirovinsko društvo o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti imovine fonda te cijene udjela u fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, ovim Zakonom, važećim propisima te prospektom i statutom fonda

6. izvršava naloge mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, propisima Agencije, prospektom i statutom fonda

7. izvješćuje mirovinsko društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze

8. pruža usluge glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda

9. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist fonda, a koja proizlaze iz njegove imovine

10. osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, statutom i prospektom fonda, te da su troškovi koje fond plaća u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa te statutom i prospektom fonda

11. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

12. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje ovoga Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane mirovinskog društva

13. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu.

(2) Agencija će propisati i posebna pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova i pojedinosti o standardnom sporazumu između depozitara i mirovinskog društva.

Evidencija o kršenjima i obavijesti depozitara o pitanjima važnima za nadzor

Članak 248.

(1) Na zahtjev Agencije depozitar će Agenciji dostaviti informacije o svim pitanjima važnim za obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova depozitara za fondove.

(2) Kada depozitar, pri izvršavanju svojih dužnosti i obveza iz članka 247. ovoga Zakona, utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje predstavljaju kršenje obveza mirovinskog društva određenih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, prospektom ili statutom fonda, a ne radi se o ozbiljnijem ili težem kršenju iz članka 247. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, na iste će bez odgode upozoriti mirovinsko društvo i zatražiti pojašnjenje tih okolnosti.

(3) Ako mirovinsko društvo, nakon upozorenja depozitara iz stavka 2. ovoga članka, nastavi s kršenjem svojih obveza, depozitar će o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način i rokove obavještavanja o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

Način pohrane imovine fonda

Članak 249.

(1) Imovina fonda povjerit će se na pohranu depozitaru na sljedeći način:

1. financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo:

a) depozitar će pohraniti na skrbništvo sve financijske instrumente koji mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira

b) financijski instrumenti koji ne mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira i materijalizirani financijski instrumenti predani depozitaru bit će ubilježeni na drugim odgovarajućim računima

2. neplasirana novčana sredstva držat će se na transakcijskim računima za poslovne namjene, koji ne mogu biti predmetom ovrhe u vezi s potraživanjem prema depozitaru ili mirovinskom društvu

3. ostala imovina:

a) ostalu imovinu fonda depozitar će provjeriti i potvrditi da je ona vlasništvo fonda te će voditi evidencije takve imovine

b) provjera i potvrda činjenice da je imovina vlasništvo fonda mora se temeljiti na informacijama ili dokumentima koje je depozitaru dostavilo mirovinsko društvo ili, kada je to primjenjivo, na podacima iz javno dostupnih registara i evidencija.

(2) U svrhu pohrane depozitar će osigurati da se svi financijski instrumenti i novčana sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka u njegovim knjigovodstvenim evidencijama vode na odvojenim računima na način propisan zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju istog u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata, otvorenim u ime mirovinskog društva, a za račun fonda kojim upravlja, tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.

(3) Depozitar je dužan ažurno voditi svoje evidencije.

(4) Agencija će pravilnikom dodatno propisati način pohrane imovine fonda kod depozitara.

Odvojenost poslovanja depozitara te vođenje imovine fonda

Članak 250.

(1) Poslovi pohrane i administriranja te ostali poslovi koje depozitar obavlja za mirovinsko društvo moraju biti ustrojstveno odvojeni od ostalih poslova koje depozitar obavlja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija.

(2) Imovinu fonda depozitar čuva i vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.

(3) Kada je depozitaru povjerena na pohranu imovina fonda, depozitar je dužan primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila prava vlasništva i druga prava fonda, osobito u slučaju nesolventnosti mirovinskog društva i depozitara.

(4) Depozitar i poddepozitar iz članka 257. ovoga Zakona ne smiju koristiti imovinu fonda iz članka 249. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, radnike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist članova fonda.

(5) Imovina fonda iz članka 249. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Zakona ne ulazi u imovinu, likvidacijsku ili stečajnu masu depozitara ili poddepozitara iz članka 257. ovoga Zakona, niti može biti predmetom ovrhe u vezi s potraživanjem prema depozitaru ili poddepozitaru iz članka 257. ovoga Zakona.

Izvršavanje obveza depozitara

Članak 251.

(1) U izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, depozitar će postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno o mirovinskom društvu, svojem osnivaču ili članu mirovinskog društva i isključivo u interesu članova fonda za koji obavlja poslove depozitara.

(2) Depozitar će izvršavati naloge i upute mirovinskog društva isključivo ako su u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, prospektom i statutom fonda.

(3) Depozitar putem svoje organizacijske strukture i internih akata, u izvršavanju poslova, obveza i dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, mora izbjegavati sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva i mirovinskog društva. Nadzor postupanja depozitara u skladu s ovom odredbom u nadležnosti je tijela depozitara koje je neovisno o upravi depozitara.

(4) Upravitelji i ostali radnici depozitara, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti zaposlenici mirovinskog društva.

(5) Članovi uprave mirovinskog društva, njegovi prokuristi, punomoćnici i ostali radnici mirovinskog društva ne smiju biti zaposlenici depozitara.

Članak 252.

(1) Depozitar je odgovoran mirovinskom fondu i članovima mirovinskog fonda za gubitak imovine koji je prouzrokovao on ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata mirovinskog fonda.

(2) U slučaju gubitka imovine koja je pohranjena na skrbništvo, depozitar je dužan u imovinu fonda vratiti financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava bez nepotrebnog kašnjenja.

(3) Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, ako može dokazati da je gubitak nastao kao rezultat vanjskog događaja izvan njegove razumne kontrole, čiji bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu.

Revizija izvršavanja obveza depozitara

Članak 253.

(1) Izvršavanje obveza depozitara jednom godišnje revidirat će revizor.

(2) Depozitar mora imenovati revizorsko društvo u roku utvrđenom propisima koji uređuju reviziju.

(3) Depozitar je dužan obavijestiti Agenciju o izboru revizorskog društva bez odgode.

(4) U roku od jednog mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka Agencija depozitaru može naložiti imenovanje novog revizorskog društva, ako ocijeni da je to potrebno kako bi se ostvarila svrha revizije.

(5) Depozitar je po primitku revizorskog izvješća dužan bez odgode dostaviti revizorsko izvješće Agenciji.

(6) Agencija će pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji izvršavanja obveza depozitara.

(7) Ako Agencija utvrdi da revizija izvršavanja obveza depozitara nije obavljena ili revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom nad depozitarom ili na drugi način utvrdi da revizija i revizorsko izvješće o izvršavanja obveza depozitara nisu zasnovani na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od depozitara da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak depozitara.

Odgovornost depozitara

Članak 254.

Depozitar je odgovoran mirovinskom društvu, odnosno članovima fonda:

1. za gubitak imovine koji podnese depozitar ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata fonda

2. za počinjenu štetu ako neopravdano ne ispunjava, ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene ugovorom o obavljanju poslova depozitara, ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, prospektom ili statutom fonda, uključujući i slučaj kada je obavljanje svojih poslova iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona delegirao trećim osobama

3. zbog gubitaka imovine fonda koji su nastali kao posljedica propusta depozitara u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane depozitara i prema depozitaru

Članak 255.

(1) Depozitar je ovlašten i dužan u svoje ime, a za račun članova fonda ostvarivati zahtjeve i prava članova fonda prema mirovinskom društvu zbog kršenja odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, prospekta i statuta fonda. To ne sprječava članove fonda da iz navedenih razloga pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinskopravne zahtjeve prema mirovinskom društvu.

(2) Depozitar je dužan vratiti u imovinu fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove.

(3) Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova fonda prema depozitaru.

(4) U slučaju da mirovinsko društvo ne podnese tužbu radi ostvarivanja prava iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od nastupa kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili prospekta i statuta fonda, pravo na pokretanje odgovarajućeg postupka, uključujući izravno podnošenje tužbe, imaju članovi fonda.

Članak 256.

(1) Depozitar će s računa fonda isplatiti mirovinskom društvu naknadu za upravljanje fondom i s time povezane troškove te, ako je predviđeno prospektom i statutom fonda, izlaznu naknadu.

(2) Depozitar može samo uz odobrenje mirovinskog društva s računa fonda isplatiti naknadu za obavljene poslove depozitara, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Delegiranje poslova depozitara na treće osobe

Članak 257.

(1) Depozitar može dio svojih poslova povjeriti trećoj osobi, poddepozitaru, čime se ne isključuje odgovornost depozitara.

(2) Poslovi depozitara iz stavka 1. mogu se odnositi samo na poslove povjerene trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, i to za obavljanje poslova skrbništva nad imovinom fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, čime se ne isključuje odgovornost depozitara. Ako depozitar povjeri dio svojih poslova nekoj trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, ta treća osoba mora biti registrirana za poslove skrbništva.

(3) Depozitar može trećim osobama delegirati samo poslove i dužnosti iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (pohrana i/ili evidencija imovine fonda), i to ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) poslovi se ne delegiraju kako bi se izbjegle obveze i zahtjevi predviđeni ovim Zakonom

b) delegiranje se provodi iz objektivnih razloga i isključivo radi povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova i dužnosti

c) depozitar mora dokazati da je treća osoba izabrana primjenom dužne pažnje i mora učiniti vjerojatnim da će depozitar u svako doba s dužnom pažnjom i učinkovito nadzirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti

d) depozitar mora dokazati da treća osoba ispunjava i da će za trajanja ugovora o delegiranju kontinuirano ispunjavati sljedeće uvjete:

– ima uređeno unutarnje ustrojstvo te iskustvo potrebno i primjereno prirodi i složenosti imovine fonda koja mu je povjerena na pohranu u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona

– radi se o osobi koja podliježe bonitetnom nadzoru i nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava (uključujući zahtjeve o adekvatnosti kapitala), u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

– radi se o osobi nad kojom se redovito periodički provodi neovisna vanjska revizija kako bi se osiguralo i potvrdilo da je osoba u posjedu i/ili ima nadzor nad financijskim instrumentima koji su joj povjereni na skrbništvo, u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

– odvaja imovinu klijenata depozitara od vlastite imovine tako da se u bilo kojem trenutku može jasno i nedvojbeno identificirati i utvrditi koja imovina pripada klijentima toga depozitara

– bez suglasnosti mirovinskog društva i prethodnog obavještavanja depozitara neće raspolagati imovinom koja je povjerena na pohranu

– udovoljava obvezama i zabranama iz članaka 250. i 251. ovoga Zakona.

(4) Treća osoba može dalje delegirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti samo ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka.

(5) Depozitar odgovara mirovinskom društvu i članovima fonda za izbor treće osobe.

(6) Treće osobe kojima je depozitar delegirao obavljanje poslova i dužnosti mogu biti samo strane kreditne institucije ili strani skrbnici koji imaju odobrenje nadležnog tijela za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, a koji su propisani zakonom koji uređuje tržište kapitala.

Članak 258.

(1) Depozitar koji je delegirao poslove i dužnosti na treće osobe Agenciji će dostaviti:

a) sve ugovore koje je sklopio s trećim osobama, bez odgode

b) popis svih trećih osoba s kojima je sklopio ugovor o delegiranju, najkasnije do 31. ožujka svake godine.

(2) Popis iz stavka 1. točke b) ovoga članka depozitar dostavlja i mirovinskom društvu, a depozitar i mirovinsko društvo objavljuju ga bez odgode svaki na svojim mrežnim stranicama.

Članak 259.

Depozitar koji je delegirao poslove i dužnosti na treće osobe dužan je:

1. učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom nadzirati obavljanje delegiranih poslova, a osobito potencijalnih rizika vezanih uz imovinu fonda pohranjenu na skrbništvo te obavještavati mirovinsko društvo o okolnostima koje mogu uzrokovati promjenu tih rizika

2. bez odgode obavijestiti Agenciju i mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može značajno utjecati na imovinu fonda pohranjenu na skrbništvo.

Članak 260.

Kada je depozitar delegirao poslove i dužnosti na treće osobe, u prospektu i statutu fonda, u dijelu koji se odnosi na depozitara moraju se navesti i sljedeći podaci:

1. ugovori sklopljeni između depozitara i trećih osoba koji mogu utjecati na njihovu odgovornost prema članovima (primjerice, izbor mjerodavnog prava)

2. jasna naznaka subjekata koji će u konačnici skrbiti za imovinu fonda i pod čijim je nadzorom ta imovina

3. opis rizika koje delegiranje može imati na imovinu fonda, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara.

Promjena depozitara

Članak 261.

(1) Depozitar koji namjerava prestati obavljati poslove depozitara ili raskinuti, odnosno otkazati ugovor o obavljanju poslova depozitara fonda, dužan je najmanje dva mjeseca prije planiranog prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ili otkaza ugovora, uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri Agenciji i mirovinskom društvu za koje obavlja poslove depozitara fonda.

(2) U slučaju da mirovinsko društvo ne zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara s drugim depozitarom u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, depozitar je dužan, ako je u mogućnosti, nastaviti pružati usluge depozitara u daljnjem roku od mjesec dana, u kojem je mirovinsko društvo dužno zaključiti ugovor s novim depozitarom.

(3) Ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s novim depozitarom u daljnjem roku od mjesec dana iz stavka 2. ovoga članka, oduzet će mu se odobrenje za rad.

Članak 262.

(1) Mirovinsko društvo može, uz odobrenje Agencije i prema uvjetima iz ovoga Zakona, zamijeniti postojećeg depozitara novim depozitarom.

(2) Promjena depozitara mora se obaviti na način da se održi neprekinuto obavljanje poslova depozitara u odnosu na imovinu fonda.

(3) Dotadašnji depozitar mora u pisanom obliku, u roku od tri dana od primitka zahtjeva mirovinskog društva za raskid ili otkaz ugovora o obavljanju poslova depozitara, obavijestiti Agenciju postoje li, prema svim njegovim saznanjima, nerazriješene povrede ovoga Zakona ili drugih propisa.

Članak 263.

U slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, depozitar je dužan, u roku od 30 dana, svu imovinu fonda prenijeti na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu mora predati i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka.

Članak 264.

(1) U slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom, mirovinsko društvo će:

1. odmah dostaviti obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju

2. odmah izabrati novog depozitara i zatražiti odgovarajuće odobrenje Agencije.

(2) Ako mirovinsko društvo ne poduzme mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će naložiti promjenu depozitara, pri čemu se odgovarajuće primjenjuje članak 262. stavak 2. i članak 263. ovoga Zakona.

(3) Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu depozitara ako je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabjela, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine fonda.

(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture depozitara.

Članak 265.

(1) Agencija će ukinuti ili poništiti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje na izbor depozitara u sljedećim slučajevima:

a) ako je odobrenje izdano na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

b) ako depozitar prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano

c) ako Agencija utvrdi da depozitar ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje suglasnosti je primjerenije od promjene depozitara iz članka 246. stavka 2. ovoga Zakona

d) ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje suglasnosti je primjerenije od promjene depozitara iz članka 246. stavka 2. ovoga Zakona

e) ako depozitar sustavno i/ili teško krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, prospekta ili statuta fonda.

(2) Odobrenje na izbor depozitara po sili zakona prestaje važiti:

a) danom otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka predstečajne nagodbe nad depozitarom

b) danom pokretanja postupka redovne ili prisilne likvidacije depozitara.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način postupanja mirovinskog društva i depozitara u slučajevima kada je depozitaru ukinuto ili poništeno rješenje kojim je izdano odobrenje za rad, odnosno kad je ukinuto ili poništeno odobrenje na izbor depozitara.

DIO PETI

ZATVORENI FOND S DEFINIRANIM PRIMANJIMA

Članak 266.

(1) Mirovinsko društvo može osnovati i upravljati zatvorenim fondom s definiranim primanjima samo za potrebe pokrovitelja iz druge države članice, ako je osnivanje takve vrste fonda dopušteno prema propisima te države članice.

(2) Na području Republike Hrvatske ne može se nuditi mirovinski program zatvorenog fonda s definiranim primanjima.

Tehničke pričuve

Članak 267.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, kako bi osiguralo izvršavanje preuzetih obveza u skladu s mirovinskim programom, dužno je osigurati da za zatvoreni fond s definiranim primanjima u svakom trenutku:

1. raspolaže odgovarajućom razinom sredstava (tehničkih pričuva) koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz postojećih ugovora o članstvu

2. ima dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva iz točke 1. ovoga stavka

pri čemu u obzir treba uzeti sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja.

(2) Mirovinsko društvo ne odgovara za manjak sredstava tehničkih pričuva ako je taj manjak posljedica nedostatne uplate doprinosa od strane obveznika doprinosa (poslodavca).

Izračun tehničkih pričuva

Članak 268.

(1) Tehničke pričuve zatvorenog fonda s definiranim primanjima mirovinsko društvo je dužno izračunavati svake godine.

(2) Izračun tehničkih pričuva izrađuje i potvrđuje ovlašteni aktuar prema sljedećim načelima:

1. izračun minimalnih tehničkih pričuva temelji se na dovoljno pouzdanim aktuarskim procjenama uzevši u obzir sve preuzete obveze isplata u skladu s mirovinskim programom. Tehničke pričuve moraju biti dostatne za neprekidno isplaćivanje budućih mirovina i mirovina koje su već u isplati i ujedno odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava. Prilikom izbora ekonomskih i aktuarskih pretpostavki vrednovanja potrebno je postupati s pažnjom dobrog stručnjaka uzimajući u obzir odgovarajuću granicu nepovoljnih odstupanja

2. najviše kamatne stope odabiru se s pažnjom dobrog stručnjaka (načelom razboritosti) uzimajući u obzir:

– prinos pripadajuće imovine zatvorenog fonda s definiranim primanjima i budućih povrata od investiranja i/ili

– tržišne prinose visokokvalitetnih ili državnih obveznica

3. biometričke tablice koje se koriste za izračun tehničkih pričuva temelje se na načelu razboritosti, uzimajući u obzir glavne karakteristike grupe članova i mirovinskih programa, a posebno očekivane promjene značajnih rizika

4. primjena postupka i osnova za izračun tehničkih pričuva mora biti dosljedna za svaku poslovnu godinu, dok se odstupanja mogu opravdati promjenama zakonskih, demografskih ili ekonomskih okolnosti na kojima se temelje pretpostavke.

(3) Agencija će propisati dodatne kriterije za izračune tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima.

Imovina za pokriće tehničkih pričuva

Članak 269.

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva mora se ulagati na način koji je prikladan prirodi i trajanju očekivanih budućih mirovina.

(2) Dozvoljena ulaganja i ograničenja ulaganja imovine iz stavka 1. ovoga članka podliježu ograničenjima koja su propisana zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava u dijelu tehničkih pričuva.

(3) Dodatno, uz ograničenja iz stavka 2. ovoga članka, imovina za pokriće tehničkih pričuva podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 70% imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i obveznice kojima se može trgovati na uređenom tržištu

2. najviše 30% imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu denominiranu u valutama različitima od one u kojoj su izražene obveze.

Plan oporavka

Članak 270.

(1) Mirovinsko društvo dužno je za zatvoreni fond s definiranim primanjima koji ne ispunjava uvjete iz članka 267. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona usvojiti konkretan i ostvariv plan oporavka koji će omogućiti ponovno ispunjenje uvjeta.

(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. osigurati iznos imovine potreban za potpuno pokriće tehničkih pričuva u određenom roku

2. biti prethodno odobren od Agencije i dostupan članovima

3. polaziti od posebne situacije u kojoj se zatvoreni fond s definiranim primanjima nalazi (struktura aktive i pasive, profil rizičnosti, plan likvidnosti, dobna struktura članova koji imaju pravo na mirovinska primanja, novouvedeni mirovinski planovi i promjena mirovinskih planova iz kategorije bez pokrića ili s djelomičnim pokrićem u kategoriju s potpunim pokrićem)

4. mirovinsko društvo će u slučaju prestanka i/ili nemogućnosti nastavka poslovanja zatvorenog fonda s definiranim primanjima u razdoblju neispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Agenciju i uspostaviti proceduru prijenosa imovine i obveza na drugo mirovinsko društvo.

(3) Proceduru iz stavka 2. točke 4. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je dostaviti Agenciji, a osnovni okvir postupka učiniti dostupnim članovima poštujući načelo povjerljivosti.

Kapital

Članak 271.

(1) Kada zatvoreni fond s definiranim primanjima pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, mirovinsko društvo koje upravlja tim fondom dužno je osigurati da za fond osim tehničkih pričuva iz članaka 267. i 268. ovoga Zakona stalno raspolaže i dodatnom imovinom, odnosno dodatnim kapitalom radi dodatne zaštite.

(2) Iznos kapitala iz stavka 1. ovoga članka mora odražavati vrstu rizika i imovinu zatvorenog fonda s definiranim primanjima, ne smije biti opterećen niti jednom predvidivom obvezom, a formira se u svrhu apsorbiranja nepodudarnosti između očekivanih i stvarnih troškova i dobiti.

(3) Agencija će propisati dodatne uvjete u vezi s kapitalom zatvorenog fonda s definiranim primanjima.

Članak 272.

Kada pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima jamči isplatu prava na mirovinu obvezan je na redovito financiranje tog fonda.

DIO ŠESTI

NADZOR NAD POSLOVANJEM DRUŠTAVA, FONDOVA I DEPOZITARA

Opće odredbe

Nadzor

Članak 273.

(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora i provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, radi zaštite interesa članova fonda i javnog interesa te pridonošenja stabilnosti financijskog sustava i promicanju i očuvanju povjerenja u tržište kapitala.

(3) Temeljem odredaba ovoga Zakona nadzor se provodi po službenoj dužnosti.

Predmet nadzora

Članak 274.

(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija nadzire primjerenost procesa procjene kreditne sposobnosti koje je uspostavilo mirovinsko društvo u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona, procjenjuje korištenje upućivanja na kreditne rejtinge, koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009.), u politikama upravljanja rizicima koja se odnose na ulaganja mirovinskog društva i fondova i, prema potrebi, potiče ublažavanje učinka takvih upućivanja radi smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

(4) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(5) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora, za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom i značajem društva i fondova kojima upravlja, kao i opsegom, složenošću te pokazateljima njihova poslovanja.

Subjekti nadzora

Članak 275.

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drukčije propisano.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. mirovinska društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice mirovinskih društava iz drugih država članica koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj

3. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz točke 1. ovoga stavka

4. mirovinska društva iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju djelatnost izravno na području Republike Hrvatske

5. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz druge države članice

6. depozitar fondova iz točke 3. ovoga stavka

7. osobe koje nude mirovinske programe.

Postupak nadzora

Način obavljanja nadzora

Članak 276.

(1) Agencija provodi nadzor:

1. neposrednim nadzorom u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije

2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redoviti ili izvanredni.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 277.

(1) Nadzor obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 278.

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.

(3) Agencija je od osoba iz stavka 2. ovoga članka ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 279.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru na odgovarajući se način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredni nadzor poslovanja

Članak 280.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njom razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 281.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez nazočnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 282.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav, dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Okončanje postupka neposrednog nadzora

Članak 283.

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru ili drugom odgovarajućem nadzornom tijelu društva.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo na prigovor u roku od 15 dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može za prigovor odrediti rok kraći od 15 dana, kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za mirovinsko društvo, fond, depozitara, člana fonda ili treće osobe.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

Dopuna zapisnika

Članak 284.

Ako sve nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom iz članka 283. ovoga Zakona, za koje bi se inače donosila odgovarajuća nadzorna mjera, budu otklonjene prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i po isteku roka za prigovor donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku, odnosno dopuni zapisnika otklonjene i da je postupak nadzora okončan.

Sadržaj očitovanja

Članak 285.

Prigovor na zapisnik iz članka 283. ovoga Zakona mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti. Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi, ako stranka istima raspolaže.

Posredni nadzor

Članak 286.

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i donesenim propisima na temelju istih

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Zapisnik o posrednom nadzoru

Članak 287.

(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.

(3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 283. do 285. ovoga Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Nadzorne mjere

Članak 288.

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrhovitim.

Neprimjeren utjecaj člana mirovinskog društva

Članak 289.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana mirovinskog društva upravljanje mirovinskim društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka, uz odgovarajuće nadzorne mjere, obuhvaćaju i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi sa stjecanjem glasačkih prava vezanih za dionice ili poslovne udjele članova mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste nadzornih mjera

Članak 290.

Agencija mirovinskom društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi mirovinskog društva

2. opomenu

3. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

4. posebne nadzorne mjere

5. ukidanje ili poništavanje zakonitog rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za sve ili za pojedine djelatnosti te za upravljanje svim ili pojedinim fondovima.

Preporuke upravi društva

Članak 291.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja mirovinskog društva, odnosno fondova kojima upravlja, kao i provjere i procjene rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskih društava i propisa donesenih na temelju istih, ili ako Agencija smatra potrebnim da mirovinsko društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju ili poslovanju fondova kojima upravlja, Agencija će izreći preporuke upravi mirovinskog društva.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona te smjernice upravi mirovinskog društva radi otklanjanja istih te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava mirovinskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju i u poslovanju fondova kojima upravlja, Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom.

Opomena

Članak 292.

(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje mirovinskog društva, fondova, na tržište i/ili članove fonda, Agencija može izreći opomenu mirovinskom društvu.

(2) Agencija može opomenu javno objaviti.

(3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da mirovinsko društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka mirovinsko društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka Agencija će izdati rješenje kojim nalaže otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li mirovinsko društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavaka 3. i 4. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 293.

(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, rješenjem će mirovinskom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.

Izvješće mirovinskog društva s mišljenjem ovlaštenog revizora

Članak 294.

Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je mirovinsko društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti mirovinskom društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 295.

(1) Mirovinsko društvo je dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(3) Ako izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvješće mora nadopuniti.

(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja izvješća, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 296.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 295. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom, odnosno subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere

Članak 297.

(1) Agencija je ovlaštena mirovinskom društvu, uključujući članove uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako mirovinsko društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 293. ovoga Zakona

2. ako nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 54. do 66. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

3. ako je kapital mirovinskog društva ispod propisanog minimuma iz članka 19. ovoga Zakona

4. ako mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima nije osiguralo odgovarajuću razinu tehničkih pričuva u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima nije osiguralo dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

6. ako mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje sukladno odredbama članka 12. ovoga Zakona upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz druge države članice, krši odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, koje se odnosi na mirovinske programe u državi članici domaćinu

7. ako mirovinsko društvo iz druge države članice koje sukladno odredbama članka 13. ovoga Zakona upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske krši odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, koje se odnosi na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj

8. ako mirovinsko društvo ne poštuje odredbe o ograničenjima ulaganja fondova kojima upravlja ili o drugim ograničenjima propisanim odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

9. u svim drugim slučajevima kada Agencija to smatra potrebnim.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. naložiti mirovinskom društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 19. ovoga Zakona, odnosno da poveća jamstveni kapital na razinu predviđenu člankom 20. ovoga Zakona

2. naložiti nadzornom odboru, odnosno drugom nadležnom tijelu mirovinskog društva da razriješi člana uprave i/ili da imenuje novog člana uprave

3. naložiti mirovinskom društvu da sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora

4. privremeno zabraniti mirovinskom društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su s mirovinskim društvom u odnosu uske povezanosti

5. naložiti mirovinskom društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 54. do 66. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

6. naložiti mirovinskom društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima

7. naložiti mirovinskom društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem mirovinskog društva ili fonda kojim upravlja

8. naložiti mirovinskom društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i radnika mirovinskog društva

9. naložiti nadzornom odboru mirovinskog društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora

10. naložiti mirovinskom društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja velik rizik za mirovinsko društvo ili fondove kojima upravlja

11. privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

12. naložiti mirovinskom društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva te propisa donesenih na temelju istih.

(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 294. i 295. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(5) Ako je donošenje posebnih nadzornih mjera iz ovoga članka Zakona potrebno radi zaštite članova fonda ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.

Članak 298.

Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti tužbom upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Ukidanje ili poništavanje odobrenja za rad

Članak 299.

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanje rješenja o odobrenju za rad mirovinskom društvu:

1. ako je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako mirovinsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje mirovinskog društva ne vodi s pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

4. ako je mirovinsko društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo ne održava kapital iz članka 19. ovoga Zakona

6. ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 293. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 297. ovoga Zakona

7. ako mirovinsko društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

8. ako mirovinsko društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost ili likvidnost fondova kojima upravlja

9. ako mirovinsko društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige fondova kojima upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li mirovinsko društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima te upravlja li fondovima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istoga doneseni

10. ako mirovinsko društvo sustavno ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 54. do 66. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

11. ako mirovinsko društvo ne započne obavljati djelatnost upravljanja fondom u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad

12. ako se u roku iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijava za upis u sudski registar

13. ako mirovinsko društvo podnese Agenciji zahtjev za prestankom važenja, odnosno ukidanjem ili poništavanjem izdanog odobrenja za rad.

(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad mirovinskom društvu ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s depozitarom koji ispunjava uvjete, odnosno zaključi ugovor s depozitarom koji ne ispunjava uvjete iz članka 245. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) O ukidanju ili poništavanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad mirovinskom društvu te o razlozima ukidanja ili poništavanja rješenja kojim je izdano odobrenje za rad, Agencija mora bez odgode obavijestiti mirovinsko društvo i depozitara, a u slučaju da mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom u roku od 15 dana i EIOPA-u.

(4) Mirovinsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona ne može podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana ukidanja ili poništenja odobrenja za rad.

(5) Ovlaštenje Agencije da rješenjem ukine ili poništi rješenje o odobrenju za rad nije ograničeno rokom.

Nadležnost Agencije za nadzor nad depozitarom

Članak 300.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad depozitarom fonda.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, nadzor je provjera posluje li depozitar u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, kao i internim aktima, standardima i pravilima struke.

(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir mišljenja drugih nadzornih i regulatornih tijela koja su nadležna za nadzor poslovanja depozitara.

(4) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi ovoga Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala o nadzoru nad kreditnom institucijom koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti.

(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije koja je depozitar fonda, u dijelu njezina poslovanja koji se odnosi na poslove depozitara, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

(6) Agencija je ovlaštena od osoba na koje su delegirani poslovi depozitara zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.

Nadzorne mjere koje Agencija može izreći depozitaru

Članak 301.

(1) Agencija depozitaru, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi depozitara

2. opomenu

3. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

4. ukinuti izdano odobrenje na izbor depozitara u skladu s člankom 265. ovoga Zakona

5. naložiti promjenu poddepozitara, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara, ili ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost poddepozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje poslova u skladu s preuzetim obvezama i odredbama ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka koje se mogu izreći depozitaru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 291. do 296. ovoga Zakona.

Nadležnost Agencije za nadzor nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa

Članak 302.

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa iz članaka 149. do 153. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad mirovinskim društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa, mirovinsko društvo koje je s istima sklopilo ugovor iz članka 149. ovoga Zakona dužno je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

(3) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja pregledom poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na ponudu mirovinskih programa ovlaštena ih je privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona te uzimanjem izjava od članova uprave i drugih relevantnih osoba subjekta nadzora te članova nadzornog odbora i prokurista, kada je to primjenjivo.

(4) Agencija može pravnoj osobi koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 293., 295. i 296. ovoga Zakona.

(5) Agencija može naložiti mirovinskom društvu raskidanje ili otkaz ugovora o poslovnoj suradnji s pravnom osobom koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa.

(6) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa fondova kojima upravlja mirovinsko društvo iz članka 275. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, odnosno podružnica društva za upravljanje iz članka 275. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad mirovinskim društvom te u skladu sa stavcima 2. do 5. ovoga članka.

Nadležnost Agencije za nadzor nad drugom osobom

Članak 303.

Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugom osobom koja bez odobrenja predviđenog člankom 4. stavkom 1. ovoga Zakona obavlja djelatnosti mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj, kao i za obavljanje nadzora nad osobom koja bez ugovora o poslovnoj suradnji predviđenog člankom 149. stavkom 1. ovoga Zakona vrši ponudu mirovinskih programa u Republici Hrvatskoj.

Nadzor mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kada upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz druge države članice

Članak 304.

(1) Nadležno tijelo države članice domaćina provodi kontinuirani nadzor usklađenosti poslovanja mirovinskog društva koje upravlja zatvorenim fondom u toj državi članici s odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnose na mirovinske programe države članice domaćina fonda iz članka 12. stavaka 6. i 9. ovoga Zakona. Ako se nadzorom utvrde određene nepravilnosti, nadležno tijelo države članice domaćina će odmah obavijestiti Agenciju. Agencija će u suradnji s nadležnim tijelom države članice domaćina poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da mirovinsko društvo prestane kršiti odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnosi na mirovinske programe.

(2) Ako unatoč mjerama iz stavka 1. ovoga članka poduzetim od strane Agencije u suradnji s nadležnim tijelom države članice domaćina mirovinsko društvo nastavi s kršenjem odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnosi na mirovinske programe države članice domaćina fonda, nadležno tijelo države članice domaćina fonda može, nakon što obavijesti Agenciju, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti, a ako je to nužno, može i zabraniti mirovinskom društvu da na području njegove države dalje upravlja zatvorenim fondom istog pokrovitelja.

Nadzor mirovinskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici kada upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske

Članak 305.

(1) Agencija kontinuirano provodi nadzor usklađenosti poslovanja mirovinskog društva iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske s odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj iz članka 13. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Ako se nadzorom utvrde određene nepravilnosti, Agencija će odmah obavijestiti nadležno tijelo matične države članice koje će u suradnji s Agencijom poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da mirovinsko društvo prestane kršiti odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako unatoč mjerama iz stavka 2. ovoga članka poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice u suradnji s Agencijom mirovinsko društvo iz druge države članice nastavi s kršenjem odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi, a koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj, Agencija će, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti, a ako je to nužno, može i zabraniti društvu da na području Republike Hrvatske dalje upravlja zatvorenim fondovima istog pokrovitelja.

(4) Ako Agencija u slučaju iz stavka 3. ovoga članka mirovinskom društvu iz druge države članice zabrani upravljanje zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske, mora o istome obavijestiti mirovinsko društvo i EIOPA-u te navesti detaljne razloge zabrane.

Članak 306.

Kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela matične države članice društva koje upravlja zatvorenim fondom na području Republike Hrvatske, o oduzimanju, odnosno ukidanju odobrenja za rad tom mirovinskom društvu, u cijelosti ili u odnosu na pojedine djelatnosti, Agencija može poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu interesa članova fonda, uključujući između ostaloga i zabranu obavljanja djelatnosti ili zabranu ponude mirovinskih programa na području Republike Hrvatske.

Strukovno udruživanje mirovinskih društava

Članak 307.

(1) Mirovinska društva mogu se strukovno-interesno udružiti u udruženje mirovinskih društava kroz oblik udruživanja koji samostalno odaberu.

(2) Mirovinsko društvo ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim mirovinskim društvom ili udruženjem mirovinskih društava kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u djelatnosti mirovinskih društava.

(3) Radi provedbe stavka 2. ovoga članka udruženje mirovinskih društava mora Agenciji dostaviti svoj statut, sve sporazume, pravilnike i ostale opće akte.

DIO SEDMI

SURADNJA S DRUGIM NADLEŽNIM TIJELIMA

Članak 308.

(1) Agencija i druga nadzorna tijela Republike Hrvatske, koja su odgovorna za superviziju i nadzor mirovinskih društava, fondova te kreditnih ili drugih financijskih institucija, dužna su na zahtjev pojedinih nadzornih tijela dostaviti im sve podatke o subjektima nadzora potrebne za provođenje postupka supervizije i nadzora.

(2) Nadzorna tijela dužna su se međusobno obavještavati o nepravilnostima ili drugim okolnostima koje su utvrdila, ako su takva utvrđenja važna za rad drugih nadzornih tijela.

Članak 309.

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljeg iskustva na području zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi kako bi spriječila narušavanje konkurentnosti i kreirala potrebne uvjete za nesmetano stjecanje članstva u zatvorenim fondovima u državama članicama.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine, te ako je došlo do izmjena o istome obavijestiti EIOPA-u.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe Direktive 2003/41/EZ, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora mirovinskih društava i zatvorenih fondova.

(6) Agencija je dužna bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje obveza iz Direktive 2003/41/EZ i Uredbe Komisije (EU) br. 1094/2010, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(7) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive 2003/41/EZ te će u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati te poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.

Članak 310.

U vezi s ostvarivanjem prava na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

DIO OSMI

PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog društva

Članak 311.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo ako:

1. posluje u obliku i/ili na način različit od onoga propisanog člankom 9. ovoga Zakona

2. u pogledu djelatnosti koje obavlja postupa protivno odredbama članka 11. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona

3. obavlja djelatnosti protivno odredbi članka 16. ovoga Zakona

4. ne poštuje odredbe iz članka 18. ovoga Zakona u pogledu temeljnog kapitala

5. ne poštuje odredbu članka 19. ovoga Zakona u pogledu kapitala

6. ne poštuje odredbu članka 20. ovoga Zakona u pogledu kapitala

7. u roku od tri dana ne izvijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka i o bitnim činjenicama u skladu s odredbom članka 34. stavka 2. ovoga Zakona

8. u pogledu stjecanja dionica i/ili poslovnih udjela i/ili organizacijske povezanosti postupi protivno odredbama članka 35. ovoga Zakona

9. svoja sredstva ulaže suprotno odredbama članka 37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

10. ulaganje sredstava ne uskladi u roku propisanom člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

11. stekne vlasnički udio protivno odredbi članka 38. stavka 1. ovoga Zakona

12. izvrši statusnu promjenu i/ili izvrši upis statusne promjene protivno odredbama članka 39. stavka 1. ovoga Zakona

13. uprava mirovinskog društva nije sastavljena i/ili ne postupa u skladu s odredbama članka 41. ovoga Zakona

14. član uprave ne dobije suglasnost u skladu s odredbama članka 45. ovoga Zakona

15. postupa protivno odredbama članka 69. ovoga Zakona

16. naplaćuje druge naknade osim onih predviđenih odredbom članka 72. ovoga Zakona

17. ne drži i/ili ne vodi imovinu fonda odvojeno od imovine mirovinskog društva u skladu s odredbom članka 104. ovoga Zakona

18. ne vodi osobni račun u skladu s odredbama članka 105. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

19. utvrđuje vrijednost imovine i/ili obveza fonda protivno odredbama članka 106. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. postupa protivno odredbi članka 108. ovoga Zakona

21. postupa protivno odredbi članka 109. ovoga Zakona

22. ne izračuna neto vrijednost imovine fonda, odnosno cijenu udjela u skladu s odredbama članka 110. stavka 1. ovoga Zakona

23. ne dostavi depozitaru računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja u skladu s odredbom članka 110. stavka 2. ovoga Zakona

24. vrši plaćanja iz imovine fonda protivno odredbama članka 111. ovoga Zakona

25. ne izvrši isplatu u skladu s odredbama članka 117. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona

26. u pogledu pristupa odnosno članstva u zatvorenom fondu postupi protivno odredbama članka 122. stavka 1. ovoga Zakona

27. ne prenese iznos s računa na mirovinsko osiguravajuće društvo u skladu s odredbom članka 125. stavka 1. ovoga Zakona

28. ne vrši isplatu mirovina i/ili ne sklopi ugovor u skladu s odredbama članka 126. ovoga Zakona

29. ne izvrši isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u skladu s odredbom članka 127. ovoga Zakona

30. izvrši isplatu protivnu odredbama članka 128. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

31. priopćava podatke o članovima fonda, broju udjela na osobnim računima članova fonda te uplatama, isplatama i prijenosima računa protivno odredbi članka 131. stavka 1. ovoga Zakona

32. u pogledu zatvaranja osobnih računa i/ili prijenosa računa člana fonda u drugi fond i/ili obustava uplata i/ili isplata iz fonda postupi protivno odredbama članka 134. ovoga Zakona

33. u pogledu državnih poticajnih sredstava ne ispuni svoje obveze prema Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 135. stavka 6. ovoga Zakona

34. u pogledu državnih poticajnih sredstava ne ispuni svoje obveze prema Ministarstvu financija u skladu s odredbom članka 136. stavka 1. ovoga Zakona

35. u pogledu državnih poticajnih sredstava ne ispuni svoje obveze prema Ministarstvu financija u skladu s odredbom članka 137. stavka 1. ovoga Zakona

36. primljeni iznos državnih poticajnih sredstava u roku od osam radnih dana od primitka iznosa ne evidentira u poslovnim knjigama fonda i/ili takav iznos ne upiše na osobne račune članova fonda, u skladu s odredbom članka 137. stavka 3. ovoga Zakona

37. državna poticajna sredstva vodi na osobnom računu člana fonda protivno odredbi članka 139. ovoga Zakona

38. ulaže imovinu fonda protivno odredbama članka 155. ovoga Zakona

39. ulaže imovinu fonda protivno odredbi članka 156. ovoga Zakona

40. ulaže imovinu fonda protivno odredbi članka 157. ovoga Zakona

41. ulaže imovinu fonda protivno odredbi 158. ovoga Zakona

42. u pogledu pozajmljivanja postupi protivno odredbama članka 159. ovoga Zakona

43. financijske izvedenice koristi protivno odredbama članka 160. ovoga Zakona

44. u pogledu dodatnih ograničenja za ulaganja fondova postupi protivno odredbama članka 162. ovoga Zakona

45. u pogledu uložene imovine fonda postupi protivno odredbama članka 163. ovoga Zakona

46. u pogledu prekoračenja ograničenja ulaganja postupi protivno odredbama članka 164. ovoga Zakona

47. ugovori transakcije koje su protivne odredbama članka 165. ovoga Zakona

48. izvrši statusnu promjenu fonda protivno odredbi članka 207. ovoga Zakona

49. izvrši statusnu promjenu protivno odredbi članka 208. ovoga Zakona

50. zamjena udjela kod pripajanja ili spajanja fondova nije provedena u skladu s odredbama članka 209. ovoga Zakona

51. podjela fondova nije provedena u skladu s odredbama članka 210. ovoga Zakona

52. zamjena udjela prilikom podjele nije provedena u skladu s odredbom članka 211. ovoga Zakona

53. o preoblikovanju fonda ne obavijesti članove fonda u skladu s odredbama članka 214. ovoga Zakona

54. u pogledu preoblikovanja fonda postupa protivno odredbi članka 215. ovoga Zakona

55. kao društvo za upravljanje fondom prenositeljem provodi postupak pripajanja bez prethodno pribavljenog odobrenja Agencije za postupak pripajanja fonda, u skladu s odredbom članka 217. stavka 1. ovoga Zakona

56. kao društvo za upravljanje fondom preuzimateljem u pogledu obavijesti članovima fonda o svim radnjama i okolnostima pripajanja ne obavijesti članove fonda u skladu s odredbom članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, ili naplati naknadu za izlaz protivno članku 221. stavku 4. ovoga Zakona

57. kao društvo za upravljanje fondom prenositeljem u pogledu obavijesti članovima fonda o svim radnjama i okolnostima pripajanja ne obavijesti članove fonda u skladu s odredbom članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, ili naplati naknadu za izlaz protivno članku 221. stavku 4. ovoga Zakona

58. kao društvo za upravljanje fondom preuzimateljem u pogledu izvješća o pripajanju ne postupi u skladu s odredbama članka 223. stavka 3. ovoga Zakona

59. su troškovi revizije plaćeni iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja protivno odredbi članka 223. stavka 6. ovoga Zakona

60. kao društvo za upravljanje fondom preuzimateljem ne postupi u skladu s odredbama članka 225. ovoga Zakona

61. kao društvo za upravljanje fondom prenositeljem ne postupi u skladu s odredbama članka 225. ovoga Zakona

62. kao društvo za upravljanje fondom preuzimateljem ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 226. ovoga Zakona

63. kao društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u podjeli u pogledu obavijesti članovima o podjeli ne postupi u skladu s odredbama članka 235. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

64. kao društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u podjeli u pogledu revizorskog izvješća o podjeli ne postupi u skladu s odredbom članka 237. stavka 3. ovoga Zakona

65. kao društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u podjeli provede podjelu protivno odredbama članka 239. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

66. u slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom ne postupi u skladu s odredbama članka 264. stavka 1. ovoga Zakona

67. na području Republike Hrvatske nudi mirovinski program zatvorenog fonda s definiranim primanjima protivno odredbama članka 266. stavka 2. ovoga Zakona

68. kao društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 267. ovoga Zakona

69. kao društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbom članka 268. ovoga Zakona

70. kao društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima u pogledu imovine za pokriće tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbom članka 269. ovoga Zakona

71. kao društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima u pogledu plana oporavka ne postupa u skladu s odredbama članka 270. ovoga Zakona

72. kao društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima u pogledu dodatnog kapitala ne postupa u skladu s odredbama članka 271. ovoga Zakona

73. na zahtjev Agencije ne dostavi i/ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 278. stavka 1. ovoga Zakona

74. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 280. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

75. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 281. ovoga Zakona

76. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 282. ovoga Zakona

77. ne otkloni nezakonitosti utvrđene rješenjem Agencije u skladu s odredbama članka 293. ovoga Zakona

78. ne otkloni nezakonitosti utvrđene rješenjem Agencije u skladu s odredbama članka 297. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Lakši prekršaji mirovinskog društva

Članak 312.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo ako:

1. ne pribavi odobrenje za rad Agencije u skladu s odredbama članka 21. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i/ili o bitnim činjenicama u skladu s odredbama članka 34. stavka 2. ovoga Zakona

3. o održanim sastancima ili sjednicama ne vodi zapisnik u skladu s odredbom članka 40. stavka 2. ovoga Zakona

4. član uprave ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 42. stavcima 1. i 6. ovoga Zakona

5. član uprave ne ispunjava uvjete iz članka 43. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

6. postupa protivno odredbama članka 53. ovoga Zakona

7. ne ustroji organizacijske jedinice u skladu s odredbama članka 54. stavka 2. ovoga Zakona

8. u pogledu praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne postupi u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona

9. ne ustroji internu reviziju u skladu s odredbama članka 57. ovoga Zakona

10. u pogledu sustava upravljanja rizicima ne postupi u skladu s odredbama članka 58. ovoga Zakona

11. u pogledu ustroja i organizacije investicijskog procesa ne postupi u skladu s odredbama članka 59. ovoga Zakona

12. u pogledu korporativnog upravljanja ne postupi u skladu s odredbama članka 60. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

13. u pogledu politike nagrađivanja ne postupa u skladu s odredbama članka 62. ovoga Zakona

14. u pogledu procedure postupanja, evidencije i poslovne dokumentacije ne postupa u skladu s odredbama članka 63. ovoga Zakona

15. u pogledu izrade i dostave financijskih izvještaja ne postupa u skladu s odredbama članka 73. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona

16. u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja i/ili njihove dostave Agenciji ne postupi u skladu s odredbama članka 74. ovoga Zakona

17. u pogledu delegiranja poslova na treće osobe postupi protivno odredbi članka 76. ovoga Zakona

18. ne propiše i/ili ne implementira interne politike i procedure u skladu s odredbom članka 78. stavka 2. ovoga Zakona

19. ne obavijesti Agenciju o stjecanju ili otpuštanju kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 84. stavka 6. ovoga Zakona

20. ne dostavi Agenciji popis svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela odnosno imatelja kvalificiranih udjela u skladu s odredbom članka 84. stavka 7. ovoga Zakona

21. kod prijenosa poslova upravljanja fondom ne postupi u skladu s odredbama članka 87. ovoga Zakona

22. u pogledu prijenosa poslova upravljanja fondovima postupi protivno odredbama članka 96. ovoga Zakona

23. ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 110. stavka 10. ovoga Zakona

24. ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbom 110. stavka 11. ovoga Zakona

25. naplati izlaznu naknadu protivno odredbi članka 128. stavka 3. ovoga Zakona

26. u pogledu državnih poticajnih sredstava ne ispuni svoje obveze prema Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 138. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

27. ne obavijesti Ministarstvo financija o odabiru fonda za korištenje državnih poticajnih sredstava u skladu s odredbama članka 140. stavka 4. ovoga Zakona

28. ne obavijesti Agenciju o ugovoru s prodajnim zastupnicima u skladu s odredbom članka 150. ovoga Zakona

29. imovinu fonda u pogledu valutne usklađenosti ulaže protivno odredbi članka 161. ovoga Zakona

30. u pogledu nebitnih promjena prospekta ne postupa u skladu s odredbom članka 178. ovoga Zakona

31. u pogledu izjave o načelima ulaganja ne postupi u skladu s odredbama članka 166. ovoga Zakona

32. u pogledu dokumenata i obavijesti za svaki fond kojim upravlja ne postupi u skladu s odredbama članka 167. ovoga Zakona

33. prospekt fonda ne sadrži informacije u skladu s odredbom članka 169. ovoga Zakona

34. u pogledu objave prospekta ne postupa u skladu s odredbom članka 171. stavka 2. ovoga Zakona

35. u pogledu objave prospekta ne postupa u skladu s odredbom članka 172. ovoga Zakona

36. u pogledu objave prospekta ne postupa u skladu s odredbom članka 173. ovoga Zakona

37. u pogledu objave prospekta ne postupa u skladu s odredbom članka 174. ovoga Zakona

38. u pogledu bitnih promjena prospekta ne postupa u skladu s odredbama članka 176. ovoga Zakona

39. u pogledu bitnih promjena prospekta ne postupa u skladu s odredbama članka 177. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona

40. ne objavi statut fonda u skladu s odredbama članka 185. ovoga Zakona

41. u pogledu ključnih podataka ne postupa u skladu s odredbama članka 187. ovoga Zakona

42. u pogledu ključnih podataka ne postupa u skladu s odredbama članka 188. ovoga Zakona

43. u pogledu ključnih podataka ne postupa u skladu s odredbama članka 189. ovoga Zakona

44. u pogledu ključnih podataka ne postupa u skladu s odredbama članka 190. ovoga Zakona

45. revizorsko društvo revidira godišnje izvještaje istog fonda protivno odredbama članka 193. stavka 4. ovoga Zakona

46. ne poštuje rokove izrade polugodišnjih i/ili revidiranih godišnjih izvještaja fonda u skladu s odredbama članka 194. ovoga Zakona

47. u pogledu dostupnosti polugodišnjih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja fonda ne postupa u skladu s odredbom članka 195. ovoga Zakona

48. ne dostavlja ključne podatke za članove fonda u skladu s odredbama članka 196. ovoga Zakona

49. u pogledu prospekta fonda i statuta fonda ne postupa u skladu s odredbom članka 197. ovoga Zakona

50. ne izrađuje mjesečne izvještaje o poslovanju fonda u skladu s odredbama članka 199. ovoga Zakona

51. u pogledu objave pravnih i poslovnih događaja ne postupa u skladu s odredbama članka 200. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

52. u pogledu dostave dodatnih informacija ne postupa u skladu s odredbama članka 201. ovoga Zakona

53. u pogledu dostave dodatnih informacija ne postupa u skladu s odredbama članka 202. ovoga Zakona

54. u pogledu dostave informacija članovima zatvorenog fonda u Republici Hrvatskoj ne postupa u skladu s odredbama članka 204. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

55. u pogledu jezika na kojem su izrađeni ključni podaci zatvorenog fonda te preostala dokumentacija i informacije o zatvorenom fondu iz druge države članice ne postupa u skladu s odredbama članka 205. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

56. kao društvo za upravljanje fondom preuzimateljem u pogledu pristupa podacima o pripajanju ne postupi u skladu s odredbom članka 224. stavka 2. ovoga Zakona

57. kao društvo za upravljanjem fondom preuzimateljem ne objavi informacije o provedbi pripajanja u skladu s odredbom članka 227. ovoga Zakona

58. u pogledu pristupa podacima o podjeli ne postupi u skladu s odredbom članka 238. stavka 2. ovoga Zakona

59. kao društvo koje upravlja ili je upravljalo podijeljenim fondom ne obavijesti Agenciju i depozitara sljedeći radni dan nakon provedbe statusne promjene u skladu s odredbom članka 240. ovoga Zakona

60. kao društvo koje upravlja ili je upravljalo podijeljenim fondom ne objavi informaciju o provedbi statusne promjene na svojim mrežnim stranicama u skladu s odredbom članka 241. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko društvo

Članak 313.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako kao namjeravani stjecatelj ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

2. ako ne obavijesti Agenciju o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona.

Teži prekršaji depozitara

Članak 314.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. pohranu imovine fonda ne obavlja u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona

2. poslove pohrane, administriranja te ostalih poslova koje obavlja za mirovinsko društvo ne izvršava u skladu s odredbama članka 250. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona

3. u slučaju gubitka imovine koja je pohranjena na skrbništvo ne postupa u skladu s odredbom članka 252. stavka 1. ovoga Zakona

4. ne vrati sredstva u imovinu fonda u skladu s odredbom članka 255. stavka 2. ovoga Zakona

5. vrši isplate s računa fonda protivno odredbama članka 256. ovoga Zakona

6. na zahtjev Agencije ne dostavi i/ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 278. stavka 1. ovoga Zakona

7. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 280. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

8. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 281. ovoga Zakona

9. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 282. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Lakši prekršaji depozitara

Članak 315.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. ne izvršava svoje obveze u skladu s odredbama članka 93. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

2. u pogledu izbora drugog mirovinskog društva i prijenosa poslova upravljanja ne postupi u skladu s odredbama članka 94. stavaka 1., 2., 3., 6. i 7 ovoga Zakona

3. u pogledu izračuna neto vrijednosti imovine fonda postupa protivno odredbama članka 110. stavka 3. ovoga Zakona

4. u pogledu izračuna neto vrijednosti imovine fonda postupa protivno odredbi članka 110. stavka 4. ovoga Zakona

5. u pogledu izračuna neto vrijednosti imovine fonda postupa protivno odredbi članka 110. stavka 5. ovoga Zakona

6. u pogledu izračuna neto vrijednosti imovine fonda postupa protivno odredbi članka 110. stavka 6. ovoga Zakona

7. prilikom pripajanja fondova ne izradi mišljenje o pripajanju u skladu s odredbom članka 220. ovoga Zakona

8. prilikom podjele fondova ne izradi mišljenje o podjeli u skladu s odredbom članka 234. ovoga Zakona

9. ne postupa u skladu s odredbama članka 245. stavaka 5. do 10. ovoga Zakona

10. u pogledu svojih dužnosti i obveza ne postupa u skladu s odredbom članka 247. stavka 1. ovoga Zakona

11. ne dostavlja Agenciji evidencije o kršenjima i/ili obavijesti o pitanjima važnim za nadzor u skladu s odredbama članka 248. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona

12. u izvršavanju svojih obveza ne postupa u skladu s odredbama članka 251. stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona

13. u pogledu izbora revizorskog društva ne postupi u skladu s odredbom članka 253. stavka 3. ovoga Zakona

14. ne dostavi revizorsko izvješće u skladu s odredbom članka 253. stavka 5. ovoga Zakona

15. delegira poslove depozitara na treće osobe protivno odredbama članka 257. stavaka 2., 3. i 6. ovoga Zakona

16. delegira poslove depozitara na treće osobe protivno odredbama članka 258. ovoga Zakona

17. u pogledu delegiranja poslova na treće osobe postupa protivno odredbama članka 259. ovoga Zakona

18. u pogledu delegiranja poslova na treće osobe postupa protivno odredbama članka 260. ovoga Zakona

19. prije planiranog prestanka obavljanja djelatnosti ne postupi u skladu s odredbama članka 261. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbama članka 262. stavka 3. ovoga Zakona

21. u slučaju raskida ugovora o obavljanju poslova depozitara ne postupa u skladu s odredbom članka 263. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 316.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo mirovinskog društva ako:

1. ne revidira postupke naknade štete u skladu s odredbom članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

2. ne izradi izvješće o pripajanju u skladu s odredbama članka 223. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

3. ne izradi izvješće o podjeli u skladu s odredbama članka 237. ovoga Zakona

4. tijekom revizije godišnjih izvještaja ne postupi u skladu s odredbom članka 110. stavka 7. ovoga Zakona

5. ne revidira izvršavanje obveza depozitara u skladu s odredbom članka 253. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 317.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u tvrtki koristi izraze protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona

2. u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost mirovinskog društva protivno odredbama članka 15. ovoga Zakona

3. član mirovinskog društva koji ne ispunjava uvjete iz članka 31. ovoga Zakona

4. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti protivno odredbi članka 77. stavka 2. ovoga Zakona

5. kao namjeravani stjecatelj ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

6. ne obavijesti Agenciju o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona

7. vodeći registar članova fonda postupa protivno odredbi članka 131. ovoga Zakona

8. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne postupi u skladu s odredbama članka 150. ovoga Zakona

9. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne postupi u skladu s odredbama članka 151. ovoga Zakona

10. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne postupi u skladu s odredbama članka 152. ovoga Zakona

11. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti depozitara protivno odredbi članka 257. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

DIO DEVETI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađenje mirovinskih društava i fondova

Članak 318.

(1) Mirovinska društva koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju autorizaciju i odobrenje za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima izdano od strane Agencije na temelju Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 140/05., 177/04., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.) nastavljaju poslovati kao mirovinska društva prema ovom Zakonu na temelju postojećeg odobrenja.

(2) Smatra se da mirovinska društva iz stavka 1. ovoga članka imaju odobrenje za upravljanje fondovima kojima su ta društva upravljala prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Mirovinska društva koja su informativni prospekt fondova kojima upravljaju izradila na temelju odredbi članka 107., odnosno 114.c Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 140/05., 177/04., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.) dužna su uskladiti informativne prospekte fondova kojima upravljaju s odredbama članaka 169. do 174. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Mirovinska društva dužna su izraditi ključne podatke za članove fonda za sve fondove kojima upravljaju u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Mirovinska društva dužna su uskladiti ulaganja fondova kojima upravljaju s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Mirovinska društva dužna su izraditi statut fonda za sve fondove kojima upravljaju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Agencija će o zahtjevu za izdavanje suglasnosti na statut fonda odlučiti u roku od šest mjeseci od dana primitka urednog zahtjeva.

(7) Mirovinska društva dužna su se uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 319.

Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona položile ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima imaju ista prava kao i osobe koje će ispit položiti sukladno ovom Zakonu.

Članak 320.

Odredbe članka 74. stavka 3. i članka 193. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuju se i na godišnje financijske izvještaje koji su revidirani prije dana početka primjene ovoga Zakona.

Članovi uprave mirovinskog društva

Članak 321.

(1) Osoba koja je od Agencije dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva na temelju odredaba Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.) smatra se da ima suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva izdanu prema odredbama članka 45. ovoga Zakona, ali najduže na mandat od pet godina od dana imenovanja. U slučaju da je od dana imenovanja člana uprave prošlo više od pet godina, mirovinsko društvo dužno je osigurati da kandidat za člana uprave Agenciji podnese zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavati uvjete iz članka 43. ovoga Zakona.

Izvještaj o usklađenju

Članak 322.

(1) Mirovinska društva iz članka 318. stavka 1. ovoga Zakona dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od 30 dana nakon isteka roka iz članka 318. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Izvještaju o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:

1. podatke o članovima uprave mirovinskog društva

2. podatke o identitetu dioničara ili članova mirovinskog društva i podatak o visini udjela u apsolutnom i relativnom iznosu

3. za dioničare ili članove društva koji su imatelji kvalificiranih udjela, dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 84. stavka 4. ovoga Zakona

4. popis povezanih osoba s mirovinskim društvom i detaljan opis načina povezanosti

5. detaljan prikaz organizacijske strukture mirovinskog društva, uključujući izjavu o načinu ispunjavanja uvjeta iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija može ukinuti rješenje kojim je mirovinskom društvu izdano odobrenje za rad iz članka 319. stavka 1. ovoga Zakona. U tom slučaju mirovinsko društvo dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima odobrenje za rad i brisati iste djelatnosti iz sudskog registra. Mirovinsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona ne može podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana ukidanja rješenja kojim mu je izdano odobrenje za rad.

Usklađenje depozitara

Članak 323.

Depozitari su dužni uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Postupci Agencije

Članak 324.

Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).

Donošenje provedbenih propisa

Članak 325.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise za provedbu ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će provedbene propise iz članka 67., članka 73. stavaka 4. i 5., članka 75. stavka 3., članka 155. stavka 2., članka 173. stavka 3., članka 191. stavka 3., članka 192. stavka 2., članka 193. stavka 2., članka 247. stavka 2., članka 268. stavka 3. i članka 271. stavka 3. ovoga Zakona, donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do donošenja propisa na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na poslovanje dobrovoljnih mirovinskih društava i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Prestanak važenja propisa

Članak 326.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).

Stupanje na snagu

Članak 327.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/275

Zagreb, 31. siječnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.