Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima

NN 22/2014, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima

HRVATSKI SABOR

399

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Proglašavam Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 7. veljače 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/47

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 12. veljače 2014.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

– osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te mirovine na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

– mirovinski programi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te mirovinski programi na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

– mirovine te njihova isplata.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva Vijeća 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23. 9. 2003.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge (SL L 145, 31. 5. 2013.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinačena) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.).

Pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Mirovinsko osiguravajuće društvo je dioničko društvo koje nudi mirovinske programe i isplaćuje mirovine korisnicima mirovina i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

2. Obvezno mirovinsko osiguranje je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

3. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

4. Mirovinski program je cjelokupnost pravila, propisa ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine za stjecanje prava na mirovinu u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, korisnika mirovine na temelju jednokratne uplate u mirovinsko osiguravajuće društvo, a koja moraju sadržavati postupak za određivanje mirovine, učestalost i trajnost isplata te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o izboru mirovinskog programa.

5. Korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu od mirovinskog osiguravajućeg društva na temelju ugovora o mirovini.

6. Mirovinsko društvo je pravna osoba koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja mirovinskim fondom; mirovinsko društvo može biti obvezno mirovinsko društvo ili dobrovoljno mirovinsko društvo.

7. Obvezno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

8. Dobrovoljno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

9. Mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova odnosno fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova; mirovinski fond može biti obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond.

10. Obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

11. Dobrovoljni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova; dobrovoljni mirovinski fond može biti otvoreni dobrovoljni ili zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

12. Pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce te udruge pripadnika samostalnih djelatnosti, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda i uplatama u zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u ime članova fonda.

13. Član mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu, odnosno osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i koja temeljem članstva u fondu ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu.

14. Član obveznog mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu.

15. Član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora.

16. Član zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i čija strukovna djelatnost je ovlašćuje ili će je ovlastiti na pravo na mirovinu u skladu s odredbama mirovinskog programa.

17. Pravo na mirovinu je svaka isplata na koju član fonda ili drugi korisnik ima pravo na temelju propisa koji uređuju obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno ovoga Zakona.

18. Ostvareno pravo na mirovinu je svako pravo na isplatu koje je ostvareno nakon ispunjenja uvjeta na temelju propisa koji uređuju obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno ovoga Zakona.

19. Mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom.

20. Ugovor o mirovini je ugovor između korisnika mirovine i mirovinskog osiguravajućeg društva o isplati mirovine.

21. Doznaka je uplata iznosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda na račun mirovinskoga osiguravajućeg društva.

22. Imenovani korisnik je osoba koja ima pravo na primanje zajamčenih isplata prema ugovoru o mirovini u slučaju smrti korisnika mirovine u zajamčenom razdoblju.

23. Zajamčena isplata je isplata mirovine u zajamčenom razdoblju koju Društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini.

24. Zajamčeno razdoblje je razdoblje koje započinje s datumom umirovljenja i traje tijekom razdoblja ugovorenog između Društva i korisnika mirovine, a koje je utvrđeno u ugovoru o mirovini, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet godina.

25. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom osiguravajućem društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava, na odgovarajući način, se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala.

26. Povezana osoba je u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu:

– osoba koja ima više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu, ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz prethodne alineje ima, izravno ili neizravno, više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10% dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10 % dionica ili poslovnih udjela, te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

– svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor

– u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena.

27. Relevantna osoba je u odnosu na mirovinsko osiguravajuće društvo:

– osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom osiguravajućem društvu ili osoba koja je član mirovinskog osiguravajućeg društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog osiguravajućeg društva

– osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za ponudu mirovinskih programa

– zaposlenik mirovinskog osiguravajućeg društva, zaposlenik pravne osobe na koju je mirovinsko osiguravajuće društvo delegiralo svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

– svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog osiguravajućeg društva, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja.

28. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

– bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

– uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe.

29. Uska povezanost je povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina:

– odnosom sudjelovanja

– odnosom kontrole.

30. Sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

– ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

– ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

31. Kontrola je odnos između matičnog društva i društva kćeri ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

– društvo kći društva kćeri također se smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

– situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.

32. Prenosivi vrijednosni papiri su vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala; mogu biti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke.

33. Prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama.

34. Prenosivi dužnički vrijednosni papiri su obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima.

35. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku.

36. UCITS fond (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

37. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.

38. Država članica je država članica Europske unije odnosno država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

39. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke 51. ovoga članka.

40. Matična država članica je država članica u kojoj mirovinsko osiguravajuće društvo ima registrirano sjedište i središnju upravu ili, ako nema registrirano sjedište, u kojoj ima središnju upravu.

41. Država članica domaćin je država članica čije je socijalno i radno zakonodavstvo mjerodavno za područje programa dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

42. Mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice je institucija bez obzira na njezin pravni oblik koja ima odobrenje za rad od nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima mirovinskog osiguravajućeg društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

43. Središnji registar osiguranika je ustanova čije su nadležnost i djelokrug propisani posebnim zakonom.

44. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije su nadležnost i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

45. Subjekt nadzora je pravna i fizička osoba koju nadzire Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

46. Nadležno tijelo države članice je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor pravne osobe koja obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona.

47. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (European Insurance and Occupational Pensions Authority – u daljnjem tekstu: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).

Primjena drugih propisa

Članak 4.

(1) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinsko osiguravajuće društvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) U pitanjima koja se odnose na mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(3) U pitanjima koja se odnose na ugovor o mirovini, a nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezne odnose.

GLAVA II.

MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

Oblik Društva

Članak 5.

(1) Mirovinsko osiguravajuće društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: Društvo).

(2) Društvo ne smije izdavati povlaštene dionice.

(3) Društvo se mora odnositi jednako prema svim dioničarima i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne obveze.

Tvrtka Društva

Članak 6.

(1) Tvrtka Društva mora sadržavati riječi: »mirovinsko osiguravajuće društvo«.

(2) Samo Društvo osnovano u postupku propisanim ovim Zakonom ima pravo koristiti u svojoj tvrtki riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društvo mora promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi iz stavka 1. ovoga članka.

Temeljni kapital Društva

Članak 7.

(1) Temeljni kapital Društva ne smije biti manji od najmanjeg iznosa jamstvenog kapitala.

(2) Temeljni kapital mora biti u cijelosti uplaćen isključivo u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala.

(3) Sredstva temeljnog kapitala ne smiju potjecati iz zajmova ili kredita, niti smiju biti opterećena na drugi način.

Ograničenja za imatelje udjela

Članak 8.

(1) Ista pravna ili fizička osoba može imati kvalificirani udjel samo u jednom Društvu.

(2) Povezane osobe mogu biti imatelji kvalificiranog udjela samo u jednom Društvu.

(3) U slučaju spajanja ili pripajanja dviju ili više pravnih osoba, gdje je prije spajanja ili pripajanja svaka pravna osoba dioničar zasebnog Društva i gdje osobe koje su bile dioničari zasebnih Društava postaju povezane osobe, Agencija može odlučiti da ne primjenjuje ograničenja navedena u stavcima 1. ili 2. ovoga članka tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, a u svrhu omogućavanja pravnoj osobi nastaloj kao rezultat spajanja ili pripajanja, ili osobama koje su postale povezane osobe, da svoje aktivnosti prilagode odredbama ovoga Zakona.

Predmet poslovanja

Članak 9.

(1) Predmet poslovanja Društva može biti:

1. isplata mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana obveznog mirovinskog fonda

2. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

3. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

4. isplata mirovina na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo

5. obavljanje i drugih poslova vezano za poslove mirovinskog osiguranja uz prethodno odobrenje ili suglasnost Agencije.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj može obavljati samo:

1. Društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlašteno izravno obavljati poslove iz stavka 1. točke 3. ovoga članka i članka 10. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj na temelju odobrenja nadležnog tijela države članice

3. druga pravna osoba koja je na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka.

(3) Na poslove iz stavka 1. točke 4. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(4) Ako Agencija, prema podacima kojima raspolaže, utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka bez odobrenja Agencije za obavljanje navedenih poslova, Agencija će toj osobi naložiti da prestane s obavljanjem navedenih poslova.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Agencija može prethodno pregledati poslovne knjige i drugu dokumentaciju osobe iz stavka 4. ovoga članka i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li osoba poslove iz stavka 1. ovoga članka.

Prošireni predmet poslovanja

Članak 10.

(1) Osim poslova iz članka 9. ovoga Zakona Društvo može obavljati i poslove koji su u izravnoj ili neizravnoj vezi s poslovima iz članka 9. ovoga Zakona, a to su poslovi:

1. pružanja usluge pokroviteljima u okviru provedbe dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona (informativni izračun mirovina, izrada nacrta mirovinskih programa, izrada nacrta izvješća, izrada financijskih planova i projekcija uz uporabu aktuarske računice i dr.)

2. drugi poslovi koji se obavljaju na temelju ugovora s mirovinskim društvima i drugim osobama u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Društvo koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka može ih upisati u statut i sudski registar bez odobrenja Agencije.

Prekogranična djelatnost Društva

Članak 11.

(1) Društvo može putem podružnice ili izravno obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u drugoj državi članici pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti države članice domaćina.

(2) Društvo mora o namjeri obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju i podnijeti zahtjev za prosljeđivanje obavijesti nadležnom tijelu države članice.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati:

1. državu članicu domaćina

2. puni naziv pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa.

(4) Agencija će u roku od 90 dana od dana zaprimanja uredne obavijesti iz stavka 2. ovoga članka istu proslijediti nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome obavijestiti Društvo.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju da na temelju podataka iz uredne obavijesti iz stavka 3. ovoga članka i/ili podataka i informacija kojima raspolaže Agencija postoji osnovana sumnja da upravljačka struktura ili financijska situacija u Društvu te dobar poslovni ugled, i profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave Društva nisu odgovarajući s obzirom na namjeravano obavljanje poslova u državi članici domaćinu, Agencija može rješenjem odbiti zahtjev za prosljeđivanje obavijesti u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, te o istome obavijestiti Društvo i EIOPA-u, uz obrazloženje takvog odbijanja.

(6) Prije nego što Društvo počne obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo države članice domaćina će u roku od 60 dana od dana zaprimanja obavijesti Agencije iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti Agenciju o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnose na dobrovoljno mirovinsko osiguranje i mirovinske programe i drugim propisima koji se primjenjuju na ograničenja ulaganja i obveze informiranja korisnika mirovina.

(7) Agencija će obavijestiti Društvo o danu zaprimanja obavijesti od strane nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 6. ovoga članka, te će nakon zaprimanja podatke iz stavka 6. ovoga članka proslijediti Društvu.

(8) Nakon što primi podatke iz stavka 6. ovoga članka ili ako do isteka roka iz stavka 6. ovoga članka iste ne zaprimi od strane Agencije, Društvo može početi s obavljanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka u drugoj državi članici u skladu s odredbama zakonodavstva države članice domaćina koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti i drugim propisima koji se primjenjuju na ograničenja ulaganja i obveze informiranja korisnika mirovina.

(9) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će Agenciju o svim bitnim izmjenama odredbi i propisa iz stavka 6. ovoga članka, koje mogu utjecati na poslovanje Društva.

(10) Mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice može obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj, pri čemu mu ne treba odobrenje Agencije, ali se mora pridržavati odredbi zakonodavstva Republike Hrvatske koje uređuju područje rada i socijalne sigurnosti.

(11) Nadležno tijelo matične države članice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice će, osim ako postoji sumnja da upravljačka struktura ili financijska situacija u mirovinskom osiguravajućem društvu te dobar poslovni ugled, profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, odnosno osoba koje vode mirovinsko osiguravajuće društvo nije odgovarajuće s obzirom na namjeravano obavljanje poslova u Republici Hrvatskoj, obavijestiti Agenciju o namjeri obavljanja poslova iz stavka 10. ovoga članka tog mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice.

(12) Agencija će unutar 60 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 11. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnose na dobrovoljno mirovinsko osiguranje i mirovinske programe i drugim propisima koji se primjenjuju na ograničenja ulaganja i obveze informiranja korisnika mirovina.

(13) Mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice koje obavlja poslove iz stavka 10. ovoga članka obvezno je korisnicima mirovine dostavljati sve podatke kako je propisano ovim Zakonom.

(14) Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice o bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 12. ovoga članka, koje mogu utjecati na poslovanje mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice u Republici Hrvatskoj.

Zabrana davanja povlastica

Članak 12.

(1) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate, odnosno povlastice nekoj osobi u svrhu utjecanja na tu osobu da sklopi ugovor o mirovini.

(2) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate poslodavcu ili povezanoj osobi tog poslodavca u vidu poticanja ili nagrađivanja tog poslodavca s ciljem da ovaj utječe na svog radnika na sklapanje ugovora o mirovini s Društvom.

(3) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate sindikatu ili drugoj pravnoj osobi ili povezanoj osobi tog sindikata ili pravne osobe u svrhu poticanja ili nagrađivanja tog subjekta da utječe ili zahtijeva od svojih članova da sklope ugovor o mirovini s Društvom.

(4) Povlastice, odnosno dodatne isplate su isplate poput dodatnih naknada, plaćanja naknade radi raskida s drugim Društvom ili davanje drugih materijalnih ili nematerijalnih dobara, osim isplata koje proizlaze iz statusa korisnika mirovine.

Registar Društava

Članak 13.

(1) Društva kojima je Agencija izdala rješenje o odobrenju za rad upisuju se u registar Društava koji vodi Agencija.

(2) U registar Društava upisuju se Društva te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.

(3) Podatke iz registra Društava Agencija će objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

(4) U registru Društava, uz podatke određene ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, mora biti naznačeno u kojim državama članicama Društvo obavlja poslove.

(5) Podatke iz stavka 4. Agencija mora dostavljati EIOPA-i.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.

(7) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društva Agencija će Društvo brisati iz registra Društava.

Objava popisa društava iz država članica Europske unije

Članak 14.

Agencija će na svojim mrežnim stranicama objaviti i popis svih mirovinskih osiguravajućih društava iz drugih država članica koja pružaju svoje usluge ili obavljaju poslove na području Republike Hrvatske te njihovih podružnica.

GLAVA III.

ODOBRENJE ZA RAD

Opće odredbe

Članak 15.

(1) Prije upisa Društva u sudski registar članovi Društva moraju ishoditi rješenje o odobrenju za rad od Agencije.

(2) Prijavu za upis u sudski registar Društvo mora podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o odobrenju za rad.

(3) Nakon upisa u sudski registar Društvo može obavljati poslove sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Rješenje o odobrenju za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Društvu se ne može izdati rješenje o odobrenju za rad koje sadrži odobrenje za obavljanje isključivo pomoćnih poslova iz članka 10. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o odobrenju za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, pri čemu zahtjev za izdavanje rješenja podnosi uprava tog društva.

(7) Društvo iz stavka 6. ovoga članka mora ishoditi rješenje o odobrenju za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva

Članak 16.

(1) Uz zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut Društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava članova)

2. popis članova koji su dioničari Društva s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala Društva

3. popis kandidata za obavljanje funkcije članova uprave i nadzornog odbora Društva s njihovim izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, odredbama ovoga Zakona i odredbama akta o osnivanju društva, za obavljanje tih funkcija

4. isprave koje iskazuju financijski položaj svih članova koji su stjecatelji kvalificiranog udjela Društva za posljednje dvije godine prije dana podnošenja zahtjeva, uključujući isprave koje potvrđuju da nema zaostalih poreznih obveza i neplaćenih doprinosa

5. organizacijsku strukturu i poslovni plan Društva za sljedećih pet poslovnih godina

6. opis sustava upravljanja rizicima

7. potvrdu ovlaštenog aktuara o tome je li Društvo sposobno osigurati adekvatnost kapitala s obzirom na vrstu i opseg poslova koje će obavljati.

(2) Poslovni plan iz stavka 1. točke 5. ovoga članka mora sadržavati:

1. temeljne poslovne politike

2. opis mirovinskih programa koje Društvo nudi u okviru svog poslovanja

3. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

4. izračun iznosa kapitala iz članka 75. i jamstvenog kapitala iz članka 81. ovoga Zakona i stavki koje ga čine

5. izračun granica solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

6. predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacijskih troškova i troškova poslovanja te izvore financiranja ovih troškova

7. ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i financijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala

8. elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima, osobito o očekivanim prihodima, očekivanim isplatama i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih pričuva

9. računske osnovice te načela i formule za obračun mirovine, kao što su tablice vjerojatnosti i kamatne stope s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(3) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled članova Društva

2. financijsku stabilnost članova Društva

3. mogućnost kontinuiranog ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, od strane Društva, a posebno postojanje strukture koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogućnost razgraničenja nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postojanje osnovane sumnje o počinjenju ili pokušaju počinjenja kaznenog djela pranja novca ili financiranja terorizma, prema propisima koji to uređuju, od strane Društva.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva.

Poslovi za koje se izdaje odobrenje za rad

Članak 17.

(1) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju odobrenja Društvu za obavljanje poslova iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Ovisno o podnesenom zahtjevu Agencija može izdati rješenje o odobrenju za rad Društvu za obavljanje svih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ili pojedinačnih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Agencija će u rješenju o odobrenju za rad navesti poslove na koje se odobrenje odnosi.

Proširenje predmeta poslovanja

Članak 18.

(1) Ako Društvo ima rješenje o odobrenju za rad Agencije za obavljanje pojedinih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, a namjerava proširiti predmet poslovanja i na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je prethodno ishoditi odobrenje za rad Agencije, za obavljanje tih poslova.

(2) Na ishođenje rješenja o odobrenju za rad za proširenje predmeta poslovanja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 15. do 23. ovoga Zakona.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 19.

(1) Agencija će rješenjem odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. uvjet vezan za uplatu temeljnog kapitala Društva

2. uvjet financijske stabilnosti, primjerenosti i prikladnosti za obavljanje poslova od strane članova Društva, članova uprave i nadzornog odbora, kao i svih povezanih osoba o kojima Agencija ima saznanja

3. uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, za sve članove uprave

4. da je utvrđen ili barem učinjen vjerojatnim uvjet da članovi Društva ispunjavaju ili da će prije početka obavljanja poslova ispunjavati organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. da su osigurani uvjeti za poslovanje Društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno u skladu s drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje Društva te propisima donesenim na temelju tih zakona

6. da je osnivački akt Društva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za izdavanje rješenja Agencija će odlučiti rješenjem u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 20.

Agencija pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društvu može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:

1. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu

2. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 21.

Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice na kojima se temelji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Prigodom toga ona može:

– surađivati s drugim tijelima državne uprave

– prikupljati isprave i informacije iz drugih izvora.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Članak 22.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društvu ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti propisani u članku 19. ovoga Zakona

2. na temelju prikupljenih informacija i priložene dokumentacije procijeni da se poslovanje Društva neće voditi pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 23.

(1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za rad Društva:

1. ako je nad Društvom otvoren stečajni postupak

2. ako Društvo prestane postojati.

(2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.

Uvjeti za člana Društva

Članak 24.

(1) Član Društva može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u Društvu nije imala više od 10 % udjela u temeljnom kapitalu Društva, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, pokrenut postupak predstečajne nagodbe, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja ne obnaša dužnost u državnoj službi, odnosno koja ne obnaša dužnost u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koja nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa nije oduzeto odgovarajuće odobrenje ili odobrenje za obavljanje određenih poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Agencije ili Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa,

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 143/12.) i to:

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.

(2) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

Statusne promjene Društva

Članak 25.

(1) Ako je Društvo uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu Društva, mora za to pripajanje, spajanje ili podjelu dobiti rješenje o odobrenju Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za statusne promjene iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društva.

(3) Ako uslijed statusne promjene Društva nastane novo Društvo, to Društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti rješenje o odobrenju za rad.

(4) Društvo može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se, na odgovarajući način, primjenjuju stavci 1. do 3. ovoga članka.

Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 26.

(1) Svaka pravna ili fizička osoba, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj) koje namjeravaju izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u Društvu što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da Društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju u pisanom obliku i dobiti rješenje Agencije za to stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatak o visini udjela koji se namjerava steći

2. dokumentaciju iz članka 28. ovoga Zakona.

Obavijest o otpuštanju kvalificiranog udjela

Članak 27.

(1) Svaka pravna ili fizička osoba koja namjerava izravno ili neizravno otpustiti kvalificirani udjel u Društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem najmanje 30 dana prije otpuštanja, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udjel u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod praga od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 %, ili ako Društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.

(3) Ako Društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u Društvu koji prelazi ili padne ispod praga od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 %, dužno je o tome obavijestiti Agenciju bez odgađanja.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 28.

(1) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju iz članka 26. ovoga Zakona mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka i kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela.

Značajan utjecaj ili kontrola nad poslovanjem Društva

Članak 29.

Ako se radi o stjecanju kvalificiranog udjela koje omogućava prevladavajući utjecaj ili kontrolu nad poslovanjem Društva, namjeravani stjecatelj je, na zahtjev Agencije, dužan uz dokumentaciju iz članka 28. ovoga Zakona zahtjevu priložiti i:

1. poslovni plan i strategiju Društva u kojem stječe kvalificirani udjel s projekcijom bilance i računa dobiti i gubitka za prve tri poslovne godine

2. planirane promjene u upravljačkoj, organizacijskoj i kadrovskoj strukturi

3. planirane promjene u vezi s postojećim mirovinskim programima Društva, odnosno planirano uvođenje novih mirovinskih programa

4. plan aktivnosti na području informacijske tehnologije, ako su promjene planirane.

Rok za provođenje stjecanja kvalificiranog udjela

Članak 30.

(1) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(2) Osoba koja je dobila rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, dužna je provesti stjecanje u odnosu na koje je odobrenje izdano, u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za to stjecanje.

(3) Ako osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne stekne kvalificirani udjel za koji je dobila odobrenje Agencije, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 31.

Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, Agencija procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja

2. ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima osoba koje će nakon stjecanja voditi poslovanje Društva

3. financijskom stanju namjeravanog stjecatelja

4. mogućnostima Društva da se kontinuirano pridržava odredbi ovoga Zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje Društva

5. postojanju opravdanih razloga za sumnju u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se predmetnim stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili opravdanih razloga za sumnju da predmetno stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 32.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela ako:

1. ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela ne zadovoljava kriterije iz članka 31. ovoga Zakona

2. iz pravnog, odnosno financijskog položaja namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela ili s njime povezane osobe ili zbog postupaka koje su namjeravani stjecatelji kvalificiranog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje Društva

3. bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući stjecatelj kvalificiranog udjela moglo biti onemogućeno ili znatno otežano obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva

4. je stjecatelj kvalificiranog udjela dostavio netočne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje rješenja o izdavanju odobrenja.

Dodatna dokumentacija za odlučivanje o zahtjevu

Članak 33.

(1) Osim dokumentacije iz članaka 28. i 29. ovoga Zakona Agencija može zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.

(2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ispitati primjerenost izvora sredstava kojima stjecatelj namjerava steći kvalificirani udjel u Društvu.

(3) Agencija može, radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje ili poništavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 34.

(1) Osoba koja stekne ili posjeduje dionice protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa, odnosno sudjelovanja u upravljanju Društvom na temelju dionica stečenih bez odobrenja Agencije.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica.

(3) Agencija će ukinuti ili poništiti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, u slučaju:

1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio odobrenje davanjem neistinitih, netočnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način,

2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovoga Zakona na temelju kojih je odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela izdano.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka osoba kojoj je ukinuto ili poništeno rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa temeljem stečenih dionica za koje joj je ukinuto ili poništeno rješenje o odobrenju stjecanja. U tom slučaju Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto ili poništeno rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

(5) Troškove prodaje dionica iz stavka 4. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.

Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi

Članak 35.

(1) Društvo je, prije stjecanja udjela u drugoj pravnoj osobi na temelju kojeg izravno stječe ili povećava udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo Društva, dužno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju i dobiti rješenje Agencije za to stjecanje.

(2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i učinaka namjeravanog stjecanja na poslovanje Društva koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela mora biti prilagođena i primjerena pravnoj osobi u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i namjeravanom stjecanju.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka i kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel.

(4) Ako Društvo namjerava prodati ili na drugi način otpustiti udjel u drugoj pravnoj osobi tako da bi se na taj način smanjio njegov udjel ispod praga navedenog u stavku 1. ovoga članka, o svojoj namjeri dužno je, pisanim putem, obavijestiti Agenciju.

(5) Na postupak donošenja rješenja o odobrenju Društvu za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 31. do 34. ovoga Zakona.

GLAVA IV.

TIJELA DRUŠTVA

Članak 36.

(1) Tijela Društva su uprava, nadzorni odbor i glavna skupština.

(2) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na upravu odnosno na nadzorni odbor Društva primjenjuju se na odgovarajući način i na upravni odbor i izvršne direktore Društva.

(3) O održanim sastancima ili sjednicama tijela Društva vode se zapisnici.

Uprava Društva

Članak 37.

(1) Uprava Društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zajedno zastupaju Društvo.

(2) Ako osnivačkim aktom Društva nije drugačije određeno, a Društvo ima više članova uprave, članovi uprave zajedno vode poslove i zastupaju Društvo.

(3) Članovi uprave Društva dužni su voditi poslove društva s područja Republike Hrvatske.

(4) Uprava društva može ovlastiti prokurista za zastupanje Društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Društva koje proizlaze iz poslovanja Društva.

(5) Prokurist može zastupati Društvo samo zajedno s najmanje dva člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 38.

(1) Član uprave Društva može biti osoba:

1. koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva

2. koja ima dobar poslovni ugled

3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak odnosno nije pokrenut i ne vodi se postupak predstečajne nagodbe, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje postupka predstečajne nagodbe

4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u Društvu, odnosno trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili postupak predstečajne nagodbe, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja predstečajne nagodbe, prisilne likvidacije ili oduzimanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je proteklo najmanje godinu dana od dana izvršnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva

7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa,

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 143/12.) i to:

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u Društvu, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s poslovima Društva.

(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točaka 7. i 8. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Članovi uprave Društva moraju voditi poslovanje Društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s Društvom.

(5) Najmanje jedan član uprave Društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Član uprave Društva može biti samo ona osoba koja ima položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.

(7) Agencija će organizirati provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja Društva, te može organizirati obrazovni program za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja Društva, a njegov sadržaj, trajanje i uvjete za pristup ispitu propisati pravilnikom.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, za obavljanje funkcije člana uprave Društva, odnosno za izdavanje odobrenja te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Sukob interesa

Članak 39.

(1) Član uprave Društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.

(2) Član uprave ili prokurist Društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:

1. drugog Društva

2. investicijskog društva

3. društva za upravljanje investicijskim fondovima

4. kreditne institucije

5. mirovinskog društva

6. društva za osiguranje

7. društva za reosiguranje

8. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije.

(3) Članovi uprave, prokuristi i zaposlenici Društva ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge kojima konkuriraju poslovanju Društva ili obavljanjem kojih bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva.

Odgovornost članova uprave

Članak 40.

Članovi uprave Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 41.

(1) Članom uprave Društva može biti imenovana osoba koja je dobila rješenje Agencije o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva Agenciji podnosi kandidat za člana uprave za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Uz zahtjev obvezno se prilaže pisana suglasnost nadzornog odbora Društva.

(3) Rješenje o odobrenju ili odbijanju odobrenja Agencija dostavlja i Društvu o čijem se kandidatu radi. Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo.

(4) Iznimno, ako člana uprave Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 38. ovoga Zakona, osim uvjeta iz stavka 6. istoga članka.

(5) Društvo je dužno osigurati da zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva i program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(6) Društvo je dužno osigurati da novi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i program vođenja poslova Društva budu podneseni Agenciji u roku od 45 dana od dana izvršnosti rješenja kojim se ukida rješenje o odobrenju za rad ili rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, u situaciji kada Društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 10. ovoga članka.

(8) U postupku odlučivanja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva predstavi program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje.

(9) Osoba kojoj je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave Društva dužna je prije nego što bude imenovana na istu funkciju za novi mandat odnosno na istu funkciju u drugom Društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(10) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj programa vođenja poslova Društva te kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavljaju program.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 42.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 38. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 41. stavka 10. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i opravdanim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se podnositelj zahtjeva bavi ili se bavio predstavljali prijetnju upravljanju Društvom, u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz glave V. ovoga Zakona

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja

4. program iz članka 41. stavka 8. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje ocijeni nezadovoljavajućim.

Ukidanje ili poništavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 43.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva u slučaju:

1. ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka

2. ako osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. ako osobi prestane radni odnos s Društvom, s danom prestanka radnog odnosa

4. ako član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

5. ako je odobrenje izdano uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

6. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

7. ako su Društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje Društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi korisnika mirovina, likvidnost ili održavanje kapitala Društva ili se radi o jednakom kršenju propisa koje se ponavlja dva puta u tri godine

8. ako zbog nepostupanja ili nemara člana uprave Društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

9. ako član uprave nije osigurao odgovarajuće organizacijske uvjete iz glave V. ovoga Zakona

10. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

11. ako član uprave redovito ili s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost Društva s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera, s ciljem ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva.

(2) Iznimno, u slučajevima iz stavka 1. točaka 8. do 11. ovoga članka, Agencija može umjesto ukidanja rješenja donijeti rješenje o privremenoj zabrani obavljanja funkcije člana uprave Društva do otklanjanja nezakonitosti ili nepravilnosti, a najduže na rok od šest mjeseci. U slučaju da u navedenom roku Društvo ne otkloni nezakonitost ili nepravilnost, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti odobrenje za obavljanje funkcije tog člana uprave Društva.

Postupanje nadzornog odbora

Članak 44.

Ako Agencija donese rješenje kojim ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave, nadzorni odbor Društva obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.

(1) Za člana nadzornog odbora Društva može biti izabrana ili imenovana osoba koja ima dobar poslovni ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadzor vođenja poslova Društva.

(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad vođenjem poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i Društvo.

(3) Agencija može naložiti Društvu sazivanje glavne skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora Društva ako:

1. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju tih zakona

2. Društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

3. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora Društva.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva.

Dužnosti članova nadzornog odbora

Članak 46.

(1) Osim ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor Društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:

1. za određivanje poslovne politike Društva

2. na poslovni plan Društva

3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola Društva i sustava upravljanja rizicima

4. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.

(2) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata Društva.

Aktivnosti nadzornog odbora

Članak 47.

(1) Nadzorni odbor Društva:

1. nadzire primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzire postupanje Društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupaka nadzora

3. podnosi izvješće glavnoj skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučuje o davanju suglasnosti na financijske izvještaje Društva te o njima pisanim putem izvještava glavnu skupštinu Društva

5. obrazlaže glavnoj skupštini Društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Načela poslovanja

Članak 48.

(1) Društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima korisnika mirovina, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, utvrditi ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese korisnika mirovina i osiguralo da se prema njima postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona na način koji promovira najbolje interese korisnika mirovina i integritet tržišta kapitala.

(2) Društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i zaposlenicima Društva interesi korisnika mirovina moraju uvijek biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa korisnika mirovina te integriteta tržišta kapitala.

GLAVA V.

ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI DRUŠTVA, PROMIDŽBA I ODNOSI S KORISNICIMA

DIO I.

ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI DRUŠTVA

Opći organizacijski uvjeti

Članak 49.

(1) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe Društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama Društva

4. interno izvješćivanje i dostavu informacija na svim relevantnim razinama Društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidenciju svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja zaposlenika, primjerenog opisu poslova koje zaposlenik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja.

(2) Društvo je dužno u okviru mehanizma unutarnje kontrole, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost svog poslovanja ustrojiti sljedeće funkcije:

1. funkciju upravljanja rizicima

2. funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

3. funkciju interne revizije i

4. aktuarsku funkciju.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 50.

(1) Upravljanje rizicima je sveobuhvatan proces odnosno skup postupaka, metoda i tehnika za identificiranje, mjerenje, praćenje, upravljanje rizicima te kontinuirano izvještavanje o rizicima kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.

(2) Društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika

3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.

(3) Društvo je dužno propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem Društva, poslovnim procesima i sustavima, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti i utvrđivanja prihvatljivog stupnja rizika.

(4) Društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti sklonost prema riziku i profil rizičnosti Društva.

(5) Društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu.

(6) Društvo je dužno na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika donijeti učinkovite postupke i mjere upravljanja rizicima te tehnike mjerenja rizika.

(7) Društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(8) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(9) Uprava Društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi zaposlenici Društva.

(10) Društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima.

Interna revizija

Članak 51.

(1) Društvo je dužno ustrojiti internu reviziju koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja Društva, uvodeći sustavan, discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja.

(2) Za obavljanje interne revizije Društvo može zaposliti osobu sa zvanjem revizora ili internog revizora koje je stečeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečeno u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje internih revizora.

(3) Društvo može obavljanje interne revizije povjeriti revizorskom društvu, odnosno jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s Društvom, pod uvjetom da najmanje jedna od tih osoba ispunjava uvjet iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Osoba koja obavlja poslove interne revizije ne smije obavljati druge poslove u Društvu.

(5) Poslove interne revizije ne smiju obavljati članovi uprave Društva.

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 52.

(1) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika, te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.

(2) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te internim aktima Društva.

Aktuarska funkcija

Članak 53.

(1) Društvo je dužno uspostaviti stalnu i djelotvornu aktuarsku funkciju koja je neovisna o ostalim aktivnostima Društva.

(2) Poslovi vezani uz aktuarsku funkciju uključuju najmanje:

1. koordinaciju izračuna tehničkih pričuva

2. osiguravanje primjerenosti metodologija i odnosnih modela kao i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva

3. procjenjivanje dostatnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva

4. uspoređivanje najbolje procjene s iskustvom

5. obavještavanje uprave i nadzornog odbora Društva i Agencije o pouzdanosti i primjerenosti izračuna tehničkih pričuva

6. nadzor izračuna tehničkih pričuva u slučajevima kada nema dovoljno podataka za primjenu pouzdane aktuarske metode.

Imenovanje i razrješenje ovlaštenog aktuara

Članak 54.

(1) Društvo je dužno imenovati ovlaštenog aktuara i omogućiti mu obavljanje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Imenovani ovlašteni aktuar ne može biti osoba koja u Društvu obnaša funkciju člana uprave Društva, člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila.

(3) Društvo je dužno o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana od imenovanja odnosno razrješenja obavijestiti Agenciju.

(4) Ako Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, Društvo je dužno imenovati drugog ovlaštenog aktuara.

(5) Ako Društvo u roku od dva mjeseca ne imenuje ovlaštenog aktuara ili ako za obavljanje poslova imenovanoga ovlaštenog aktuara odredi osobu koja nije ovlašteni aktuar, Agencija će donijeti rješenje kojim će Društvu naložiti otklanjanje utvrđene nezakonitosti i imenovanje ovlaštenog aktuara u određenom roku. Ako Društvo ne postupi po rješenju Agencije, ovlaštenog aktuara Društva rješenjem će imenovati Agencija.

Uvjeti za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 55.

(1) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima rješenje Agencije o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(2) Agencija izdaje rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara sukladno programu izobrazbe međunarodnih odnosno europskih aktuarskih udruga

3. da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 143/12.) i to:

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava.

4. da joj do izdavanja ovlaštenja nije bilo ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(3) Nadzor nad ovlaštenim aktuarima obavlja Agencija. Na provedbu nadzora nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju nadzor nad poslovanjem koji provodi Agencija.

(4) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

Odgovornosti imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 56.

(1) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je za provođenje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ovlašteni aktuar odgovoran je i za oblikovanje mirovina te mirovinskih programa sukladno aktuarskoj struci i važećim propisima tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obveza Društva.

(3) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi Društva istodobno s mišljenjem i izvješćem imenovanog ovlaštenog aktuara iz članka 99. ovoga Zakona uz godišnje izvješće predočiti izvješće o kontroli ispravnosti obračuna pričuva i oblikovanju mirovina te mirovinskih programa u poslovnoj godini za koju je izrađeno godišnje izvješće. Izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara mora obuhvaćati prije svega razloge za dano pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje uz godišnje izvješće.

(4) Ako imenovani ovlašteni aktuar u obavljanju poslova za koje je ovlašten temeljem ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona utvrdi nepravilnosti, mora o tome neodgodivo izvijestiti upravu Društva.

(5) Uprava Društva dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja sukladno izvješću imenovanoga ovlaštenog aktuara.

(6) Ako uprava Društva ne poduzme mjere sukladno izvješću iz stavka 3. ovoga članka, imenovani ovlašteni aktuar dužan je o tome neodgodivo obavijestiti nadzorni odbor Društva i Agenciju.

(7) Ako imenovani ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u Društvu, dužan je o tome obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja te funkcije.

Ukidanje ili poništavanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 57.

(1) Agencija će ukinuti ili poništiti rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u slučaju:

1. ako je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka

2. ako ovlašteni aktuar teže krši pravila aktuarske struke

3. ako ovlašteni aktuar više ne ispunjava uvjete iz članka 55. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O ukidanju ili poništavanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti Društvo u kojem osoba kojoj je ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara obavlja poslove imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Ovlaštenom aktuaru koji teže krši pravila aktuarske struke Agencija će privremeno zabraniti obavljanje poslova ovlaštenog aktuara na vrijeme od godinu dana do tri godine.

Prijenos portfelja

Članak 58.

(1) Društvo može ugovorom prenijeti na drugo Društvo u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Društvo preuzimatelj) ugovore o mirovini, (u daljnjem tekstu: portfelj ugovora) istodobno s prijenosom imovine za pokriće tehničkih pričuva u vrijednosti pričuva koje se oblikuju za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa.

(2) Portfelj ugovora može se prenijeti na Društvo preuzimatelja kada Društvo preuzimatelj dobije rješenje o odobrenju Agencije za preuzimanje portfelja ugovora.

(3) Za prijenos ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine.

(4) Društvo preuzimatelj dužno je o prijenosu portfelja ugovora obavijestiti korisnike mirovina putem sredstava javnog priopćavanja.

(5) Društvo je dužno portfelj ugovora prenijeti na Društvo preuzimatelja u roku od tri mjeseca od dana izvršnosti rješenja o odobrenju za prijenos portfelja ugovora od Agencije.

(6) Rješenje o odobrenju za prijenos portfelja ugovora prestaje važiti istekom roka iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Društvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijenosa portfelja ugovora Agenciji podnijeti dokaze o prijenosu portfelja ugovora na Društvo preuzimatelja.

(8) Ako Društvo ne postupi sukladno stavku 7. ovoga članka, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja ugovora, Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos portfelja ugovora.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora

Članak 59.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora mora sadržavati:

1. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za portfelj ugovora

2. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

3. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora

4. ugovor o prijenosu portfelja ugovora.

Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora

Članak 60.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora u slučaju:

1. ako je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina

2. ako Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

Sukob interesa

Članak 61.

(1) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom poslovanja u pitanje došli interesi korisnika mirovina.

(3) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina.

(4) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(5) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa.

(6) Relevantne osobe Društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 62.

(1) Društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Izdvajanje poslova

Članak 63.

(1) Ugovor o izdvajanju poslova je ugovor između Društva i pružatelja usluge kojim Društvo na neodređeno vrijeme odnosno na dulje razdoblje povjerava, u cijelosti ili u znatnom opsegu, pružatelju usluge obavljanje određenih poslova koje bi inače obavljalo samo Društvo.

(2) Ugovor o izdvajanju poslova mora sadržavati odredbu sukladno kojoj Društvo u potpunosti odgovara za poslove koje je povjerilo pružatelju usluge.

(3) Ugovorom o izdvajanju poslova mora se odrediti obveza pružatelju usluge da Društvu dostavlja podatke iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona koje Društvo može upotrijebiti samo u tu svrhu.

Izdavanje i ukidanje rješenja o odobrenju za izdvajanje poslova

Članak 64.

(1) Agencija će donijeti rješenje o odobrenju za izdvajanje poslova Društvu ako ocijeni da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da izdvajanjem poslova nisu ugroženi interesi korisnika mirovina

2. da izdvajanjem poslova neće biti onemogućeno odnosno bitno otežano kvalitetno provođenje sustava unutarnjih kontrola ili obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva u skladu s ovim Zakonom.

(2) Agencija može izdavanje, odnosno važenje odobrenja vezati uz određene uvjete ako je to nužno radi zaštite interesa korisnika mirovina.

(3) Ako Agencija o zahtjevu za izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova ne odluči u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva, smatra se da je odobrenje izdano.

(4) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenju za izdvajanje poslova ako:

1. Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka

2. Društvo ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka

3. Društvo u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne izdvoji posao na pružatelja usluge

4. dođe do prestanka ugovora iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona.

Nadzor nad izdvojenim poslovima

Članak 65.

(1) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru na odgovarajući način se primjenjuju i na nadzor nad pružateljem usluge.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije predočiti sve podatke o pravnom i financijskom stanju, te o poslovanju pružatelja usluge.

Politike nagrađivanja

Članak 66.

(1) Društvo je dužno, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasne politike i procedure nagrađivanja zaposlenika, članova uprave i nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva.

(2) Politike i procedure nagrađivanja Društva moraju dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti Društva.

(3) Politika nagrađivanja Društva mora biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima i veličinom Društva, kao i interesima Društva i korisnika mirovine, te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

(4) Uprava Društva dužna je usvojiti i najmanje jednom godišnje preispitivati opća načela politika nagrađivanja te je odgovorna za njihovu primjenu.

(5) Primjena politika i procedura nagrađivanja mora najmanje jednom godišnje, u funkciji nadzora nad poslovanjem Društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikama i procedurama nagrađivanja usvojenima od uprave Društva.

(6) Ako je nagrađivanje povezano s uspješnošću, ukupni iznos nagrade mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima Društva, pri čemu se prilikom ocjenjivanja uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(7) Društvo smije isplaćivati nagrade zaposlenicima, članovima uprave i nadzornog odbora samo ako su one održive, uzimajući u obzir financijsko stanje Društva u cjelini te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost Društva, odnosno njegovih zaposlenika. Ukupni primici od nagrada ne smiju ograničavati sposobnost Društva da ojača kapitalnu osnovu Društva.

(8) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata Društva, Društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom razmatranja isplate nagrade članovima uprave, nadzornog odbora i zaposlenicima.

(9) U godišnjim financijskim izvještajima Društva potrebno je objaviti:

– ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane Društva isplaćeni zaposlenicima Društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

– ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokurist ili pak zaposlenici Društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva.

(10) Odredbe ovoga članka koje se odnose na članove uprave na odgovarajući način se primjenjuju na prokuriste.

Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija Društva

Članak 67.

(1) Društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na poslovanje Društva.

(2) Društvo je dužno voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i o transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema korisnicima mirovine i potencijalnim korisnicima mirovine.

(3) Društvo je dužno organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo.

(4) Svu poslovnu dokumentaciju Društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.

Poslovna tajna

Članak 68.

(1) Poslovnom tajnom u smislu ovoga Zakona smatra se bilo koji podatak čije bi otkrivanje štetilo interesima Društva ili interesima korisnika mirovine.

(2) Članovi uprave ili nadzornog odbora Društva, dioničari Društva, zaposlenici Društva, pravne ili fizičke osobe koje rade za Društvo na temelju ugovora i njihovi zaposlenici ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa Društva ili interesa korisnika mirovine ili omogućiti da ih koriste treće osobe.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri korisnik mirovine.

DIO II.

PROMIDŽBA I ODNOS S KORISNICIMA

Promidžbene aktivnosti Društva

Članak 69.

(1) Promidžbene aktivnosti i informacije o Društvu i mirovinskim programima koje nude na tržištu moraju sadržavati jasne, istinite i potpune informacije koje se temelje na vjerodostojnim podacima.

(2) U promidžbene informacije spadaju sve informacije priopćene korisnicima odnosno potencijalnim korisnicima mirovina putem oglasa u tisku, radiju, televiziji, putem osobnih posjeta, telefonskih poziva i elektronskih medija, te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera promidžbe.

(3) Društvo ne smije provoditi promidžbene aktivnosti i davati informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike odnosno potencijalne korisnike mirovina.

(4) Društvo je odgovorno za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu svoje promidžbe.

Mrežna stranica Društva

Članak 70.

Društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:

1. opće podatke o Društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, članovi)

2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima Društva (osobna imena, kratke životopise)

3. polugodišnje i revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

4. izjavu o načelima ulaganja

5. popis izdvojenih poslova s naznakom trećih osoba kojima su ti poslovi izdvojeni

6. sve obavijesti vezane za Društvo te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

7. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između Društva i korisnika mirovine.

Informacije koje se dostavljaju korisnicima mirovine

Članak 71.

Društvo je dužno korisnicima mirovine dostaviti:

1. sve važne informacije u vezi s promjenama pravila mirovinskog programa u roku od 30 dana od provedenih promjena

2. odgovarajuće informacije o ostvarenim primanjima i odgovarajućim mogućnostima isplate prilikom ostvarivanja prava na isplatu mirovine.

Rješavanje pritužbi korisnika mirovine

Članak 72.

Društvo je dužno:

1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe korisnika mirovine rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava korisnika mirovine na podnošenje pritužbi

2. omogućiti korisnicima mirovine, podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se nudi mirovinski program dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

3. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi korisnika mirovine dostupne korisnicima i Agenciji

4. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama korisnika mirovine i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana rješavanja pritužbe.

Rješavanje sporova između Društva i korisnika mirovine

Članak 73.

(1) Društvo je dužno uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između Društva i korisnika mirovine.

(2) U odredbama ugovora o mirovini Društvo je dužno propisati postupak izvansudskog rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka.

Donošenje pravilnika

Članak 74.

(1) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve s obzirom na:

1. opće organizacijske uvjete

2. sustav upravljanja rizicima

3. internu reviziju

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. aktuarsku funkciju

6. sukob interesa

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. izdvajanje poslova

9. politike nagrađivanja

10. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije Društva

11. primjereno upravljanje informacijskim sustavom.

(2) Agencija će pravilnikom propisati pravila promidžbenih aktivnosti Društva te dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati mrežna stranica Društva.

GLAVA VI.

ADEKVATNOST KAPITALA

Izračun kapitala

Članak 75.

(1) Pri izračunu kapitala Društva uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona.

(2) Agencija će pravilnikom propisati obilježja kategorija kapitala iz stavka 1. ovoga članka i obilježja stavki koji ga čine.

Osnovni kapital

Članak 76.

(1) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital Društava, uplaćen na temelju redovitih dionica

2. rezerve kapitala koje se ne odnose na obveze iz ugovora o mirovinama

3. prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju

4. rezerve iz dobiti iskazane u bilanci koje se mogu koristiti za pokriće gubitaka, ako već nisu raspoređene za raspodjelu korisnicima mirovina.

(2) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. otkupljene vlastite dionice

2. nematerijalna imovina

3. preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja i gubitak iz tekućeg obračunskog razdoblja.

Dopunski kapital

Članak 77.

(1) Pri izračunu dopunskog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. podređeni financijski instrumenti pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi prema kojima su u slučaju stečaja ili likvidacije Društva ovi podređeni financijski instrumenti rangirani iza potraživanja svih ostalih vjerovnika te se ne isplaćuju sve dok se ne podmire sve ostale nepodmirene obveze u tom trenutku

2. druge stavke.

(2) Ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne smije prelaziti 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća ne smiju prelaziti 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži.

(3) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka su:

1. vrijednosti tehničke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak odnosno dio stvarnog troška pribave osiguranja umanjena za vrijednost tehničke pričuve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribave osiguranja. Stvarni troškovi pribave osiguranja u izračunu tehničke pričuve ne smiju prelaziti 3,5 % od osigurane svote

2. rezerve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera.

(4) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu se uključiti kao stavke dopunskog kapitala samo na temelju prethodne suglasnosti Agencije.

Stavke odbitka pri izračunu kapitala

Članak 78.

Pri izračunu kapitala Društva zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:

1. udjele u drugim Društvima, društvima za osiguranje, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona, te ako adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa

2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba, uzimaju u obzir pri izračunu njihova kapitala i u kojima je udjel Društva u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona

3. nelikvidnu imovinu.

Granica solventnosti

Članak 79.

(1) Granica solventnosti Društva posebno se računa za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Granica solventnosti Društva jednaka je zbroju prvog i drugog rezultata.

1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

– bruto iznos tehničke pričuve obračunate na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.

2. Drugi rezultat izračunava se samo za mirovine kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

– iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital za mirovine, množi se sa 0,003.

3. Iznimno od odredbe točke 2. ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za mirovine, koji pokrivaju slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0,001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0,0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između iznosa koji se isplaćuje u slučaju smrti i obračunate tehničke pričuve.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način izračuna granice solventnosti te način i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala.

Kapital

Članak 80.

Kapital Društva mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona.

Jamstveni kapital

Članak 81.

(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona.

(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona.

(3) Na temelju propisa Europske unije iz članka 2. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog nadležnog ministarstva donijeti odluku kojom će utvrditi najmanji iznos jamstvenog kapitala Društva i objaviti je u »Narodnim novinama«.

(4) Vlada Republike Hrvatske odlukom, koju objavljuje u »Narodnim novinama«, mijenja iznos iz stavka 3. ovoga članka na temelju obavijesti Europske komisije dostavljene Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije o kontroli i prilagođenim iznosima jamstvenog kapitala prema indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat ili ako najmanji iznos jamstvenog kapitala zbog promjene tečaja ne odgovara važećem iznosu izraženom u eurima određenom u mjerodavnim propisima Europske unije. Prijedlog navedene odluke Vladi Republike Hrvatske dostavlja nadležno ministarstvo.

Mjere uprave u svrhu osiguravanja granice solventnosti

Članak 82.

(1) Ako kapital Društva zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, uprava Društva dužna je neodgodivo poduzeti mjere radi dostizanja potrebne visine kapitala za koje je nadležna, odnosno dužna je izraditi prijedlog mjera za koje su nadležna druga tijela Društva.

(2) O mjerama odnosno prijedlozima mjera iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna izvijestiti Agenciju u roku od osam dana od njihova donošenja.

GLAVA VII.

TEHNIČKE PRIČUVE I ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

DIO I.

TEHNIČKE PRIČUVE

Članak 83.

Društvo oblikuje tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje te utvrđuje interventne pričuve u skladu s propisima Agencije.

Sredstva tehničkih pričuva

Članak 84.

(1) Tehničke pričuve se stvaraju od doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo.

(2) Tehničke pričuve vode se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Tehničke pričuve mirovina od jednokratnih uplata fizičkih osoba, vode se zajedno s tehničkim pričuvama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(3) Tehničke pričuve koriste se za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama.

(4) Imovina za pokriće tehničkih pričuva povećava se prinosom od ulaganja tih sredstava.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kada Društvo u poslovnoj godini ostvari prinos od ulaganja sredstava tehničkih pričuva viši od uračunatog agregiranog prinosa po osnovi ugovora o mirovinama, Društvo ima pravo na najviše 25 % od iznosa sredstava nastalih iz razlike tih prinosa na ime naknade za uspješnost. Navedena naknada raspoređuje se temeljem potvrde imenovanog ovlaštenog aktuara Društva.

(6) Agregirani prinos i naknada za uspješnost iz stavka 5. ovoga članka obračunava se posebno za obvezna i posebno za dobrovoljna mirovinska osiguranja.

(7) Agencija će pravilnikom propisati izračun agregiranog prinosa iz stavka 5. ovoga članka.

Oblikovanje tehničkih pričuva

Članak 85.

(1) Društvo mora u vezi sa svim poslovima koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini, koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja.

(2) Agencija će pravilnikom propisati vrste tehničkih pričuva te mjerila i način obračuna tehničkih pričuva.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara o imovini za pokriće tehničkih pričuva

Članak 86.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara Društva da je imovina za pokriće tehničkih pričuva niža od iznosa tehničkih pričuva smatra se manjkom imovine.

Manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 87.

Ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo u roku od 15 dana mora obavijestiti Agenciju i mora donijeti plan za neposredno pokrivanje manjka korištenjem vlastitih sredstava Društva.

Raspoređivanje viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 88.

(1) Ako imenovani ovlašteni aktuar Društva potvrdi u godišnjem financijskom izvještaju da vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 110 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo, iznos koji prelazi tu vrijednost Društvo može raspodijeliti u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(2) Ako imovina za pokriće tehničke pričuve u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo iznos koji prelazi tu vrijednost, Društvo je obvezno raspodijeliti višak vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva u mirovinskom osiguranju koji prelazi 110% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(3) Društvo će raspodijeliti višak sredstava utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka tako da za jednu četvrtinu tog viška poveća interventne pričuve, a ostatak raspodijeli korisnicima mirovina u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) Dio iznosa viška određen za isplate raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu sredstava tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.

(5) Društvo isplaćuje korisnicima mirovina višak u roku od 60 dana od dana prihvaćanja godišnjega financijskog izvješća od strane glavne skupštine Društva.

Isplata viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 89.

(1) Društvo jednokratno isplaćuje korisnicima mirovine dio godišnjeg viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja ako se taj višak može raspodijeliti u skladu s člankom 88. stavcima 1. ili 2. ovoga Zakona.

(2) Društvo može jednokratno isplatiti korisnicima mirovine dio godišnjeg viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ako se taj višak može raspodijeliti u skladu s člankom 88. stavcima 1. ili 2. ovoga Zakona.

DIO II.

ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

Načela ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 90.

(1) Društvo je dužno imovinu za pokriće tehničkih pričuva ulagati u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uvažavajući načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja.

(2) Vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 91.

(1) Društvo je dužno sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine za pokriće tehničkih pričuva s obzirom na prirodu i trajanje obveza iz ugovora o mirovinama

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere upravljanja rizicima.

(2) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno revidirati nakon svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo mora učiniti dostupnom svim korisnicima mirovine te Agenciji.

Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 92.

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

7. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

9. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje Društvo može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija, i

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev Društva

10. vlasništva nekretnine i drugih stvarnih prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod sljedećim uvjetima:

– vlasništvo ili drugo stvarno pravo na nekretnini upisano je u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

– od njih se ostvaruje prinos

– kupovna cijena bila je određena procjenom ovlaštenog sudskog vještaka

– oslobođene su svih tereta

11. novca na poslovnom računu Društva kod kreditnih institucija iz točke 8. ovoga stavka

12. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 11. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti najmanje jednak rejtingu koji ima Republika Hrvatska prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate agencije za kreditni rejting.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka te prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište

b) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se navedeni prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, može se ulagati u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište.

(5) Agencija će pravilnikom propisati dodatne uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

Članak 93.

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva mora biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

6. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona

10. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti na poslovnim računima iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. iznimno od odredbi točke 10. ovoga stavka na poslovnim računima može biti više od 5% ali manje od 10% imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana.

(2) Ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

2. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

7. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

8. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti na poslovnim računima iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 10. ovoga stavka, na poslovnim računima može biti više od 10% ali manje od 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

11. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište.

(3) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe

2. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

3. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

4. izloženost imovine za pokriće tehničkih pričuva riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

(4) Ograničenja iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti.

Valutna usklađenost

Članak 94.

Imovina za pokriće tehničkih pričuva mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama, odnosno najmanje:

– 90 % imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja

– 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine.

Pozajmljivanje i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u odnosu na dioničare Društva

Članak 95.

(1) Društvo može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, samo u svrhu likvidnosti na rok ne duži od tri mjeseca.

(2) Društvo ne smije svoju imovinu dati u zajam niti položiti kao jamstvo trećim osobama.

(3) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti uložena u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(4) U slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima Društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima Društva, Društvo je dužno o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji. Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa korisnika mirovina zabraniti Društvu sklapanje transakcija sa ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.

Postupanje u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja

Članak 96.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona Društvo može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona posljedica:

a) okolnosti na koje Društvo nije moglo utjecati

b) ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

c) stjecanja imovine iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona,

Društvo je dužno, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u razumnom roku ne duljem od šest mjeseci i transakcije poduzimati ponajprije u svrhu usklađenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, nastojeći pritom eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev Društva, Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatnih šest mjeseci, ako je to u interesu korisnika mirovina.

(4) Ograničenja ulaganja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja Društva, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa korisnika mirovina.

Vrednovanje imovine

Članak 97.

(1) Društvo je dužno usvojiti računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i statutom Društva.

(2) Društvo je dužno vrednovati imovinu barem jednom mjesečno. Društvo je odgovorno za točnost izračuna.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način vrednovanja imovine.

GLAVA VIII.

POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE

Financijski izvještaji

Članak 98.

(1) Na financijsko izvještavanje Društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.

(2) Godišnji financijski izvještaji obuhvaćaju i mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice koje u Republici Hrvatskoj obavlja poslove putem podružnice.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sljedeće:

1. strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja Društva te objavljivanje, način i rokove njihove dostave

2. strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja Društva koje je Društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije

3. kontni plan Društva

4. minimalne standarde izrade mišljenja imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva.

Mišljenje i izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 99.

Društvo je dužno u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti Agenciji i izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Revizija izvještaja Društva

Članak 100.

(1) Godišnje financijske izvještaje Društva mora revidirati revizor na način i pod uvjetima određenim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(2) Društvo je dužno Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(3) Isto revizorsko društvo može revidirati najviše četiri uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja Društva.

(4) Agencija će detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno drugih izvještaja Društva.

(5) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima Društva.

(6) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja Društva nije obavljena ili da revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja Društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko izvješće o izvještajima Društva nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorska izvješća i zahtijevati od Društva da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva na trošak Društva.

(7) Isto revizorsko društvo ne može obavljati reviziju financijskih izvještaja Društva ako je u godini za koju su sastavljeni financijski izvještaji istom Društvu pružalo usluge iz područja financija, računovodstva, unutarnje revizije, procjenjivanja vrijednosti Društva, njegove imovine i obveza, poreznoga i ostaloga poslovnog savjetovanja te obavljalo za njega poslove sudskog vještačenja.

(8) Revizorsko društvo ne može preuzeti niti mu Društvo može povjeriti obavljanje revizije svojih financijskih izvještaja ako je to revizorsko društvo u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije financijskih izvještaja Društva.

(9) Revizor Društva je tijekom revizije godišnjih financijskih izvještaja dužan revidirati primjenu metodologije utvrđivanja vrijednosti imovine Društva sadržanih u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti točne te da naknade predviđene ovim Zakonom ne prelaze dozvoljene iznose.

Konsolidirani financijski izvještaji

Članak 101.

(1) Agencija može za potrebe nadzora naložiti Društvu sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja ako:

1. se jedno ili više trgovačkih društava smatra pridruženim društvom Društvu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

2. su Društvo i drugo trgovačko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisna društva istog vladajućeg društva koje ima sjedište izvan Republike Hrvatske

3. je Društvo s drugim trgovačkim društvom sklopilo ugovor na osnovi kojeg se zajednički upravlja tim društvima

4. uprava ili nadzorni odbor Društva i jednog ili više trgovačkih društava s kojima Društvo nije kapitalno povezano imaju većinu istih članova u razdoblju za koje sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Agencija svojim rješenjem određuje opseg konsolidacije, a osobito trgovačka društva koja će biti obuhvaćena konsolidacijom te način i učestalost sastavljanja konsolidiranih financijskih i nadzornih izvještaja.

Redovno izvještavanje i izvještavanje na zahtjev Agencije

Članak 102.

(1) Društvo je dužno izvještavati Agenciju posebno o sljedećim činjenicama i okolnostima:

1. upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar

2. sazivu glavne skupštine i svim odlukama prihvaćenim na glavnoj skupštini

3. imateljima dionica Društva te stjecanju, odnosno izmjeni kvalificiranih udjela

4. planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku podružnice ili predstavništva, odnosno drugim organizacijskim promjenama

5. ulaganjima na temelju kojih je Društvo neizravno ili izravno steklo kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi, kao i o svakom daljnjem ulaganju u tu pravnu osobu

6. promjenama u strukturi kapitala

7. prestanku obavljanja pojedinih poslova Društva.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim poslovima bitnim za obavljanje nadzora, odnosno obavljanje drugih poslova Agencije.

(3) Agencija će detaljnije propisati podrobniji sadržaj izvješća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao i način i rokove izvještavanja.

GLAVA IX.

MIROVINSKI PROGRAMI, MIROVINE TE NJIHOVA ISPLATA

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 103.

Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana dobrovoljnog fonda ostvarenim u dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Isplata mirovina u državama članicama i trećim državama

Članak 104.

(1) Društvo isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona, korisnicima mirovina u državama članicama, a korisnicima mirovina u trećim državama – pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti.

(2) Troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu snosi Društvo.

Rodna jednakost

Članak 105.

(1) Pri izračunu mirovine koja se isplaćuje sukladno odredbama ovoga Zakona ne može se uspostavljati odnosno provoditi, izravno ili neizravno, nejednakost u pravu ili isključenje iz prava zasnovano na rodnoj razlici.

(2) Nejednakost u pravu ili isključenje iz prava, prema stavku 1. ovoga članka, osobito se odnosi na:

– različite uvjete računanja razdoblja osiguranja za ostvarivanje prava

– različite uvjete starosne dobi za stjecanje prava, osim ako isto nije propisano drugim zakonom

– određivanje različitih svota mirovine zbog različitih uvjeta primjenjivih samo na korisnike mirovine istoga spola, pri određivanju mirovina.

Jedinični iznosi mirovina

Članak 106.

(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti podatke o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima najkasnije 60 dana prije nego što su uvedene. Navedeni podaci moraju biti detaljno obrazloženi uzimajući u obzir gospodarske i aktuarske parametre na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi, s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na bilo kakvu promjenu jediničnih iznosa mirovina ili zajamčenih isplata.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka, kao i način i rokove izvještavanja Agencije.

Članak 107.

Jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata mogu se razlikovati samo ovisno o vrsti i obliku mirovine, o načinu usklađivanja, o dobnoj skupini kojoj korisnik mirovine pripada i o trajanju zajamčenog razdoblja. Jedinični iznosi jednako se primjenjuju prema svim osobama koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

Članak 108.

(1) Društvo može izmijeniti jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata, pod uvjetom da takva izmjena utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

(2) Osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljena obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata ne može se izmijeniti u roku od osam dana od dana dostavljene obavijesti.

Dužnost obavještavanja Društva

Članak 109.

Korisnik mirovine, dužan je u roku od 15 dana prijaviti Društvu svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolnostima koje utječu na isplatu mirovine (promjena adrese, promjena tekućeg računa, promjena opunomoćenika i dr.).

Ovrhe nad mirovinama

Članak 110.

Mirovina koja se isplaćuje u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe u visini jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbina po ostalim osnovama, u visini jedne trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

DIO II.

MIROVINSKI PROGRAMI OBVEZNOG I DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

Opća odredba

Članak 111.

Iznos mirovine koja će se isplaćivati korisnicima mirovine po ovom Zakonu, određuje se na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata doprinosa člana fonda, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu, vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.

Vrste mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 112.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine korisniku mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:

1. doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu

2. doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu

3. obiteljsku mjesečnu mirovinu.

(2) Društvo je korisniku mirovine obvezno ponuditi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(3) Obiteljska mirovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se kao jedinstvena mirovina za članove obitelji, te se na nju primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(4) Za potrebe izračuna obiteljske mirovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka članovi obitelji korisnika mirovine utvrđeni su zakonom koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(5) Mirovine iz stavka 1. ovoga članka mogu se isplaćivati nakon ostvarivanja prava na mirovinu prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Oblici mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 113.

(1) Društvo isplaćuje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u jednom od sljedećih oblika:

1. pojedinačna mirovina

2. zajednička mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika

3. pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, koja se isplaćuje korisniku mirovine, s time da se u slučaju smrti korisnika mirovine prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja

4. zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, a ako oboje umru unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja. Imenovanje korisnika je valjano samo uz suglasnost bračnih drugova.

(2) Ako u vrijeme zaključivanja ugovora o mirovini osoba odluči primati mirovinu u obliku iz stavka 1. točaka 3. ili 4. ovoga članka, Društvo će uputiti tu osobu da pisano imenuje korisnika ili korisnike.

(3) U slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(4) U slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Društvo koje je isplaćivalo mirovinu korisniku mirovine, na zahtjev bračnog druga, odnosno imenovanog korisnika, doznačuje sredstva za isplatu mirovine na bankovni račun istih.

(6) Mirovine korisnicima mirovina isplaćuju se mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini. Ako je iznos mjesečne isplate manji od 10 % prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno. Društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika mirovine.

(7) Korisniku mirovine pripada mirovina i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja.

Ograničenja iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 114.

(1) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja nema bračnog druga.

(2) Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini bračni drug korisnika mirovine ima manje od 50 godina života, ne može se ugovoriti isplata mirovine prema članku 113. stavku 1. točkama 2. i 4. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, korisnik mirovine dužan je izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem iz članka 113. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu za imenovanog korisnika mora imenovati svog bračnog druga, ako je bračni drug korisnika mirovine nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

(4) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja ima bračnog druga koji je stariji od 50 godina, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

Vrste mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Članak 115.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu starosnu mirovinu, a može nuditi i privremenu starosnu mirovinu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.

(2) Doživotna starosna i privremena starosna mirovina prema programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 50 godina života.

(3) Privremena starosna mirovina je obročna isplata u novcu, koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja ne može biti ugovorena na razdoblje kraće od pet godina.

(4) Promjenjiva mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju Društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja se mijenja sukladno kretanju vrijednosti sredstava tehničkih pričuva namijenjenih isplati ovih mirovina.

(5) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, u visini od najviše 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu.

Usklađivanje mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 116.

Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja dužno je usklađivati visinu mirovine na isti način i istom dinamikom kako je to određeno zakonom koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Određivanje i opoziv imenovanih korisnika

Članak 117.

(1) Korisnik mirovine može u bilo koje vrijeme pisanim putem opozvati imenovanje ili imenovati drugog korisnika. Kod mirovina iz članka 113. stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga Zakona to se može učiniti samo uz suglasnost bračnog druga.

(2) Ako korisnik mirovine u trenutku sklapanja ugovora ima maloljetnu djecu (djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena te pastorčad uzeta na uzdržavanje), dužan ih je imenovati za korisnike do njihove 18. godine života.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na mirovine ostvarene u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(4) Ako imenovani korisnik koji prima zajamčenu isplatu umre prije isteka zajamčenog razdoblja, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku bit će uključen u njegovu ostavinu.

(5) Ako korisnik mirovine nije imenovao korisnika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajamčena isplata na koju bi imao pravo korisnik mirovine isplaćuje se sukladno odredbama zakona kojim je uređeno nasljeđivanje.

(6) Ako je korisnik mirovine izabrao isplatu mirovine u obliku navedenom u članku 113. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona te nakon toga umro, nadživjeli bračni drug može opozvati bilo koje imenovanje korisnika, osim ako su imenovani korisnici djeca umrlog korisnika mirovine mlađa od 18 godina života.

Pribavljanje podataka

Članak 118.

(1) Središnji registar osiguranika ima pravo uvida u državne matice radi pribavljanja podataka o korisnicima mirovine, članovima njihovih obitelji i imenovanim korisnicima.

(2) Na zahtjev Društva Središnji registar osiguranika obavještava Društvo o podacima iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana saznanja za određenu činjenicu.

(3) Kada je Društvo dužno isplatiti mirovinu ili zajamčene isplate, a osoba koja ima pravo na primitak tih isplata se ne može pronaći na adresi kojom raspolaže Društvo ili Društvo nema podatke o njezinu bankovnom računu, Društvo te podatke pribavlja od pravnih osoba, odnosno drugih tijela koja vode odgovarajuće registre.

Članak 119.

(1) U slučajevima primjene odredbi članka 112. stavka 2. na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnji registar osiguranika dužan je od Društva pribaviti podatke o mirovini koja bi se ostvarila iz obveznog mirovinskog osiguranja. Društvo je dužno dostaviti te podatke Središnjem registru osiguranika u roku od osam dana od dana traženja.

(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o ostvarenom pravu na osnovnu mirovinu člana obveznoga mirovinskog fonda, odnosno člana njegove obitelji izvijestiti Središnji registar osiguranika.

DIO III.

PONUDA MIROVINSKIH PROGRAMA

Osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa

Članak 120.

(1) Ponudu mirovinskih programa, osim Društva, mogu obavljati i druge pravne osobe u Republici Hrvatskoj, na temelju ugovora o poslovnoj suradnji, kada im je to dopušteno odredbama ovoga Zakona ili drugog zakona.

(2) Odredbe ovoga dijela Zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na mirovinska osiguravajuća društva iz druge države članice kada nude mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

Status osoba ovlaštenih za ponudu mirovinskih programa

Članak 121.

(1) U ponudi mirovinskih programa osobe iz članka 120. ovoga Zakona nastupaju kao prodajni zastupnici Društva na temelju pisanog ugovora sklopljenog s Društvom.

(2) Društvo je dužno obavijestiti Agenciju o svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

Zabrana ponude mirovinskih programa

Članak 122.

(1) Osobe iz članka 120. ovoga Zakona ne smiju nuditi mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo oduzelo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima.

(2) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad mora se bez odgode obavijestiti Društvo s kojim je sklopljen ugovor o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa.

(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispunjavati osobe iz članka 120. ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje u tim pravnim osobama nude mirovinske programe, uvjete vezane uz način njihova poslovanja te uvjete vezane uz izvještavanje o ponudi mirovinskih programa.

Dužnosti osoba ovlaštenih za ponudu mirovinskih programa

Članak 123.

Osobe iz članka 120. ovoga Zakona ovlaštene za ponudu mirovinskih programa dužne su:

1. osigurati potencijalnim korisnicima mirovine dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka

2. pravodobno prosljeđivati Društvu sklopljene ugovore o mirovinama

3. u oglašavanju Društva koristiti se isključivo promidžbenim sadržajem koji odobri Društvo

4. ne davati lažne podatke ili podatke koji korisnike mirovine mogu dovesti u zabludu o stanju Društva, ne prešućivati bitne činjenice niti davati netočne navode o Društvu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz Društvo, niti davati druge navode koji nisu u skladu s financijskim izvještajima Društva

5. odgovarati Društvu za greške ili propuste svojih zaposlenika te svako nepridržavanje ovoga Zakona i drugih propisa

6. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o isplaćenom iznosu provizije na temelju ugovora o mirovinama

7. upoznati potencijalnog korisnika mirovine s činjenicom koje Društvo zastupa te nudi li programe samo naznačenog Društva ili proizvode više Društava

8. u svako doba postupati u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima.

Naknada za rad osobama ovlaštenim za ponudu mirovinskih programa

Članak 124.

Osobe iz članka 120. ovoga Zakona primaju naknadu za rad isključivo od Društva.

GLAVA X.

UGOVOR O MIROVINI

Standardni obrazac

Članak 125.

Društvo mora imati standardni obrazac ugovora o mirovini za svaku vrstu mirovine koju isplaćuje.

Obveza sklapanja ugovora

Članak 126.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja dužno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom obveznog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo, kao i s članom obitelji preminulog člana obveznog mirovinskog fonda koji ima pravo na obiteljsku mirovinu na temelju odredbi zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obvezno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom dobrovoljnog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo.

(2) Član obveznog fonda može sklopiti ugovor o mirovini samo s jednim Društvom.

(3) Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti korisnika mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, mogu sklopiti ugovor o mirovini pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.

Oblik i sadržaj ugovora o mirovini

Članak 127.

(1) Ugovor o mirovini mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište Društva te ime i prezime osoba koje zastupaju Društvo

2. ime, prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) korisnika mirovine

3. ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) bračnog druga i imenovanog korisnika, kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

4. ime i prezime te adresu staratelja za imenovanog korisnika obiteljske mirovine iz članka 112. stavka 3. ovoga Zakona

5. iznos mirovine i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog razdoblja, kao i kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona, iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika mirovine

6. način usklađivanja mirovine, kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

7. brojeve bankovnih računa korisnika mirovine te bračnog druga i imenovanog korisnika

8. način isplate mirovine

9. visinu naknade Društvu iz članka 135. ovoga Zakona

10. postupak izvansudskog rješavanja sporova

11. druge podatke značajne za isplatu mirovine.

(2) Ugovor o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja mora sadržavati odredbu kojom je kao valuta ugovorne obveze Društva utvrđena valuta u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj.

(3) Sastavni dio ugovora o mirovini su pisana pravila Društva koja se odnose na navedene ugovore.

(4) U ugovoru o mirovini mora stajati odredba da je korisnik mirovine primio pisana pravila Društva koja se odnose na navedeni ugovor.

(5) Osoba koja sklopi ugovor o mirovini ne može raskinuti takav ugovor, niti sklopiti ugovor o mirovini s drugim Društvom, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(6) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, uz pristanak Društva, može odabrati drugi oblik isplate izmjenom ugovora o mirovini.

(7) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru obveznog mirovinskog osiguranja, može odabrati drugi oblik isplate mirovine ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i pravilima Društva.

Prethodna provjera obrasca ugovora

Članak 128.

(1) Društvo dostavlja Agenciji primjerak standardnog obrasca ugovora o mirovini, zajedno s pisanim pravilima Društva koja se odnose na taj ugovor, najmanje 60 dana prije nego što započne koristiti taj obrazac ugovora.

(2) Najkasnije 30 dana po primitku standardnog obrasca ugovora o mirovini, Agencija može iznijeti pisane primjedbe Društvu ako taj obrazac ugovora dovodi potencijalne korisnike mirovina u zabludu ili ako ne ispunjava uvjete iz ovoga Zakona i pisana pravila Društva koja se odnose na navedene ugovore.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će pisanim putem zatražiti od Društva da obrazac izmijeni ili dopuni.

(4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o mirovini na koji je Agencija iznijela primjedbe. Društvo je dužno postupiti po primjedbama Agencije.

(5) Ako Društvo postupi protivno stavku 4. ovoga članka, ugovor je ništetan.

(6) Ako Agencija u roku iz stavka 2. ovoga članka ne iznese primjedbe na obrazac ugovora o mirovini, Društvo može koristiti taj obrazac ugovora.

Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora

Članak 129.

Društvo je dužno izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o mirovini. Ako Agencija ne iznese primjedbe na te promjene u roku od 30 dana nakon njihova primitka, Društvo može izdati navedene ugovore na izmijenjenom obrascu.

Postupak izbora Društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 130.

(1) U okviru obveznog mirovinskog osiguranja izbor Društva obavlja se prijavom Središnjem registru osiguranika nakon ostvarenog prava na osnovnu mirovinu.

(2) Promjena izbora Društva može se obaviti prijavom iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana prve prijave.

(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka izbor Društva ne može se promijeniti, niti opozvati te se smatra konačnim.

(4) Izabrano Društvo sa članom obveznog fonda, odnosno korisnikom mirovine zaključuje ugovor o mirovini nakon primitka podatka iz Središnjeg registra osiguranika o prijavi i o ukupnom iznosu kapitaliziranih sredstava na osobnom računu na dan zatvaranja osobnog računa.

(5) Općim aktom Središnjeg registra osiguranika, uz suglasnost Agencije, pobliže se uređuje:

– oblik i sadržaj prijave o izboru Društva

– postupak i rokovi izvještavanja izabranog Društva.

Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog fonda

Članak 131.

(1) Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda Središnji registar osiguranika pokreće prvi radni dan nakon isteka roka iz članka 130. stavka 2. ovoga Zakona izdavanjem naloga odgovarajućem obveznom mirovinskom društvu da izvrši doznaku izabranom Društvu.

(2) Obvezno mirovinsko društvo doznakom putem Središnjeg registra osiguranika izvršava plaćanje izabranom Društvu najkasnije peti radni dan nakon što primi nalog od Središnjeg registra osiguranika.

(3) Doznaka obveznog mirovinskog društva obuhvaća sva sredstva koja su prikupljena na osobnom računu člana mirovinskog fonda i na nju se ne odnose nikakva potraživanja fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(4) Središnji registar osiguranika, uz suglasnost Agencije, donosi pravilnik kojim pobliže uređuje postupak zatvaranja osobnog računa, sadržaj naloga koji izdaje Središnji registar osiguranika obveznom mirovinskom društvu i doznake sredstava izabranom Društvu.

(5) Ako obvezno mirovinsko društvo ne izvrši doznaku u roku iz stavka 2. ovoga članka, iznosu doznake pridodaju se zatezne kamate prema stopi utvrđenoj posebnim zakonom.

Postupanje po uplati nakon sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 132.

(1) Ako dospjeli doprinosi na osobni račun člana obveznog fonda nisu pravodobno bili uplaćeni, odnosno ako je nakon sklapanja ugovora o mirovini korisniku mirovine naknadno uplaćen doprinos, obveznik plaćanja tog doprinosa svoju obvezu, s eventualno pripadajućom kamatom, izvršava uplatom Središnjem registru osiguranika koji ta sredstva prosljeđuje Društvu s kojim je korisnik mirovine sklopio ugovor o mirovini.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Društvo će sklopiti aneks ugovora o mirovini s korisnikom mirovine kojim će utvrditi novu svotu mirovine prema jediničnim iznosima mirovina na dan sklapanja aneksa ugovora i uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona.

Zabrana sklapanja ugovora o mirovini

Članak 133.

(1) Društvo ne smije sklopiti ugovor o mirovini kada financijsko stanje Društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti te kada se steknu zakonski uvjeti za prestanak poslovanja tog Društva.

(2) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, ugovor je ništetan.

Porezna davanja

Članak 134.

Plaćanje poreza ili drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu i koja su temelj za određivanje mirovine po ovome Zakonu, prigodom njihova prijenosa odnosno uplate u Društvo, uredit će se posebnim propisom.

Naknade Društvu

Članak 135.

(1) Društvo ne može odbiti više od 5 % od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda kao naknadu za pokrivanje troškova Društva.

(2) Odluku o najvišoj naknadi iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija za svaku godinu.

(3) Za jednokratnu isplatu iz članka 115. stavka 5. ovoga Zakona Društvo ne naplaćuje naknadu.

(4) Društvo koristi doznaku i jednokratnu uplatu za stvaranje sredstava tehničkih pričuva i za isplate utvrđene ugovorom o mirovini.

(5) Društvo ne može korisnicima mirovine ili imenovanim korisnicima iz obveznog mirovinskog osiguranja naplatiti druge naknade, osim naknada iz ovoga članka.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, društvo ima pravo na naknadu za uspješnost u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 84. stavka 5. ovoga Zakona.

GLAVA XI.

NADZOR NAD POSLOVANJEM

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Nadzor

Članak 136.

(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekta nadzora, a radi zaštite interesa korisnika mirovina i javnog interesa te doprinošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

(3) Temeljem odredaba ovoga Zakona nadzor se provodi po službenoj dužnosti.

Predmet nadzora

Članak 137.

(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija nadzire primjerenost procesa procjene kreditne sposobnosti koje je uspostavilo Društvo u skladu s člankom 50. stavkom 5. ovoga Zakona, procjenjuje korištenje upućivanja na kreditne rejtinge, koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009.), u politikama upravljanja rizicima koje se odnose na ulaganja Društva i, prema potrebi, potiče ublažavanje učinka takvih upućivanja radi smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

(4) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u Društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(5) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom i značajem Društva, kao i opsegom, složenošću te pokazateljima njihova poslovanja.

Subjekti nadzora

Članak 138.

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drugačije propisano.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. Društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice mirovinskih osiguravajućih društava iz drugih država članica koje obavljaju poslove u Republici Hrvatskoj

3. mirovinska osiguravajuća društva iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju poslove izravno na području Republike Hrvatske

4. osobe koje nude mirovinske programe u ime i za račun mirovinskih osiguravajućih društava.

DIO II.

POSTUPAK OBAVLJANJA NADZORA

Način obavljanja nadzora

Članak 139.

(1) Agencija provodi nadzor:

1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije

2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 140.

(1) Nadzor obavljaju zaposlenici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe.

(3) Na osobe iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način propisi o izuzeću službene osobe i o tajnosti podataka koji se primjenjuju na zaposlenike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 141.

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora je dužan dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona i zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.

(3) Agencija je od osoba iz stavka 2. ovoga članka ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 142.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. vremensko razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o neposrednom nadzoru. Na dopunu obavijesti o neposrednom nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredni nadzor poslovanja

Članak 143.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o neposrednom nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 144.

(1) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora je dužan osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora je dužan omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 145.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav, dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora je dužan na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Okončanje postupka neposrednog nadzora

Članak 146.

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru ili drugom odgovarajućem nadzornom tijelu mirovinskog osiguravajućeg društva.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti rok kraći od petnaest dana kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za Društvo, korisnike mirovina ili treće osobe.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

Dopuna zapisnika

Članak 147.

Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti, za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika subjektu nadzora, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti, po isteku roka za očitovanje donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan.

Sadržaj očitovanja na zapisnik

Članak 148.

Prigovor na zapisnik mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti. Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi, ako stranka istima raspolaže.

Posredni nadzor poslovanja

Članak 149.

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekta nadzora i donesenim propisima na temelju istih

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Zapisnik o posrednom nadzoru

Članak 150.

(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.

(3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 146. do 148. ovoga Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Nadzorne mjere

Članak 151.

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke, ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrhovitim.

Neprimjereni utjecaj člana Društva

Članak 152.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana Društva upravljanje Društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi sa stjecanjem glasačkih prava vezanih za dionice članova Društva iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste nadzornih mjera

Članak 153.

Agencija Društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi Društva

2. opomenu

3. otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti

4. posebne nadzorne mjere

5. ukidanje ili poništavanje rješenja o odobrenju za rad za sve ili za pojedine poslove.

Preporuke upravi Društva

Članak 154.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja Društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih ili ako Agencija smatra potrebnim da Društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi Društva.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona, te smjernice upravi Društva radi otklanjanja istih, te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava Društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom.

Opomena

Članak 155.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje Društva, na tržište ili korisnike mirovina, Agencija može izreći opomenu Društvu.

(2) Agencija može opomenu javno objaviti.

(3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da Društvo ispravi utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te rokove u kojima je Društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka Društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad Društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li Društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 156.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, rješenjem će Društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je Društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti.

Izvješće Društva s mišljenjem ovlaštenog revizora

Članak 157.

Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je Društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti Društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 158.

(1) Društvo je dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(3) Kada izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvješće mora nadopuniti.

(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja izvješća, smatrat će se da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 159.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 158. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom odnosno subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere

Članak 160.

(1) Agencija je ovlaštena Društvu izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako Društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona

2. ako Društvo nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

3. ako je kapital Društva ispod propisanog minimuma iz članka 80. ili članka 81. ovoga Zakona

4. ako Društvo ne poštuje odredbe ovoga Zakona koje se odnose na financijsko upravljanje Društvom i upravljanje rizicima

5. u svim drugim slučajevima kada Agencija to smatra potrebnim.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. naložiti Društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 80. ili člankom 81. ovoga Zakona

2. naložiti nadzornom odboru Društva, odnosno drugom nadzornom tijelu mirovinskog osiguravajućeg društva, da razriješi člana uprave i/ili da imenuje novog člana uprave

3. naložiti Društvu da sazove glavnu skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora

4. privremeno zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koji su s Društvom u odnosu uske povezanosti

5. naložiti Društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje Društva propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

6. naložiti Društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima

7. naložiti Društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem Društva

8. naložiti Društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i zaposlenika Društva

9. naložiti nadzornom odboru Društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora

10. naložiti Društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja veliki rizik za Društvo

11. naložiti Društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se utvrđuje poslovanje Društva te propisa donesenih na temelju istih.

(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 157. i članka 158. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Članak 161.

Ako je donošenje mjera iz članka 160. ovoga Zakona potrebno radi zaštite korisnika mirovina ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Ukidanje ili poništavanje rješenja o odobrenju za rad

Članak 162.

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za rad Društvu:

1. ako je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako Društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje Društva ne vodi pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

4. ako je Društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

5. ako Društvo ne održava kapital iz članka 80. ovoga Zakona

6. ako Društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona

7. ako Društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

8. ako Društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost

9. ako Društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li Društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, ili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati

10. ako Društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 49. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

11. ako nastupi razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za rad propisan drugim odredbama ovoga Zakona

12. ako Društvo ne započne obavljati poslove u roku od godine dana od izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenoga roka

13. ako društvo u roku iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijavu za upis u sudski registar, istekom navedenog roka.

(2) O ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za rad Društvu te o razlozima ukidanja ili poništavanja rješenja o odobrenju za rad, Agencija mora bez odgode obavijestiti Društvo i nadležni trgovački sud, a u slučaju da Društvo obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u roku od 15 dana i EIOPA-u.

(3) Ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona osnivači Društva odnosno Društvo ne mogu podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za rad.

Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj

Članak 163.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad mirovinskim osiguravajućim društvom iz druge države članice u vezi s poslovima koje izravno pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice, u opsegu utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Agencija je nadležna za nadzor mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice koje u Republici Hrvatskoj posluje putem podružnice, u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona.

Ovlasti nadležnog tijela u obavljanju nadzora nad radom podružnice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice

Članak 164.

(1) Ako mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice posluje putem podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo države članice na području Republike Hrvatske može:

1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji, ili

2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena obaviti neposredni nadzor podružnice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice radi zaštite interesa korisnika mirovina ili radi zaštite javnog interesa.

(3) Nadležno tijelo države članice ovlašteno je sudjelovati u neposrednom nadzoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice.

Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad mirovinskim osiguravajućim društvom iz druge države članice

Članak 165.

(1) Ako Agencija utvrdi da mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice koje izravno pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, ili u slučaju da mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice koje putem podružnice obavlja poslove u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, zbog čega bi se mogle izreći nadzorne mjere iz članka 153. ovoga Zakona, zahtijevat će od mirovinskog osiguravajućeg društva da u određenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti i o tome dostavi dokaze Agenciji.

(2) Ako mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka, istekom roka koji je odredila Agencija ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji ne dostavi dokaze o otklanjanju istih, Agencija će o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice.

(3) Ako nadležno tijelo države članice u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neodgovarajuće u toj mjeri da mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice nastavlja s kršenjem odredbi ovoga Zakona, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo države članice o mjerama koje će Agencija poduzeti kako bi se mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice spriječilo u kršenju odredbi ovoga Zakona.

(4) Nakon dostave obavijesti iz stavka 3. ovoga članka nadležnom tijelu države članice, Agencija će mirovinskom osiguravajućem društvu iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka naložiti nadzorne mjere u okviru svojih ovlasti.

(5) Ako unatoč mjerama iz stavka 4. ovoga članka mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice nastavi kršiti odredbe ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje o zabrani poslovanja mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske i u slučaju da mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice i EIOPA-u.

(6) Agencija može u statističke svrhe zahtijevati od svih mirovinskih osiguravajućih društava iz drugih država članica koja su osnovala podružnicu na području Republike Hrvatske periodičke izvještaje o aktivnostima tih podružnica.

(7) U svrhu izvršavanja svojih ovlasti Agencija može zahtijevati od mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice dostavu podataka nužnih za nadzor.

(8) Prije postupanja u skladu sa stavcima 1. do 4. ovoga članka, Agencija može u hitnim slučajevima izreći mjere koje su nužne za zaštitu interesa korisnika mirovina ili javnog interesa. Agencija će, u tom slučaju, što je prije moguće o izrečenim mjerama obavijestiti EIOPA-u i nadležna tijela država članica kojih se to tiče.

Postupanje Agencije kada je nadležnom tijelu iz države članice oduzeto odobrenje za rad

Članak 166.

Kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice da je mirovinskom osiguravajućem društvu iz druge države članice koje obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. na području Republike Hrvatske oduzeto odobrenje za rad, u cijelosti ili u odnosu na pojedine poslove, Agencija može poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu interesa korisnika mirovina, uključujući, između ostaloga, i zabranu obavljanja transakcija ili zabranu ponude mirovinskih programa na području Republike Hrvatske.

Nadležnost Agencije za nadzor nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa i nad drugim osobama

Članak 167.

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa iz članaka 120. do 124. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa, Društvo koje je s istima sklopilo ugovor iz članka 120. ovoga Zakona dužno je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

(3) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja pregledom poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 143. stavka 3. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na ponudu mirovinskih programa ovlaštena ih je privremeno oduzeti u skladu s člankom 143. stavkom 4. ovoga Zakona, te uzimanjem izjava od članova uprave i drugih relevantnih osoba subjekta nadzora te članova nadzornog odbora i prokurista, kada je to primjenjivo.

(4) Agencija može pravnoj osobi koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 156.,158. i 159. ovoga Zakona.

(5) Agencija može naložiti Društvu raskidanje ili otkaz ugovora o poslovnoj suradnji s pravnom osobom koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa.

(6) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa Društva iz članka 138. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, odnosno podružnica Društva iz članka 138. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom, te u skladu sa stavcima 2. do 5. ovoga članka.

(7) Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugim osobama koje bez odobrenja predviđenog odredbama članka 15. ovoga Zakona obavljaju poslove Društva u Republici Hrvatskoj, kao i za obavljanje nadzora nad osobama koje bez ugovora o poslovnoj suradnji predviđenog člankom 120. stavkom 1. ovoga Zakona vrše ponudu mirovinskih programa u Republici Hrvatskoj.

DIO III.

POSEBNA UPRAVA

Odluka o posebnoj upravi

Članak 168.

(1) Agencija može donijeti rješenje o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako su Društvu određene posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona, a Društvo nije, u rokovima određenim za provedbu posebnih nadzornih mjera, započelo njihovu provedbu, odnosno nije ih provelo

2. ako Društvo, unatoč provedenim posebnim nadzornim mjerama, ne dostigne granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona

3. ako bi daljnje poslovanje Društva moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost korisnika mirovine.

(2) Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će odrediti rok trajanja posebne uprave.

Članovi posebne uprave

Članak 169.

Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će imenovati dva ili više posebnih upravitelja koji su članovi posebne uprave Društva te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini posebni upravitelj.

Upis u sudski registar

Članak 170.

(1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebne uprave koje se upisuje u sudski registar.

(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka posebna uprava mora uložiti u roku od tri dana nakon primitka odluke. Prijedlogu mora biti priloženo rješenje Agencije o imenovanju posebne uprave.

Pravne posljedice posebne uprave

Članak 171.

(1) Za vrijeme trajanja posebne uprave obavljanje nadležnosti nadzornog odbora preuzima Agencija.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Agencija ima pravo davati posebnom upravitelju obvezujuće upute za reorganizaciju i vođenje poslova Društva. Agencija će opozvati imenovanje posebnog upravitelja ako ne postupa sukladno navedenim uputama i odredbama ovoga Zakona.

(3) Posebni upravitelj preuzima obveze člana uprave Društva osim ako Agencija uputama iz stavka 2. ovoga članka ne odredi drugačije.

(4) Danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i nadzornog odbora Društva, kao i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti iz članka 174. i članka 175. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Rješenjem o imenovanju posebne uprave istodobno se ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave osobama koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave.

Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave

Članak 172.

(1) Osobe koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave dužne su posebnoj upravi neodgodivo omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji Društva te pripremiti izvješće o primopredaji poslova.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev posebne uprave, odnosno pojedinog posebnog upravitelja dati sva objašnjenja, odnosno dodatna izvješća o poslovanju Društva.

(3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti osobu koja ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Izvješća posebne uprave

Članak 173.

(1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom.

(2) Posebna uprava dužna je, u roku od devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave, predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom, zajedno s ocjenom stabilnosti Društva i mogućnosti za daljnje poslovanje Društva, koje obuhvaća:

1. ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka Društva od strane dioničara Društva

2. mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka Društva

3. nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze Društva

4. ocjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća Društva uključujući prijenos ugovora o mirovini, s procjenom troškova provedbe tih mjera

5. procjenu uvjeta za početak prisilne likvidacije, odnosno stečaja Društva.

Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti Društva

Članak 174.

(1) Ako Agencija na temelju izvješća posebne uprave iz članka 173. ovoga Zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog kapitala Društva, odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti Društva nužno povećati temeljni kapital Društva novim novčanim ulozima, naložit će posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu Društva i predloži joj prihvaćanje odluke o takvom povećanju temeljnog kapitala.

(2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv glavne skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od osam dana nakon primitka naloga Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pozivu na glavnu skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz članka 181. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

Ocjena rezultata posebne uprave

Članak 175.

(1) Agencija je dužna najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave.

(2) Agencija je dužna prihvatiti završnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primitka izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva poboljšalo do mjere da je Društvo dostiglo granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da je u stanju redovito izvršavati dospjele obveze, Agencija će rješenjem naložiti posebnoj upravi da u roku od osam dana od dostave rješenja sazove glavnu skupštinu Društva koja se mora održati najkasnije u roku od dva mjeseca od dostave tog rješenja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka glavna skupština izabire nadzorni odbor čime prestaju ovlasti Agencije iz članka 171. ovoga Zakona. Nadzorni odbor će nakon dobivanja odobrenja iz članka 41. ovoga Zakona imenovati upravu Društva. Danom imenovanja uprave Društva prestaju ovlasti posebne uprave.

(5) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva nije poboljšalo do mjere da Društvo dostigne granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obveze, može donijeti rješenje o produženju rada posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja nad Društvom i ako Agencija procijeni da će Društvo u sljedećih šest mjeseci dostići granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona. Ako ne donese navedeno rješenje, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad, a u slučaju postojanja stečajnog razloga, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

GLAVA XII.

LIKVIDACIJA DRUŠTVA

DIO I.

REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Odluka glavne skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka

Članak 176.

(1) Glavna skupština može biti sazvana i na njoj donesena odluka o prestanku Društva ili odluka o promjeni poslova na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona, samo uz prethodnu suglasnost Agencije.

(2) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su prije sazivanja glavne skupštine zatražiti suglasnost Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija je dužna odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka odbije dati suglasnost, na glavnoj skupštini se ne može donijeti odluka o prestanku Društva ili promjeni djelatnosti na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da je suglasnost dana.

(6) Ako glavna skupština donese odluku protivno stavku 1. i stavku 5. ovoga članka, ta odluka neće proizvoditi pravne učinke i neće se upisati u sudski registar.

(7) Agencija je dužna o davanju suglasnosti na odluku iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti EIOPA-u.

Likvidator Društva

Članak 177.

(1) Likvidatorom Društva može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave Društva iz članka 38. ovoga Zakona.

(2) Društvo mora imati najmanje dva likvidatora koji ga zajedno zastupaju.

Ograničenje odobrenja za rad

Članak 178.

(1) Uprava, odnosno likvidatori Društva dužni su Agenciju obavijestiti o odluci iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona sljedećega radnog dana nakon donošenja odluke.

(2) Agencija će na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje kojim će:

1. ograničiti važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije Društva

2. odrediti u kojem se opsegu na Društvo u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika.

(3) Nakon započete likvidacije Društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 2. ovoga članka i poslove koji su potrebni za prijenos portfelja na drugu osobu.

(4) Ako se rješenje iz stavka 2. ovoga članka odnosi na Društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja rješenja obavijestiti nadležno tijelo države članice Europskog gospodarskog prostora.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.

(6) Ako zbog zaštite interesa korisnika mirovina ili zbog zaštite javnog interesa nije moguće odgoditi donošenje rješenja iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna obavijestiti nadležno tijelo odmah po donošenju rješenja.

Obveze likvidatora Društva

Članak 179.

Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

Ponovno stjecanje odobrenja za rad

Članak 180.

(1) Ako glavna skupština Društva donese odluku da Društvo nastavlja s obavljanjem poslova, Društvo može ponovno početi obavljati poslove iz članka 9. ovoga Zakona samo ako ponovno stekne odobrenje za rad Agencije.

(2) Zahtjevu za upis odluke iz stavka 1. ovoga članka u sudski registar treba priložiti novo odobrenje za rad Agencije.

DIO II.

PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Razlozi za početak prisilne likvidacije

Članak 181.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu, osim u slučajevima propisanim člankom 162. ovoga Zakona, i u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo do mjere da Društvo dostiže granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona te da ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

2. ako glavna skupština Društva sazvana po članku 174. ovoga Zakona odbije donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva ili je donese, ali prva prodaja dionica ne uspije.

(2) Agencija je dužna donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu u roku od osam dana koji teče:

1. u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od dana isteka roka za prihvaćanje konačnog izvješća o ocjeni rezultata posebne uprave iz članka 175. stavka 2. ovoga Zakona

2. u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka od dana kada je glavna skupština odbacila prijedlog odluke iz članka 174. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno od dana kada je istekao rok za upis i uplatu dionica na temelju bezuspješne prve prodaje.

Prisilna likvidacija podružnice stranog Društva

Članak 182.

(1) Agencija je dužna prije donošenja rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad podružnici stranog Društva obavijestiti sva nadležna tijela država članica u kojima Društvo, nad čijom podružnicom počinje postupak likvidacije, ima podružnice.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o pravnim posljedicama i stvarnim učincima takvog postupka.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako zbog zaštite korisnika mirovina nije početak postupka prisilne likvidacije moguće odgađati, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo države članice odmah nakon donošenja rješenja.

(4) Agencija je dužna u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka uzajamno surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica.

(5) Likvidatori su dužni u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka međusobno surađivati, a dužni su jedan drugome dati sve pravno dopuštene obavijesti koje mogu biti od značenja za provođenje likvidacijskog postupka.

Obavijest nadležnim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 183.

(1) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje ima podružnicu u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora, isključivo je nadležna Agencija.

(2) Agencija je dužna o izdanom rješenju o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu neodgodivo obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj je podružnica tog Društva.

(3) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici primjenjuju se pravni propisi Republike Hrvatske.

Učinkovitost odluke o prestanku Društva

Članak 184.

Rješenje nadležnog tijela države članice o prestanku važenja odobrenja za rad mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ima jednak pravni učinak kao rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu prema ovom Zakonu, te bez posebnog postupka priznanja i izvršenja ima neposredni učinak na području Republike Hrvatske i u državi članici.

Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora

Članak 185.

Rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici Agencija je dužna objaviti u »Narodnim novinama«, a sažetak rješenja dužna je objaviti u Službenom listu Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Na isti način dužno je postupiti nadležno tijelo države članice u slučaju prestanka važenja odobrenja za rad mirovinskog osiguravajućeg društva koje ima sjedište u toj državi članici, a podružnicu u Republici Hrvatskoj.

Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 186.

(1) O početku postupka prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u državi članici likvidatori su dužni obavijestiti sve poznate vjerovnike Društva koji imaju sjedište, odnosno adresu na području država članica.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

– ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu tražbina

– rok za prijavu tražbina i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi

– prava i dužnosti vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim tražbinama i vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu

– učinke početka postupka prisilne likvidacije na ugovore o mirovini, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti korisnika mirovina odnosno Društva.

(3) Likvidatori Društva sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj dužni su postupiti u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Prijava tražbina vjerovnika

Članak 187.

Vjerovnik prijavljuje tražbinu u likvidacijsku masu na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište.

Primjena odredaba u postupku stečaja Društva

Članak 188.

(1) U slučaju početka stečajnog postupka nad Društvom koje ima podružnicu u državi članici, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 182., 184., 185. i 187. ovoga Zakona.

(2) Sažetak odluke o početku stečajnog postupka objavljuje se u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

Likvidator

Članak 189.

Rješenjem o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu Agencija će imenovati dva ili više likvidatora te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini likvidator.

Pravne posljedice prisilne likvidacije

Članak 190.

(1) Danom izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora Društva te ovlasti glavne skupštine, osim ovlasti podnošenja tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja Agencije iz članka 181. ovoga Zakona.

(2) U postupku prisilne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora Društva i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti navedene u stavku 1. ovoga članka, preuzima Agencija.

Postupak prisilne likvidacije

Članak 191.

Ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno, na postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkog društva iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

Zabrana sklapanja novih poslova

Članak 192.

Za vrijeme postupka prisilne likvidacije Društvo ne smije sklapati nove poslove, osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase i onih koji su potrebni za prijenos portfelja ugovora o mirovini na drugu osobu.

Nastupanje stečajnog razloga

Članak 193.

Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

GLAVA XIII.

STEČAJ

Primjena odredaba o stečajnom postupku

Članak 194.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad Društvom primjenjuju se odredbe zakona koji uređuju stečaj trgovačkih društava.

Stečajni razlozi

Članak 195.

Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo te da Društvo nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obveze

2. ako prilikom obavljanja nadzora nad Društvom utvrdi postojanje kojeg od zakonom propisanih stečajnih razloga.

Obavještavanje Agencije

Članak 196.

Rješenje o obustavi stečajnog postupka, kao i rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad Društvom nadležni sud dostavlja i Agenciji.

Izuzeće iz stečajne mase i tražbine viših isplatnih redova

Članak 197.

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini izuzeta je iz stečajne mase.

(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, osim onih utvrđenih zakonom koji uređuje stečajni postupak, spadaju i tražbine iz ugovora o mirovini, za koje se nisu mogle namiriti iz imovine za pokriće tehničkih pričuva.

GLAVA XIV.

SURADNJA S DRUGIM NADLEŽNIM TIJELIMA

Suradnja s drugim nadzornim tijelima Republike Hrvatske

Članak 198.

(1) Agencija i druga nadzorna tijela Republike Hrvatske, koja su odgovorna za superviziju i nadzor subjekata nadzora utvrđenih ovim Zakonom, dužna su na zahtjev pojedinih nadzornih tijela dostaviti im sve podatke o subjektima nadzora potrebne za provođenje postupka supervizije i nadzora.

(2) Nadzorna tijela dužna su se međusobno obavještavati o nepravilnostima ili drugim okolnostima koje su utvrdila, ako su takva utvrđenja važna za rad drugih nadzornih tijela.

Suradnja s nadležnim tijelima država članica i obavještavanje EIOPA-e

Članak 199.

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljeg iskustva na području zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi kako bi spriječila narušavanje konkurentnosti i kreirala potrebne uvjete za nesmetano obavljanje poslova iz članka 11. ovoga Zakona u državama članicama.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine, te ako je došlo do izmjena o istome obavijestiti EIOPA-u.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe Direktive 2003/41/EZ, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora nad mirovinskim osiguravajućim društvima.

(6) Agencija je dužna bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje obveza iz Direktive 2003/41/EZ i Uredbe Komisije (EU) br. 1094/2010, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(7) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive 2003/41/EZ te će u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati te poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.

Rok za ukidanje rješenja i pravo stranke na pravni lijek

Članak 200.

(1) Agencija može uvijek, bez vremenskog ograničenja, donijeti rješenje kojim u skladu s odredbama ovoga Zakona ukida rješenje koje je donijela.

(2) Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

GLAVA XV.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 201.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo ako:

1. postupa na način protivan odredbi članka 5. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona

2. u pogledu temeljnog kapitala ne postupa u skladu s odredbama članka 7. ovoga Zakona

3. obavlja poslove protivno odredbama članka 18. ovoga Zakona

4. u pogledu statusnih promjena ne postupi u skladu s odredbama članka 25. ovoga Zakona

5. u pogledu aktuarske funkcije ne postupi u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona

6. u pogledu imenovanja i/ili razrješenja ovlaštenog aktuara ne postupi u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona

7. u pogledu usklađivanja poslovanja ne poduzme mjere u skladu s odredbom članka 56. stavka 5. ovoga Zakona

8. prilikom izračuna kapitala postupi protivno odredbi članka 75. stavka 1. ovoga Zakona

9. prilikom izračuna osnovnog kapitala postupi protivno odredbama članka 76. ovoga Zakona

10. prilikom izračuna dopunskog kapitala postupi protivno odredbama članka 77. ovoga Zakona

11. u pogledu stavki odbitka pri izračunu kapitala postupi protivno odredbama članka 78. ovoga Zakona

12. u pogledu granice solventnosti postupa protivno odredbama članka 79. ovoga Zakona

13. ne održava kapital u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona

14. u pogledu jamstvenog kapitala postupa protivno odredbama članka 81. ovoga Zakona

15. u pogledu osiguravanja granice solventnosti ne poduzme mjere u skladu s odredbama članka 82. ovoga Zakona

16. u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 84. ovoga Zakona

17. u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 85. ovoga Zakona

18. u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbom članka 87. ovoga Zakona

19. ne izvrši raspodjelu u skladu s odredbom članka 88. ovoga Zakona

20. ne izvrši jednokratnu isplatu u skladu s odredbom članka 89. stavka 1. ovoga Zakona

21. u pogledu načela ulaganja ne postupa u skladu s odredbama članka 90. ovoga Zakona

22. u pogledu ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva postupa protivno odredbama članka 92. ovoga Zakona

23. ne poštuje ograničenja ulaganja u skladu s odredbama članka 93. ovoga Zakona

24. u pogledu pozajmljivanja postupi protivno odredbi članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

25. u pogledu davanja u zajam i/ili jamstva postupi protivno odredbi članka 95. stavka 2. ovoga Zakona

26. ne poštuje ograničenja ulaganja u skladu s odredbom članka 95. stavka 3. ovoga Zakona

27. u slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbi članka 95. stavka 4. ovoga Zakona

28. u pogledu vrednovanja imovine postupa protivno odredbama članka 97. ovoga Zakona

29. u pogledu određivanja isplate mirovine postupa protivno odredbama članka 103. ovoga Zakona

30. u pogledu isplate mirovine postupa protivno odredbama članka 104. ovoga Zakona

31. pri izračunu mirovine u pogledu rodne jednakosti ne postupa u skladu s odredbama članka 105. ovoga Zakona

32. u pogledu jediničnog iznosa i/ili zajamčenih isplata mirovina postupa protivno odredbi članka 107. ovoga Zakona

33. u pogledu jediničnog iznosa i/ili zajamčenih isplata mirovina postupa protivno odredbama članka 108. ovoga Zakona

34. u pogledu vrste mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja ne postupa u skladu s odredbama članka 112. ovoga Zakona

35. ne isplaćuje mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s odredbama članka 113. ovoga Zakona

36. prilikom isplate mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne postupa u skladu s odredbama članka 115. ovoga Zakona

37. u pogledu usklađivanja visine mirovine ne postupa u skladu s odredbom članka 116. ovoga Zakona

38. sklopi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 133. stavka 1. ovoga Zakona

39. u pogledu naknade postupa protivno odredbama članka 135. ovoga Zakona

40. ne dostavi i/ili ne učini dostupnim Agenciji dokumentaciju i/ili izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 141. stavka 1. ovoga Zakona

41. prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 143. stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona

42. prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 144. ovoga Zakona

43. prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 145. ovoga Zakona,

44. ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbama članka 158. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

45. ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbom članka 160. stavka 4. ovoga Zakona

46. počne obavljati poslove protivno odredbama članka 180. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Lakši prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 202.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo ako:

1. u pogledu zabrane davanja povlastica postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o stjecanju i/ili otpuštanju kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. ovoga Zakona

3. u pogledu odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi ne postupi u skladu s odredbom članka 35. stavka 1. ovoga Zakona

4. ne obavijesti Agenciju o namjeri prodaje odnosno otpuštanja udjela u drugoj pravnoj osobi u skladu s odredbom članka 35. stavka 4. ovoga Zakona

5. u pogledu zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

6. u pogledu novog zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 6. ovoga Zakona

7. postupa protivno odredbama članka 48. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona

8. u pogledu sustava upravljanja rizicima ne postupi u skladu s odredbama članka 50. ovoga Zakona

9. u pogledu interne revizije ne postupa u skladu s odredbama članka 51. ovoga Zakona

10. u pogledu praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne postupa u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona

11. u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 2. ovoga Zakona

12. kao Društvo preuzimatelj u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 4. ovoga Zakona

13. u pogledu izdvajanja poslova ne postupi u skladu s odredbama članka 63. ovoga Zakona

14. u pogledu politike nagrađivanja ne postupi u skladu s odredbama članka 66. stavka 1. ili stavka 9. ovoga Zakona

15. u pogledu informacija koje se dostavljaju korisnicima mirovine ne postupi u skladu s odredbama članka 71. ovoga Zakona

16. u pogledu načela ulaganja ne postupa u skladu s odredbama članka 91. ovoga Zakona

17. u pogledu valutne usklađenosti ne postupa u skladu s odredbama članka 94. ovoga Zakona

18. u pogledu financijskih izvještaja ne postupa u skladu s odredbama članka 98. ovoga Zakona

19. u pogledu izvješća ne postupa u skladu s odredbom članka 99. ovoga Zakona

20. u pogledu revizije izvještaja Društva ne postupa u skladu s odredbama članka 100. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona

21. ne izvještava Agenciju u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona

22. ne dostavi podatke u skladu s odredbama članka 106. ovoga Zakona

23. ne obavijesti Agenciju o sklopljenom ugovoru u skladu s odredbama članka 121. ovoga Zakona

24. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 126. stavka 1. ovoga Zakona

25. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 127. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona

26. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 128. stavka 1. ovoga Zakona

27. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 129. ovoga Zakona

28. ne zaključi ugovor o mirovini u skladu s odredbom članka 130. stavka 4. ovoga Zakona

29. ne sklopi aneks ugovora o mirovini u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. ovoga Zakona

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko osiguravajuće društvo

Članak 203.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. ovlašteni aktuar koji ne postupa u skladu s odredbama članka 56. stavaka 2., 3. ili 6. ovoga Zakona

2. član uprave mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu omogućavanja obavljanja poslova posebne uprave ne postupi u skladu s odredbama članka 172. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona

3. član posebne uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, ako u pogledu izvješća i/ili uvjeta poslovanja, ne postupi u skladu s odredbama članka 173. ovoga Zakona.

Prekršaji likvidatora mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 204.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj likvidator mirovinskog osiguravajućeg društva kao pravna osoba ako:

1. ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 178. stavka 1. ovoga Zakona

2. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 179. ovoga Zakona

3. o početku postupka likvidacije ne obavijesti vjerovnike u skladu s odredbama članka 186. ovoga Zakona

4. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 193. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u likvidatoru pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka likvidator kao fizička osoba.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 205.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja ne postupi u skladu s odredbama članka 100. stavaka 1. i 9. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 206.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u Republici Hrvatskoj, bez odobrenja za rad Agencije, obavlja poslove mirovinskog osiguravajućeg društva protivno odredbama članka 9. ovoga Zakona

2. kao namjeravani stjecatelj ne postupi u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona

3. u pogledu obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbom članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

4. u pogledu obavijesti o namjeri smanjenja kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbom članka 27. stavka 2. ovoga Zakona

5. u pogledu ponude mirovinskih programa postupi protivno odredbama članka 122. ovoga Zakona

6. u pogledu ponude mirovinskih programa ne postupi u skladu s odredbama članka 123. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. kao namjeravani stjecatelj ne postupi u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona

2. u pogledu obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

3. u pogledu obavijesti o namjeri smanjenja kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

Prekršaji Središnjeg registra osiguranika

Članak 207.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Središnji registar osiguranika ako:

1. ne obavijesti mirovinsko osiguravajuće društvo u skladu s odredbom članka 118. stavka 2. ovoga Zakona

2. u pogledu zatvaranja osobnog računa ne postupi u skladu s odredbom članka 131. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba Središnjeg registra osiguranika.

GLAVA XVI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 208.

(1) Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.) i upisano je u sudski registar, nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu, te je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Agenciji:

– izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i

– zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će na temelju urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka s dokazima o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Ako Društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbama ovoga članka, Agencija može donijeti rješenje kojim tom Društvu ukida rješenje o odobrenju za rad.

Status licencije prema ranijim propisima

Članak 209.

Licencija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom koju je izdala Agencija u skladu s odredbom članka 10. stavka 4. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), odnosno posljednja obnova predmetne licencije u skladu s odredbom članka 10. stavka 5. istog Zakona, smatra se položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona, te stupanjem na snagu ovoga Zakona istu nije potrebno obnavljati.

Donošenje propisa

Članak 210.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika na temelju ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju pravilnici doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

(3) Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku iz članka 81. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i objaviti je u »Narodnim novinama«.

(4) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 3. ovoga članka, najmanji iznos jamstvenog kapitala jednak je iznosu najnižeg temeljnog kapitala iz Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Postupci

Članak 211.

Svi postupci započeti pred Agencijom u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), dovršit će se u skladu s odredbama toga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 212.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Stupanje na snagu

Članak 213.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/272

Zagreb, 7. veljače 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.