Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica

NN 22/2014, Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica

HRVATSKI SABOR

402

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.), a u vezi s člankom 100. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), Hrvatski sabor na sjednici 14. veljače 2014. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA PARKA PRIRODE TELAŠĆICA

I.

Donosi se Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji se od knjige I. i knjige II. i to:

KNJIGA I. – Tekstualni dio Plana:

                 – Odredbe za provođenje Plana

                 – Obrazloženje Plana

                 – Grafički dio Plana: – Kartografski prikazi:

1.

Korištenje i namjena prostora

M 1 : 25.000

2.

Infrastrukturni sustavi

M 1 : 25.000

3.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

M 1 : 25.000

4.

Zonacija Parka

M 1 : 25.000

5.

Sustav posjećivanja

M 1 : 25.000

6.1.

Zona tradicijskih naseobina – Uvala Dragnjevica, lokalitet između uvala Dragnjevica i Zakućica i Burnji Školj

M 1 : 2.000

6.2.

Zona tradicijskih naseobina – Dolac od Jaza i Omišenjak

M 1 : 2.000

6.3.

Zona tradicijskih naseobina – Fafarikulac

M 1 : 1.000

6.4.

Zona tradicijskih naseobina – Gornja Aba

M 1 : 1.000

6.5.

Zona tradicijskih naseobina – Kruševica

M 1 : 1.000

6.6.

Zona tradicijskih naseobina – Uvala Mala Proversa

M 1 : 1.000

6.7.

Zona tradicijskih naseobina – Pećina

M 1 : 1.000

6.8.

Zona tradicijskih naseobina – Eko-etno naseobina Rudići

M 1 : 1.000

6.9.

Zona tradicijskih naseobina – Uvala Pasjak

M 1 : 1.000

6.10.

Zona tradicijskih naseobina – Uvala Kućimul

M 1 : 1.000

6.11.

Zona tradicijskih naseobina – Lokalitet u Čuh polju

M 1 : 1.000

6.12.

Zona tradicijskih naseobina – Lokalitet u Dugopolju

M 1 : 2.000

6.13.

Zona tradicijskih naseobina – Gmajno polje

M 1 : 2.000

7.1.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – Uvala Mir

M 1 : 1.000

7.2.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – Uvala Magrovica

M 1 : 2.000

7.3.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – o. Katina: Ramov stan

M 1 : 1.000

7.4.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – o. Katina: Šešeljin stan i o. Katina – Kod Mare

M 1 : 2.000

7.5.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – Uvala Kobiljak

M 1 : 1.000

7.6.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – Grpašćak

M 1 : 500

7.7.

Lokacija od važnosti za upravljanje parkom – Vela Sestrica: svjetionik Tajer

M 1 : 1.000

KNJIGA II. – Obvezni prilozi

III.

Plan je izrađen u pet izvornika, ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i pečatom Hrvatskoga sabora, koji se čuvaju u Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja (jedan primjerak) i za poslove zaštite prirode (jedan primjerak), Zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije (jedan primjerak), te Javnoj ustanovi Park prirode Telašćica (jedan primjerak).

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklađeni s ovim Planom.

V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/01

Zagreb, 14. veljače 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. OPĆE ODREDBE I CILJEVI UREĐENJA PROSTORA

Članak 1.

Prostorni plan (u daljnjem tekstu: Plan) Parka prirode Telašćica (u daljnjem tekstu: Park) donosi se za ukupnu površinu od 70,0063 km², u granicama određenim Zakonom o proglašenju Parka prirode Telašćica (»Narodne novine«, br. 14/88.). Za područje unutar obuhvata Plana primjenjuju se mjere zaštite sukladno kategoriji park prirode.

Članak 2.

Ovim Planom utvrđuje se dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i način posjećivanja te u skladu s tim određuju:

– polazišta za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora

– ciljevi uređivanja prostora

– organizacija i namjena prostora

– uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite vrijednosti područja unutar obuhvata Plana

– prostor i uvjeti za smještaj građevina

– sustav javne i druge infrastrukture uključujući prostor za smještaj plovila.

Članak 3.

Plan se temelji na analizama osobitosti i vrijednosti prostora, ocjeni mogućnosti i ograničenja korištenja prostora te uvjetima posjećivanja i obavljanja djelatnosti na način da se osigura:

– isključenje onih koji bi mogli narušiti vrijednosti prostora

– zaštita prirodnih i kulturnih dobara u cijelosti i po pojedinim dijelovima

– racionalno korištenje prostora predviđenog za gradnju

– obnova vrijednih i zapuštenih građevina i građevinskih sklopova

– provođenje nužnih zahvata u prostoru.

Članak 4.

Vrijednostima prostora, osim dugootočkih strmaca i uvale Čuška dumboka kao prirodnog fenomena, određuju se: biološka raznolikost, geološko-morfološka struktura područja, kulturna dobra, etnološka baština te krajobrazne vrijednosti (maslinici, vizure i vidikovci).

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 5.

Prostor građevina od državnog i županijskog značaja određen je trasom i lokacijom, a prikazane su na kartografskom prilogu br. 2. Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1:25 000.

Članak 6.

Građevine od važnosti za Državu

Prometne građevine:

cestovne građevine:

– državna cesta D109: Veli Rat – Savar – Sali. pomorske građevine:

– luke posebne namjene:

– maskirno pristanište u uvali Mir

– maskirno pristanište u uvali Čuška dumboka

Pošta i telekomunikacije:

javne telekomunikacije u pokretnoj mreži:

– bazna postaja Grpašćak.

Članak 7.

Građevine od važnosti za Županiju

Prometne građevine:

cestovne građevine:

– županijska cesta Ž6271: D109 – Telašćica

pomorske građevine:

– luka lokalnog značaja: uvala Mir

– luka lokalnog značaja: uvala Čušćica

– luke posebne namjene:

– sidrišta

popis lokacija koje su namijenjene za postavljanje plutača:

– uvala Čušćica

– uvala Mala Proversa

– prolaz Vela Proversa

– uvala Potkatina

– uvala Saruščica

– uvala Fafarikulac – Zakućica

– uvala Magrovica

– uvala Tripuljak

– uvala Mir

– uvala Kruševica

– uvala Raknić

– uvala Dragnjevica

– od rta Zaglavić prema Zakućici

– Podstražica

– Gmajnac.

zrakoplovna građevina:

– helidrom na Grpašćaku.

3. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

3.1. Razgraničenje prostora u odnosu na zaštitu i posebne vrijednosti prirode

Članak 8.

Prema zonaciji zaštite prirode Park je podijeljen na tri osnovne zone (kartografski prikaz br. 4. Zonacija Parka u mjerilu 1:25 000):

1. zona stroge zaštite

2. zona usmjerene zaštite

3. zona korištenja.

Površine pojedinih zona:

zona

površina (ha)

udio u ukupnoj površini parka (%)

zona stroge zaštite 1a

78,46

1,12

zona stroge zaštite 1b

8,30

0,12

zona usmjerene zaštite

– podzona regulacije gospodarskih aktivnosti

– podzona očuvanja biološkog bogatstva mora

– podzona zabrane ribolova

6.846,73

2.958,78

1.356,64

78,66

97,80

42,26

19,37

1,12

zona korištenja

67,14

0,96

Ukupno

7.000,63

100,00

Izvor: Plan upravljanja Parka prirode Telašćica, 2012., GIS izračun.

Članak 9.

U slučaju kada je dvojbena granica između dviju zona, primjenjuju se uvjeti iz ovih Odredbi za provođenje Plana (u daljnjem tekstu: Odredbe) koji se odnose na stroži režim zaštite.

Članak 10.

Detaljan opis obuhvata pojedinih zona i podzona dat je u Obrazloženju ovoga Plana.

ZONA STROGE ZAŠTITE

Članak 11.

(1) Zona stroge zaštite predstavlja područje od iznimne vrijednosti u kojem su zabranjene bilo kakve štetne ljudske djelatnosti i eksploatacija prirodnih resursa.

(2) Zona stroge zaštite podijeljena je u dvije podzone:

PODZONA 1a – obuhvaća dijelove unutar obuhvata Plana u kojima je u potpunosti zabranjen ljudski utjecaj na prirodne procese. Dozvoljene aktivnosti su znanstvena istraživanja i praćenje biološke raznolikosti.

Ova podzona obuhvaća Dugootočki strmac unutar obuhvata Plana te zračni prostor, morski stupac i dno u širini 50 m od obalne linije. Drugi dio ove podzone obuhvaća uski kopneni dio obale i strmca u uvali Čuška dumboka te cjelokupni akvatorij uvale.

PODZONA 1b – obuhvaća dijelove unutar obuhvata Plana u kojima je zabranjeno gospodarsko iskorištavanje morskih organizama i ostale ljudske aktivnosti koje negativno utječu na aspekt zaštite, a dopuštena su znanstvena istraživanja, praćenje biološke raznolikosti te ronilačko posjećivanje uz strogu regulaciju i nadzor Javne ustanove Parka (u daljnjem tekstu: Javna ustanova).

Ova podzona obuhvaća obalni dio otoka Garmenjak Veli, širine 50 m od obalne linije, uključujući morsku površinu, stupac i dno.

ZONA USMJERENE ZAŠTITE

Članak 12.

(1) Zona usmjerene zaštite zauzima najveći dio prostora unutar obuhvata Plana te predstavlja zonu u kojoj su dopuštene različite aktivnosti kroz regulaciju i nadzor Javne ustanove. Omogućeno je gospodarenje prirodnim resursima temeljem odgovarajućih planova gospodarenja prirodnim dobrima, sukladno Pravilniku o zaštiti i očuvanju, Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima te podzakonskim aktima.

(2) Kopneno područje zone usmjerene zaštite obuhvaća travnjake, šume, poljoprivredne površine te s njima povezane ostatke tradicionalne arhitekture, druge tradicionalne zgrade, kulturna dobra (crkvice, gradine, kapelice, villa rustica), suhozide, cisterne za vodu (gusterne) i lokve.

(3) Zonom usmjerene zaštite obuhvaćeno je i slano jezero Mir. Dopuštene aktivnosti će se regulirati sukladno rezultatima istraživanja koja će pokazati stupanj antropogenog utjecaja na njegove prirodne procese.

(4) Morsko područje zone usmjerene zaštite dijeli se na tri podzone:

PODZONA ZABRANE RIBOLOVA predstavlja područja u kojima je u potpunosti zabranjeno gospodarsko iskorištavanje morskih organizama, ali su dopuštene aktivnosti tranzita brodova, kupanja, priveza isključivo na plutače te ostale aktivnosti koje nemaju negativan utjecaj na ciljeve očuvanja.

PODZONA USMJERENOG OČUVANJA BIOLOŠKOG BOGATSTVA MORA predstavlja područje akvatorija u kojem se regulacijom ribolova, odnosno ograničenjem korištenja ribolovnih alata djeluje na očuvanje i obnovu ribljeg fonda te općenito biološke raznolikosti podmorja. U ovoj podzoni dozvoljen je ribolov, a ribolovni alati i količina morskih organizama koja se može uloviti propisati će se sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode i posebnog propisa iz područja morskog ribarstva.

PODZONA REGULACIJE GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI ciljano djeluje na zaštitu ribljeg fonda i ostalih bogatstava mora kroz strogu regulaciju gospodarskog ribolova i upotrebe gospodarskih ribolovnih alata.

Članak 13.

Dozvoljene su tradicijske aktivnosti domicilnog stanovništva: ekstenzivno stočarstvo i tradicionalna poljoprivreda, znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turističko-rekreativne aktivnosti.

Članak 14.

(1) Obavezuje se aktivno održavanje travnjaka i kamenjara ispašom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te održavanje lokvi i gusterni.

(2) Kao jedan od načina očuvanja ovih vrijednosti potiče se ekstenzivno (tradicionalno) stočarstvo.

Članak 15.

(1) Planom se obavezuje održavanje tradicionalne poljoprivrede i zabranjuje prenamjena površina pod vinogradima i maslinicima.

(2) Planom se potiče postupan prijelaz na ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Članak 16.

(1) U zoni usmjerene zaštite dozvoljava se postavljanje parkovne infrastrukture – poučnih staza, poučnih ploča, klupa, vidikovaca, etnografskih izložbi i ostalih aktivnosti u funkciji kvalitetne prezentacije Parka.

(2) Postavljena infrastruktura mora se oblikovno i izborom materijala uklopiti u ambijent.

ZONA KORIŠTENJA

Članak 17.

(1) Zona korištenja predstavlja područje kojim se upravlja u svrhe koje su značajne za razvoj Parka kroz turističko korištenje.

(2) Zona korištenja namijenjena je posjećivanju i rekreaciji te obuhvaća: izdvojena područja s već postojećom infrastrukturom i građevinama (uvale Mir, Magrovica i Jaz te Grpašćak i otoci Katina i Vela Sestrica), ulaz Dolac, izdvojena parkirališta, zatečene ceste i pješačke staze te lokacije sidrišta.

Članak 18.

Područje Parka se u potpunosti nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske te ujedno predstavlja područje Natura 2000.

Članak 19.

(1) Planom su određeni tipovi staništa u skladu sa Stručnom podlogom zaštite prirode:

– prirodna (šumska staništa, morska obala i more)

– poluprirodna (travnjaci i šikare)

– umjetna (kultivirane nešumske površine).

(2) Na području unutar obuhvata Plana nalazi se 15 tipova staništa od kojih je 10 tipova ugroženo i zaštićeno na europskoj i/ili nacionalnoj razini.

3.2. Razgraničenje prostora prema korištenju i namjeni

Članak 20.

Određuje se namjena i korištenje površina prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000, a kako slijedi:

1. zone tradicijskih naseobina

2. lokacije od važnosti za upravljanje Parkom:

I. uvala Mir

II. uvala Magrovica

III. Grpašćak

IV. otok Katina: lokaliteti Ramov stan (IV.a), Šešeljin stan (IV.b) i Kod Mare (IV.c)

V. otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer

VI. uvala Kobiljak

3. zone posebne namjene:

maskirno pristanište u uvali Mir

maskirno pristanište u uvali Čuška dumboka

plutačno privezište u uvali Mir

4. površine pod maslinicima

5. površine pod kamenjarima i pašnjacima

6. poljoprivredne površine (P)

7. šuma isključivo osnovne namjene:

– šuma posebne namjene (Š3)

8. vodne površine:

– jezero Mir (V)

– morska površina

9. prometne površine.

Članak 21.

Ulazi u Park su:

– kopneni: Dolac i Čuh.

– morski: uvala Mir i uvala Kobiljak.

Navedene lokacije mogu imati sljedeće sadržaje:

– recepcija (naplata ulaznica, informacijska točka, ponuda suvenira, izložbeni prostor)

– sanitarne prostorije

– prostorije potrebne za rad Javne ustanove

– ugostiteljski sadržaji

– parkiralište

– prostor za odmor posjetitelja (nadstrešnica, klupe)

– priveze za plovila (morski ulazi)

– suhi vez/prostor za smještaj plovila za iznajmljivanje (morski kajak, manje brodice) kod kopnenog ulaza Dolac.

4. OPĆI UVJETI ZA GRADNJU I UREĐENJE PROSTORA

Članak 22.

(1) Planom se određuju opći uvjeti za gradnju i uređenje prostora u područjima na kojima je moguće građenje.

(2) Pored općih uvjeta za gradnju i uređenje prostora, Planom se određuju posebni uvjeti za pojedine lokacije.

Članak 23.

Područja na kojima je moguće zadržavanje postojeće/zatečene izgradnje i nove gradnje su:

– zone tradicijskih naseobina

– lokacije od važnosti za upravljanje Parkom (rekonstrukcija/nova gradnja primjenjuje se prema prostorno-programskoj osnovi)

– poljoprivredne površine

– površine pod maslinicima

– površine pod kamenjarima i pašnjacima

Članak 24.

Prilikom izgradnje, prostor koji neposredno pripada zgradi mora zadržati postojeća ambijentalna obilježja:

– postojeće autohtono raslinje

– tradicijske suhozidne ograde

– postojeće šumske sastojine.

Članak 25.

Svaka zgrada mora biti:

– položena na prirodnu konfiguraciju terena

– arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike te da se oblikovno uklopi u krajolik.

Članak 26.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u korist dužine pročelja.

Zatečena izgradnja

Članak 27.

Unutar obuhvata Plana zadržavaju se zatečene zgrade utvrđene odredbama ovog Plana.

Članak 28.

(1) Dozvoljena je rekonstrukcija zatečenih zgrada utvrđenih ovim odredbama prema sljedećim uvjetima:

– dozvoljava se povećanje postojeće tlocrtne površine maksimalno 5 m² s ciljem poboljšanja sanitarnih uvjeta

– maksimalna dozvoljena visina zgrade je 3,5 m

– maksimalna katnost je P+Pk/S+P

– izgradnja obvezno u kamenu

– krov treba izvesti kao dvostrešni, nagiba ne većeg od 30°

– krovna konstrukcija mora biti drvena, a pokrov kupa kanalica ili prirodne kamene ploče

– stolarija mora biti drvena ili od primjerenog materijala ovisno o lokalnim uvjetima

– nije dozvoljeno izvođenje balkona, lođa, kosih krovnih prozora, nadsvođenih elemenata, arkada i luminarija na krovu.

(2) Dozvoljava se izgradnja pomoćne građevine – cisterne za vodu kapaciteta ovisno o vrsti i namjeni zgrade (volumena max. do 27 m³), smještene u pravilu uz zgradu.

Članak 29.

Uz uvjete navedene u prethodnom članku, zatečene zgrade zadržane ovim Planom u naseobinama tipa A, podtipa A1, tipa B i C na poljoprivrednim površinama, maslinicima, kamenjarima i pašnjacima moraju zadovoljiti i sljedeće uvjete:

– teren oko zgrade mora ostati prirodan

– pristupne staze u prirodnom materijalu, bez asfaltiranja ili betoniranja

– ne mogu se graditi natkriveni prostori izvan gabarita zatvorene zgrade.

Članak 30.

Planom se dozvoljava sanacija/rekonstrukcija onih priveza na području unutar obuhvata Plana za koje su ishođeni posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima.

Članak 31.

Postojeće zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968. godine koje se nalaze izvan zona gdje je ovim Planom omogućeno njihovo zadržavanje, a koje se smatraju legalnima, mogu se rekonstruirati sukladno uvjetima određenim ovim Odredbama uz ishođenje posebnih uvjeta tijela i osoba određenih prema posebnim propisima.

Članak 32.

Planom se omogućava korištenje zatečenih zgrada u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma.

Nova izgradnja

Članak 33.

Planom se dozvoljava građenje zgrade za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m te koja ima prizemlje do 50 m² građevinske (bruto) površine i najveće visine do 4 m i/ili potpuno ukopan podrum do 200 m² građevinske (bruto) površine.

Članak 34.

(1) Planom se dozvoljava građenje zgrada za vlastite gospodarske potrebe u funkciji tradicionalne poljoprivrede na površinama pod maslinicima, poljoprivrednim površinama i površinama pod kamenjarima i pašnjacima prema sljedećim uvjetima:

– zgrade u funkciji tradicionalne poljoprivrede mogu se graditi na aktivno korištenoj parceli izvan 1000 m od obalne crte

– minimalna površina zemljišta iznosi 1000 m²

– maksimalna dozvoljena visina je 3,5 m

– maksimalna katnost je P+Pk/S+P

– maksimalna građevinska (bruto) površina građevine je 30 m2

– izgradnja obvezno u kamenu

– krov treba izvesti kao dvostrešni, nagiba do 30°

– krovna konstrukcija mora biti drvena, a pokrov kupa kanalica ili prirodne kamene ploče

– stolarija mora biti drvena

– nije dozvoljeno izvođenje balkona, lođa, kosih krovnih prozora, nadsvođenih elemenata, arkada i luminarija na krovu

– teren oko zgrade mora ostati prirodan

– pristupne staze u prirodnom materijalu, bez asfaltiranja ili betoniranja

(2) Dozvoljava se dogradnja/izgradnja pomoćne građevine – cisterne za vodu ukoliko ista nije izvedena, volumena do 27 m³ smještena u pravilu uz zgradu, s primarnim ciljem očuvanja poljoprivrednih površina.

4.1. Posebni uvjeti gradnje i uređenja zona tradicijskih naseobina

Članak 35.

Tradicijske naseobine prisutne su na cijelom području unutar obuhvata Plana, a pojavljuju se kao zaseoci ili kao izolirane zgrade, odnosno rastresiti dijelovi naseobina. Naseobine su nastajale slijedom višestoljetnog obitavanja čovjeka na prostoru unutar obuhvata Plana uz razvoj gospodarskih djelatnosti – ribarstva, stočarstva, poljodjelstva i maslinarstva te su lokacije nastanka naseobina usko povezane s jednom ili više njih.

Članak 36.

(1) Zatečene zgrade u zonama tradicijskih naseobina utvrđene ovim Planom u funkciji su obnove i očuvanja maslinika, poljoprivrednih površina (polja), pašnjaka i suhozida, a ujedno i u funkciji promidžbe Parka, prihvata posjetitelja, prezentacije kultiviranog krajobraza, poljoprivrednih proizvoda i tradicijskog načina života na otoku.

(2) Planom se omogućava korištenje zatečenih zgrada u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma.

(3) Dozvoljava se njihova rekonstrukcija prema uvjetima iz ovih Odredbi.

Tipologija zatečenih zgrada

Članak 37.

(1) Konzervatorskom podlogom su utvrđene:

– suhozidne zgrade (S) višestoljetne starosti visine oko 1,5-2,0 m sa pokrovom od trske, kamenih ploča ili kupe kanalice. Najveća koncentracija ovih zgrada je u Magrovici (Mindišin vršak, Šimunja draga, Brčastac…), Stivanju polju, Omišenjaku, Gmajnom polju, Dugonjivama, Čuh polju i drugdje uz pašnjake ili polja. Ribarske kućice i skloništa ovog tipa zatečene su i u uvalama Mir, Jaz, Kruševica…

– zgrade s etnološkim obilježjima (E) visine P/P+Pk/P+1 izgrađene u kamenu s vezivom (vapnenom žbukom) u razdoblju od 18. do kraja prve polovice 20. stoljeća. Najveći broj ovih zgrada evidentiran je na lokacijama: Rudići, Pećina, Dugonjive, Drakovac, Ramov stan, Stivanje polje, uvala Jaz, Omišenjak, Gmajno polje, uvala Mir.

(2) Pod pojmom zgrade novije izgradnje (N) ovaj Plan podrazumijeva zgrade izgrađene rekonstrukcijom starijih zgrada (stanovi, skloništa i dr.) ili novom izgradnjom u drugoj polovici 20. stoljeća visine P/P+Pk/P+1. Najveći broj ovih zgrada evidentiran je u obalnom dijelu uvale Telašćica i pripadajućih otočića te na rubnim dijelovima obradivih poljoprivrednih površina.

Tipovi tradicijskih naseobina

Članak 38.

Planom su definirani slijedeći tipovi tradicijskih naseobina određeni po mjestu i tradicijskom uvjetu nastanka:

– Tip A: naseobine uz polja

– podtip A1: pomoćne zgrade veličine do 12 m² uz polja

– Tip B: naseobine u maslinicima

– Tip C: naseobine uz obalu i na otočićima

– Tip D: naseobine od važnosti za upravljanje Parkom.

Tip A: naseobine uz polja

Naseobine uz polja izgrađene su uglavnom na rubnim dijelovima poljoprivrednih površina (polja) s ciljem bavljenja poljodjelstvom i stočarstvom. Pojavljuju se kao zaseoci (Rudići, eko – etno naseobina) i kao izolirane zgrade. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje.

podtip A1: pomoćne zgrade

Pomoćne zgrade uz polja su zgrade novije izgradnje smještene uglavnom na rubnim dijelovima obradivih poljoprivrednih površina (Gmajno polje, Stivanje polje, Arnjevo polje, Krševanje polje, Kruševo polje, Dugonjive i Čuh polje) u funkciji obnove i očuvanja istih.

Tip B: naseobine u maslinicima

Naseobine u maslinicima izgrađene su na površinama pod maslinicima s ciljem uzgoja maslina i kultiviranja krajobraza izgradnjom suhozidova (šire područje Magrovice, Dolac od Jaza i Omišenjak, Poljice, Lokardenjak, Smričevica). Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje.

Tip C: naseobine uz obalu i na otočićima

Naseobine uz obalu i na otočićima izgrađene su u obalnom dijelu uvale Telašćica: uvala Kruševica, uvala Zakućica, Pećina, uvala Dragnjevica, uvala Jaz, uvala Kobiljak, uvala Kućimul, uvala Mala Proversa i uvala Pasjak te otočića Burnji Školj, Fafarikulac i Gornja Aba na površinama pod maslinicima, kamenjarima i pašnjacima s ciljem bavljenja prvenstveno ribarstvom u kombinaciji s maslinarstvom i/ili stočarstvom. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje. Namjena pojedinih naseobina data je u Obrazloženju ovoga Plana.

Tip D: naseobine od važnosti za upravljanje Parkom

Naseobine od važnosti za upravljanje Parkom izgrađene su u obalnom dijelu uvale Telašćica i otočića Katina na površinama pod maslinicima, kamenjarima i pašnjacima s primarnim ciljem bavljenja ribarstvom u kombinaciji s maslinarstvom i/ili stočarstvom, a kasnije i s ciljem prihvata posjetitelja s ugostiteljskom ponudom (restorani), servisima i funkcijama za upravljanje Parkom. To su uvale Mir i Magrovica te tranzitni lokaliteti Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare na otoku Katina. U uvali Kobiljak smještena je nadzorna postaja za kontrolu ulaza s otvorenog mora. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje.

Članak 39.

(1) Planom se izdvajaju zone tradicijskih naseobina koje zbog svog položaja imaju važnu ulogu u očuvanju osnovnih vrijednosti Parka:

Broj kart. prikaza

Lokacija

Tip tradicijske naseobine

Broj zgrada

Tipologija zgrada*

6.1.

Uvala Dragnjevica

C

3

N, S

6.1.

Lokalitet između uvala Dragnjevica i Zakućica

C

1

N

6.1.

Burnji Školj

C

3

N, S

6.2.

Dolac od Jaza

B

6

N, S

6.2.

Omišenjak

B

8

N, S

6.2.

Uvala Jaz

C

1

E

6.3.

Fafarikulac

C

1

N

6.4.

Gornja Aba

C

1

N

6.5.

Uvala Kruševica

C

3

N

6.6.

Uvala Mala Proversa

C

2

N

6.7.

Pećina

C

4

E

6.8.

Rudići

A

7

E, S

6.9.

Uvala Pasjak

C

1

N

6.10.

Uvala Kućimul

C

3

N, E

6.11.

Lokalitet u Čuh polju

A

3

N, S

6.12.

Lokalitet u Dugopolju

B

3

N, S

6.13.

Gmajno polje

A

8

N, S

Lokacije od važnosti za upravljanje Parkom

7.1.

Uvala Mir


-

-

7.2.

Uvala Magrovica


14

N, S

7.3.

Ramov stan


5

N, E

7.4.

Šešeljin stan


3

N

7.4.

Kod Mare


4

N, E

7.5.

Uvala Kobiljak


1

N

*S – suhozidne zgrade, E – zgrade s etnološkim obilježjima, N – zgrade novije izgradnje građene u neposrednoj blizini ili na temeljima stanova/skloništa i sl.

(2) Tradicijske naseobine mogu se obnavljati u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 40.

(1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija i interpolacija zgrada s etnološkim obilježjima izgrađenih u kamenu s vezivom (vapnenom žbukom) i zgrada novije izgradnje prema uvjetima zadanim u ovim Odredbama i uz ishođenje propisanih suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela.

(2) Suhozidne zgrade treba rekonstruirati u tehnici suhozida, odnosno sukladno uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(3) Planom se zadržavaju zatečene zgrade podtipa A1 veličine do 12 m² u funkciji očuvanja poljoprivrednih površina.

(4) Planom se zadržavaju zgrade novije izgradnje u naseobinskim tipovima definiranim ovim Planom.

(5) Planom se određuje obveza obnove i očuvanja suhozida, poljoprivrednih površina, pašnjaka i maslinika u naseobinskim tipovima A, A1, B i C.

(6) Određuje se ishođenje posebnih uvjeta za zatečene priveze i obveza njihovog korištenja u funkciji prihvata posjetitelja, promidžbe Parka, prezentacije kultiviranog krajobraza, poljoprivrednih proizvoda i tradicijskog načina života na otoku.

Članak 41.

Zone tradicijskih naseobina uvala Mir (dio lokaliteta), uvala Magrovica, Ramov stan, Šešeljin stan, Kod Mare i uvala Kobiljak, utvrđuju se kao lokacije od važnosti za upravljanje Parkom.

4.2. Posebni uvjeti gradnje i uređenja lokacija od važnosti za upravljanje Parkom

4.2.1. Uvala Mir

Članak 42.

(1) Planom se određuje područje uvale Mir kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br. 7.1. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – uvala Mir (I.).

(2) Određuje se obveza izrade prostorno-programske osnove kojom će se detaljno definirati sadržaji i uvjeti gradnje i uređenja područja uvale Mir.

Članak 43.

Zadržavaju se zatečene zgrade i infrastruktura u funkciji posjećivanja do realizacije novih sadržaja:

– restoran

– sanitarni čvorovi

– info-centar

– stacionar/eko kamp za znanstvenike, studente i školu u prirodi

– uređena dužobalna šetnica i rekonstrukcija postojeće

– rekonstrukcija postojećeg priveza

– pješačke/poučne staze

– sadržaji na otvorenom (rekreacija, informativne i poučne staze/prostori i prateće table, klupe i odmorišta te funkcionalno uređenje vidikovaca na vrhovima strmaca iznad uvale Mir)

– biološki ili drugi primjereni prečistač te

– kvalitetno rješenje odvodnje oborinskih voda.

Članak 44.

Određuje se uklanjanje svih zatečenih montažnih smještajnih objekata te se omogućava korištenje tog prostora za edukaciju na otvorenom.

Članak 45.

(1) Smještaj stacionara/eko kampa za znanstvenike, studente i školu u prirodi planira se na prostoru zone prihvatnog centra.

(2) Maksimalni kapacitet stacionara iznosi 40 ležajeva.

(3) Realizacija stacionara moguća je samo uz uvjet riješenih imovinsko-pravnih odnosa i pod upravljanjem i u funkciji Javne ustanove.

Članak 46.

Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu, uz koridor pješačko-poučne staze prema jezeru Mir zadržavaju se kao primjer tradicijske gradnje u funkciji prezentacije posjetiteljima.

Članak 47.

Dozvoljava se izgradnja sanitarnog čvora uz obvezan biološki ili drugi primjereni prečistač na prostoru uz pješačko-poučnu stazu prema jezeru Mir, a prema kartografskom prikazu.

Članak 48.

Planom se dozvoljava sanacija obale i zone priveza u postojećim volumenima u skladu sa prostorno-programskom osnovom. Dužobalnu šetnicu treba riješiti i s odvodnjom oborinskih voda.

4.2.2. Uvala Magrovica

Članak 49.

Područje uvale Magrovica određuje se kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br. 7.2. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – uvala Magrovica (II.).

Članak 50.

(1) Planom se dozvoljava stavljanje zatečenih zgrada u funkciju usluga Parka:

– korištenjem zatečenih zgrada za edukaciju, informiranje posjetitelja, ugostiteljstva

– mogućnost kupnje ulaznica i suvenira

– obavezno izvesti biološki ili drugi primjereni prečistač

– obavezno kvalitetno riješiti odvodnju oborinskih voda te

– obavezno očuvanje i sadnja maslinika.

(2) Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu ugostiteljske namjene zadržavaju dosadašnju funkciju, a ostalim zatečenim zgradama Planom se omogućava korištenje u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma.

Članak 51.

Javna ustanova u dogovoru s vlasnicima zatečenih zgrada može dogovoriti obavljanje usluge iznajmljivanja suhog veza za plovila (morski kajak, manje brodice) u skladu s Pravilnikom o zaštiti i očuvanju.

Članak 52.

Planom se obvezuje sanacija obale sa uređenjem dužobalne šetnice i zone priveza te uređenje manjeg parkirališta prema posebnim propisima.

4.2.3. Grpašćak

Članak 53.

(1) Područje Grpašćaka određuje se kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – posjetiteljski centar i centralni vidikovac u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br. 7.6. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – Grpašćak (III.).

(2) Određuje se obveza izrade prostorno-programske osnove kojom će se detaljno definirati sadržaji i uvjeti gradnje i uređenja područja posjetiteljskog centra.

Članak 54.

(1) Zadržava se zatečena izgradnja uz mogućnost rekonstrukcije/dogradnje i zamjenske zgrade koji može sadržavati:

– prezentacijski/multimedijalni centar

– info centar

– suvenirnicu

– sanitarni čvor

– pomoćnu zgradu sa spremištem

– terasu

– vidikovac

– ugostiteljski objekt.

(2) U jugozapadnom dijelu se određuje prostor za park sa stolovima, klupama i boćalištem. Ispred glavnog ulaza u utvrdu se određuje površina za parkiralište max. 20 osobnih automobila te 2 autobusa za posjetitelje.

(3) Odvodnju otpadnih voda na prostoru Grpašćak treba riješiti odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, a odvodnju oborinskih voda treba riješiti kvalitetno, poštujući konfiguraciju terena.

Članak 55.

Pored zajedničkih općih uvjeta za izgradnju i uređenje utvrđuje se obaveza izvršavanja posebnih uvjeta za posjetiteljski centar Grpašćak:

– max. katnost zgrada je P+1. Kat se dozvoljava zadržati na najizbočenijoj zgradi u sklopu Grpašćaka na jugozapadu, a sve ostale građevine moraju biti prizemnice

– krovišta moraju biti nagiba ne većeg od 22°, izvedena kao dvostrešna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu zgrade

– pokrov mora biti kupa kanalica crvene boje ili tradicijske kamene ploče ili iznimno mediteranski crijep

– zabranjuje se sadnja alohtonog raslinja pri uređivanju dvorišta i vrta

– ograđivanje se mora izvesti podizanjem kamenih suhozida ili pomoću autohtonog zelenila

– zabranjuje se preoblikovanje terena i gradnja podzida viših od 1,50 m

– betoniranje ili asfaltiranje nije dozvoljeno.

Članak 56.

Planom se dozvoljava istraživanje mogućnosti za izmještanje bazne postaje na novu lokaciju izvan obuhvata Plana.

4.2.4. Otok Katina: Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare

Članak 57.

(1) Planom se određuju Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare kao lokacije od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskim prikazima br. 7.3. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – otok Katina: Ramov stan (IV.a) i br. 7.4. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – otok Katina: Šešeljin stan (IV.b) i Kod Mare (IV.c).

(2) Planom se dozvoljava stavljanje zatečenih zgrada u funkciju usluga Parka:

– korištenjem zatečenih zgrada za edukaciju i informiranje posjetitelja

– uz mogućnost kupnje ulaznica i suvenira

– uz obvezu očuvanja i sadnje maslinika.

(3) Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu ugostiteljske namjene zadržavaju dosadašnju funkciju, a ostalim zatečenim zgradama Planom se omogućava korištenje u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma.

(4) Planom se obvezuje sanacija obale s uređenjem dužobalne šetnice i zone priveza prema posebnim propisima.

4.2.5. Otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer

Članak 58.

Planom se određuje područje svjetionika Tajer osim namjene zakonom propisane (svjetionik, zgrada za posadu i pomoćne zgrade te privez) i kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br. 7.7. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer (V.), uvažavajući posebne uvjete.

Članak 59.

Za zatečene zgrade na području svjetionika dozvoljava se mogućnost obnove i rekonstrukcije u cilju unapređenja sigurnosti plovnih putova, meteoroloških mjerenja, znanstvenih istraživanja te poboljšanja kvalitete stanovanja posade i upravljanja svjetionikom, prema uvjetima gradnje i uređenja zadanim u ovim Odredbama. Okolni otvoreni prostor treba očuvati. Za obnovu/rekonstrukciju navedenih zgrada treba ishoditi konzervatorske uvjete.

4.2.6. Uvala Kobiljak

Članak 60.

Planom se određuje područje uvale Kobiljak kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br. 7.5. Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom – uvala Kobiljak (VI.).

Članak 61.

(1) Zatečena zgrada predstavlja nadzornu postaju Javne ustanove za kontrolu ulaza s otvorenog mora na krajnjem jugoistočnom dijelu Parka.

(2) Planom se omogućava uređenje pristupne staze i zone priveza prema posebnim propisima.

5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

PROMETNI SUSTAV

Cestovni promet

Članak 62.

(1) Cestovni promet prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora.

(2) Zadržavaju se zatečene javne ceste, ostale ceste i staze.

Članak 63.

(1) Unutar obuhvata Plana nalazi se državna cesta D109 i županijska cesta Ž6271.

(2) Za gradnju objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zakonom utvrđenog zaštitnog pojasa, potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležnog tijela.

Članak 64.

Kategorija javnih prometnica na području unutar obuhvata Plana može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke nadležnog ministarstva, bez izmjene ovog Plana.

Članak 65.

(1) Sustav staza za posjećivanje i razgledavanje sastoji se od postojećih i planiranih staza.

(2) Režime kretanja svim stazama utvrđuje Javna ustanova Pravilnikom o zaštiti i očuvanju.

Članak 66.

(1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija zatečenih i izgradnja sekundarne mreže staza i ostalih/lokalnih cesta, sukladno potrebama posjećivanja, razgledavanja, gospodarenja i upravljanja, a što će se utvrditi temeljem prostorno-programske osnove.

(2) Prilikom gradnje novih dionica putova i staza ili rekonstrukcije zatečenih, potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa.

(3) Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete izvan prirodne razine terena, obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje u krajobraz.

(4) Postavljanje čvrstih podloga dozvoljeno je isključivo uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 67.

(1) Određuju se lokacije javnih parkirališta u sklopu ulaza u Park:

1. Uvala Magrovica

2. Grpašćak

3. Uvala Jaz

(2) Ostala parkirališta su u funkciji Javne ustanove, vatrogasnih vozila i ostalih vozila s dopuštenjem Javne ustanove. To su:

1. Dugo polje – parkiralište kod crkvice Sv. Ante

2. Stivanje polje – parkiralište kod crkvice Sv. Ivana

3. Gmajno polje

4. Uvala Tripuljak

5. Kruševo polje

6. Debela grba – kod vidikovca

7. Kod Rudića – pristup Čušćici

8. Ispod Smričevice – pristup Maloj Proversi

9. Uvala Mir

Članak 68.

(1) Javna parkirališta planiraju se u sklopu ulaza i informativnih punktova. Za javno parkiralište može se odrediti posebna građevna čestica.

(2) Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida, a minimalno jedno mjesto.

(3) Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila, a najmanje 20 % površine se uređuje kao zelena površina.

(4) Zabranjuje se sadnja alohtonog drveća.

(5) Smještaj parkirališta naznačen je u kartografskom prikazu br. 5. Sustav posjećivanja u mjerilu 1:25 000.

(6) Uz parkirališta osobnih vozila moguća je izgradnja parkirališta za bicikle.

(7) Odvodnju oborinskih voda treba riješiti mehaničkim prečistačem.

Pomorski promet

Članak 69.

(1) Uvala Mir određena je kao luka otvorena za javni promet – lokalnog značaja.

(2) Namjena luke je prvenstveno prihvat izletničkih turističkih brodova, nautičara, plovila Javne ustanove i domaćeg stanovništva.

Članak 70.

Privezi predstavljaju pomorsko dobro i namijenjeni su korištenju za potrebe Javne ustanove, posjećivanje i za zajedničko korištenje vlasnika parcela.

Članak 71.

(1) Na području unutar obuhvata Plana evidentirano je 95 priveza popis kojih je dan u Obrazloženju ovoga Plana.

(2) Planom se zadržavaju svi privezi za koje su ishođeni posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, a u skladu s posebnim propisima omogućuje se sanacija/rekonstrukcija s obvezom izrade prostorno-programske osnove.

Članak 72.

Iznimno su novi privezi mogući u zoni uvale Mir, a realizirat će se temeljem prostorno- programske osnove.

Članak 73.

(1) Planom se određuju lokacije sidrišta koje su namijenjene za postavljanje plutača:

– uvala Čušćica

– uvala Mala Proversa

– prolaz Vela Proversa

– uvala Potkatina

– uvala Saruščica

– uvala Fafarikulac – Zakućica

– uvala Magrovica

– uvala Tripuljak

– uvala Mir

– uvala Kruševica

– uvala Raknić

– uvala Dragnjevica

– od rta Zaglavić prema Zakućici

– Podstražica

– Gmajnac.

(2) Postavljanje plutača moguće je samo u skladu s preporukama studije koja će detaljno odrediti lokacije i vršne kapacitete.

Članak 74.

Plan iznimno omogućuje sidrenje brodova u skladu s posebnim propisom iz područja pomorstva te zonacijom mora s aspekta zaštite prirode.

Članak 75.

Panoramske plovne rute prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. Sustav posjećivanja.

TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Članak 76.

(1) U obuhvatu Plana predviđena je izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kojom se osigurava priključak građevina na telekomunikacijsku mrežu.

(2) Trase telekomunikacijske kanalizacije planirane su u sklopu koridora prometnih površina (nogostupi), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1:25 000.

(3) Planom određene trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) mogu se kod izdavanja odobrenja za gradnju korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima i stanju na terenu.

(4) Za izgradnju telekomunikacijske kanalizacije planira se postava polietilenskih ili fleksibilnih PEH / FD cijevi ☐ 50 u zajednički rov dimenzija u prosjeku 0,4 x 0,8 m.

(5) Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacijske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(6) Do izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture telekomunikacijski promet unutar obuhvata Plana obavljat će se putem mobilne telefonije za što se koriste postojeće instalacije GSM mreže.

Članak 77.

Postojeća bazna postaja na Grpašćaku zadržava se u funkciji do izmještanja na drugu lokaciju izvan obuhvata Plana.

ENERGETSKI SUSTAV

Članak 78.

(1) Opskrba električnom energijom određuje se iz distributivne 10(20) kV mreže naselja Sali, izgradnjom 10(20) kV vodova. Kabeli će se položiti postojećim putovima prema ulazu Čuh te uvali Mir s odvojkom za Grpašćak.

(2) Transformatorske stanice (TS 10(20)/0.4 kV) predviđaju se na ulazima Čuh i Mir te na Grpašćaku, a svojim se oblikom moraju uklopiti u okoliš na način da su neuočljive u krajobrazu te izgrađene od autohtonih materijala.

Članak 79.

(1) Trase planiranih kabela označene su na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi.

(2) Planirane trafostanice označene su simbolima koji ne predstavljaju njihov točan položaj. Točan položaj trafostanica utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

(3) Prilikom lociranja trafostanica potrebno je voditi računa da ne sprječavaju vizure sa staza za posjetitelje na izgrađene strukture i osobite prirodne vrijednosti.

Članak 80.

(1) Planom se, za vlastite potrebe, omogućava korištenje energije sunca i drugih obnovljivih izvora energije.

(2) Dozvoljava se postavljanje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i iznimno na pročelja zgrada.

Članak 81.

Iznimno je dozvoljena primjena i dizel električnih agregata koji obvezno moraju biti smješteni u posebnom zvučno izoliranom prostoru.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Vodoopskrba

Članak 82.

(1) Rješenje vodoopskrbe treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sve korisnike.

(2) Vodoopskrba će se vršiti spojem na javni vodoopskrbni sustav naselja Sali s korištenjem vode iz vodospreme Sali, zapremine 1000 m3 s kotom dna na 80 m.n.m.

(3) Vodoopskrbni cjevovodi će se položiti postojećim putovima prema uvali Čušćica te uvali Mir s odvojkom za Grpašćak.

(4) Za planirani vodoopskrbni sustav treba izraditi idejno rješenje kojim će se definirati potrošnja vode, moguća izgradnja precrpne postaje i prekidne komore i/ili vodospreme te proučiti i obrazložiti utjecaj na planirani vodoopskrbni sustav zadarskih otoka.

Članak 83.

Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba će se rješavati vlastitim cisternama uz zgrade, a voda će se dovoziti auto-cisternama iz vodovodne mreže Sali.

Odvodnja

Članak 84.

(1) Na cjelokupnom prostoru unutar obuhvata Plana nužno je zbrinjavanje i rješavanje odvodnje otpadnih voda.

(2) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda rješavat će se zasebno za svaku zgradu putem nepropusnih sabirnih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Planom se preporuča, za područja koja čine jedinstvenu prostornu cjelinu, izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje, a što će se rješavati prostorno-programskom osnovom.

(4) Pročišćavanje otpadnih voda treba biti do stupnja koji garantira maksimalnu zaštitu prirode i očuvanje postojećeg vodnog potencijala unutar obuhvata Plana.

(5) Odvodnja oborinskih voda riješit će se na način da se »čiste« oborinske vode mogu disponirati u tlo ili more bez pročišćavanja, a oborinske vode s površina gdje može doći do njihovog zagađenja moraju se prije upuštanja u teren ili more pročistiti preko separatora za masti i ulja.

Uređenje voda i zaštita vodnog režima

Članak 85.

(1) Unutar područja prostornog plana nalazi se nekoliko čestica vodnog dobra (lokve i vodotoci) kojima upravljaju Hrvatske vode.

(2) Zaštita od štetnog djelovanja može se po potrebi provoditi izgradnjom odgovarajućih zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uz obvezno uvažavanje prirodnih posebnosti navedenog područja.

(3) Uz vodotoke i lokve treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je gradnja objekata i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Svaki vlasnik, odnosno korisnik zgrade ili parcele smještene uz korito lokve ili česticu javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju istog, ne smije izgradnjom građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito lokve.

(4) Lokvu po potrebi treba urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima, Zakonom o vodama i ostalim aktima zaštite prirode.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 86.

(1) Područje Parka se u potpunosti nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske pa je ujedno i područje Natura 2000.

(2) Park je vrednovan kao područje očuvanja značajno za ptice (HR1000035 – Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica) i područje očuvanja značajno za vrste i staništa (HR4000002 – Park prirode Telašćica).

(3) Područje obuhvata ekološke mreže (područje NATURA 2000) prikazano je na kartografskom prilogu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25 000.

Članak 87.

(1) Unutar obuhvata Plana su dozvoljene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.

(2) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara provodi se u skladu s planovima gospodarenja prirodnim dobrima koji prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode sadrže uvjete zaštite prirode.

Članak 88.

Unutar obuhvata Plana su dopušteni zahvati i radnje koje ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen.

Članak 89.

(1) Zabranjuje se narušavanje temeljnih krajobraznih vrijednosti prostora unutar obuhvata Plana.

(2) Ovim Planom utvrđuje se posebna skrb o očuvanju prirodnih krajobraza, koji su obilježeni kao cjeline autohtonog pejzaža, od zahvata u prostoru koji nisu predviđeni ovim Planom.

Članak 90.

(1) Nije dozvoljena prenamjena:

– zemljišta pod maslinicima

– poljoprivrednog zemljišta

– šumskog zemljišta.

(2) Šumama unutar obuhvata Plana gospodari Šumarija Zadar sukladno posebnom propisu.

Članak 91.

Mjere očuvanja ekosustava provodi Javna ustanova i/ili vlasnici i ovlaštenici prava na nekretnine te koncesionari uz obveznu prethodnu konzultaciju s Javnom ustanovom te zadovoljenje svih zakonskih uvjeta.

Članak 92.

Nije dozvoljeno ugrožavanje, oštećenje i uništavanje izvornih prirodnih vrijednosti na osnovu kojih su stečeni preduvjeti za proglašenje parkom prirode.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 93.

U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis kulturnih dobara (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) s određenim ili predloženim stupnjem zaštite:


Zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara                                    


Preventivno zaštićeno kulturno dobro


Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi

      

Zaštita ovim Planom

1.0.

Povijesni sklopovi i građevine


1.1.

Sakralne građevine                                                       

stupanj zaštite

1.

Crkva sv. Ante, Dugo polje

E

2.

Crkva sv. Luke, Čuh polje                                                         

E

1.2.

Civilne građevine

stupanj zaštite

1.

Svjetionik Vela Sestrica (Tajer) na istoimenom otočiću, 19. st.          

P-3694

1.3.

Etnološke građevine

stupanj zaštite

1.

Mocire – suhozidi

ZPP

2.

Poljske kućice (Magrovica: Mindišin vršak, Šimunja draga, Brčastac…;

Stivanje polje: Omišenjak, Gmajno polje; Dugonjive, Čuh polje)

ZPP

3.

Ribarske kućice i skloništa u uvalama Mir, Jaz, Kruševica..

ZPP

4.

Gomile – hrpe kamenja

ZPP

2.0.

Arheološka baština


2.1.

Kopneni arheološki lokaliteti

stupanj      zaštite

1.

ostaci Crkve sv. Ivana u Stivanjem polju

Z-2380

2.

Arheološki ostaci Crkve sv. Viktora

P-3164

3.

Krševanje polje – sitni nalazi (kremeni predmeti) iz paleolitika

E

4.

Dugo polje, liburnska nekropola na ravnom zemljištu s prijelaza brončanog u željezno doba

E

5.

Veli Brčastac s ostacima kućica u podnožju gradine – napuštena u rimsko doba

E

6.

Omišenjak, gradina

E

7.

Gomiljak, grobne gomile (tumuli)

E

8.

Čuh (Čuh polje) grobne gomile (tumuli)

E

9.

Dugo polje s ostacima iz paleolita

E

10.

Mala Proversa s ostacima antičkog gospodarskog imanja

E

11.

Arnjevo polje

E

12.

Koženjak (Megarus, Magrovica), željeznodobna gradina nastanjena i tijekom srednjeg vijeka s ostacima iz raznih perioda i s ostacima starohrvatske crkve

E

13.

Kobiljak

E

14.

Pizuh (Čuh), ostaci naselja između Čuha i Drakovca

E

15.

Stražica, vrh iznad Gmajnog polja jugoistočno od sv. Viktora

E

16.

Pećina podno Ostrovice prema Malom Garmenjaku

E

2.2.

Podmorski arheološki lokaliteti

stupanj zaštite

1.

Mala Proversa

E

2.

Garmenjak između Velog i Malog Garmenjaka s ulomcima i krhotinama amfora

E

3.

Srednjovjekovna solana u uvali Jaz

E

Članak 94.

(1) Mjere zaštite regulirane su važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prema kojem su sva kulturna dobra u nadležnosti Ministarstva kulture – nadležnog Konzervatorskog odjela koji utvrđuje mjere zaštite kulturnog dobra. Zaštitni i drugi radovi (istraživanja, iskapanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, korištenja…) na kulturnim dobrima mogući su samo uz prethodno odobrenje i posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova na kopnu ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, radovi se moraju prekinuti i o nalazu odmah obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

Članak 95.

(1) Gradinski lokaliteti moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku. Kod bilo kakvih zahvata nužna su prethodna arheološka istraživanja, neophodna za određivanje uvjeta zaštite kulturnog dobra.

(2) U slučaju građevinskih, infrastrukturnih ili drugih radova s izravnim utjecajem na bilo koji arheološki lokalitet potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela.

(3) Za sve građevinske i druge intervencije na spomenicima graditeljstva potrebno je na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije od Konzervatorskog odjela ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra i prethodno odobrenje za radove.

Članak 96.

(1) U cilju očuvanja kulturno-povijesnih obilježja prostora preporučuje se očuvanje elemenata tradicionalnog graditeljstva (zaselaka, osamljenih gospodarstava, pastirskih stanova) u njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom (suhozidima).

(2) Preporučuje se i revitalizacija zapuštenih i zanemarenih objekata narodnoga graditeljstva, uz moguću novu ili izmijenjenu staru namjenu (korištenje za stambenu, turističku, kulturnu, odgojno-obrazovnu svrhu).

(3) Prilikom bilo kakvih radova potrebno je dokumentirati postojeće stanje, provesti arhitektonska i arheološka istraživanja te na temelju toga izvesti primjerenu konzervaciju i prezentaciju.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 97.

Sve aktivnosti, djelatnosti i zahvate u prostoru na području unutar obuhvata Plana treba provoditi i ograničiti tako da se spriječi onečišćenje zraka, tla, voda, izvornih vrijednosti Parka i očuva bioraznolikost.

Članak 98.

Zabranjeno je trajno zbrinjavanje svih vrsta otpada na području unutar obuhvata Plana.

Članak 99.

Planom se obvezuje sanacija postojećeg nelegalnog odlagališta otpada na lokalitetu Veli dočić.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 100.

(1) Ovim Planom određene su mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju.

(2) Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju:

– zaštitu tla

– zaštitu zraka

– zaštitu mora

– zaštitu od buke

– zaštitu od požara.

Članak 101.

Za potrebe izrade Programa zaštite utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite za osobito vrijedne resurse.

Zaštita tla

Članak 102.

Ovim Planom utvrđene su smjernice u cilju zaštite tla:

– potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla

– mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari

– posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje

– u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa

– u svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući i njihovo korištenje

– osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla

– površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je preventivno zaštititi od ponavljanja denudacijskih procesa

– u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije (»Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse«)

– treba poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo te smanjiti upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva na najmanju moguću mjeru

– održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla.

Članak 103.

Sva vrijedna zemljišta potrebno je sačuvati, po mogućnosti unaprijediti, a na napuštenim poljoprivrednim površinama oživjeti poljoprivrednu proizvodnju.

Zaštita zraka

Članak 104.

Na cijelom prostoru, preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.

Članak 105.

Ovim Planom utvrđuje se uključivanje Parka u mrežu za praćenje kakvoće zraka predviđenu važećim Prostornim planom Zadarske županije.

Zaštita mora

Članak 106.

(1) Planom se zabranjuje ispuštanje zauljenih voda, otpadnog ulja, sanitarnih voda sa brodova i svih vrsti krutog i tekućeg otpada.

(2) Mjere zaštite mora od izvanrednih zagađenja (npr. eventualni incidenti u kojima se može pojaviti istjecanje goriva i sl.) se preuzimaju iz važećeg Prostornog plana Zadarske županije.

(3) U slučaju iznenadnog onečišćenja mora postupci i mjere sastoje se od sljedećih radnji:

– zaustavljanje ispuštanja tvari, ulja i/ili smjese ulja

– sprečavanje daljnjeg širenja ispuštene tvari, ulja i/ili smjese ulja

– skupljanje ispuštene tvari, ulja i/ili smjese ulja s morske površine ili s dna, ako je primjereno

– zbrinjavanje skupljenog otpada.

Zaštita od buke

Članak 107.

Unutar obuhvata Plana razina buke mora biti usklađena s važećim propisima. Iznimno je moguća veća proizvodnja buke u situacijama gašenja požara zrakoplovima, helikopterima i sl.

Članak 108.

Na području obuhvata Plana primjenjuje se važeći Zakon o zaštiti od buke i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, unutar zone namijenjene samo stanovanju i boravku (zona buke 2.).

Zaštita od požara

Članak 109.

Na području unutar obuhvata Plana zabranjeno je paljenje vatre, osim na mjestima koja su posebno označena i predviđena za tu namjenu.

Članak 110.

(1) Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, jedinicama lokalne samouprave te predstavničkim tijelom Zadarske županije.

(2) Radi preventivne zaštite od požara potrebno je osigurati stalnu motrilačko-dojavnu službu.

(3) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne zgrade, zgrada mora biti udaljena od susjednih najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala zgrada, veličinu otvora na vanjskim zidovima zgrada i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne zgrade ili mora biti odvojena od susjednih zgrada požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov zgrade najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji moraju biti od negorivog materijala na dužini konzole.

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, zgrada mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

(5) Prilikom projektiranja garaža koristiti važeće propise, odnosno priznata pravila tehničke prakse.

(6) Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim propisima.

(7) Izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojega će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara.

Zaštita od potresa

Članak 111.

U skladu s privremenim tehničkim propisima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima potrebno je pridržavati se Pravilnika o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju.

9. MJERE PROVEDBE

9.1. Obveza izrade prostorno-programskih osnova

Članak 112.

Ovim Planom određuje se obaveza izrade:

– prostorno-programske osnove za rekonstrukciju posjetiteljskog centra i centralnog vidikovca Grpašćak

– prostorno-programske osnove za područje uvale Mir te

– prostorno-programske osnove za sanaciju postojećih priveza.

Članak 113.

(1) Za dozvoljene zahvate u prostoru koji se odnose na rekonstrukciju, dogradnju postojećih i izgradnju novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog prostora, obvezna je izrada prostorno-programske osnove koja obuhvaća parcelu, dio posjeda odnosno posjed.

(2) Prostorno-programska osnova mora sadržavati:

– idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje građevine ili sklopa građevina

– način uređenja i korištenja prostora, parcele, posjeda

– prikaz odnosa prema susjednoj građevini i parceli

– odnos prema postojećim nasadima

– odnos prema tradicijskim graditeljskim elementima

– utvrđeno stanje izgrađenosti prostora

– uvjete uklapanja postojećih građevina

– snimku postojećeg stanja građevina, uređenosti prostora, nasada i uređaja na ažurnoj geodetsko-katastarskoj podlozi

– podatke o posjedu i vlasništvu

– analize i dokaze o poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti.

(3) Prostorno-programska osnova i idejno rješenje za sklop građevina moraju obuhvatiti cijeli niz, odrediti regulacijsku i građevinsku liniju te visinske odnose prema susjednim objektima.

Članak 114.

U sklopu prostorno-programske osnove obvezno je ishoditi posebne uvjete uređenja i oblikovanja prostora i građevine te detaljne konzervatorske smjernice koje će utvrditi nadležni konzervatorski odjel kao i uvjete zaštite prirode, koje će utvrditi Uprava za zaštitu prirode resornog ministarstva.

9.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 115.

Ostvarivanje i razrada Plana te namjena i korištenje prostora provodit će se u skladu s odredbama ovoga Plana u trajnom procesu upravljanja Parkom, a na osnovi odlučivanja nadležnih tijela.

Članak 116.

S ciljem praćenja procesa i pojava, potrebno je:

– uspostaviti i voditi informacijski sustav o prostoru unutar obuhvata Plana

– vršiti daljnja i kontinuirana istraživanja i kartiranja biljnog i životinjskog svijeta te drugih prirodnih znamenitosti

– provesti stručnu valorizaciju i zaštitu kulturnih dobara prema postojećim zakonima

– istražiti turističke mogućnosti unutar obuhvata Plana i šireg područja prema interesnim skupinama te u skladu s tim prilagođavati programe posjećivanja, informiranja i prezentacije vodeći računa o podnošljivom opterećenju pojedinih zona brojem posjetitelja

– izvršiti vrednovanje svih postojećih građevina koje bi mogle biti u funkciji posjećivanja i prezentacije Parka

– izraditi stručnu osnovu za poticanje proizvodnje i plasman ekološki zdrave hrane, očuvanja i unapređenja tradicijskih djelatnosti, te u tom smislu odrediti prostore i građevine od važnosti za provođenje tog programa u dogovoru Javne ustanove i lokalnog stanovništva u za to predviđenim zonama.

– izraditi studiju kojom će se detaljno odrediti lokacije i vršni kapaciteti sidrišta na lokacijama koje su namijenjene za postavljanje plutača.

Članak 117.

Plan će se provoditi etapno s prioritetima osposobljavanja postojećih površina i zgrada u funkciji posjećivanja, sanacijom ugroženih dijelova, rekonstrukcijom, unaprjeđenjem organizacije posjećivanja i postupnom realizacijom novih zgrada.

10. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 118.

Donošenjem ovog Plana treba se u roku od 2 (dvije) godine uskladiti Prostorni plan uređenja općine Sali.

22 19.02.2014 Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica 22 19.02.2014 Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica