Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom

NN 44/2014, Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

822

Na temelju članka 23. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), ministar nadležan za rad donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITNIM RADIONICAMA I INTEGRATIVNIM RADIONICAMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti potrebni za rad zaštitnih radionica i integrativnih radionica, postupak za ostvarivanje statusa zaštitne ili integrativne radionice i način provođenja nadzora nad radom zaštitnih radionica i integrativnih radionica.

II. ZAŠTITNA RADIONICA

Članak 2.

(1) Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: nalaz i mišljenje centra) utvrđeno da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima, a zbog svog invaliditeta mogu postići od 30% do 70% očekivane radne učinkovitosti.

(2) Zaštitna radionica mora imati najmanje 5 zaposlenih, a od ukupnog broja zaposlenih najmanje 51% moraju biti osobe s invaliditetom zaposlene na zaštitnim radnim mjestima.

(3) Zaštitna radionica mora ispuniti kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete propisane ovim Pravilnikom te imati izrađen poslovni plan s financijskim pokazateljima.

Članak 3.

(1) Zaštitno zapošljavanje je zapošljavanje osobe s invaliditetom na radnom mjestu i u radnoj okolini koji su prilagođeni radnim sposobnostima i potrebama osobe s invaliditetom koja nije zapošljiva na uobičajenom radnom mjestu.

(2) Zaštitna radna mjesta utvrđuju se posebnim aktom poslodavca i to na način da se redovno radno mjesto razdijeli na više funkcionalno povezanih zaštitnih radnih mjesta na kojima se zapošljavaju osobe s invaliditetom.

(3) Zaštitna radna mjesta mogu se osigurati i u integrativnoj radionici sukladno članku 19. stavak 3. ovoga Pravilnika, a utvrđuju se posebnim aktom.

(4) U iznimnim slučajevima, radno mjesto osobe s invaliditetom koja posao obavlja kod kuće, a zaposlena je kod poslodavca koji nema status zaštitne ili integrativne radionice, može se smatrati zaštitnim radnim mjestom ako je nalazom i mišljenjem centra utvrđeno da je osoba zapošljiva samo na zaštitnom radnom mjestu, a radno mjesto kod kuće je u cijelosti prilagođeno vrsti i težini invaliditeta te obavljanju radnih zadataka.

(5) Na utvrđivanje radnog mjesta kod kuće kao zaštitnog radnog mjesta na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na zaštitne radionice.

Članak 4.

(1) Ugovor o radu na zaštitnom radnom mjestu sklapa se između zaštitne radionice i osobe s invaliditetom u skladu s propisima o radnim odnosima, a njime se posebno utvrđuje:

– način i opseg izvođenja stručne pomoći i podrške na radnom mjestu osobi s invaliditetom,

– druga vrsta pomoći prema utvrđenim potrebama osobe s invaliditetom.

(2) Zaštitna radionica mora osigurati programe zapošljavanja koji svim zaposlenim osobama s invaliditetom osiguravaju stalan i neprekidan rad te sva prava koja proizlaze iz radnog odnosa.

Članak 5.

(1) Osobi s invaliditetom zaposlenoj na zaštitnom radnom mjestu zaštitna radionica osigurava radno mjesto u svojem sjedištu, odnosno u svojoj izdvojenoj poslovnoj jedinici.

(2) Zaštitna radionica u obavljanju svoje djelatnosti može povremeno osigurati izdvojeno zaštitno radno mjesto kod drugog poslodavca, temeljem ugovora o poslovnoj suradnji između zaštitne radionice i tog poslodavca.

(3) Osobama s invaliditetom zaposlenima na zaštitnim radnim mjestima mora se, u obavljanju poslova, osigurati stručna pomoć, nadzor i vodstvo stručnog osoblja koje radi u zaštitnoj radionici. Navedeno zaštitna radionica mora primijeniti i u slučaju kada osoba s invaliditetom radi na izdvojenom zaštitnom radnom mjestu kod drugog poslodavca.

Članak 6.

(1) Zaštitna radionica može temeljem uputnice centra za profesionalnu rehabilitaciju primati na praksu rehabilitante koji su u postupku profesionalne rehabilitacije. Broj zaposlenika zaštitne radionice koji nisu osobe s invaliditetom zaposlene na zaštitnim radnim mjestima zajedno s brojem rehabilitanata na praksi ne smije biti veći od broja osoba s invaliditetom zaposlenih na zaštitnim radnim mjestima.

(2) Ako broj osoba s invaliditetom zaposlenih na zaštitnim radnim mjestima i rehabilitanata na praksi zahtjeva, sukladno odredbama članka 10. stavak 6. i 7. ovoga Pravilnika, veći broj stručnog osoblja od onog koji je zaposlen u zaštitnoj radionici, centar za profesionalnu rehabilitaciju koji je izdao uputnicu iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati dovoljan broj stručnog osoblja za vrijeme obavljanja prakse.

Članak 7.

(1) Poslovni prostor zaštitne radionice mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Lokacija građevinskog objekta zaštitne radionice treba biti u naselju ili njegovoj blizini i mora biti prometno povezana s naseljem.

(3) Prostor zaštitne radionice u kojem se obavljaju poslovi na zaštitnim radnim mjestima, mora biti u prizemlju. Iznimno, ako se prostor nalazi na katu, zaštitna radionica mora imati dizalo radi pristupa tome prostoru.

(4) Zaštitna radionica je dužna pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Zaštitna radionica mora imati osiguran prilaz prijevoznim sredstvima.

(6) Prostor oko objekta mora biti na ravnom terenu i omogućavati nesmetan dolazak vozila i nesmetano kretanje osoba u invalidskim kolicima i drugim teže pokretnim osobama.

Članak 8.

(1) Za korisnike oštećena vida potrebno je osigurati neposredno osvjetljavanje njihovog radnog prostora.

(2) Ako zaštitna radionica pruža usluge prehrane, kuhinjski prostor mora imati odvojeni prostor za priručno skladištenje, pripremu i kuhanje hrane te pranje posuđa i prostor za konzumiranje obroka.

(3) Ako se obroci za korisnike ne pripremaju u zaštitnoj radionici, objekt treba imati čajnu kuhinju.

(4) Poslovni prostor zaštitne radionice mora, osim radnog prostora za osobe s invaliditetom, imati i radnu prostoriju za individualni rad sa zaposlenom osobom s invaliditetom te radnu prostoriju za obavljanje administrativnih poslova.

Članak 9.

(1) Prostorije za rad u zaštitnoj radionici, ovisno o radnom mjestu i vrsti invaliditeta osobe koja radi na tom radnom mjestu, moraju biti odgovarajuće opremljene i tehnički prilagođene.

(2) Ostale prostorije zaštitne radionice, ovisno o namjeni i broju korisnika, moraju imati odgovarajuću opremu.

(3) Zaštitna radionica mora imati sustav grijanja i hlađenja prostorija koji jamči primjerenu temperaturu radnih prostorija.

Članak 10.

(1) Stručne poslove u zaštitnoj radionici obavlja stručno osoblje zaštitne radionice koje čine stručni radnici i radni instruktori.

(2) Stručni radnici u zaštitnoj radionici su radnici s visokim ili višim stručnim obrazovanjem medicinske, pedagoške, psihološke, sociološke, socijalne i edukacijsko-rehabilitacijske struke ili drugog društvenog usmjerenja i znanja iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.

(3) Stručni radnici u zaštitnoj radionici moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.

(4) Radni instruktori u zaštitnoj radionici su radnici sa KV, SSS, VŠS i VSS stručnom spremom, tehničkog ili drugog usmjerenja, ovisno o radnom programu, koji imaju dokaz o osposobljenosti za rad na takvim poslovima te koji su osposobljeni za vođenje radnih postupaka zaposlenih osoba s invaliditetom prema vrsti njihova invaliditeta.

(5) Stručno osoblje dužno je pružiti osobama s invaliditetom potrebnu stručnu podršku u radnom procesu na način i u opsegu utvrđenim nalazom i mišljenjem centra.

(6) Zaštitna radionica koja zapošljava do 60 osoba s invaliditetom mora imati zaposleno najmanje tri stručna radnika. Zaštitna radionica koja zapošljava od 60 do 110 osoba s invaliditetom mora imati zaposleno najmanje pet stručnih radnika. Na svakih dodatnih 50 zaposlenih osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, zaštitna radionica mora zaposliti još jednog stručnog radnika.

(7) Zaštitna radionica koja zapošljava 10 osoba s invaliditetom, uz stručnog radnika iz stavka 6. ovoga članka, mora zaposliti najmanje jednog radnog instruktora. Na svakih dodatnih 10 zaposlenih osoba s invaliditetom zaštitna radionica mora zaposliti još jednog radnog instruktora.

(8) Zaštitna radionica dužna je dostaviti podatke o zapošljavanju stručnog osoblja i zaposlenim osobama s invaliditetom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) na obrascu kojeg propisuje Zavod, a u kojem je navedena i sva potrebna dokumentacija koju zaštitna radionica mora priložiti. Na zahtjev Zavoda zaštitna radionica mora dostaviti i podatke o drugim zaposlenicima zaštitne radionice.

Članak 11.

(1) Pravna osoba može ostvariti status zaštitne radionice nakon što pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Zahtjev za suglasnost o statusu zaštitne radionice podnosi se ministarstvu nadležnom za rad koje o zahtjevu odlučuje rješenjem u skladu s pravilima o upravnom postupku.

(3) Podnositelj zahtjeva uz zahtjev obvezno prilaže:

– rješenje o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– mišljenje Zavoda o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice,

– podatke o potrebnom stručnom osoblju,

– podatke o prostoru u kojem će se odvijati zaštitno zapošljavanje i o opremi potrebnoj za zaštitno zapošljavanje,

– rješenje nadležnog tijela o zadovoljenju minimalnih i tehničkih uvjeta.

Članak 12.

(1) Radi pribavljanja mišljenja iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika, pravna osoba upućuje Zavodu zahtjev za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže:

– rješenje o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– izjava o planiranom datumu početka poslovanja,

– dokazi o stručnoj osposobljenosti stručnog osoblja koje će biti zaposleno u zaštitnoj radionici,

– nalazi i mišljenja centra iz kojih je vidljivo da su osobe s invaliditetom koje će biti zaposlene u zaštitnoj radionici zapošljive isključivo na zaštitnim radnim mjestima i popis radnih mjesta na kojima će te osobe biti zaposlene, te opis poslova na tim radnim mjestima,

– poseban akt kojim je pravna osoba utvrdila zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom te broj radnih mjesta za stručno osoblje s opisom njihovih poslova,

– nacrt ugovora o radu za zaštitna radna mjesta,

– poslovni plan s financijskim pokazateljima,

– rješenje o zadovoljenju minimalnih i tehničkih uvjeta.

(3) Radi davanja mišljenja ravnatelj Zavoda imenovat će stručno povjerenstvo koje čine zaposlenici Zavoda i stručno osoblje nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području gdje se nalazi sjedište pravne osobe koja je podnijela zahtjev. Stručno povjerenstvo može, prema potrebi, koristiti i mišljenje drugih stručnjaka koji posjeduju potrebna specifična znanja. Ako je podnositelj zahtjeva centar za profesionalnu rehabilitaciju, članovi povjerenstva imenovat će se iz redova stručnog osoblja drugog centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(4) Stručno povjerenstvo, temeljem uvida u propisanu dokumentaciju i terenskog izvida, izradit će zapisnik i donijeti mišljenje u kojem utvrđuje ispunjenost uvjeta u pogledu prostora, opreme, stručnih radnika i radnih instruktora, zaštitnih radnih mjesta, procjene zapošljivosti osoba s invaliditetom, nacrta ugovora o radu za zaštitna radna mjesta i održivosti poslovnog plana s financijskim pokazateljima.

(5) Stručno povjerenstvo može od podnositelja zahtjeva tražiti da u roku od 8 dana izvrši nadopunu dostavljene dokumentacije. Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi traženu dokumentaciju u roku od 8 dana, smatra se da je odustao od zahtjeva.

(6) Ako podnositelj zahtjeva u roku od godine dana od pribavljanja mišljenja Zavoda ne ostvari status zaštitne radionice, mišljenje Zavoda o ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice prestaje važiti.

Članak 13.

Pribavljanjem suglasnosti iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika zaštitna radionica upisuje se u evidenciju zaštitnih radionica koju vodi Zavod.

Članak 14.

(1) Zaštitna radionica dužna je prije donošenja odluke o povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala, promjeni vlasništva, promjeni djelatnosti, odluke o kupnji i prodaji nekretnina, te odluke o prestanku rada, obavijestiti o tome ministarstvo nadležno za rad i Zavod.

(2) Ako ministar nadležan za rad procijeni da odluka iz stavka 1. ovoga članka može imati štetan utjecaj na očuvanje radnih mjesta osoba s invaliditetom, naložit će Zavodu da provede postupak za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa zaštitne radionice. U slučaju da Zavod utvrdi da zaštitna radionica ne ispunjava uvjete za ostvarivanje statusa zaštitne radionice, istoj će se oduzeti status zaštitne radionice.

(3) Ako zaštitna radionica namjerava povećati broj zaposlenika s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima za više od 10, mora dobiti suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(4) Na postupak za pribavljanje suglasnosti za povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 11. i 12. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

(1) Zaštitna radionica ostvaruje pravo na subvenciju plaće osoba s invaliditetom i druge poticaje predviđene Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom odnosno drugim posebnim propisima.

(2) Osnivač je dužan osigurati sredstva za redovno funkcioniranje zaštitnih radionica.

(3) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka zaštitna radionica dužna je voditi na posebnom računu i upotrijebiti ih isključivo za namjenu za koju su dobivena, odnosno mora ih utrošiti isključivo za troškove plaće, investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom zaposlenih osoba s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom.

(4) Na zaštitno radno mjesto u integrativnoj radionici i radno mjesto kod kuće koje ostvari status zaštitnog radnog mjesta primjenjuju se odredbe Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje se odnose na zaštitne radionice.

Članak 16.

(1) Stručni nadzor nad radom zaštitne radionice obavlja Zavod najmanje jednom godišnje.

(2) Stručni nadzor obuhvaća nadzor nad provođenjem programa zaštitnog zapošljavanja, namjensko korištenje dobivenih novčanih sredstava te ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13) i ovim Pravilnikom.

Članak 17.

Zavod je dužan izvršiti analizu financijskog poslovanja zaštitne radionice najmanje dva puta godišnje, a samo iznimno jednom godišnje. U svrhu analize financijskog poslovanja zaštitna radionica dužna je dostaviti Zavodu potrebne podatke na obrascu kojeg propisuje Zavod.

Članak 18.

(1) Kada Zavod u obavljanju nadzora iz članka 16. ovoga Pravilnika ustanovi nepravilnosti, obvezan je dostaviti izvješće o utvrđenim nepravilnostima ministarstvu nadležnom za rad i zaštitnoj radionici u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(2) Ministarstvo nadležno za rad će temeljem izvješća iz stavka 1. ovoga članka naložiti zaštitnoj radionici da otkloni nepravilnosti u određenom roku. Ako zaštitna radionica ne otkloni nepravilnosti u tom roku, ukinut će joj se status zaštitne radionice.

(3) U slučajevima kada se u radu zaštitne radionice utvrde veće nepravilnosti ili nenamjensko trošenje sredstava primljenih od Zavoda, ministarstvo nadležno za rad može ukinuti status zaštitne radionice bez davanja roka za otklanjanje nepravilnosti.

III. INTEGRATIVNA RADIONICA

Članak 19.

(1) Integrativna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom kojima je nalazom i mišljenjem centra utvrđeno da se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada.

(2) Integrativna radionica mora imati zaposleno najmanje 40% osoba s invaliditetom, kojima je nalazom i mišljenjem centra utvrđeno da se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada, u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

(3) U posebnim okolnostima, integrativne radionice mogu osigurati i zaštitna radna mjesta i to za već ranije zaposlenu osobu s invaliditetom kojoj su se tijekom rada u integrativnoj radionici radne sposobnosti znatno smanjile, a ista posjeduje novi nalaz i mišljenje centra u kojem je utvrđena zapošljivost samo na zaštitnom radnom mjestu.

(4) Integrativna radionica mora ispuniti kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Članak 20.

(1) Osobama s invaliditetom zaposlenim u integrativnoj radionici mora se, u obavljanju poslova, osigurati stručna pomoć, nadzor i vodstvo stručnih radnika koji rade u integrativnoj radionici.

(2) Integrativna radionica može temeljem uputnice centra za profesionalnu rehabilitaciju primati na praksu rehabilitante koji su u postupku profesionalne rehabilitacije. Broj zaposlenika integrativne radionice koji nisu osobe s invaliditetom zajedno s brojem rehabilitanata na praksi ne smije biti veći od broja zaposlenih osoba s invaliditetom u integrativnoj radionici.

(3) Ako broj zaposlenih osoba s invaliditetom i rehabilitanata na praksi zahtijeva, sukladno odredbama članka 23. stavak 4. ovoga Pravilnika, veći broj stručnih radnika od onog koji je zaposlen u integrativnoj radionici, centar za profesionalnu rehabilitaciju koji je izdao uputnicu iz stavka 2. ovoga članka dužan je osigurati dovoljan broj stručnih radnika za vrijeme obavljanja prakse.

(4) Radi uvođenja osobe s invaliditetom u rad i radnu okolinu, integrativna radionica može koristiti usluge centra za profesionalnu rehabilitaciju ili osposobiti svoje zaposlenike za taj posao.

Članak 21.

(1) Poslovni prostor integrativne radionice mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Integrativna radionica je dužna pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 22.

Prostorije za rad u integrativnoj radionici, ovisno o radnom mjestu i vrsti invaliditeta osobe koja radi na tom radnom mjestu, moraju biti odgovarajuće opremljene i tehnički prilagođene.

Članak 23.

(1) Stručni radnici u integrativnoj radionici su radnici s visokim ili višim stručnim obrazovanjem medicinske, pedagoške, psihološke, sociološke, socijalne i edukacijsko-rehabilitacijske struke ili drugog društvenog usmjerenja i znanja iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.

(2) Stručni radnici u integrativnoj radionici moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.

(3) Stručni radnici dužni su pružiti osobama s invaliditetom stručnu podršku u radnom procesu, na način i u opsegu utvrđenim nalazom i mišljenjem centra.

(4) Integrativna radionica koja zapošljava više od 5 osoba s invaliditetom mora imati zaposleno najmanje jednog stručnog radnika. Ako zapošljava više od 20 osoba s invaliditetom, integrativna radionica mora imati zaposleno najmanje dva stručna radnika, te na svakih daljnjih 20 zaposlenih osoba s invaliditetom mora zaposliti još jednog stručnog radnika.

(5) Integrativna radionica dužna je dostaviti podatke o zapošljavanju stručnog osoblja i zaposlenim osobama s invaliditetom Zavodu na obrascu kojeg propisuje Zavod, a u kojem je navedena i sva potrebna dokumentacija koju integrativna radionica mora priložiti. Na zahtjev Zavoda integrativna radionica mora dostaviti i podatke o drugim zaposlenicima integrativne radionice.

Članak 24.

(1) Pravna osoba može ostvariti status integrativne radionice nakon što pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Zahtjev za suglasnost o statusu integrativne radionice podnosi se ministarstvu nadležnom za rad koje o zahtjevu odlučuje rješenjem u skladu s pravilima o upravnom postupku.

(3) Podnositelj zahtjeva uz zahtjev obvezno prilaže:

– dokaz o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– mišljenje Zavoda o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice,

– podatke o potrebnim stručnim radnicima,

– podatke o prostoru u kojem će se provoditi djelatnost integrativne radionice,

– rješenje o zadovoljenju minimalnih i tehničkih uvjeta.

(4) Poslodavac koji je obvezan ispuniti kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a ne ispunjava propisanu obvezu, ne može podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 25.

(1) Radi pribavljanja mišljenja iz članka 24. stavak 3. ovoga Pravilnika, pravna osoba upućuje Zavodu zahtjev za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže:

– dokaz o upisu ustanove ili trgovačkog društva u sudski registar,

– obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD izdanoj od strane Državnog zavoda za statistiku,

– potpisani ugovori, odnosno predugovori ili pismo namjere o poslovnoj suradnji za obavljanje djelatnosti integrativne radionice,

– nalazi i mišljenja centra iz kojih je vidljivo da osobe s invaliditetom koje će biti zaposlene u integrativnoj radionici nisu zapošljive na otvorenom tržištu rada,

– dokazi o stručnoj osposobljenosti stručnih radnika koji će biti zaposleni u integrativnoj radionici,

– dokaz o vlasništvu ili zakupu poslovnih prostorija i opreme (popis osnovnih sredstava),

– poslovni plan s financijskim pokazateljima, za razdoblje od najmanje tri godine, u kojem je posebno razrađena provedba programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom primjerenih vrsti i stupnjevima invaliditeta u okviru djelatnosti integrativne radionice, a sve u skladu s potrebama tržišta za uslugama ili proizvodima iz djelatnosti integrativne radionice,

– rješenje o zadovoljenju minimalnih i tehničkih uvjeta.

(3) Radi davanja mišljenja ravnatelj Zavoda imenuje stručno povjerenstvo koje čine zaposlenici Zavoda i stručno osoblje nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području gdje se nalazi sjedište pravne osobe koja je podnijela zahtjev. Stručno povjerenstvo može prema potrebi koristiti mišljenja drugih stručnjaka koji posjeduju potrebna specifična znanja. Ako je podnositelj zahtjeva centar za profesionalnu rehabilitaciju, članovi povjerenstva imenovat će se iz redova stručnog osoblja drugog centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(4) Stručno povjerenstvo, temeljem uvida u propisanu dokumentaciju te terenskog izvida, izradit će zapisnik i donijeti mišljenje u kojem utvrđuje ispunjenost uvjeta u pogledu prostora, opreme, stručnih radnika, procjene zapošljivosti osoba s invaliditetom i održivosti poslovnog plana.

(5) Stručno povjerenstvo može od podnositelja zahtjeva tražiti da u roku od 8 dana izvrši nadopunu dostavljene dokumentacije. Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi traženu dokumentaciju u roku od 8 dana smatra se da je odustao od zahtjeva.

(6) Ako trgovačko društvo ili ustanova u roku od godine dana od dobivanja mišljenja Zavoda, ne dobije status integrativne radionice, mišljenje Zavoda o ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje statusa integrativne radionice prestaje važiti.

(7) Temeljem suglasnosti iz članka 24. stavka 1. ovoga Pravilnika integrativna radionica upisuje se u evidenciju integrativnih radionica koju vodi Zavod.

Članak 26.

Integrativne radionice koje su osnovane kao trgovačko društvo dužne su najmanje 60% ostvarenog dobitka postignutog obavljanjem djelatnosti namijeniti za povećanje osnovnog kapitala društva ili ga koristiti za investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom osobe s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za zaposlene osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom

Članak 27.

(1) Integrativna radionica dužna je prije donošenja odluke o prestanku rada o tome prethodno pisano obavijestiti ministarstvo nadležno za rad.

(2) Ako integrativna radionica namjerava povećati broj zaposlenika s invaliditetom za više od 20, mora dobiti suglasnost nadležnog ministarstva.

(3) Na postupak za donošenje suglasnosti za povećavanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom na integrativnim radnim mjestima iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se postupak iz članaka 24. i 25. ovoga Pravilnika.

Članak 28.

(1) Integrativna radionica ostvaruje pravo na subvenciju plaće osoba s invaliditetom i druge poticaje predviđene Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, odnosno drugim posebnim propisima.

(2) Osnivač je dužan osigurati sredstva za redovno funkcioniranje integrativnih radionica.

(3) Financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka integrativna radionica dužna je voditi na posebnom računu i upotrijebiti ih isključivo za namjenu za koju su dobivena, odnosno mora ih utrošiti za troškove plaće, investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom zaposlenih osoba s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom.

Članak 29.

(1) Stručni nadzor nad radom integrativne radionice obavlja Zavod najmanje jednom godišnje.

(2) Stručni nadzor obuhvaća nadzor nad provođenjem programa zapošljavanja, namjensko korištenje odobrenih sredstava, te ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13) i ovim Pravilnikom.

(3) Zavod nadzor obavlja po potrebi, ali i na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba koje imaju poseban interes, kao što su tijela javne vlasti, sindikat, zaposlena osoba s invaliditetom, ako navodi iz zahtjeva ukazuju na nepravilnosti u poslovanju.

Članak 30.

Zavod je dužan izvršiti analizu financijskog poslovanja integrativne radionice najmanje dva puta godišnje, a samo iznimno jednom godišnje. U svrhu analize financijskog poslovanja integrativna radionica dužna je dostaviti Zavodu potrebne podatke na obrascu kojeg propisuje Zavod.

Članak 31.

(1) Kada Zavod u obavljanju nadzora iz članka 29. ovoga Pravilnika ustanovi nepravilnosti, obvezan je dostaviti izvješće o utvrđenim nepravilnostima ministarstvu nadležnom za rad i integrativnoj radionici u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(2) Ministarstvo nadležno za rad, temeljem dostavljenog izvješća iz stavka 1. ovoga članka, naložit će integrativnoj radionici da otkloni nepravilnosti u određenom roku. Ako integrativna radionica ne otkloni nepravilnosti u tome roku, ukinut će joj se status integrativne radionice.

(3) U slučajevima kada se u radu integrativne radionice utvrde veće nepravilnosti ili nenamjensko trošenje sredstava primljenih od Zavoda, ministarstvo nadležno za rad može joj ukinuti status integrativne radionice bez davanja roka za otklanjanje nepravilnosti.

IV. RADNA JEDINICA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Članak 32.

(1) Radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada, može osnovati domaći i strani poslodavac.

(2) Zapošljavanje u radnoj jedinici osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra utvrđeno da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima, a zbog svog invaliditeta mogu postići od 30% do 70% očekivane radne učinkovitosti.

(3) Na radnu jedinicu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na zaštitnu radionicu.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnim radionicama i radnim jedinicama koje su osnovane sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 143/02 i 33/05), priznaju se kao zaštitna radna mjesta u zaštitnoj radionici ona radna mjesta na kojima su zaposlene osobe s invaliditetom na dan 31. prosinca 2014. godine.

(2) Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitne radionice i radne jedinice iz stavka 1. ovoga članka dužne su Zavodu najkasnije do 15. siječnja 2015. godine dostaviti popis zaposlenih osoba s invaliditetom i njihovih radnih mjesta sukladno stavku 1. ovoga članka, sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine.

(3) U slučaju upražnjenja radnog mjesta iskazanog u popisu iz stavka 2. ovoga članka, to radno mjesto gubi status zaštitnog radnog mjesta.

Članak 34.

(1) Ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnim radionicama i radnim jedinicama koje su osnovane sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 143/02 i 33/05), a koje žele ostvariti status zaštitne, odnosno integrativne radionice sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), priznaje se zatečeno stanje u smislu članka 2. stavka 1. i 3. i članaka 4., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika za zaštitne radionice, odnosno članka 19. stavka 1., 3. i 4. i članaka 21., 22. i 23. ovoga Pravilnika za integrativne radionice, te nisu dužne pribaviti suglasnost iz članka 11. stavka 1., odnosno članka 24. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitne radionice i radne jedinice iz stavka 1. ovoga članka dužne su, radi ostvarenja statusa zaštitnih, odnosno integrativnih radionica, najkasnije do 1. siječnja 2015. godine podnijeti Zavodu uredno popunjen zahtjev za upis u evidenciju zaštitnih, odnosno integrativnih radionica na posebnom obrascu kojeg propisuje Zavod.

Članak 35.

Obrasce iz članka 10. stavka 8., članka 17., članka 23. stavka 5., članka 30. i 34. ovoga Pravilnika Zavod je dužan donijeti do 1. prosinca 2014. godine.

Članak 36.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/10

Urbroj: 524-03-02-02/5-14-13

Zagreb, 1. travnja 2014.

Ministar

prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r.