Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom

NN 44/2014, Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

823

Na temelju članka 4. stavka 8. i članka 15. stavka 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), ministar nadležan za rad donosi

PRAVILNIK

O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I CENTRIMA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU OSOBA S INVALIDITETOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način izvođenja, sadržaj i mjerila profesionalne rehabilitacije, uvjeti korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju te uvjeti za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 2.

Prema ovom Pravilniku invaliditet se procjenjuje u odnosu na prepreke i poteškoće pri zapošljavanju, a koje proizlaze iz duševnih ili tjelesnih oštećenja i bolesti.

Članak 3.

(1) Osobom s invaliditetom, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se osoba koja je status osobe s invaliditetom stekla na osnovi pozitivnih propisa i o tome posjeduje odgovarajuću ispravu izdanu od nadležnog tijela kojom su utvrđena:

– dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja,

– teškoće pri radu koje utječu na zapošljivost,

– teškoće pri uključivanju na radno mjesto i razina potrebne stručne podrške u smislu Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja.

(2) U postupku procjene tjelesnih i duševnih stanja centar koristi Međunarodnu klasifikaciju bolesti.

(3) U postupku procjene tjelesnih i duševnih funkcija čiji rezultat su prepreke i poteškoće pri zapošljavanju koristi se Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja.

Članak 4.

(1) Stupanj invaliditeta u odnosu na rad određuje se pomoću sljedeće ljestvice od pet stupnjeva:

– ako prepreke i poteškoće u odnosu na rad ne postoje, odnosno ako su zanemarive i ocijenjene su do i uključujući 4%, stupanj invaliditeta iznosi 0,

– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad male i ocijenjene su od 5% do i uključujući 24%, stupanj invaliditeta iznosi 1,

– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad umjerene ili znatne i ocijenjene su od 25% do i uključujući 49%, stupanj invaliditeta iznosi 2,

– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad velike, odnosno teške i ocijenjene su od 50% do i uključujući 95%, stupanj invaliditeta iznosi 3,

– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad potpune i ocijenjene su od 96% do 100%, stupanj invaliditeta iznosi 4.

(2) Ljestvica za ocjenu stupnjeva invaliditeta u odnosu na rad s detaljnim opisom stupnja poteškoća i prepreka sadržana je u Prilogu 1 i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(3) Za ocjenu stupnja invaliditeta potrebno je procijeniti funkcioniranje pojedinca, procijeniti poteškoće i prepreke te potrebe vezane uz zapošljavanje s obzirom na njegove zdravstvene karakteristike i čimbenike.

Članak 5.

(1) Nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju o stupnju poteškoća i prepreka te razini sposobnosti, znanja, radnim navikama i interesima korisnika može koristiti nadležno tijelo vještačenja u postupku utvrđivanja invaliditeta i radne sposobnosti osobe s invaliditetom.

(2) Nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika.

(3) Troškove usluge centra za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka snosi tijelo vještačenja.

Članak 6.

Na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) u okviru svoje nadležnosti obavlja sljedeće zadatke:

– usklađuje i koordinira stručni razvoj na tom području,

– uvodi nove metodologije i tehnologije,

– izrađuje Standarde usluga profesionalne rehabilitacije,

– izrađuje i donosi Standarde kvalitete na području profesionalne rehabilitacije,

– izrađuje i donosi Standarde osposobljavanja i znanja za stručne radnike i izvođače profesionalne rehabilitacije te brine o njihovom izvođenju,

– izrađuje Cjenik usluga profesionalne rehabilitacije,

– provodi stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju,

– izrađuje stručna mišljenja i stručne naputke,

– provodi istraživanja,

– sudjeluje u projektima i provodi projekte vezane uz razvoj profesionalne rehabilitacije,

– obavlja druge poslove vezane za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

II. PROFESIONALNA REHABILITACIJA

1. OPĆA PRAVILA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Članak 7.

(1) Profesionalna rehabilitacija obuhvaća mjere i aktivnosti propisane u članku 4. stavku 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13 – u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije su usluge koje se izvode s ciljem da se osobu s invaliditetom osposobi za prikladan posao, da se ista zaposli, odnosno zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija.

(3) Usluge profesionalne rehabilitacije izvode centri za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete sukladno pravilima profesionalne rehabilitacije.

(4) Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca na otvorenom tržištu rada i u centru za profesionalnu rehabilitaciju, a samo iznimno u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi, zaštitnoj radionici ili integrativnoj radionici.

Članak 8.

(1) Profesionalna rehabilitacija može se provoditi i za druge osjetljive skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. U tom slučaju profesionalna rehabilitacija se provodi prema posebno izrađenim programima za određenu ciljnu skupinu, a izrađuju ih centar za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelj usluge.

(2) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može provoditi programe iz stavka 1. ovoga članka samo uz prethodnu suglasnost Zavoda.

Članak 9.

(1) Korisnici usluga profesionalne rehabilitacije mogu biti osobe s invaliditetom kod kojih je na temelju ljestvice iz članka 4. ovoga Pravilnika utvrđen stupanj prepreka i poteškoća pri zapošljavanju od 2 do 4, a utvrđen im je status osobe s invaliditetom prema:

– propisima o socijalnoj skrbi,

– propisima o mirovinskom osiguranju,

– propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,

– propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,

– propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi,

– rješenju ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, za osobe starije od 21 godine kojima je priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost,

– propisima ostalih država članica Europske unije i o tome posjeduju službeno preveden dokument,

– nalazu i mišljenju Zavoda, za osobe kojima je utvrđen invaliditet i preostala radna sposobnost prema propisima o vještačenju i profesionalnoj rehabilitaciji.

(2) Korisnici usluga profesionalne rehabilitacije mogu biti i druge osjetljive skupine prema posebnom programu iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Osoba s invaliditetom iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika može biti uključena u mjere profesionalne rehabilitacije ako ispunjava sljedeće uvjete:

– ima navršenih 15 godina života,

– ima završeno obvezno obrazovanje,

– prošla je osnovnu rehabilitaciju,

– utvrđena joj je preostala radna sposobnost.

Članak 11.

U provođenju mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije centar za profesionalnu rehabilitaciju je dužan primjenjivati sljedeća načela:

– interdisciplinarni pristup,

– individualni pristup osobama s invaliditetom,

– poštivanje privatnosti osoba s invaliditetom,

– nepristranost u postupcima procjene i ocjenjivanja,

– osiguravanje mogućnosti nadzora nad ocjenjivanjem,

– prilagođenost postupka stupnju razumijevanja osoba s invaliditetom,

– ekonomičnosti postupka.

Članak 12.

(1) Osoba s invaliditetom upućuje se na profesionalnu rehabilitaciju putem narudžbenice pojedinog naručitelja usluge u kojoj naručitelj navodi razloge i cilj upućivanja.

(2) Prva faza u procesu profesionalne rehabilitacije je rehabilitacijska procjena koja podrazumijeva stručno mišljenje o razini radnih sposobnosti, znanjima, radnim navikama i profesionalnim interesima osobe s invaliditetom.

(3) Potrebne usluge u daljnjem tijeku profesionalne rehabilitacije utvrđuju se individualnim planom profesionalne rehabilitacije nakon provedene rehabilitacijske procjene.

(4) Opseg, način provođenja i trajanje pojedinih usluga profesionalne rehabilitacije definiraju se u dogovoru s osobom s invaliditetom uz strogu primjenu načela individualnosti i ekonomičnosti postupka profesionalne rehabilitacije.

(5) Na zahtjev osobe s invaliditetom, u postupku donošenja mišljenja može prisustvovati i njezin izabrani povjerenik ili predstavnik udruge osoba s invaliditetom.

(6) Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije ima isključivo pravo donositi odluku o provedbi svih faza profesionalne rehabilitacije iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 13.

(1) Usluge profesionalne rehabilitacije provode se na način i u opsegu koji je utvrđen Standardima usluga profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: Standardi usluga). Standarde usluga izrađuje Zavod, a donosi ministar nadležan za rad.

(2) Cijena usluge profesionalne rehabilitacije određuje se prema visini materijalnih troškova i troškova osoblja u postupku provođenja profesionalne rehabilitacije. Cijena usluga profesionalne rehabilitacije utvrđuje se Cjenikom usluga profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: Cjenik usluga) koji izrađuje Zavod, a donosi ministar nadležan za rad krajem godine za sljedeću godinu.

(3) Standardi usluga i Cjenik usluga objavljuju se na internetskoj stranici ministarstva nadležnog za rad, Zavoda i centara.

Članak 14.

(1) Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, sukladno članku 6. stavak 2. Zakona, te ima isključivo pravo odlučivanja o provedbi daljnjih mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.

(2) Ugovorom između centra za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelja usluge, odnosno više njih u slučaju kada više naručitelja usluge financira postupak profesionalne rehabilitacije, uređuju se međusobna prava i obveze u postupku profesionalne rehabilitacije. Ugovor se sklapa za svakog korisnika posebno.

(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelj usluge mogu sklopiti okvirni ugovor o korištenju usluga profesionalne rehabilitacije za narednu kalendarsku godinu.

Članak 15.

(1) Usluge profesionalne rehabilitacije provode se prema utvrđenom individualnom planu profesionalne rehabilitacije.

(2) Po svakoj izvršenoj usluzi centar za profesionalnu rehabilitaciju donosi nalaz i mišljenje koje sadržava detaljnu procjenu mogućnosti zapošljavanja i prijedlog za daljnje mjere. Sadržaj nalaza i mišljenja propisan je Standardima usluga.

Članak 16.

(1) Naručitelj usluge koji je priznao ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju o svome trošku, dužan je osobi s invaliditetom osigurati novčana primanja, troškove prijevoza, te troškove smještaja i prehrane ako se profesionalna rehabilitacija provodi izvan mjesta prebivališta, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija.

(2) O visini novčanih primanja odlučuje naručitelj usluge.

Članak 17.

Osoba s invaliditetom kojoj je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima sljedeća prava i obveze:

– pravo na usluge profesionalne rehabilitacije sukladno individualnom planu profesionalne rehabilitacije,

– pravo na novčane primitke sukladno članku 16. ovoga Pravilnika,

– pravo i obvezu da aktivno sudjeluje u profesionalnoj rehabilitaciji,

– druga prava i obveze koje proizlaze iz načina i opsega izvođenja profesionalne rehabilitacije.

2. TIJEK POSTUPKA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Članak 18.

(1) Postupak profesionalne rehabilitacije se sastoji od tri faze:

– rehabilitacijska procjena,

– izrada perspektiva,

– stjecanje kvalifikacija.

(2) Faze profesionalne rehabilitacije iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se za sve kategorije osoba s invaliditetom bez obzira na vrstu i težinu invaliditeta, a u skladu sa Standardima usluga.

(3) Ako se profesionalna rehabilitacija provodi temeljem posebnog programa iz članka 8. ovoga Pravilnika, program sadrži faze iz stavka 1. ovoga članka, ali se može provoditi u drukčijim vremenskim okvirima od onih koji su zadani Standardima usluga.

Članak 19.

(1) Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije upućuje osobu s invaliditetom u centar za profesionalnu rehabilitaciju putem narudžbenice u kojoj navodi razloge i cilj upućivanja te prilaže medicinsku i ostalu dokumentaciju koja je potrebna za donošenje nalaza i mišljenja nakon rehabilitacijske procjene.

(2) Nalaz i mišljenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži individualni plan profesionalne rehabilitacije sa cijenom, opsegom, načinom izvođenja i trajanjem daljnjih potrebnih usluga profesionalne rehabilitacije.

(3) Postupak rehabilitacijske procjene mora započeti u roku od dva mjeseca od dana dostavljanja narudžbenice iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Zbog iznimnih okolnosti rok iz stavka 3. ovoga članka može se produljiti, ali najviše za onoliko vremena koliko su te okolnosti trajale.

(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju provodi rehabilitacijsku procjenu sukladno Standardima usluga te u roku od 8 dana od završene procjene donosi nalaz i mišljenje, čiji je sastavni dio individualni plan profesionalne rehabilitacije, koje potom dostavlja naručitelju usluge na obrascu koji je propisan Standardima usluga.

(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju dužan je osigurati učinkovitu i pouzdanu proceduru dostave nalaza i mišljenja naručitelju usluge u cilju osiguranja zaštite osobnih podataka osobe s invaliditetom.

Članak 20.

(1) Nakon dostave nalaza i mišljenja iz članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika, naručitelj usluge dužan je u roku od 15 dana odlučiti o prihvaćanju individualnog plana profesionalne rehabilitacije.

(2) Ako je naručitelj usluge suglasan s provođenjem daljnjih mjera profesionalne rehabilitacije iz individualnog plana profesionalne rehabilitacije, centar za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelj sklopit će ugovor kojim se, između ostaloga, mogu definirati i rokovi za eventualna međuizvješća o tijeku profesionalne rehabilitacije.

(3) Mjere profesionalne rehabilitacije utvrđene individualnim planom moraju se početi provoditi u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora iz stavka 2. ovoga članka, a samo u iznimnim slučajevima i nakon toga roka ako je to opravdano objektivnim razlozima.

(4) Nakon završenog postupka profesionalne rehabilitacije, centar za profesionalnu rehabilitaciju će u roku od 15 dana naručitelju usluge dostaviti završno izvješće na obrascu koji je propisan Standardima usluga.

Članak 21.

(1) Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom može tu osobu uputiti na ponovnu procjenu radne učinkovitosti ako ocijeni da se razina radne učinkovitosti bitno promijenila ili kada osoba s invaliditetom i poslodavac sklope ugovor o radu na drugom radnom mjestu bitno drugačijem od prethodnog.

(2) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka snosi trošak ponovne procjene.

(3) Izvođač programa socijalnog uključivanja može predložiti tijelu koje ga provodi ponovnu procjenu radne učinkovitosti osobe s invaliditetom ako ocijeni da se razina radne učinkovitosti bitno promijenila na bolje.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka nadležna tijela iz sustava socijalne skrbi upućuju osobu s invaliditetom na ponovnu procjenu i snose trošak te procjene.

(5) Osoba s invaliditetom može o vlastitom trošku zatražiti ponovnu procjenu radne učinkovitosti ako smatra da je to potrebno.

3. NALAZ I MIŠLJENJE O PROCJENI RADNE UČINKOVITOSTI

Članak 22.

(1) Procjena radne učinkovitosti osobe s invaliditetom se provodi na način utvrđen Standardima usluga, a utvrđuje nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju koji je propisan Standardima usluga.

(2) Procjena radne učinkovitosti nezaposlenih osoba s invaliditetom je osnova za procjenu mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom i ostvarivanje prava na subvenciju plaće sukladno Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Članak 23.

Za postupak procjene radne učinkovitosti osobe s invaliditetom moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

– da je osoba s invaliditetom prijavljena na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena, odnosno da je zaposlena u integrativnoj ili zaštitnoj radionici ili je zaposlena na otvorenom tržištu rada sa stručnom podrškom ili bez stručne podrške,

– da su osoba s invaliditetom i njezin poslodavac upoznati sa sadržajem, postupkom i svrhom ocjenjivanja.

Članak 24.

(1) Ukoliko u postupku procjene radne učinkovitosti centar za profesionalnu rehabilitaciju procjeni da osoba zbog svoga invaliditeta nije zapošljiva na otvorenom tržištu rada ni u integrativnoj radionici, donijet će nalaz i mišljenje o zapošljivosti isključivo na zaštitnom radnom mjestu.

(2) Ukoliko u postupku procjene radne učinkovitosti centar za profesionalnu rehabilitaciju procjeni da osoba zbog svoga invaliditeta nije zapošljiva na otvorenom tržištu rada, donijet će nalaz i mišljenje o zapošljivosti u integrativnoj radionici ako se utvrdi da unatoč prilagodbi radnog mjesta zbog invaliditeta ne postiže rezultate očekivane za njezino radno mjesto. Nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju mora sadržavati i visinu potrebne potpore u rasponu potpore od 10% do 70% minimalne plaće ovisno o razini smanjene radne učinkovitosti.

(3) Ukoliko u postupku procjene radne učinkovitosti centar za profesionalnu rehabilitaciju procjeni da je osoba s invaliditetom zapošljiva na otvorenom tržištu rada isključivo uz stručnu podršku, donijet će nalaz i mišljenje o zapošljivosti na otvorenom tržištu rada uz stručnu podršku ako se utvrdi da unatoč prilagodbi radnog mjesta zbog invaliditeta ne postiže rezultate očekivane za njezino radno mjesto. Nalaz i mišljenje centra mora sadržavati i visinu potrebne potpore u rasponu potpore od 10% do 70% minimalne plaće.

(4) Ukoliko u postupku procjene radne učinkovitosti centar za profesionalnu rehabilitaciju procjeni da je osoba s invaliditetom zapošljiva na otvorenom tržištu rada, ali unatoč prilagodbi radnog mjesta zbog invaliditeta ne postiže rezultate očekivane za njezino radno mjesto, donijet će nalaz i mišljenje koje sadržava visinu potrebne potpore u rasponu od 10% do 70% minimalne plaće.

Članak 25.

Procjena radne učinkovitosti radi ostvarivanja prava na subvenciju plaće zaposlene osobe s invaliditetom ne može se tražiti prije isteka tri mjeseca od dana zapošljavanja. Uslugu procjene centru za profesionalnu rehabilitaciju plaća poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava.

Članak 26.

Ako poslodavac, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, smatra da je došlo do promjene radne učinkovitosti, može od centra za profesionalnu rehabilitaciju ponovno naručiti procjenu nakon najmanje šest mjeseci od prethodne procjene.

4. NALAZ I MIŠLJENE O POTREBNOJ PRILAGODBI RADNOG MJESTA (ARHITEKTONSKA PRILAGODBA) TE PRILAGODBI UVJETA RADA (TEHNIČKA PRILAGODBA)

Članak 27.

(1) Procjena potrebne prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada provodi se na način utvrđen Standardima usluga, a utvrđuje nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju na obrascu koji je propisan Standardima usluga.

(2) Nalaz i mišljenje s planom prilagodbe radnoga mjesta i uvjeta rada je osnova za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada.

(3) Plan prilagodbe osobe s invaliditetom se donosi na obrascu na način kako je to uređeno Standardima usluga i sadrži okvirnu procjenu visine troškova potrebnih za prilagodbu radnog mjesta, odnosno uvjeta rada.

Članak 28.

Zaposlenu osobu s invaliditetom radi procjene i izrade plana prilagodbe radnog mjesta, odnosno uvjeta rada centru za profesionalnu rehabilitaciju upućuje poslodavac, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, te istu uslugu plaća centru.

5. NALAZ I MIŠLJENJE O POTREBNOJ STRUČNOJ PODRŠCI

Članak 29.

(1) Procjena potrebne stručne podrške osobi s invaliditetom na određenom radnom mjestu provodi se na način utvrđen Standardima usluga, a utvrđuje nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju na obrascu koji je propisan Standardima usluga.

(2) Nalaz i mišljenje s planom individualne stručne podrške je osnova za ostvarivanje prava na financiranje troškova stručne podrške.

(3) Plan individualne stručne podrške donosi se na obrascu koji je sastavni dio Standarda usluga i njime se utvrđuje trajanje, broj potrebnih sati, oblik i vrste stručne podrške.

Članak 30.

Stručna podrška se osigurava zaposlenoj osobi s invaliditetom u slučaju kada joj je potrebno stručno vođenje za uspješnu prilagodbu poslu i radnoj okolini kroz specifične individualizirane oblike stručne podrške.

Članak 31.

(1) Uslugu stručne podrške može pružati centar za profesionalnu rehabilitaciju, odnosno centar može predložiti drugog pružatelja usluge ako sam ne može osigurati uslugu stručne podrške. Pružatelja usluge stručne podrške predlaže centar u dogovoru s osobom s invaliditetom, poslodavcem, odnosno osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, te s pružateljem usluge.

(2) U slučaju kada uslugu stručne podrške ne pruža sam centar za profesionalnu rehabilitaciju, centar će sklopiti ugovor o pružanju te usluge s odabranim pružateljem usluge.

(3) Hrvatski zavod za zapošljavanje može koristiti usluge centra za profesionalnu rehabilitaciju za procjenu potrebne stručne podrške te izradu plana individualne stručne podrške za nezaposlenu osobu s invaliditetom koja je u postupku pripreme za zapošljavanje. U tom slučaju, centar surađuje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje pri odabiru mogućih pružatelja usluge stručne podrške.

(4) Centar za profesionalnu rehabilitaciju vodi evidenciju pružatelja usluge stručne podrške za svoju regiju.

Članak 32.

Zaposlenu osobu s invaliditetom radi procjene potrebne stručne podrške i izrade plana individualne stručne podrške centru za profesionalnu rehabilitaciju upućuje poslodavac, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, te istu uslugu plaća centru.

III. CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU

Članak 33.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: centar) zajednički osnivaju Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s jednakim osnivačkim pravima.

(2) Iznimno, centar mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba.

(3) Međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom o osnivanju sukladno Zakonu o ustanovama (»Narodne novine«, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08).

Članak 34.

Statutom centra uređuju se sva značajna pitanja vezana uz organizaciju i rad centra, a osobito: unutarnje ustrojstvo, sastav i djelokrug upravnog vijeća, sastav i djelokrug stručnog vijeća te ovlaštenja ravnatelja.

Članak 35.

(1) Centar može izvoditi programe socijalnog uključivanja za što mora imati osiguran odvojeni prostor. Financiranje takvih programa centar regulira ugovorom s naručiteljem usluge i uz prethodnu suglasnost Zavoda.

(2) Centar može provoditi profesionalnu rehabilitaciju i za druge osjetljive skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada po posebnih programima iz članka 8. ovoga Pravilnika.

(3) Sredstva koja centar ostvari iz usluga predviđenih ovim člankom dužan je voditi na zasebnom računu.

Članak 36.

(1) Poslovni prostor centra mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti(»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Lokacija građevinskog objekta centra treba biti u naselju ili njegovoj blizini i mora biti prometno povezana s naseljem.

(3) Prostor centra u kojem se obavljaju poslovi na zaštitnim radnim mjestima mora biti u prizemlju. Iznimno, ako se prostor nalazi na katu, centar mora imati dizalo radi pristupa tome prostoru.

(5) Centar je dužan pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 37.

(1) Za korisnike oštećena vida potrebno je osigurati neposredno osvjetljavanje njihovog radnog prostora.

(2) Centar mora imati prostorije za pojedinačan i grupni rad s korisnicima sukladno programskoj djelatnosti, radnu prostoriju za obavljanje administrativnih poslova, prostoriju za čuvanje dokumentacije i literature. Veličina prostora mora odgovarati specifičnostima programa koje centar provodi.

(3) Ako centar pruža usluge prehrane, kuhinjski prostor mora imati odvojeni prostor za priručno skladištenje, pripremu i kuhanje hrane te pranje posuđa i prostor za konzumiranje obroka.

(4) Ako se obroci za korisnike ne pripremaju u centru, objekt treba imati čajnu kuhinju.

Članak 38.

(1) U centrima rade stručni radnici i radni instruktori.

(2) Stručni radnici na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom su radnici s visokim ili višim stručnim obrazovanjem medicinske, pedagoške, psihološke, sociološke, socijalne i edukacijsko-rehabilitacijske struke ili drugog društvenog usmjerenja i znanja iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.

(3) Stručni radnici centra moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.

(4) Stručno usavršavanje s područja profesionalne rehabilitacije može organizirati i provoditi Zavod pri čemu može koristiti usluge obrazovnih institucija.

(5) Kada stručno usavršavanje organizira i provodi centar, integrativna ili zaštitna radionica, dužni su o tome prethodno pisano obavijestiti Zavod, te priložiti program usavršavanja i popis stručnih radnika koji će u istom sudjelovati.

(6) Radni instruktori na području profesionalne rehabilitacije i stručne podrške kod zapošljavanja osoba s invaliditetom su radnici s tehničkim ili drugim usmjerenjem sa slijedećom razinom obrazovanja: KV, SSS, VŠS, VSS, te koji imaju dokaz o profesionalnoj kvalifikaciji i osposobljenosti za rad u profesionalnoj rehabilitaciji.

(7) Radni instruktori centra moraju u periodu od tri godine proći program osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u trajanju od najmanje 10 sati.

(8) Stručne programe osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji može organizirati i provoditi Zavod pri čemu može korisiti usluge obrazovnih institucija.

(9) Kada program osoposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji organizira i provodi centar, integrativna ili zaštitna radionica dužni su o tome prethodno pisano obavjestiti Zavod te priložiti program osposobljavanja i popis radnih instruktora koji će u istom sudjelovati.

(10) Dokumenti i podaci prikupljeni u postupku profesionalne rehabilitacije predstavljaju profesionalnu tajnu za stručne radnike i radne instrukture te podliježu pravilima propisa o zaštiti osobnih podataka.

Članak 39.

(1) Centar zapošljava stručne radnike i radne instruktore sukladno članku 38. ovoga Pravilnika.

(2) Sve usluge profesionalne rehabilitacije vodi, usklađuje i evaluira stručni tim. Članovi stručnog tima mogu biti stručni radnici i radni instruktori koji su zaposleni u centru na neodređeno vrijeme, na određeno vrijeme ili koji obavljaju određene radne zadatke u dopunskom radu.

(3) Stručni tim centra za obavljanje poslova profesionalne rehabilitacije čine:

– socijalni radnik,

– psiholog,

– pedagog,

– edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak,

– specijalist medicine rada,

– radni instruktor tehničko-tehnološkog zanimanja.

(4) Centar mora imati osnovni stručni tim kojeg čine socijalni radnik i psiholog koji su zaposlenici centra.

(5) Stručni tim obavlja poslove u svim fazama profesionalne rehabilitacije strogo vodeći računa o punoj iskoristivosti radnog vremena te ekonomičnosti postupka.

(6) Svakom rehabilitantu se u procesu profesionalne rehabilitacije dodjeljuje voditelj slučaja (case manager). Voditelji slučaja mogu biti stručni radnici centra.

Članak 40.

(1) Centar organizira stručne službe i službe upravljanja koje su potrebne u procesu profesionalne rehabilitacije.

(2) Stručne službe su: medicina rada, psihologija, socijalni rad, edukacijsko-rehabilitacijski rad, rehabilitacijska tehnologija, kontakti s poslodavcima.

(3) Službe upravljanja mogu biti: financijska, kadrovska, informatička, upravljanje nekretninama, kuhinja, stambeni domovi, upravljanje kvalitetom, odnosi s javnošću.

Članak 41.

Obveze i odgovornosti centra su:

– organizacija i koordinacija procesa profesionalne rehabilitacije s naručiteljima usluga i kontinuirano usuglašavanje sa svim sudionicima kako bi se pravovremeno mogle poduzeti korektivne mjere i mijenjati ciljevi,

– suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi usklađivanja programa s regionalnim potrebama tržišta rada,

– izrada nalaza i mišljenja sukladno Standardima usluga,

– izrada privremenih i završnih izvješća za naručitelje usluga te, prema potrebi, izrada međuizvješća,

– pratiti trendove na tržištu rada u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje,

– pratiti slobodna radna mjesta u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje,

– pružati podršku pri posredovanju u zapošljavanju,

– pronalaženje i podrška kod pronalaženja prakse za korisnike,

– konstantna evaluacija rezultata rada,

– petogodišnje praćenje rehabilitanata na tržištu rada,

– kontinuirano unapređivanje profesionalne rehabilitacije,

– osigurati rehabilitantima sve relevantne informacije radi ostvarenja njihovog cilja,

– sudjelovati u izradi Standarda usluga, te Kataloga usluga za posebne skupine korisnika prema posebnim programima iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Članak 42.

Centar vodi sljedeće evidencije:

– evidenciju pružatelja usluge stručne podrške za svoju regiju,

– evidenciju potencijalnih poslodavaca u lokalnoj sredini i regiji,

– evidenciju izvođača programa socijalne uključenosti,

– evidenciju korisnika i poslodavaca za koje se plaćaju usluge stručne podrške,

– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su nezapošljivi,

– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su zapošljivi na zaštitnim radnim mjestima,

– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su zapošljivi u integrativnim radionicama,

– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje s prijedlogom subvencije plaće,

– evidenciju izrađenih nalaza i mišljenja s planom prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada,

– detaljnu evidenciju o rehabilitantima,

– evidenciju naručitelja usluga.

Članak 43.

(1) Stručni nadzor nad radom centra provodi Zavod, a on podrazumijeva nadzor primjene Standarda usluga, Standarda kvaliteta na području profesionalne rehabilitacije, Standarda osposobljavanja i znanja za stručne radnike i izvođače profesionalne rehabilitacije.

(2) Pored zadataka iz stavka 1. ovoga članka stručni nadzor uključuje i nadzor nad primjenom drugih propisa i pravila s područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

(1) Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja se u razdoblju od 3 godine od početka rada centara primjenjuje kao pomoćna klasifikacija u probnoj formi.

(2) Lista funkcionalnih sposobnosti koja će se procijenjivati sastavni je dio Standarda usluga.

(3) Obveza Zavoda je organizirati stručnu i edukativnu podršku centrima radi probne primjene Međunarodne klasifikacije funkcioniranja te evaluirati rezultate te primjene.

Članak 45.

(1) Centar će u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika izvršiti procjenu radne učinkovitosti zaposlenih osoba s invaliditetom za koje poslodavac na otvorenom tržištu rada, zaključno sa danom 31. prosinca 2014. godine, ostvaruje poticaje sukladno Odluci o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 8/08, 20/09, 96/09, 44/10, 97/13 i 127/13).

(2) Troškove procjene iz stavka 1. ovoga članka snosi Zavod, osim ako se poslodavac uredno ne odazove pozivu centra radi procjene, u kojem slučaju sam snosi trošak procjene.

Članak 46.

Ustanovama, odnosno trgovačkim društvima koja se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom u vrijeme stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a koji će ostvariti status centra u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), priznaje se zatečeno stanje u smislu članaka 36. i 37. ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Standarde usluga propisane ovim Pravilnikom, ministar nadležan za rad donijet će do 1. prosinca 2014. godine.

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/10

Urbroj: 524-03-02-02/5-14-14

Zagreb, 1. travnja 2014.

Ministar

prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r.

PRILOG 1

LJESTVICA ZA OCJENU STUPNJA INVALIDITETA U ODNOSU NA RAD

STUPNJEVI INVALIDITETA

STUPANJ POTEŠKOĆA I PREPREKA

OPIS STUPNJA POTEŠKOĆA I PREPREKA ZA OSOBU S INVALIDITETOM

KVANTITATIVNA LJESTVICA

NEMA POTEŠKOĆA I PREPREKA

Nije joj potrebna nikakva pomoć pri izvršavanju radnih zadataka, organizaciji rada i prilagođavanju opsega posla. Motivacija je stabilna i nema poteškoća s uključivanjem u skupinu i uređenje društvenih odnosa. Radna izdržljivost je zadovoljavajuća i nije joj potreban dodatni odmor ili prilagodba postupka rada i radnog vremena njezinim mogućnostima.

0-4%



MALE POTEŠKOĆE I PREPREKE

Uz odgovarajuće početno prilagođavanje i osposobljavanje može samostalno i pouzdano izvršavati unaprijed utvrđene radne zadatke, pri čemu je njena radna učinkovitost stabilna kroz dulje vrijeme. Potrebno joj je kraće razdoblje uvođenja i osposobljavanja na radnom mjestu, koje može uključivati manje prilagodbe radnog procesa. Radna motivacija je stabilna, a što se tiče savladavanja bihevioralnih i emocionalnih zahtjeva nema znatnih odstupanja. Radna izdržljivost i opteretljivost je samo blago ili povremeno smanjena, psihomotorni tempo je zadovoljavajući i omogućuje radne učinke koji su približni učinkovitosti ostalih radnika.

5-24 %





UMJERENE POTEŠKOĆE I PREPREKE

Potrebno joj je dulje osposobljavanje i uvođenje u rad, koji uključuju individualizirane tehnike učenja prilagođene profilu sposobnosti i oštećenja i prilagodbu radnog procesa (npr. memorijske tehnike, kartice za svladavanje nešto složenijih zadataka, rastavljanje zadataka u manje cjeline, višestupanjsko učenje radnih zadataka, prilagodba uputa za rad...). Pri radu im je potrebno stabilno, mirno okruženje bez ometajućih podražaja i nepredvidivih promjena, pri prilagođavanju na promjene u radnom okruženju je nužno ponovno uvođenje.

Ima izrazite poteškoće s prilagođavanjem na promjene u radnom i socijalnom okruženju. Prisutne su izrazite smetnje u jednom od sljedećih područja:

– smetnje kognitivnih funkcija (npr. umjerene ili teže smetnje u funkcijama pamćenja) u konstruktivnim ili izvršnim sposobnostima, odnosno sposobnostima planiranja i predviđanja, mentalnim strategijama, prilagodljivosti i inicijativnosti,

– izrazita ograničenost u kretanju i poteškoće s tjelesnim funkcioniranjem, osjetilni nedostaci, hemianopsija, teži oblici epilepsije, izrazita psihomotorna usporenost, niska razina energije, lako se umara;

25-49 %














– smetnje pri kontroliranju ponašanja, emocionalnih reakcija bilo u smislu manjka kontrole (impulzivnosti, izboji agresije i nekontrolirane emocionalne reakcije u ponašanju ili nemodulirane emocionalne reakcije) ili u smislu umanjenih emocionalnih i motivacijskih čimbenika (umanjene emocionalne reakcije, bezvoljnost i neinicijativnost);

– psihijatrijske smetnje ili teži oblici promjene osobnosti, koji utječu na funkcionalnu sposobnost.

Unatoč izrazitim poteškoćama u jednom od navedenih područja ili kombinaciji blažih poteškoća na više područja, može uz odgovarajuću podršku i vođenje dulja razdoblja zadovoljavajuće izvršavati svoj posao i dovoljno se uključivati u radno okruženje. Potrebna joj je intenzivna pomoć pri svakoj promjeni u radnom okruženju ili radnom procesu. Jedna od mjera za osobe s umjerenim poteškoćama može biti zaposlenje uz stručnu podršku.


VELIKE POTEŠKOĆE I PREPREKE

Umjerene ili teže smetnje su značajne u više područja, koje utječu na stalno izrazito umanjenu radnu učinkovitost i/ili česte i izrazite promjene i slabljenje radnog i osobnog funkcioniranja. Zbog teškoća može izvršavati samo mali broj radnih zadataka i u ograničenom vremenskom opsegu. Potrebno joj je zaštićeno i prilagođeno radno okruženje (npr. jedna od mjera je zaštitno radno mjesto ili zaposlenje uz potporu). Potrebni su joj česti odmori. Mogućnost prijelaza na druge radne zadatke, odnosno radna prilagodljivost je mala. Potrebno joj je dugotrajno uvođenje u radni proces i radno okruženje, vrlo ograničen izbor radnih zadataka, stalna pomoć pri prevladavanju ograničenja vezanih uz kognitivne čimbenike, ponašanje i/ili međusobno funkcioniranje i stalni nadzor nad izvršenim radom. Ne podnosi veće promjene u radnom postupku, promjene zahtijevaju duga razdoblja pripreme (nekoliko mjeseci). Potreban joj je prilagođen radni ritam s velikim mogućnostima za prilagodljivo upravljanje radnim vremenom. Jedna od mjera za osobe s velikim poteškoćama može biti zaposlenje uz stručnu podršku ili zaštitno zaposlenje.

50-95 %









POTPUNE POTEŠKOĆE I PREPREKE

Nije sposobna za rad osim za kratkotrajne, uglavnom rutinske zadatke u skladu s interesima i trenutnim mogućnostima. Potrebna joj je stalna stručna podrška, nadzor i zaštita da ne šteti sebi ili radnom postupku.

96-100%


44 07.04.2014 Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom 44 07.04.2014 Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom