Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

NN 93/2014, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

HRVATSKI SABOR

1877

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/120

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 18. srpnja 2014.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA

Članak 1.

U Ovršnom zakonu (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.) u članku 2. točki 14. iza riječi: »odredbama« dodaju se riječi: »ovoga Zakona i«.

Članak 2.

U članku 5. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Smatrat će se da se ovrha ne može provesti ako na računima ovršenika nema novčanih sredstava potrebnih za naplatu tražbine ovrhovoditelja određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na novčanoj tražbini po računu. Ako ovrhovoditelj predloži novo sredstvo ili predmet ovrhe, a ne povuče ovršni prijedlog ili nisu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi za obustavu ovrhe, pravomoćno rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini po računu ostaje upisano u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje.«.

Članak 3.

U članku 7. stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 4.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.«.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase:

»(4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.«.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.«.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.«.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 9.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 10. riječ: »ovrhe« zamjenjuje se riječju: »postupka«.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 11.

Članak 5.

U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije određeno da postupak vodi i odluke donosi javni bilježnik. U ovršnom postupku i postupku osiguranja u drugom stupnju odluke donosi sudac pojedinac višeg suda, ako ovim Zakonom nije određeno da odluke donosi vijeće prvostupanjskog suda sastavljeno od trojice sudaca.«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Zakonom se može propisati da, za područje županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih sudova, u drugom stupnju odluke donosi vijeće jednog ili više općinskih sudova.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: »sud donosi« zamjenjuju se riječima: »donose se«.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječ: »se« zamjenjuje se riječju: »sud«, a iza riječi: »ovršitelju« dodaju se riječi: »ili Agenciji«.

Članak 6.

U članku 11. stavku 5. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.«.

Članak 7.

U članku 12. stavku 1. riječi: »dopuštena je samo revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst)« zamjenjuju se riječima: »revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka«.

Članak 8.

U članku 14. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun te za koje predvidive troškove zahtijeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun.«.

Članak 9.

U članku 15. stavku 2. iza riječi: »stranke« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.«.

Članak 10.

Naslov iznad članka 17. i članak 17. brišu se.

Članak 11.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva

− Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,

− Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu,

− Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima,

− lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,

− tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,

− poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje,

− drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.

(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev suda ili javnog bilježnika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu rođenja ili broju osobne iskaznice za ovršenika fizičku osobu, odnosno podatak o nazivu, matičnom broju ili matičnom broju subjekta za ovršenika pravnu osobu, dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, kao i podatke iz članka 217. ovoga Zakona.

(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.

(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.

(6) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne smiju obavijestiti dužnika o tome da su podaci traženi.

(7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz stavaka 1. do 3. i 6. ovoga članka.«.

Članak 12.

Naslov iznad članka 19. mijenja se i glasi: »Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava«.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela može se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj u postupku pred sudom ako takva odluka ili javna isprava ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.«.

Članak 13.

U članku 22. riječi: »Sud određuje ovrhu« zamjenjuju se riječima: »Ovrha se određuje«.

Članak 14.

U članku 23. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi: »2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku«.

Dosadašnje točke 2., 3. i 4. postaju točke 3., 4. i 5.

U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 6. iza riječi: »Hrvatskoj« dodaju se riječi: »te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja«.

Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.

Članak 15.

U članku 25. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Sudska odluka kojom se oduzima imovinska korist ovršna je ako je postala pravomoćna i sadrži podatke po posebnim pravilima koja uređuju njezin sadržaj.«.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 16.

U članku 30. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Ako plaćanje zatezne kamate nije određeno u obračunu poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana dospijeća do naplate.

(5) Ako je ovrhovoditelj zatražio naplatu zateznih kamata iz stavaka 2. i 4. ovoga članka u zahtjevu za izravnu naplatu novčane tražbine, Agencija će postupiti sukladno članku 209. ovoga Zakona.«.

Članak 17.

U članku 31. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 18.

U članku 32. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.«.

Članak 19.

U članku 36. stavku 5. iza riječi: »isprava« dodaju se riječi: »i odluka«.

U stavku 6. iza riječi: »ispravi« dodaju se riječi: »ili odluci«.

Članak 20.

U članku 39. stavku 3. iza riječi: »ispravi« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim u ovrsi radi vraćanja zaposlenika na rad ili u službu«.

U stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Sud ili javni bilježnik dužan je najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovršeniku, uputiti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom identifikacijskom broju.«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog bilježnika o nemogućnosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, sud ili javni bilježnik je dužan u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovršeniku (podaci o rođenju, matični broj građana, posljednje poznato prebivalište i adresa stanovanja za fizičku osobu, odnosno matični broj ili matični broj subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana od dana primitka poziva.

(6) Ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 5. ovoga članka ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili javni bilježnik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni identifikacijski broj ovršenika, sud će odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika.«.

Članak 21.

U članku 40. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Ako ovrhovoditelj izjavi da je tražbina u cijelosti ili djelomično namirena, smatrat će se da je prijedlog za ovrhu u cijelosti, odnosno za dio tražbine za koju je određeno izjavio da je namirena povučen.«.

Članak 22.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:

1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,

2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,

3. odmjeriti nastale troškove,

4. posebno naznačiti predvidive troškove.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:

− upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,

− upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nije dužan namiriti predvidive troškove postupka,

− upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.«.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. iza riječi: »nagodbi« stavlja se zarez i dodaju riječi: »javnobilježničkoj odluci«.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 23.

U članku 42. stavku 3. riječ: »banci« zamjenjuje se riječju: »Agenciji«, a riječi: »kod koje se vode ovršenikovi računi« brišu se.

Članak 24.

U članku 47. stavku 4. iza riječi: »otvorit će prostoriju« dodaju se riječi: »uz pomoć ovlaštene stručne osobe (bravara),«.

U stavku 5. iza riječi: »bilježnik« dodaju se riječi: »i druge osobe koje su sudjelovale u obavljanju tih radnji«.

Članak 25.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Sudski ovršitelj je ovlašten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe.

(2) Ako je u istom postupku osoba ometala provedbu ovrhe ili ako se prema okolnostima slučaja opravdano očekuje ometanje provedbe ovrhe, sudski ovršitelj je ovlašten zatražiti pomoć policije.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka policija je dužna postupati po nalogu sudskog ovršitelja koji, po potrebi, može naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu.

(4) Pri postupanju policije po nalogu sudskog ovršitelja na odgovarajući način primjenjuju se propisi kojima se uređuju poslovi i ovlasti policije.

(5) Troškovi pružene pomoći policije ulaze u troškove ovrhe.

(6) Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud može odrediti mjere propisane člankom 16. ovoga Zakona.«.

Članak 26.

U članku 50. stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti sve isprave na koje se poziva u žalbi.«.

Članak 27.

U članku 51. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Ako ovršenik ne priloži uz žalbu sve isprave potrebne za ispitivanje njezine dopuštenosti, sud prvog stupnja će žalbu odbaciti, ne pozivajući ovršenika da je dopuni ili ispravi.«.

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. brojka: »1.« zamjenjuje se brojkom: »2.«.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Sudac prvog stupnja uputit će predmet sudu nadležnom za odlučivanje u drugom stupnju ako ocijeni da žalba nije osnovana.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. brojka: »1.« zamjenjuje se brojkom: »2.«, a brojka: »3.« zamjenjuje se brojkom: »4.«.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Članak 28.

U članku 53. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 29.

U članku 57. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.«.

Članak 30.

U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja. Neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. iza riječi: »isprave« dodaju se riječi: »u kojem o prigovoru odlučuje vijeće prvostupanjskog suda«.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. brojka: »3.« zamjenjuje se brojkom: »4.«.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: »2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »3. i 4.«.

Dosadašnji stavak 6. briše se.

Članak 31.

U članku 59. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Podnositelj prigovora je dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.

(3) Ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5.

Članak 32.

U članku 65. stavku 1. točki 8. točka se zamjenjuje zarezom.

Iza točke 8. dodaju se točke 9. i 10. koje glase:

»9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.«.

Članak 33.

U članku 69. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Ako je ovrha odgođena na temelju suglasnosti stranaka, vrijeme za koje je odgođena ne računa se kao vrijeme duljine trajanja postupka u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.«.

Članak 34.

U članku 70. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske, o okončanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe. Za vrijeme trajanja odgode ovrhe iz ovoga stavka ne teku kamate.

(6) Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, odgoda traje do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka.«.

Članak 35.

Iza članka 80. dodaju se naslov i članak 80.a koji glase:

»Rokovi i odlučivanje o pravnom lijeku

Članak 80.a

(1) Ovrhu na nekretnini sud će odrediti u roku od 15 dana od dana podnošenja osnovanog prijedloga za ovrhu ili prijedloga iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona. Sve daljnje ovršne radnje u provedbi ovrhe na nekretnini sud i Agencija će poduzeti u roku od 30 dana od dana kada je ovrha određena, odnosno od kada je poduzeta posljednja ovršna radnja provedbe ovrhe koja joj je prethodila, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) O žalbi protiv rješenja donesenih u postupku ovrhe na nekretninama odlučuje vijeće prvostupanjskog suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) O žalbi protiv rješenja o određivanju ovrhe, dosudi i namirenju u postupku ovrhe na nekretninama odlučuje drugostupanjski sud.«.

Članak 36.

U članku 82. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti naložiti u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 37.

Iza članka 84. dodaju se naslov i članak 84.a koji glase:

»Ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe na nekretnini

Članak 84.a

(1) Ovršenik može u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi na nekretnini u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati predložiti sudu odgodu ovrhe. Ovršenik je uz prijedlog dužan priložiti dokaz o postojanju svog imovinskog, odnosno materijalnog prava čijom će raspoložbom u cijelosti namiriti tražbinu ovrhovoditelja.

(2) Sud će prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostaviti bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njemu može očitovati u roku od osam dana od dana dostave.

(3) Nakon primitka očitovanja ovrhovoditelja ili nakon isteka roka za očitovanje, sud će donijeti rješenje o prijedlogu.

(4) Sud će prihvatiti prijedlog ovršenika ako stekne uvjerenje:

1. da nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati,

2. da će se tražbina ovrhovoditelja u cijelosti namiriti iz sredstava dobivenih na temelju raspolaganja svojim imovinskim, odnosno materijalnim pravom.

(5) Sud neće prihvatiti prijedlog ovršenika ako ocijeni da bi se zbog toga ovrha znatnije oduljila ili otežala, odnosno ako bi ovrhovoditelj zbog toga mogao trpjeti znatniju štetu.

(6) Ako je ovršenik priložio kao dokaz postojanje svog prava na novčanoj tražbini, sud će prihvatiti prijedlog ovršenika ako stekne uvjerenje da će ovršenik namiriti tražbinu ovrhovoditelja u roku od jedne godine od donošenja rješenja o odgodi ovrhe.

(7) Ako sud prihvati prijedlog ovršenika, zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi ostaje do potpunog namirenja tražbine ovrhovoditelja.

(8) Ako ovršenik u roku određenom rješenjem ne uplati u sudski polog sredstva za namirenje tražbine ovrhovoditelja u cijelosti, sud će nastaviti ovrhu na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini.«.

Članak 38.

U članku 86. stavku 3. riječi: »na ročištu za prodaju« zamjenjuju se riječima: »do donošenja rješenja o dosudi«.

Članak 39.

U članku 91. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Ne mogu biti predmet ovrhe nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha, i to u opsegu propisanim tim zakonom.«.

Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima iz članka 77. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.«.

Članak 40.

U članku 92. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina, odmah na ročištu nakon što je omogućio strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa da se o procjeni izjasne.«.

Članak 41.

U članku 94. stavku 2. riječi: »u roku od osam dana od dana dostave zaključka o prodaji« zamjenjuju se riječima: »na ročištu na kojem je sud zaključkom utvrdio vrijednost nekretnine.«.

Članak 42.

U članku 95. stavku 1. riječi: »te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja obavlja dražbom« brišu se.

Stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. brišu se.

Članak 43.

Iza članka 95. dodaju se naslov i članak 95.a koji glase:

»Agencija

Članak 95.a

(1) Prodaju nekretnine provodi Agencija. Zahtjev za prodaju Agenciji dostavlja sud. Oblik i sadržaj zahtjeva za prodaju propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Sud je dužan dostaviti Agenciji rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji.

(3) Odredbe o radu sudskog ovršitelja primjenjivat će se na odgovarajući način i na rad Agencije.

(4) Agencija ima pravo tražiti predujam za pokriće troškova koje će imati u vezi s prodajom nekretnine. Predujam je Agenciji dužan platiti ovrhovoditelj u roku od osam dana od dana dostave poziva na uplatu. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne predujmi troškove, Agencija neće provesti prodaju nekretnine, nego će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.«.

Članak 44.

U članku 96. stavku 1. riječ: »odmah« zamjenjuje se riječima: »sudu u roku od tri dana«.

Članak 45.

U članku 97. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom. Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

(2) Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe, vrijeme kada osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke.

(3) Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi i isprave iz članka 95.a stavka 2. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.«.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavit će se, na prijedlog stranke, u sredstvima javnoga priopćavanja ako stranka predujmi Agenciji za to potrebna sredstva.

(5) Od objavljivanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na mrežnim stranicama Agencije do početka prikupljanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 8., brojka: »5.« zamjenjuje se brojkom »7.«.

Članak 46.

U članku 98. stavku 2. riječi: »šest mjeseci« zamjenjuju se riječima: »tri mjeseca«.

Članak 47.

U članku 99. stavku 1. iza riječi: »u« dodaje se riječ: »elektroničkoj«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) U prodaji elektroničkom javnom dražbom ne primjenjuje se odredba članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena Agencija će vratiti jamčevinu na temelju naloga suda za prijenos novčanih sredstava.«.

Članak 48.

Članak 100. mijenja se i glasi:

»Elektronička dražba provest će se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj.«.

Članak 49.

U članku 102. stavci 1., 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(1) Na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti nekretnine.

(2) Na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine.

(3) Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe.

(4) Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, Agencija će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.«.

U stavku 6. prva rečenica mijenja se i glasi: »Ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena.«.

Članak 50.

Naslov iznad članka 103. mijenja se i glasi: »Završetak elektroničke javne dražbe i dosuda«.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»(1) Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje.

(2) Nakon završetka elektroničke javne dražbe Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima, osim u slučaju iz članka 102. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Nakon primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina.

(4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije.

(5) Smatrat će se da je rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja.

(6) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen ili koji će im biti određen. U tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.«.

Članak 51.

U članku 106. stavku 1. riječi: »položiti u sud ili kod javnog bilježnika« zamjenjuju se riječima: »uplatiti na poseban račun Agencije otvoren za tu namjenu«.

U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: »O tome odluku donosi sud i dostavlja je Agenciji radi prijenosa novčanih sredstava.«.

Stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 52.

U članku 107. stavku 5. riječi: »postavljenog najkasnije na ročištu za dražbu« zamjenjuju se riječima: »podnesenog sudu najkasnije do završetka elektroničke javne dražbe«.

Članak 53.

U članku 127. dodaju se stavci 2., 3., 4. i 5. koji glase:

»(2) Ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao najmoprimac godinu dana od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine.

(3) Prijedlog za korištenje nekretnine kao najmoprimac ovršenik može podnijeti u roku od osam dana od dana primitka rješenja o ovrsi.

(4) Ako ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao najmoprimac, dužan je kupcu od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine do predaje nekretnine plaćati najamninu. Ako se kupac i ovršenik ne mogu sporazumjeti o visini najamnine, visinu najamnine utvrdit će sud u istom ovršnom postupku prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi.

(5) Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, u trajanju od godinu dana od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine, sud će odbiti prijedlog ovršenika iz stavka 3. ovoga članka.«.

Članak 54.

U članku 128. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se ako ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao najmoprimac u skladu s odredbom članka 127. stavka 2. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. brojka: »3.« zamjenjuje se brojkom: »4.«.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. brojka: »4.« zamjenjuje se brojkom: »5.«, a brojka: »3.« brojkom: »4.«.

Članak 55.

Iza članka 132. dodaje se naziv odjeljaka 10. i članci 132.a, 132.b., 132.c, 132.d, 132.e, 132.f, 132.g, 132.h i 132.i i naslovi iznad njih koji glase:

»10. POSTUPAK PRODAJE NEKRETNINA U AGENCIJI

Nadležnost Agencije

Članak 132.a

Zahtjev za prodaju i ostala pismena u postupku prodaje nekretnina dostavljaju se regionalnim centrima Agencije čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema nadležnosti suda koji provodi ovrhu.

Javna objava

Članak 132.b

(1) Pismena (pozivi, obavijesti, zahtjevi i sl.) koje Agencija donosi u postupku prodaje i koje je potrebno javno objaviti objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.

(2) Smatrat će se da je pismeno iz stavka 1. ovoga članka dostavljeno svim osobama na koje se odnosi istekom osmog dana od objave na mrežnim stranicama Agencije.

(3) Agencija je dužna u svim poslovnim jedinicama osigurati mogućnost uvida u javne objave iz stavka 1. ovoga članka.

Računi Agencije

Članak 132.c

(1) Za prodaju nekretnine Agencija je dužna otvoriti posebne račune kod poslovne banke na koje će se isključivo polagati:

1) novčana sredstva kupovnine uplaćena u provedbi ovrhe,

2) novčana sredstva jamčevine uplaćena u provedbi ovrhe.

(2) Agencija će podatke o računima iz stavka 1. ovoga članka objaviti na svojim internetskoj stranici. Banka ne naplaćuje naknadu za otvaranje, vođenje i zatvaranje posebnih računa.

(3) Agencija je dužna bez odgode izvršiti prijenos novčanih sredstava s računa iz stavka 1. ovoga članka na temelju naloga suda. Ako nakon zaprimanja naloga utvrdi nemogućnost provedbe istoga, Agencija je dužna bez odgode o tome dostaviti obavijest sudu od kojega je zaprimila nalog za prijenos novčanih sredstava.

(4) Novčana sredstva na računima iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti predmet ovrhe.

Troškovi prodaje

Članak 132.d

(1) Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv na uplatu predujma za pokriće troškova koje će Agencija imati u vezi s prodajom nekretnine.

(2) Način utvrđenja iznosa predujma iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom o vrsti i visini naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Sadržaj poziva i način uplate predujma iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Jamčevina

Članak 132.e

(1) U elektroničkoj dražbi, kao ponuditelji, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu i podnijele prijavu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Jamčevina se uplaćuje na poseban račun iz članka 132.c stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Prijava za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi mora sadržavati: broj predmeta ovrhe, podatke o ponuditelju, podatke potrebne za kontakt, način plaćanja jamčevine, kao i druge potrebne podatke.

(3) Nakon uplate jamčevine, a prilikom prve prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi Agencija će ponuditelju dodijeliti i dostaviti identifikator pod kojim je ponuditelj ovlašten anonimno sudjelovati u elektroničkoj dražbi.

(4) Novčana sredstva s osnova jamčevine Agencija će vratiti uplatitelju jamčevine na temelju naloga za prijenos novčanih sredstava koji će Agenciji dostaviti sud.

(5) Iznos, način uplate i način povrata jamčevine, oblik i sadržaj prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi te postupak dodjele identifikatora iz stavka 3. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Rokovi

Članak 132.f

(1) Ako Agencija može poduzeti radnju u postupku samo na temelju naloga suda, vrijeme koje je proteklo prije dostave naloga Agenciji ne računa se u zakonom propisan rok za njezino poduzimanje.

(2) Način dostave pismena između Agencije i suda propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Ako je zakonom određen dan za poduzimanje radnje u postupku blagdan, odnosno neradni dan, kao dan za poduzimanje radnje uzet će se prvi radni dan.

Prikupljanje ponuda

Članak 132.g

(1) Ponude za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi prikupljaju se elektroničkim putem.

(2) Ponuditelj može ponudu za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi dati i elektroničkim putem u poslovnoj jedinici Agencije.

(3) Popis poslovnih jedinica iz stavka 2. ovoga članka bit će sastavni dio pravilnika o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku.

(4) Ponuda mora sadržavati identifikator iz članka 132.e ovoga Zakona.

(5) Ponuda se smatra valjanom ako su ispunjeni uvjeti za davanje ponude prema odredbama ovoga Zakona i ako je cijena naznačena u ponudi ista ili veća od cijene po kojoj se nekretnina može prodati prema uvjetima prodaje koji su objavljeni u pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi. Na elektroničkoj dražbi nije moguće dati više istovjetnih cijena ponude.

(6) Način prikupljanja i davanja ponuda propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Uplata kupovnine

Članak 132.h

(1) Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje pravomoćno rješenje o dosudi nekretnine kupcu.

(2) Kupovnina se uplaćuje na poseban račun iz članka 132.c stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Postupak i način uplate kupovnine iz stavka 2. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Prijenos novčanih sredstava

Članak 132.i

(1) Agencija će prijenos novčanih sredstava iz članka 132.c stavka 1. ovoga Zakona bez odgode izvršiti na temelju pravomoćnog rješenja o namirenju koji Agenciji dostavlja sud.

(2) O provedenom rješenju ili nemogućnosti provedbe rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti obavijest sudu.

(3) Postupak i način provedbe rješenja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 56.

U članku 149. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina.«.

Članak 57.

U članku 169. stavku 1. riječi: »Hrvatska gospodarska komora« zamjenjuju se riječju: »Agencija«.

U stavku 2. riječi: »vrijednosti, drugim uvjetima prodaje i ročištu za dražbu« zamjenjuju se riječima: »vrijednosti nekretnine i drugim uvjetima prodaje«.

Članak 58.

U članku 170. stavku 1. riječi: »Hrvatskoj gospodarskoj komori« zamjenjuju se riječju: »Agenciji«, a riječi: »Hrvatsku gospodarsku komoru« riječju: »Agenciju«.

U stavku 2. riječi: »Hrvatska gospodarska komora« zamjenjuju se riječju: »Agencija«.

Članak 59.

U članku 172. točki 9. točka se zamjenjuje zarezom.

Iza točke 9. dodaju se nova točka 10. i točke 11., 12., 13. i 14. koje glase:

»10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,

11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,

12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,

13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,

14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, «.

Dosadašnja točka 10. postaje točka 15.

Članak 60.

U članku 173. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.«.

Članak 61.

U članku 197. riječi: »isplaćuje plaću« zamjenjuju se riječima: »ne isplaćuje plaću na račun kod banke«.

Članak 62.

U članku 202. iza članka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 63.

U članku 204. stavku 1. riječi: »koji je određen u rješenju o ovrsi« zamjenjuju se riječju: »ovrhovoditelja«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u rješenju o ovrsi na novčanoj tražbini po računu, na prijedlog ovrhovoditelja, naložit će se da se iznos troškova postupka za koji je određena ovrha prenese na račun odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 64.

U članku 206. stavku 4. u prvoj i drugoj rečenici riječ: »trideset« zamjenjuje se riječju: »šezdeset«.

Članak 65.

Članak 208. mijenja se i glasi:

»(1) Ako je naplata zatražena na temelju zadužnice upisane u Registar zadužnica i bjanko zadužnica na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija će postupiti kao u povodu pravomoćnog rješenja o ovrsi.

(2) Ako je naplata zatražena na temelju zadužnice koja nije upisana u Registar zadužnica i bjanko zadužnica na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija će postupiti kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu.«.

Članak 66.

U naslovu iznad članka 209. iza riječi: »tijela,« dodaju se riječi: »nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora,«.

Članak 67.

U članku 209. stavku 1. iza riječi: »tijela« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku«.

U stavku 2. druga rečenica mijenja se i glasi: »Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priložiti izvornik ili otpravak isprave iz stavka 1. ovoga članka.«.

U stavku 3. riječi: »ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela« zamjenjuju se riječima: »isprava iz stavka 1. ovoga članka«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika na temelju obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provest će se prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po tom računu neovisno o vremenu njihova nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja.«.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Agencija će primjerak zahtjeva s podacima o ispravi iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih je zatražena izravna naplata, kao i zahtjeva za plaćanje zateznih kamata iz članka 14. ovoga Zakona dostaviti ovršeniku sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječ: »trideset« zamjenjuje se riječju: »šezdeset«, riječ: »takav« zamjenjuje se riječima: »pljenidba i«, te riječi: »koji je određen u zahtjevu za izravnu naplatu« zamjenjuju se riječju: »ovrhovoditelja«.

Članak 68.

U članku 210. stavku 1. riječi: »ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca« zamjenjuju se riječima: »isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona«, a brojka: »4.« zamjenjuje se brojkom: »5.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) O žalbama protiv rješenja o prijedlozima ovršenika iz stavka 1. ovoga članka odlučuje vijeće prvostupanjskog suda koje je dužno rješenje o žalbi donijeti i otpremiti u roku od osam dana.«.

Članak 69.

U članku 211. riječi: »ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca« zamjenjuju se riječima: »isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona«.

Članak 70.

U članku 216. stavci 6. i 7. brišu se.

Dosadašnji stavak 8. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako se podaci iz zaprimljene zadužnice odnosno bjanko zadužnice ne podudaraju s podacima iz registra iz stavka 1. ovoga članka, Agencija istu neće upisati u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje niti ju izvršiti sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.«.

Članak 71.

U članku 256. stavku 2. riječi: »1. i 2.« zamjenjuju se riječima: »1., 2. i 6.«.

Članak 72.

U članku 268. riječ: »trideset« zamjenjuje se riječju: »šezdeset«.

Članak 73.

U članku 281. stavku 4. iza riječi: »donijeti« dodaju se riječi: »i otpremiti«, a iza riječi: »prijedloga« stavlja se zarez i dodaju riječi: »odnosno obavijesti Ministarstva financija, Porezne uprave o osobnom identifikacijskom broju«.

Stavci 6., 7., 8., 9. i 10. brišu se.

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 8. riječi: »11. i 12.« zamjenjuju se riječima: »6. i 7.«.

Članak 74.

U članku 282. stavku 2. riječi: »nepravodoban ili nedopušten« zamjenjuju se riječima: »nepravodoban, nedopušten ili neobrazložen«.

U stavku 3. riječi: »pravodoban i dopušten« zamjenjuju se riječima: »pravodoban, dopušten i obrazložen«.

Članak 75.

U članku 287. stavku 1. iza riječi: »članka 281. stavka 2.« dodaju se riječi : »i 13.«, a riječi: »članka 282. stavaka 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »članka 282. stavka 2.«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) U slučaju iz članka 282. stavka 3. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno nadležan u parničnom postupku.«.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. riječi: »stavaka 1., 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »stavka 6.«.

Članak 76.

U članku 316. stavku 3. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Prodaju nekretnine ili pokretnine koja je predmet osiguranja javni bilježnik može povjeriti Agenciji koja će prodaju provesti odgovarajućom primjenom pravila o prodaji nekretnina na elektroničkoj javnoj dražbi.«.

Članak 77.

U članku 317. stavku 2. iza riječi: »dražbi« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim u slučaju prodaje elektroničkom javnom dražbom,«.

Članak 78.

Naslov iznad članka 325. mijenja se i glasi: »Prava protivnika osiguranja da zatraži unovčenje ili prijenos predmeta osiguranja na predlagatelja osiguranja«.

Članak 325. mijenja se i glasi:

»(1) Nakon dospjelosti osigurane tražbine protivnik osiguranja ovlašten je od predlagatelja osiguranja zatražiti unovčenje predmeta osiguranja ili mu predložiti da postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima, te poreza.

(2) Unovčenje predmeta osiguranja provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila o unovčenju predmeta osiguranja od strane predlagatelja osiguranja (članak 322.).

(3) Prijedlog da postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, protivnik osiguranja uputit će predlagatelju osiguranja preko javnog bilježnika. Predlagatelj osiguranja može u roku od trideset dana od primitka prijedloga, preko istog javnog bilježnika, obavijestiti protivnika osiguranja pristaje li na njegov prijedlog.

(4) Ako predlagatelj osiguranja obavijesti protivnika osiguranja kako želi postati punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, javni bilježnik iz stavka 3. ovoga članka o tome će mu izdati potvrdu u roku od petnaest dana. Nakon što je protivniku osiguranja dao suglasnost iz ovog stavka, protivnik osiguranja nije više ovlašten povući je. Ako se protivnik osiguranja ne očituje u danom roku, smatrat će se da je pristao na prijedlog protivnika osiguranja.

(5) Osigurana tražbina se smatra izmirenom kad predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik, odnosno nositelj prava. Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka predlagatelj osiguranja ima sva ovlaštenja iz članka 322. stavaka 11. i 12. ovoga Zakona.

(6) Ako postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, predlagatelj osiguranja dužan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa zakonom (članak 324. stavak 4.), dok je protivnik osiguranja dužan snositi sve troškove vezane uz prijenos predmeta osiguranja na predlagatelja osiguranja (stavak 4.)«.

Članak 79.

U članku 362. stavku 1. iza riječi: »Zakona« stavlja se točka, a riječi: »te prema članku 20. točki 6. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08., 153/09., 116/10 i 130/11.).« brišu se.

Članak 80.

U članku 366. stavku 3. iza brojke: »2.« dodaju se riječi: »i 8.«.

Članak 81.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 43., članka 55. i članka 62. ovoga Zakona i pravilnike o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu i Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona.

Članak 82.

(1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, članak 4., članak 6., članak 37., članak 53. i članak 54. ovoga Zakona te članak 32. i članak 34. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak primjenjivat će se na postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu započete radnje na koje se odnose.

(3) Članak 17. ovoga Zakona neće se primjenjivati na račune izdane prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Članak 67. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu ovrhe na novčanoj tražbini po računu ovršenika na temelju obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po tom računu neovisno o vremenu njihova nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja, ne primjenjuje se na tražbine iz osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 83.

U cijelom tekstu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.) riječi: »motorno vozilo« zamjenjuju se riječju: »vozilo«, a riječi: »europski ovršni nalog« zamjenjuju se riječima: »europski ovršni naslov« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 84.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2014., osim članka 35., članaka 42. i 43., članka 45., članaka 47. do 52., članaka 55. do 58., članaka 64. i 65., članka 67. stavaka 4. i 6., članaka 76. i 77. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

Klasa: 022-03/13-01/322

Zagreb, 15. srpnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.