Pravilnik o letenju zrakoplova

NN 128/2014, Pravilnik o letenju zrakoplova

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2433

Na temelju članka 146. i 149. stavak 2. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09, 84/11, 54/13 i 127/13 i 92/14), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra obrane donosi

PRAVILNIK

O LETENJU ZRAKOPLOVA

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Područje primjene i usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa.

(2) Drugi dio ovoga Pravilnika utvrđuje okvir za provedbu Provedbene uredbe Europske Komisije br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi (SL L 281, 13. 10. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 923/2012).

(3) Treći dio ovoga Pravilnika utvrđuje uvjete, način, pravila i postupke letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa u slučajevima koji nisu uređeni Uredbom (EU) 923/2012.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju na hrvatske i inozemne zrakoplove koji se koriste u vojne, policijske i carinske svrhe kada izvode letačke operacije po postupcima i pravilima za opći zračni promet (GAT) unutar zračnog prostora Republike Hrvatske i zračnog prostora koji je međunarodnim ugovorom dodijeljen u nadležnost Republici Hrvatskoj (Područje letnih informacija Zagreb).

(5) Letačke operacije vojnih zrakoplova kada lete po postupcima i pravilima za operativni zračni promet (OAT) uređuju se posebnim propisom.

(6) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje jedinica nadležna za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu kada u granicama svojih prava, dužnosti i odgovornosti, obavlja svoje poslove u zračnom prostoru Republike Hrvatske i u zračnom prostoru iznad Jadranskoga mora, izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, u skladu sa međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(7) Uvjete, načine, pravila i postupke letenja zrakoplova, utvrđene odredbama ovoga Pravilnika, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Pojmovi i kratice

Članak 2.

Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. aerodrom (aerodrome): određeno područje (uključujući sve objekte, uređaje i opremu) na zemlji ili vodi ili na nepomičnom obalnom ili plutajućem objektu namijenjenom u potpunosti ili djelomično za slijetanje, uzlijetanje i kretanje zrakoplova po površini;

2. aerodromska kontrola (aerodrome control service): usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za potrebe aerodromskog prometa;

3. aerodromski kontrolni toranj (aerodrome control tower): nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhu obavljanja aerodromske kontrole;

4. aerodromski promet (aerodrome traffic): ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u blizini aerodroma. Zrakoplov koji leti u blizini aerodroma uključuje zrakoplove koji ulaze, izlaze ili se nalaze u aerodromskom prometnom krugu;

5. aerodromski prometni krug (aerodrome traffic circuit): utvrđena letna putanja kojom zrakoplov mora letjeti u blizini aerodroma;

6. akrobatski let (aerobatic flight): namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu njegovog položaja, neuobičajeni položaj ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koji nije potreban za uobičajeni let ili osposobljavanje za dozvole ili ocjene koje nisu akrobatske ocjene;

7. alternativni aerodrom (alternate aerodrome): aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti kada nije moguće ili nije preporučljivo letjeti prema ili sletjeti na predviđeni aerodrom. Alternativni aerodromi uključuju sljedeće:

a. »alternativni aerodrom za uzlijetanje« znači alternativni aerodrom na koji zrakoplov može sletjeti, u slučaju da je to potrebno nedugo nakon uzlijetanja, a nije moguće koristiti aerodrom uzlijetanja;

b. »alternativni aerodrom na ruti« znači odgovarajući aerodrom duž rute na koji bi zrakoplov mogao sletjeti u slučaju neuobičajenih i izvanrednih uvjeta na ruti;

c. »ETOPS alternativni aerodrom na ruti« znači prikladan i odgovarajući alternativni aerodrom na koji bi avion prilikom izvođenja ETOPS operacija mogao sletjeti u slučaju gašenja motora ili drugih neuobičajenih ili izvanrednih uvjeta tijekom leta;

d. »alternativno odredište« znači alternativni aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti let ako nije moguće ili nije preporučljivo sletjeti na predviđeni aerodrom

8. apsolutna visina (altitude): vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od srednje razine mora (MSL);

9. »automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (automatic terminal information service: ATIS)« : automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku 24 sata na dan ili u određenom dijelu dana:

a. »automatsko podatkovno emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (D-AIS)« znači pružanje usluga ATIS preko podatkovne veze;

b. »automatsko govorno emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (Voice-ATIS)« znači pružanje usluga ATIS neprekidnim i ponavljajućim govornim emitiranjem;

10. avion (aircraft): znači svaki zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, koji uzgon u letu dobiva uglavnom zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne;

11. baza oblaka (ceiling): visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 6000 m (20 000 stopa) koji pokriva više od polovine neba;

12. član letačke posade (flight crew member): član posade zrakoplova koji posjeduje odgovarajuću dozvolu, zadužen za poslove nužne za upravljanje zrakoplovom tijekom trajanja letačke dužnosti;

13. granica valjanosti odobrenja (clearance limit): točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa;

14. helikopter (helicopter);: zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom zbog reakcija zraka na jedan ili više rotora na motorni pogon na približno vertikalnim osima;

15. IFR (instrument flight rules): oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja;

16. IFR let (IFR flight); let koji se obavlja u skladu s pravilima instrumentalnog letenja

17. IMC (instrument meteorological conditions):oznaka koja se upotrebljava za označivanje instrumentalnih meteoroloških uvjeta;

18. instrumentalni meteorološki uvjeti (IMC): meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete;

19. jedinica kontrole zračnog prometa (air traffic control unit; ATC unit): opći pojam koji ima više značenja: centar oblasne kontrole, jedinica prilazne kontrole ili aerodromski kontrolni toranj;

20. jedinica za operativne usluge zračnog prometa (air traffic services unit; ATS unit): opći pojam koji označava: jedinicu kontrole zračnog prometa, centar letnih informacija, jedinicu za pružanje usluga aerodromskih letnih informacija ili prijavni ured za usluge u zračnom prometu;

21. jedrilica (sailplane): zrakoplov teži od zraka koji uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičkih reakcija na nepokretnim podiznim površinama, a čiji slobodan let ne ovisi o motoru, uključujući i ovjesne jedrilice, parajedrilice i ostale slične letjelice;

22. kod (SSR): broj dodijeljen određenom višestrukom impulsnom odzivnom signalu koji odašilje transponder u modu A ili modu C;

23. komunikacija zrak-zemlja (air-ground communication): dvosmjerna komunikacija između postaja zrakoplova i postaja ili lokacija na zemljinoj površini;

24. kontrolirana zona (control zone; CTR): kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice;

25. kontrolirani aerodrom (controlled aerodrome): aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa bez obzira na to postoji li kontrolirana zona;

26. kontrolirani let (controlled flight): svaki let za koji se izdaje odobrenje kontrole zračnog prometa;

27. kontrolirani zračni prostor (controlled airspace): zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu sa klasifikacijom zračnog prostora;

28. manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, ne uključujući stajanku;

29. mod (SSR) znači uobičajena identifikacija za određene funkcije interogacijskih signala koji se odašilju interogatorom SSR. U Prilogu 10. ICAO navedena su četiri moda: A, C, S i kombinirani; moguće ili nije preporučljivo sletjeti na predviđeni aerodrom;

30. motorna jedrilica (touring motor glider; TMG) znači specifična klasa jedrilice s ugrađenim motorom i elisom koji se ne mogu uvući. TMG mora biti sposobna poletjeti i penjati se vlastitim pogonom, a u skladu s priručnikom letenja;

31. nadzorni radar (surveillance radar): radarska oprema koja se upotrebljava za određivanje položaja zrakoplova u pogledu udaljenosti i azimuta;

32. nepoznati zrakoplov (unidentified aircraft): zrakoplov koji je uočen ili za koji je prijavljeno da leti u određenom području, ali čiji identitet nije utvrđen;

33. noć (night): vremensko razdoblje od završetka večernjeg građanskog sumraka do početka jutarnjeg građanskog sumraka. Građanski sumrak uvečer završava kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta, a ujutro počinje kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta;

34. očekivano vrijeme prilaženja (expected approach time; EAT): vrijeme u kojem ATC očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku napustiti preletište čekanja (holding fix) radi završetka prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz (approach clearance);

35. odobrenje kontrole zračnog prometa (air traffic control clearance): dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod određenim uvjetima koje utvrdi jedinica kontrole zračnog prometa;

36. operativna površina (movement area): dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke (stajanki);

37. plan leta (flight plan):skup određenih informacija koje se dostavljaju jedinicama za pružanje usluga zračnog prometa o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova;

38. područje letnih informacija (flight information region): zračni prostor određenih dimenzija u kojemu se pružaju usluge letnih informacija i usluge uzbunjivanja;

39. područje obvezne uporabe radioopreme (radio mandatory zone; RMZ): zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost radiouređajima i uporaba tih uređaja;

40. područje obvezne uporabe transpondera (transponder mandatory zone; TMZ): zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost transponderima za javljanje barometarske visine i uporaba tih transpondera;

41. ponavljajući plan leta (repetitive flight plan; RPL): plan leta koji se odnosi na seriju redovitih individualnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a koji operator predaje jedinicama ATS radi spremanja i višekratnog korištenja;

42. postupak instrumentalnog prilaženja (instrument approach procedure; IAP) :niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova uz korištenje letačkih instrumenata, s određenom zaštitom od prepreka od preletišta početnog prilaza ili prema potrebi od početka utvrđene dolazne rute do točke s koje se slijetanje može završiti i nakon toga ako slijetanje nije završeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanje prepreka u fazi čekanja ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaženja razvrstani su kako slijedi:

a. postupak nepreciznog prilaženja (non-precision approach; NPA): postupak instrumentalnog prilaženja kod kojeg se koristi lateralno vođenje, ali se ne koristi vertikalno vođenje;

b. postupak prilaženja s vertikalnim vođenjem (approach procedure with vertical guidance; APV): postupak instrumentalnog prilaženja kod kojeg se koristi lateralno i vertikalno vođenje, ali ne ispunjava zahtjeve za operacije preciznog prilaženja i slijetanja;

c. postupak preciznog prilaženja (precision approach; PA):i postupak instrumentalnog prilaženja koji koristi precizno lateralno i vertikalno vođenje s minimumima određenima kategorijom operacije;

43. pozicija za čekanje (runway holding position): označena pozicija namijenjena za zaštitu uzletno-sletne staze, površina s ograničenjem prepreka ili kritična/osjetljiva zona ILS/MLS, na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne izda drukčije odobrenje;

44. predani plan leta (filed flight plan; FPL): plan leta koji je pilot ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao jedinici ATS bez naknadnih izmjena;

45. predviđeno trajanje leta (estimated elapsed time; EET): predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke;

46. predviđeno vrijeme dolaska (estimated time of arrival; ETA): za IFR letove to je predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad odgovarajuće točke, utvrđene pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za VFR letove, to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

47. prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeno ili trajno) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi:

48. prijavni ured za usluge u zračnom prometu (air traffic services reporting office; ARO) znači jedinica osnovana radi primanja izvješća namijenjenih pružanju operativnih usluga u zračnom prometu i primanja planova leta prije uzlijetanja;

49. prijelazna razina (transition level): prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti;

50. prometne informacije (traffic information): informacije koje izdaje jedinica za usluge zračnog prometa da upozori pilota na drugi poznati ili uočeni zračni promet, koji može biti u blizini pozicije ili predviđene rute leta, te da mu pomogne izbjeći sudar;

51. putanja (track): projekcija putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski ili na koordinatnoj mreži);

52. putna razina (cruising level): razina koju zrakoplov održava tijekom većeg dijela leta;

53. radar: uređaj za detektiranje radiosignala koji pruža informacije o udaljenosti, azimutu i/ili visini objekta;

54. radiotelefonija (radiotelephony): oblik radiokomunikacije namijenjen u prvom redu za razmjenu informacija u obliku govora;

55. razina leta (flight level; FL): površina stalnog atmosferskog tlaka, određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1 013,25 hektopaskala (hPa), koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka;

56. razina (level): opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označuje visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta;

57. ruta ATS (ATS route): utvrđena ruta namijenjena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebi radi obavljanja operativnih usluga u zračnom prometu;

58. segment rute (route segment): ruta ili dio rute koji se obično prelijeće bez usputnog zaustavljanja;

59. sekundarni nadzorni radar (secondary surveillance radar; SSR): nadzorni radarski sustav koji koristi primopredajnike (interogatore) i transpondere;

60. slobodni balon bez posade (unmanned free balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu;

61. smjer leta (heading): usmjerenje uzdužne osi zrakoplova, obično izraženo u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski, kompasni ili na koordinatnoj mreži);

62. specijalni VFR let (special VFR flight): VFR let unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta (VMC), odobren od kontrole zračnog prometa;

63. stajanka (apron): određena površina namijenjena za smještaj zrakoplova radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, pošte ili tereta, opskrbe gorivom, parkiranja ili održavanja zrakoplova;

64. staza za vožnju (taxiway); određena staza na kopnenom aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova i povezivanje jednog dijela aerodroma s drugim, uključujući:

a. staza za vožnju do stajališta za zrakoplove; dio stajanke određen kao staza za vožnju, koji osigurava staze;

b. staza za vožnju na stajanki: dio sustava staza za vožnju smješten na stajanki, koji osigurava direktnu stazu za vožnju preko stajanke;

c. staza za vožnju s brzim izlazom: staza za vožnju povezana sa uzletno-sletnom stazom pod oštrim kutom, konstruirana tako da avionima koji su sletjeli omogući okretanje pri većim brzinama od onih koje se postižu na drugim izlaznim stazama za vožnju, čime se smanjuje vrijeme zauzetosti uzletno-sletne staze;

65. sustav za izbjegavanje sudara u zraku (airborne collision avoidance system; ACAS): sustav zrakoplova koji na temelju signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemaljske opreme, savjetuje pilota o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju a koji su opremljeni SSR transponderima;

66. tekući plan leta (current flight plan; CPL): plan leta, uključujući promjene, ako postoje, nastale tijekom leta zbog izdavanja naknadnih odobrenja;

67. točka javljanja (reporting point): određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova;

68. točnost (accuracy): stupanj usklađenosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti;

69. uputa kontrole zračnog prometa (air traffic control instruction): upute koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera;

70. usluga kontrole zračnog prometa (air traffic control service): usluga koja se pruža u svrhu:

a. sprečavanja sudara:

i. između zrakoplova; i

ii. između zrakoplova i prepreka na manevarskim površinama; i

b. osiguranja i održavanja redovitog protoka zračnog prometa;

71. usluga letnih informacija (flight information service): usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno i učinkovito obavljanje letova;

72. usluga prilazne kontrole (approach control service): usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku;

73. operativna usluga u zračnom prometu (air traffic service; ATS) znači opći pojam koji ima više značenja: usluga letnih informacija, usluga uzbunjivanja, savjetodavna usluga u zračnom prometu, usluga kontrole zračnog prometa (usluga oblasne kontrole, usluga prilazne kontrole ili usluga aerodromske kontrole);

74. uvjetno zabranjeno područje (restricted area); dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s određenim uvjetima;

75. uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na kopnenom aerodromu namijenjena za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova;

76. VFR (visual flight rules): oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja;

77. VFR let (VFR flight); let koji se obavlja u skladu s pravilima vizualnog letenja;

78. vidljivost pri tlu (ground visibility): vidljivost na aerodromu koju bilježi ovlašteni motritelj ili automatski sustav;

79. vidljivost u letu (flight visibility): vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu;

80. vidljivost (visibility): vidljivost u zrakoplovstvu, koja je veća od:

a. najveće udaljenosti na kojoj se crni objekt odgovarajućih dimenzija, smješten blizu tla, može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu;

b. najveće udaljenosti na kojoj se svjetla jakosti oko 1000 kandela mogu vidjeti i raspoznati u odnosu na neosvijetljenu pozadinu

81. visina (height): vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od određene referentne vrijednosti;

82. Vizualni meteorološki uvjeti (VMC): meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, jednaki utvrđenim minimumima ili veći od njih;

83. VMC (visual meteorological conditions): oznaka koja se upotrebljava za označivanje vizualnih meteoroloških uvjeta

84. vožnja zrakoplova (taxiing): kretanje zrakoplova po površini aerodroma ili operativnom mjestu vlastitom snagom, isključujući uzlijetanje i slijetanje;

85. zabranjeno područje (prohibited area): dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno;

86. zapovjednik zrakoplova (pilot.in.command): pilot kojeg operator, ili u slučaju generalne avijacije, vlasnik, odredi za zapovjednika zrakoplova, koji je odgovoran za sigurno izvođenje leta;

87. značajna točka (significant point): određena geografska lokacija koja se upotrebljava za određivanje rute ATS ili letne putanje zrakoplova te za druge navigacijske i ATS svrhe;

88. značajne meteorološke informacije (SIGMET): znači informacije koje izdaje služba meteorološkog bdjenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova;

89. zona aerodromskog prometa (aerodrome traffic zone; ATZ): zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma radi zaštite aerodromskog prometa

90. zračni promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma;

91. zračni prostori usluga u zračnom prometu (air traffic services airspaces): zračni prostori određenih dimenzija, označeni abecedno, u kojima se mogu obavljati određene vrste letova, za koje su navedene usluge zračnog prometa i pravila rada;

92. zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka koja nije reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu;

93. zrakoplovna pokretna komunikacija (aeronautical mobile service); pokretna usluga između zrakoplovnih postaja i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje; radiofarovi za označivanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama naznačenima za opasnost i nuždu;

94. zrakoplovna postaja (aeronautical station): kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji U određenim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru.

DIO DRUGI
ODREDBE KOJIMA SE UTVRĐUJE PROVEDBENI OKVIR ZA UREDBU (EU) 923/2012

Nadležna tijela

Članak 3.

(1) U smislu provedbe članka 4. Uredbe (EU) 923/2012, postupak izuzeća za posebne operacije provodi Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) U smislu provedbe članka 5. Uredbe (EU) 923/2012, nadležno je ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

(3) U smislu provedbe članka 9. Uredbe (EU) 923/2012, nadležna je Agencija.

Izbacivanje ili raspršivanje

Članak 4.

U smislu provedbe odredbe SERA.3115:

(1) Izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari iz zrakoplova je zabranjeno, osim ako je za takve operacije Agencija izdala odobrenje.

(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, iz zrakoplova u letu se smiju izbacivati balasti u obliku neškodljive tekućine ili finog pijeska, gorivo, užad za vuču, reklame te slični predmeti, ako je to u interesu sigurnosti zrakoplova ili zaštite života i zdravlja osoba u zrakoplovu, te ako se izbacuju ili raspršuju na mjestima gdje ne prijeti opasnost po osobe ili stvari na tlu.

(3) Izbacivanje goriva iz zrakoplova u letu ne smije se obavljati na razinama manjim od 5000 stopa u slučaju izbacivanja kerozina, odnosno 2000 stopa u slučaju izbacivanja benzina.

(4) Letove u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava, odnosno raspršivanja ili izbacivanja sličnih tvari ili vode, smiju obavljati piloti zrakoplova koji imaju odgovarajuću dozvolu profesionalnog pilota i najmanje 400 sati naleta na odgovarajućoj vrsti zrakoplova.

(5) Izbacivanje i raspršivanje predmeta ili drugih tvari se ne smije obavljati unutar zatvorenih naselja (osim industrijskih područja), odnosno iznad njih te u blizini skupova ljudi.

(6) Pilot zrakoplova koji obavlja raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava mora biti privezan sigurnosnim pojasom za sjedalo i imati zaštitno odijelo, kacigu i rukavice, a ako rukuje otrovnim sredstvima i zaštitnu masku za lice.

(7) Ako se zrakoplov upotrebljava za raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava ta sredstva moraju biti smještena u posebna spremišta zrakoplova, a izbacivanje se obavlja na unaprijed određenim i obilježenim površinama te prema utvrđenome planu. Zrakoplov mora biti opremljen u skladu s propisima kojima se uređuje oprema za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari.

(8) Prilikom obavljanja letova iz stavka (1) ovoga članka pilot zrakoplova mora poduzeti sve mjere potrebne za isključenje šteta, koje bi mogle biti prouzročene trećim osobama i stvarima.

Vuča (Aerozaprega)

Članak 5.

U smislu provedbe odredbe SERA.3120:

(1) Zrakoplov može vući drugi zrakoplov ili drugi predmet ako je zrakoplov certificiran za vuču, te ukoliko su zadovoljeni uvjeti za grupne letove kako je propisano Uredbom (EU) 923/2012.

(2) Letovi u svrhu vuče smiju se obavljati ako pilot zrakoplova posjeduje propisano ovlaštenje za vuču. Pilot zrakoplova koji obavlja vuču mora obaviti odgovarajuće pripreme prije uzlijetanja u i utvrditi postupke i signale za sve faze leta, od uzlijetanja do otkvačenja jedrilice, a posebice postupke za promjenu brzine leta i za slučaj opasnosti.

(3) Letovi u svrhu vuče smiju se obavljati na visinama od najmanje 1000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m. Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, letovi u svrhu vuče smiju se obavljati na visini od najmanje 2000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m.

(4) Letovi u svrhu vuče moraju se izvoditi u skladu sa standardnim operativnim postupcima koje operator mora prethodno dostaviti Agenciji.

Akrobatski letovi

Članak 6.

U smislu provedbe odredbe SERA.3130:

(1) Akrobatski letovi smiju se obavljati samo u vizualnim meteorološkim uvjetima uz izričitu suglasnost svih osoba u zrakoplovu.

(2) Akrobatski letovi iznad gradova i drugih gusto naseljenih područja, te iznad skupova ljudi i aerodroma na kojima se odvija javni zračni promet su zabranjeni.

Grupni let

Članak 7.

U smislu provedbe odredbe SERA.3135:

(1) Prije započinjanja grupnog leta svi piloti su dužni usuglasiti sve postupke i radnje potrebne za sigurno obavljanje leta.

(2) Prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa i primjene razdvajanja, nadležna kontrola zračnog prometa smatrat će zrakoplove koji sudjeluju u grupnim letovima jednim zrakoplovom. Vođa grupe i piloti koji sudjeluju u grupnim letovima odgovorni su za održavanje potrebnog sigurnog međusobnog razmaka unutar grupe, te tijekom manevriranja u svrhu stvaranja i razdvajanja grupe.

(3) Prilikom obavljanja grupnih letova u kontroliranom zračnom prostoru, piloti svih zrakoplova u grupi moraju održavati horizontalni razmak do najviše 0,5 NM i vertikalni razmak do najviše 100 stopa od zrakoplova vođe grupe. Ako se namjerava letjeti na većim razmacima, mora se od nadležne kontrole zračnog prometa zatražiti odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(4) Zone aerodromskog prometa i kontrolirane zone moraju se tijekom obavljanja grupnih letova izbjegavati ako se unutar njih ne namjerava sletjeti.

(5) Svi zrakoplovi u grupi moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom. Tijekom grupnog letenja radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa obavlja vođa grupe, a ostali zrakoplovi u grupi moraju biti na slušanju (stalnom prijamu) na istoj frekvenciji. Samo vođa grupe postavlja SSR transponder na odgovarajući dodijeljeni ili propisani kod.

(6) Ako tijekom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju, postupa se u skladu s odredbama članka 67. ovoga Pravilnika

Slobodni baloni bez posade

Članak 8.

U smislu provedbe odredbe SERA.3140, te točke 2.1., 2.2 i 2.3 Dodatka 2 Uredbe (EU) 923/2012, odobrenje za upravljanje slobodnim balonom bez posade izdaje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Zabranjena područja i uvjetno zabranjena područja

Članak 9.

U smislu provedbe odredbe SERA.3145, kroz zabranjena i uvjetno zabranjena područja smije se letjeti u sljedećim slučajevima:

1. ako je nadležna kontrola zračnog prometa izdala odobrenje za letenje kroz određeno područje u pojedinom slučaju ili općenito,

2. ako je u slučaju letova koji se obavljaju u svrhu potrage i spašavanja ili pružanja hitne medicinske pomoći letenje kroz takvo područje prethodno dogovoreno između tijela nadležnog za potragu i spašavanje i tijela koje je odgovorno za djelovanje u tom području,

3. tijekom vremena u kojemu je zabranjeno ili uvjetno zabranjeno područje aktivno ako se u njemu ne obavljaju djelatnosti, nadležna kontrola zračnog prometa može izdati odobrenje ili upute za let u tom području.

Operacije na vodi

Članak 10.

U smislu provedbe odredbe SERA.3230 b), operator zrakoplova na vodi je dužan koristiti svjetla na zrakoplovu u skladu s primjenjivim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru.

Sadržaj plana leta

Članak 11.

U smislu provedbe odredbe SERA.4005, plan leta mora sadržavati informacije kako je propisano navedenom odredbom, a objavljuje se na način uobičajen u zračnom prometu.

Zaključivanje plana leta

Članak 12.

U smislu provedbe odredbe SERA.4020 a) pod drugim sredstvima zaključivanja plana leta smatra se najbrže raspoloživo sredstvo komuniciranja (npr. telefon).

Vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka

Članak 13.

U smislu provedbe odredbe SERA.5001: u klasi sloja G za VFR letove se dozvoljava vidljivost u letu:

a) za avione najmanje 1500 m,

b) za helikoptere najmanje 800 m.

Pravila vizualnog letenja

Članak 14.

U smislu provedbe odredbe SERA 5005. (c) noćni VFR letovi moraju se izvoditi pod uvjetima kako je propisano navedenom odredbom.

Klasifikacija zračnog prostora

Članak 15.

U smislu provedbe odredbe SERA.6001 u Republici Hrvatskoj određene su klase zračnog prostora C,D i G, sa izuzećem IFR letova u G klasi zračnog prostora.

Zahtjevi za komunikacije i SSR transponder

Članak 16.

U smislu provedbe odredbe SERA.6005:

(1) Zračni prostor klase C i D utvrđuje se kao područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ), te u njemu posade zrakoplova moraju održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu.

(2) Zračni prostor klase C i D utvrđuje se kao područje obvezne uporabe transpondera (TMZ) pod sljedećim uvjetima: zrakoplovi moraju biti opremljeni jednim SSR transponderom za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru klase C, kao i za druge letove koji se obavljaju iznad 5000 stopa MSL ili iznad 3500 stopa iznad zemlje, ovisno koja je razina veća. Transponder mora biti opremljen modom A s 4096 kodova i modom C sa sposobnošću automatskog prosljeđivanja visine, odnosno modom S sukladno zahtjevima posebnih propisa.

(3) Iznimno od odredbe stavka (1) i (2) ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje letova zrakoplova bez VHF primopredajnika i transpondera u kontroliranim zonama, obavljanje aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu i akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru, ako time neće biti ugrožena sigurnost zračnog prometa.

Minimalne visine za IFR letove

Članak 17.

U smislu provedbe odredbe SERA.5015 b) minimalne visine na prijedlog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi donosi Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom.

DIO TREĆI
PRAVILA LETENJA KOJA NE ULAZE U DJELOKRUG UREDBE (EU) 923/2012

Letovi i aktivnosti za koja su potrebna odobrenja

Članak 18.

(1) Sljedeći letovi i aktivnosti smiju se izvoditi samo uz odobrenje Agencije:

1. izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje zrakoplova u skladu s odredbama članka 19. Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim na temelju tog Zakona

2. letovi ispod minimalne sigurne visine ako je to potrebno radi obavljanja poslova i zadaća i ako se pritom ne ugrožavaju osobe i stvari na tlu,

3. letovi ispod mostova i sličnih građevina, te dalekovoda i antena u skladu s odredbom članka 19. ovoga Pravilnika,

4. izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika,

5. letenje bespilotnih zrakoplova u skladu s odredbama Pravilnika o bespilotnim letjelicama,

6. letenje neupravljivih letećih objekata s vlastitim pogonom,

7. zrakoplovne priredbe u skladu s odredbama članka 21. Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim na temelju tog Zakona,

8. korištenje vezanih balona bez posade.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se na zahtjev operatoru koji dokaže da se takvim letom ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te sigurnost osoba u zrakoplovu i na tlu. Odobrenje se može izdati u pojedinom slučaju ili kao opće odobrenje.

(3) Opće odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, izdat će se, ako se zrakoplov namjerava upotrebljavati u djelatnostima i prilikom obavljanja poslova i zadaća, koje uključuju potrebu obavljanja letova, djelovanja ili postupaka iz stavka 1. ovoga članka, te ako:

1. se mjesto obavljanja letova ili djelovanja ne može unaprijed odrediti ili predvidjeti,

2. ako bi pribavljanje odobrenja u pojedinom slučaju, nakon određivanja mjesta obavljanja letova ili djelovanja, uzrokovalo neočekivana ili nepotrebna kašnjenja u izvršenju poslova i zadaća odnosno, ako bi takav postupak na drugi način mogao otežati ili ugroziti njihovo izvršenje, ili

3. ako se mjesto obavljanja letova ili djelovanja često mijenja, te bi pribavljanje posebnog odobrenja u pojedinom slučaju za svako pojedino mjesto uzrokovalo neprimjerene troškove.

(4) Odobrenje iz stavka 1. točka 6. ovoga članka nije potrebno za:

1. lansiranje signalnih raketa, koje se koriste u slučajevima spašavanja osoba i/ili stvari i

2. ispaljivanje pirotehničkih objekata, kod kojih goriva masa (pogonsko i efektivno punjenje) iznosi 20 g ili manje, ako pritom sigurnost zračnog prometa nije očito ugrožena, s izuzetkom ispaljivanja pirotehničkih objekata na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma tijekom radnog vremena aerodroma.

Letovi ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena te letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi)

Članak 19.

(1) Odobrenje za letenje ispod mostova i sličnih građevina te dalekovoda i antena, izdat će se samo u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava za uništavanje štetočina i sličnih poslova u poljoprivredi i šumarstvu te za obavljanje ostalih poslova sličnog odgovarajućeg značenja čije izvršenje zahtijeva obavljanje niskih letova.

(2) Letove iz stavka 1. ovoga članka smiju obavljati piloti zrakoplova koji imaju odgovarajuću dozvolu profesionalnog pilota i najmanje 400 sati naleta na odgovarajućoj vrsti zrakoplova.

(3) Letovi iz stavka 1. ovoga članka smiju se obavljati samo ako je pilot zrakoplova u stanju održavati razmak koje u potpunosti isključuje mogućnost oštećenja zrakoplova odnosno objekta ispod kojega se leti uzimajući pritom u obzir, u svakom pojedinom slučaju, sve postojeće utjecaje u danom trenutku.

(4) Letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi) smije obavljati pilot helikoptera koji ima odgovarajuću dozvolu i najmanje 400 sati naleta i to samo višemotornim helikopterima, koji su nakon otkaza jednog motora sposobni nastaviti let (helikopteri kategorije A i odgovarajuće performanse klase).

Korištenje zmajeva, vučenih padobrana i vezanih balona te puštanje svjetlećih objekata sličnih balonima

Članak 20.

(1) Za korištenje zmajeva (kite) i vučenih padobrana (man-carrying parachute kite) ako se letovi obavljaju na visinama većima od 100 m iznad površine terena odgovorna osoba (voditelj aktivnosti) dužna je prethodno pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa. Korištenje zmajeva ili letenje vučenih padobrana zabranjeno je tijekom radnog vremena aerodroma na udaljenosti manjoj od 3 km od granice aerodroma.

(2) Uže vezanih balona i zmajeva, za čije je korištenje potrebno odobrenje, mora biti uočljivo označeno na razmacima od po 100 m crveno-bijelim zastavicama danju, a crvenim i bijelim svjetlima noću, tako da je drugim zrakoplovima vidljivo iz svih smjerova.

(3) Za puštanje svjetlećih objekata sličnih balonima s otvorenim plamenom (letećih lampiona – sky lantern) odgovorna osoba (voditelj aktivnosti) dužna je prethodno pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa, te nadležnog tijela lokalne i regionalne (područne) samouprave.

(4) Za grupno i masovno puštanje dječjih balona u kontroliranom zračnom prostoru odgovorna osoba (voditelj aktivnosti) dužna je prethodno pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa. Grupno i masovno puštanje dječjih balona zabranjeno je tijekom radnog vremena aerodroma na udaljenosti manjoj od 3 km od granice aerodroma.

Izdavanje i sadržaj odobrenja

Članak 21.

(1) Odobrenje iz članka 18. ovoga Pravilnika može se dodijeliti fizičkim i pravnim osobama ako ispunjavaju propisane uvjete.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati propisana ograničenja, uvjete, potrebne upute, prostorni opseg valjanosti odobrenja, a u slučaju odobrenja za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari, po potrebi i podatke o predmetima i tvarima koji se smiju raspršivati ili izbacivati iz zrakoplova. Opće odobrenje mora sadržavati i imena ovlaštenih pilota zrakoplova.

Odgovornost za obavljanje leta

Članak 22.

(1) Pilot zrakoplova, rukovatelj bespilotnog zrakoplova ili rukovatelj letećeg objekta kojemu je izdano odobrenje iz članka 18. ovoga Pravilnika, odgovoran je za obavljanje leta u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Uredbe (EU) 923/2012.

(2) Operator zrakoplova i nadležna ovlaštena osoba koja sudjeluje u obavljanju letova ili djelovanja odgovorna je za štetne posljedice koje mogu nastati uslijed izdavanja naloga pilotu zrakoplova da obavi određene poslove ili zadaće.

Obveze pilota i operatora zrakoplova

Članak 23.

(1) Pilot zrakoplova ne smije započeti let u zračnom prostoru gdje je propisana obaveza korištenja komunikacijske i navigacijske opreme ako u zrakoplovu ne postoji propisana komunikacijska i navigacijska oprema, odnosno ako ista nije u uporabnom stanju.

(2) Ako se prije početka leta utvrdi da komunikacijska i navigacijska oprema nije u uporabnom stanju, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje takvog leta, ako se pritom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa. Ako dijelovi opreme iz stavka 1. ovoga članka, koji su nužni za sigurnu provedbu leta i pridržavanje i postupanje prema postupcima kontrole zračnog prometa otkažu tijekom leta, pilot zrakoplova mora o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Zapovjednik zrakoplova

Članak 24.

(1) Za upravljanje zrakoplovom tijekom leta i na tlu, odgovoran je zapovjednik zrakoplova kojega odredi operator ili vlasnik zrakoplova.

(2) Ako u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka operator zrakoplova ne odredi zapovjednika zrakoplova, tada se zapovjednikom zrakoplova smatra pilot koji upravlja zrakoplovom sa sjedala zapovjednika zrakoplova. Ako sjedalo zapovjednika zrakoplova nije posebno određeno u letačkom priručniku zrakoplova ili u uputi za uporabu zrakoplova, sjedalom zapovjednika zrakoplova smatra se:

1. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno pored drugoga – lijevo sjedalo,

2. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno iza drugoga – sjedalo u kojemu se tijekom samostalnog leta mora nalaziti pilot,

3. kod rotokoptera – desno sjedalo.

(3) Instruktor letenja smatra se zapovjednikom zrakoplova prilikom obavljanja vježbovnih i ispitnih letova pod njegovim nadzorom ako nije određen drugi zapovjednik zrakoplova.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima, dužnostima i odgovornostima pilota zrakoplova odnose se i na zapovjednika zrakoplova ako odredbama ovoga Pravilnika nije drukčije propisano, bez obzira da li zrakoplovom upravlja zapovjednik zrakoplova ili neka druga osoba.

Letenje kroz opasna područja

Članak 25.

(1) Letenje kroz opasna područja piloti zrakoplova trebaju izbjegavati, a prije ulaska u opasno područje moraju uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom jedinicom kontrole zračnog prometa.

(2) Tijekom vremena u kojemu je opasno područje djelatno ali se u njemu trenutno ne obavljaju djelatnosti, nadležna kontrola zračnog prometa će izdati odobrenje ili upute za let u tom području i to IFR letu bez posebnog zahtjeva pilota, a VFR letu samo na zahtjev pilota.

Letovi i djelovanja za koje je potrebno odobrenje kontrole zračnog prometa

Članak 26.

Odobrenje kontrole zračnog prometa mora se pribaviti za sljedeće letove ili djelovanja:

1. IFR letove,

2. VFR letove u zračnom prostoru klase C i D,

3. aerodromski promet na kontroliranim aerodromima,

4. specijalne VFR letove,

5. noćne VFR letove, te noćne letove zračnih brodova i slobodnih balona s posadom u kontroliranom zračnom prostoru,

6. letove jedrilica u oblacima,

7. letove u uvjetno zabranjenim i privremeno izdvojenim područjima, ako je to propisano prilikom utvrđivanja odgovarajućih područja,

8. akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru i na kontroliranim aerodromima,

9. vučne i promidžbene letove u kontroliranom zračnom prostoru,

10. posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora u skladu s odredbama članka 38. ovoga Pravilnika i

11. održavanje zrakoplovne priredbe u kontroliranom zračnom prostoru.

Pribavljanje odobrenja

Članak 27.

(1) U slučajevima iz članka 26. točke 1. – 7. ovoga Pravilnika, pilot zrakoplova mora odobrenje pribaviti putem radiokomunikacije.

(2) U slučajevima iz članka 26. točke 8. – 9. ovoga Pravilnika, letovi i djelovanja moraju se prethodno dogovoriti telefonom i/ili pisanim putem s nadležnom kontrolom zračnog prometa. Odobrenje se izdaje putem telefona ili radiokomunikacijom.

(3) U slučajevima iz članka 26. točke 10. i 11. odobrenje se pribavlja u skladu s odredbama članka 38. i pripadajućom Naredbom o zrakoplovnoj sigurnosti, kojom se uređuju organizacija i provedba zrakoplovnih priredbi.

Radiotelefonska komunikacija

Članak 28.

(1) Radi obavljanja jednoobrazne, brze i nedvosmislene radiotelefonske komunikacije pilot zrakoplova, nadležni kontrolor zračnog prometa i rukovatelj zrakoplovne stanice na zemlji moraju upotrebljavati propisane normirane međunarodne izraze i kratice na engleskom ili njihove propisane inačice na hrvatskom jeziku.

(2) Tijekom letenja po pravilima instrumentalnog letenja moraju se upotrebljavati propisani normirani međunarodni izrazi i kratice na engleskom jeziku.

(3) U slučajevima kada se zrakoplov nalazi u nuždi, pilot zrakoplova bez obzira na pravila letenja može upotrebljavati engleski ili hrvatski jezik.

(4) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim u Dodatku 4. Uredbe (EU) 923/2012 biti na stalnom prijamu na radiofrekvenciji nadležne kontrole zračnog prometa, te u slučaju potrebe uspostaviti radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

Načini obavljanja radiokomunikacije

Članak 29.

(1) Radiokomunikacija putem zrakoplovne pokretne komunikacije obavlja se kao radiotelefonska komunikacija.

(2) U zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji mogu se upotrebljavati i radiopostaje za slučaj nužde (survival craft station), te radiofarovi za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency position indicating beacon), na utvrđenim radiofrekvencijama:

– frekvenciji 406,025 MHz koja je obavezna i primarna frekvencija međunarodnog sustava za potragu i spašavanje (Cospas-Sarsat System);

– frekvencijama 121,5 MHz i 243,0 MHz koje se pored primarne frekvencije dodatno mogu koristiti.

(3) Lažne poruke nevolje mogu biti emitirane uslijed akrobatskih manevara, neprimjerenog rukovanja, nepažnje pilota, pretvrdog slijetanja, premještanja zrakoplova tijekom prihvata i otpreme te radova na održavanju zrakoplova. Piloti zrakoplova opremljenih odašiljačem za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency location transmitter – ELT) odnosno druge ovlaštene osobe dužni su poradi izbjegavanja lažnih poruka nevolje slušati frekvencije 121,5 MHz i/ili 243,0 MHz u sljedećim slučajevima:

– tijekom leta ako je moguće,

– nakon leta prije gašenja motora,

– tijekom ugradnje ili održavanja ELT-a,

– tijekom radova na održavanju u blizini ELT-a i

– tijekom premještanja zrakoplova na zemlji.

Ukoliko tijekom slušanja čuju ELT signal te isključivanjem uređaja utvrde da signal potječe iz njihovog zrakoplova dužni su o lažnoj poruci nevolje obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa te ako je potrebno servisirati uređaj.

Dopuštene vrste i prednost poruka u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji

Članak 30.

Dopuštene vrste i prednost poruka u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova

Članak 31.

(1) U radiotelefonskoj komunikaciji dopuštene su sljedeće vrste pozivnih znakova radiopostaja zrakoplova:

1. oznaka državne pripadnosti, zajedno s registracijskom oznakom zrakoplova,

2. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

3. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s brojčanom oznakom leta,

4. tip zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

5. pozivni znak za vojne zrakoplove, koji se sastoji od najviše 7 znakova.

(2) Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova ne smiju se mijenjati tijekom leta osim u slučaju da zemaljska radiopostaja izričito dodijeli drugi privremeni pozivni znak zbog izbjegavanja zabune tijekom trajanja leta kroz njezino područje nadležnosti.

Skraćivanje pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova

Članak 32.

(1) Uporaba skraćenog pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova dopuštena je samo nakon uspostave radiokomunikacije i ako zabuna ili zamjena pozivnih znakova nije moguća.

(2) Radiopostaja zrakoplova smije upotrebljavati svoj skraćeni pozivni znak samo ako je zemaljska radiopostaja skraćeni pozivni znak već upotrijebila.

(3) Pozivni znak radiopostaje zrakoplova skraćuje se uporabom:

1. oznake državne pripadnosti i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 31. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika, odnosno uporabom oznake državne pripadnosti i tri posljednje oznake, ako se pozivni znak iz članka 31. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika sastoji od više od 5 znakova,

2. utvrđene radiotelefonske oznake dodijeljene operatoru zrakoplova, zajedno s posljednje dvije oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 31. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika,

3. oznake tipa zrakoplova i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 31. stavak 1. točka 4. ovoga Pravilnika.

(4) Piloti zrakoplova čija najveća dopuštena uzletna masa iznosi 136 tona ili više, moraju uvijek prilikom uspostave radiokomunikacije s nadležnom kontrolom zračnoga prometa svojem pozivnom znaku pridodati riječ »HEAVY«.

Uspostava radiotelefonske komunikacije

Članak 33.

(1) Radiotelefonska komunikacija mora se uspostaviti uporabom početnog poziva i odgovora na početni poziv na sljedeći način:

1. Početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja poziva.

2. Odgovor na početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja odgovara.

(2) Ako se opravdano pretpostavlja da radiopostaja koju se poziva prima poziv, poruka se može proslijediti neposredno nakon početnog poziva, osim ako se radi o letovima koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja (VFR).

(3) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji može istodobno pozvati više radiopostaja (višestruki poziv; multiple call), pri čemu pozvane radiopostaje moraju potvrditi prijam poruke istim redoslijedom.

(4) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji može, istodobno pozvati sve radiopostaje koje su na slušanju na istoj frekvenciji (opći poziv – general call). Opći poziv počinje frazom SVIM POSTAJAMA (ALL STATIONS), a nastavlja se pozivnim znakom radiopostaje koja poziva pri čemu se prijam općeg poziva ne potvrđuje.

(5) Ako se pozivni znak radiopostaje koja poziva nije razumio, mora se upotrijebiti fraza PONOVITE SVOJ POZIVNI ZNAK (SAY AGAIN YOUR CALL SIGN).

(6) Na poziv upućen nekoj radiopostaji ne smije se odgovarati, ako postoji sumnja u ispravnost upućivanja tog poziva, već se mora pričekati sljedeći jasniji poziv.

Opći postupci za obavljanje radiotelefonske komunikacije

Članak 34.

(1) Za svako obavljanje radiotelefonske komunikacije između radiopostaja u zrakoplovu potrebno je zatražiti dozvolu zemaljske radiopostaje, osim ako se radi o kratkoj razmjeni poruka.

(2) Zemaljska radiopostaja ne smije emitirati i prosljeđivati poruke radiopostajama u zrakoplovu tijekom uzlijetanja, posljednjeg dijela završnog prilaženja i zaustavljanja nakon slijetanja.

(3) Svaka emisija mora biti jasna, nedvojbena i jednoznačna, uz uporabu propisane normirane frazeologije. Govor mora biti jasan, normalne jačine i jednolike brzine (do sto riječi u minuti). Nebitne i neprikladne izjave su zabranjene.

(4) Uporaba kratica u radiotelefonskoj komunikaciji je zabranjena, osim ako se ne radi o kraticama koje se uobičajeno upotrebljavaju u zračnom prometu kao što su npr. ATC, FIR, IFR, VFR, VMC, VOR, NDB, IMC, ACAS, kao i kratice iz Q-skupine QNH, QFE, QNE, QDM, QDR i QTE itd.

(5) Nakon uspostave radiokomunikacije, pozivni znak zemaljske radiopostaje i pojedine fraze kao što je npr. PRIMIO (ROGER) mogu se ispustiti, ako ne postoji mogućnost zabune.

(6) Radiopostaja zrakoplova mora potvrditi prijam poruke emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER).

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, radiopostaja zrakoplova, doslovno ponavljajući odgovarajuću poruku, mora potvrditi prijam svih odobrenja, kao i uputa koje se odnose na kretanje zrakoplova (npr. ulazak, slijetanje, uzlijetanje, prelazak i povratnu vožnju po stazi, razina, brzina leta), uključenje moda i koda sekundarnog radara, vrijednosti tlaka zraka u svrhu postavljanja visinomjera, frekvencije u slučajevima promjene frekvencije, oznaku vrste prilaženja i stazu u uporabi. Prijam drugih uputa radiopostaja zrakoplova može potvrditi uporabom fraze WILCO.

(8) Zemaljska radiopostaja potvrđuje prijam poruke radiopostaje zrakoplova, emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER) ili emitiranjem pozivnog znaka radiopostaje u zrakoplovu i fraze PRIMIO (ROGER).

(9) Pilot zrakoplova smije napustiti frekvenciju nadležne kontrole zračnoga prometa, samo uz njezino odobrenje, odnosno nakon što stigne na parkirališnu poziciju.

Komunikacijska i navigacijska oprema za VFR letove

Članak 35.

(1) Svi zrakoplovi s posadom koji lete u području obvezne uporabe radioopreme (RMZ) sukladno članku 16. ovog Pravilnika moraju za obavljanje VFR letova biti opremljeni jednim VHF primopredajnikom koji pokriva frekvencije u frekvencijskim područjima u rasponu od 117,975 MHz do 137 MHz, koje su potrebne za obavljanje planiranog leta. Snaga i osjetljivost prijamnika moraju biti najmanje takvi da, uzimajući u obzir operativne osobine zrakoplova i planirane rute, omogućuju neometanu radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(2) Pored VHF primopredajnika iz stavka 1. ovoga članka avioni, helikopteri i motorne jedrilice moraju biti opremljeni:

1. s jednim VOR prijamnikom za obavljanje VFR letova u zračnom prostoru klase C iznad razine leta 105;

2. za noćne letove izvan okolice aerodroma na kojemu je odobrenjem za uporabu dopušteno noćno letenje i koji je opremljen sustavom osvjetljenja:

a) s jednim VOR prijamnikom za letove u kontroliranom zračnom prostoru,

b) s jednim VOR prijamnikom ili automatskim pokazivačem smjera (ADF) za letove u nekontroliranom zračnom prostoru;

3. s jednim VOR prijamnikom ili ADF-om za letove iznad slojeva oblaka.

Promet u nevolji

Članak 36.

(1) Poziv u nevolji mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv u nevolji mora se započeti trostrukim emitiranjem signala za slučaj nevolje »MAYDAY« na korištenoj frekvenciji ili na frekvenciji za slučaj nužde. Poruka nevolje koja slijedi mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova u nevolji,

2. vrstu nevolje,

3. namjere pilota zrakoplova,

4. vrstu zahtijevane pomoći,

5. podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

(2) Radiopostaja u nevolji ili radiopostaja koja upravlja komunikacijom u nevolji može narediti prestanak emitiranja svim radiopostajama u području prijma ili samo određenim radiopostajama koje ometaju promet u nevolji. Uputa glasi: PREKINITE EMITIRANJE – MAYDAY (STOP TRANSMITTING – MAYDAY).

(3) Neposredno nakon što se komunikacija u nevolji završi ili kad više nije potrebno održavati radiotišinu na korištenoj frekvenciji, radiopostaja koja je upravljala komunikacijom u nevolji mora na istoj frekvenciji emitirati sljedeću poruku: PROMET U NEVOLJI ZAVRŠEN (DISTRESS TRAFFIC ENDED).

(4) Uporaba frekvencije za slučaj nužde dozvoljena je samo u slučajevima nevolje ili otkaza svih drugih frekvencija.

Hitni promet

Članak 37.

Poziv hitnosti mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv hitnosti mora započeti trostrukim emitiranjem signala hitnosti »PAN PAN« i mora se emitirati na korištenoj radiofrekvenciji. Poziv hitnosti mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova koji emitira poziv,

2. vrstu poteškoće ili opažanje,

3. druge važne informacije potrebne za pružanje pomoći,

4. po mogućnosti, namjere pilota zrakoplova i

5. po mogućnosti, podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

Posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora

Članak 38.

(1) Za posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora od nadležne kontrole zračnog prometa se prethodno mora pribaviti odobrenje za:

1. skokove padobranima i izbacivanje predmeta padobranima,

2. letenje bespilotnih zrakoplova i drugih daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata s vlastitim pogonom,

3. letenje slobodnih balona bez posade ukupne mase kupole balona i balasta veće od 0,5 kg,

4. letenje parajedrilica, ovjesnih jedrilica, jedrilica mase do 80/100kg i padobrana s pogonom.

5. grupno i masovno puštanje dječjih balona i puštanje svjetlećih objekata sličnih balonima (letećih lampiona),

6. zrakoplovne priredbe i

7. druge aktivnosti koje zbog svoje prirode zahtijevaju uspostavu područja posebnog korištenja kontroliranog zračnog prostora.

(2) Odobrenje mora ishoditi:

1. odgovorna osoba (voditelj aktivnosti) u slučaju iz stavka 1. točka 1., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka,

2. rukovatelj bespilotnog zrakoplova ili drugog letećeg objekta, odnosno odgovorna osoba (voditelj aktivnosti), u slučaju iz stavka 1. točka 2. ovoga članka.

(3) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Aerodromski prometni krug i operativne površine

Članak 39.

Pozicije na operativnim površinama i aerodromskom prometnom krugu predstavljaju točke na kojima piloti traže i ovisno o prometnoj situaciji dobivaju odobrenja i upute:

1. parkirna pozicija; pilot zrakoplova upućuje inicijalni poziv nadležnom aerodromskom kontrolnom tornju, traži odobrenje za pokretanje motora, ako je zahtijevano, te po potrebi traži informacije za odlazak i upute za vožnju u svrhu odlaska,

2. pozicija za čekanje; pilot zrakoplova javlja da je spreman za odlazak, ako je potrebno. Zrakoplovi u odlasku zadržavaju se na toj poziciji do trenutka kad kontrolor zračnog prometa ovisno o prometnoj situaciji izda uputu za izlazak na uzletno-sletnu stazu ili odobrenje za uzlijetanje,

3. pozicija za uzlijetanje; na toj se poziciji dodjeljuje odobrenje za uzlijetanje, ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 2,

4. krak niz vjetar (downwind); pilot zrakoplova javlja poziciju niz vjetar, ako nije dobio drukčiju uputu nadležne kontrole zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji,

5. osnovni krak (base leg); pilot zrakoplova javlja osnovni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4,

6. završni krak (final leg); pilot zrakoplova javlja završni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje mora se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4 ili 5,

7. izlazak sa uzletno-sletne staze; na toj poziciji izdaje se uputa za vožnju do stajanke ili uputa da zrakoplov uspostavi komunikaciju sa zemaljskom kontrolom odnosno kontrolom stajanke.

Posebna ograničenja prilikom letenja jedrilicama

Članak 40.

(1) Osobe u jedrilici moraju biti opremljene padobranom za spašavanje i upoznate s načinom rukovanja padobranom.

(2) Ako dvije ili više jedrilica lete u istom zračnom stupu, smjer zaokreta se određuje prema smjeru zaokreta koji je odabrao pilot prve jedrilice koja je započela kruženje.

(3) Prilikom leta dvije ili više jedrilica iznad iste padine, prednost ima jedrilica kojoj vjetar puše u lijevi bok, a ako vjetar puše u lijevi bok više jedrilica, prednost ima jedrilica koja je bliža padini.

(4) Mimoilaženje i pretjecanje jedrilica iznad padine obavlja se tako da jedrilica koja se nalazi na većoj udaljenosti od padine u odnosu na drugu jedrilicu, skreće u smjeru suprotnom od padine.

Priprema leta

Članak 41.

(1) Tijekom pripreme leta zapovjednik zrakoplova mora se upoznati sa svom dokumentacijom i informacijama značajnim za sigurnu provedbu planiranog leta, te provjeriti sposobnost i pripremljenost zrakoplova i posade zrakoplova, provjeriti da se teret kojega prevozi nalazi u sigurnom stanju, da se najveće dopuštene mase zrakoplova neće prekoračiti, da centar težišta zrakoplova nije izvan dopuštenih vrijednosti, da se u zrakoplovu nalaze propisane isprave i knjige, kao i da su potrebni podaci o letu uneseni u dnevnik zrakoplova (Journey Log Book), ako je njegovo vođenje propisano.

(2) Ako planirani let namjerava obavljati izvan okolice aerodroma odlaska te prije svakog leta prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), zapovjednik zrakoplova mora se upoznati s raspoloživim zrakoplovno-meteorološkim izvještajima i prognozama. Prije leta za koji je propisana obvezna predaja plana leta, zapovjednik zrakoplova dužan je pribaviti preduzletne informacije (pre-flight information).

Pokretanje i proba motora zrakoplova

Članak 42.

(1) Pokretanje i probu motora zrakoplova smije obavljati samo ovlaštena osoba.

(2) Za vrijeme rada motora podvozje parkiranog zrakoplova mora biti osigurano.

(3) Proba motora i vožnja iz hangara mora se obavljati na način da objekti, drugi zrakoplovi ili vozila ne budu izloženi jačoj struji zraka i da osobe ne mogu biti ozlijeđene.

(4) Zadržavanje ispred zrakoplova s pokrenutim motorom ili na nedostatno sigurnoj udaljenosti nije dozvoljeno.

Kretanje zrakoplova po manevarskim površinama

Članak 43.

(1) Kretanje zrakoplova vlastitim pogonom po tlu smije se obavljati na manevarskim površinama aerodroma pod uvjetom da zrakoplovom upravlja osoba ovlaštena za vožnju zrakoplova.

(2) Ovlaštena osoba za vožnju zrakoplova smije započeti kretanje zrakoplova na manevarskim površinama aerodroma nakon što ishodi odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

Letenje na aerodromu i u njegovoj okolici

Članak 44.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na aerodromu ili u njegovoj okolici dužan je:

1. pridržavati se važećih propisa o letenju zrakoplova na aerodromu ili u njegovoj okolici te načina, postupaka i drugih uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova,

2. pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa na utvrđenoj frekvenciji najaviti svoj dolazak pružatelju usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS), ako se takva usluga pruža na navedenom aerodromu, te se pridržavati njegovih savjeta i informacija, kao uputa operatora aerodroma,

3. promatrati aerodromski promet zbog izbjegavanja sudara,

4. uklopiti se u prometni tok ili se iz njega vidljivo izdvojiti,

5. prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, u aerodromskom prometnom krugu obavljati promjene smjera lijevim zaokretima, ako nije drugačije određeno,

6. slijetati i uzlijetati uz vjetar ako to ne isključuju razlozi koji se odnose na sigurnost zračnog prometa, smjer glavnih staza ili drugi mjesni razlozi,

7. postupati u skladu s odobrenjima i uputama izdanim putem radiotelefonske komunikacije, odobrenjima i uputama izdanim svjetlosnim i zemaljskim signalima, kao i u skladu sa znakovima i oznakama,

8. tijekom vožnje presjeći uzletno-sletnu stazu što je moguće više pod pravim kutom, i to samo onda ako se u prilaženju za slijetanje ili na uzlijetanju ne nalazi drugi zrakoplov,

9. napustiti što je brže moguće uzletno-sletnu stazu nakon slijetanja,

10. sletjeti desno od sletnog znaka (»T«), ako nije drugačije određeno,

11. nakon uzlijetanja, penjati sa što većim kutom penjanja, uzimajući u obzir operativno-tehničku sposobnost zrakoplova i sigurnost zračnog prometa,

12. nakon neuspjelog prilaženja postupati u skladu s odredbom točke 11. ovoga članka,

13. izbjegavati zonu aerodromskog prometa (aerodrome traffic zone; ATZ) i kontroliranu zonu (controlled zone; CTR), ako unutar nje ne namjerava sletjeti.

(2) Pilot zrakoplova, operator zrakoplova ili nadležna osoba za obavljanje letova dužna je o početku obavljanja letova u polumjeru od 4 km od nekontroliranog aerodroma, tijekom radnog vremena obavijestiti o planiranim aktivnostima pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS) ako se takva usluga pruža na navedenom aerodromu.

(3) Ako je hitno potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa ili drugih važnih razloga, pilot može u pojedinom slučaju odstupiti od odredaba stavka 1. ovoga članka ako se pritom ne ugrožava sigurnost ostalog zračnog prometa, o čemu mora izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa odnosno pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS), ako se takva usluga pruža na navedenom aerodromu.

Letenje na nekontroliranim aerodromima na kojima nije predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, i u njihovoj okolici

Članak 45.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na nekontroliranom aerodromu na kojem se ne pružaju usluge aerodromskih letnih informacija (AFIS), i u njegovoj okolici, dužan je:

1. pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– trenutnu poziciju i visinu i

– svoju namjeru.

2. tijekom leta u zoni aerodromskog prometa stalno biti na prijemu na utvrđenoj frekvenciji,

3. ako namjerava sletjeti, uključiti se u određeni aerodromski prometni krug na utvrđenoj visini

– u poziciji niz vjetar za stazu koja je u uporabi, ili

– na bilo kojoj poziciji ako nema drugog prometa, ili

– na nekoj poziciji koju sami sudionici u prometu dogovore.

4. obvezno na slijepo prosljeđivati izvještaj o poziciji koji se odnosi na poziciju niz vjetar i završni krak, a koji mora sadržavati pojedinosti iz članka 54. stavak 2. ovoga Pravilnika,

5. na stajanci prije uzlijetanja na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– naznaku vožnje,

– planiranu uzletnu stazu i

– namjeru odnosno odredište.

(2) Promet u aerodromskom prometnom krugu ima prednost pred prometom koji se u njega uključuje. Promet u završnom kraku uvijek ima prednost pred drugim prometom, osim u slučajevima nužde.

(3) Ako u aerodromskom prometnom krugu promet već postoji, smjer slijetanja i uzlijetanja određuje se prema tom prometu i obvezan je za sve zrakoplove koji se u njega uključuju ili namjeravaju uzletjeti. Sudionici u prometu mogu se drukčije dogovoriti.

(4) Pilot zrakoplova koji nije opremljen radiopostajom, dužan je pridržavati se odredaba ovoga članka, osim onih odredaba koje se odnose na uporabu radiopostaja.

Letenje na kontroliranom aerodromu

Članak 46.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na kontroliranom aerodromu ili njegovoj okolici, dužan je:

1. biti stalno na prijamu na predviđenoj radiofrekvenciji nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa, ako nije u nadležnosti neke druge kontrole zračnog prometa; ako obavljanje radiotelefonske komunikacije nije moguće, pilot zrakoplova mora postupati u skladu s odobrenjima, uputama i informacijama proslijeđenima svjetlosnim i zemaljskim signalima, te znakovima,

2. putem radiotelefonske komunikacije ili pomoću znakova, pribaviti prethodno odobrenje za sva kretanja koja su uvod u vožnju, uzlijetanje i slijetanje ili za kretanja u svezi s tim djelovanjima,

3. slijediti signale i znakove operatora aerodroma za kretanja na stajanci i aerodromskim površinama za parkiranje zrakoplova.

(2) Na kontroliranom aerodromu za odobravanje odstupanja od utvrđenih postupaka za obavljanje aerodromskog prometa nadležan je aerodromski kontrolni toranj.

(3) Promet pješaka i vozila na manevarskim površinama kontroliranog aerodroma smije se obavljati samo uz odobrenje nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa. Odobrenja i/ili upute koje se odnose na sigurnost prometa na aerodromu, koje izdaje kontrola zračnog prometa moraju se provoditi bilo da su izdane pismeno, usmeno, putem radija, svjetlosnim signalima ili znakovima.

(4) VFR letovi u kontroliranim zonama smiju se obavljati samo uz odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

VFR letovi iznad slojeva oblaka

Članak 47.

Obavljanje VFR letova iznad slojeva oblaka odnosno njihovo prelijetanje smije se provoditi:

1. ako visina leta iznosi najmanje 1000 stopa iznad zemlje ili vode i ako se održava vidljivost u letu i razmak od oblaka prema vrijednostima propisanima za zračni prostor klasifikacije E, u skladu s odredbama Uredbe (EU) 923/2012.

2. ako pilot zrakoplova može održavati namjeravanu letnu putanju,

3. ako je zajamčeno prilaženje na aerodrom odredišta i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima,

4. ako je pilot zrakoplova osposobljen za obavljanje radiotelefonske komunikacije.

Letovi jedrilica u oblacima

Članak 48.

(1) Ako se sigurnost zračnog prometa može održavati odgovarajućim mjerama, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti letove jedrilica u oblacima. Izdavanje odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, može biti uvjetovano posjedovanjem odgovarajuće komunikacijske i navigacijske opreme, prometnom situacijom te drugim razlozima, ako se opravdano pretpostavlja da bi se takvim letom mogla ugroziti sigurnost zračnog prometa.

(2) Letovi jedrilica u opasnim oblacima (kumulonimbus) su dozvoljeni ako je to predviđeno uputom za uporabu koju je izdao proizvođač jedrilice.

(3) Dvije ili više jedrilica mogu letjeti u istom oblaku, ako između njih postoji stalna radiokomunikacija i ako vertikalni razmak između dvije jedrilice iznosi najmanje 500 stopa (150 m). Vertikalni razmak se osigurava, stalnim uzajamnim obavještavanjem i dogovorom pilota jedrilica putem radiokomunikacije.

(4) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru

Članak 49.

(1) Odobrenje za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru izdat će se ako prometna situacija i kapacitet kontrole zračnog prometa to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor za lokalne letove (npr. letove jedrilica, balona itd.) s nekontroliranih aerodroma koji se nalaze ispod kontroliranog zračnog prostora dodijelit će se u skladu s operativnim uputama nadležne kontrole zračnog prometa. VFR letovi od javnog interesa (npr. letovi u svrhu kalibraže i snimanja iz zraka), te probni, ispitni i slični letovi moraju se unaprijed najaviti i usuglasiti s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(2) Radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnog prometa mora se uspostaviti kako slijedi:

1. najkasnije 5 minuta prije ulaska u kontrolirani zračni prostor,

2. kod odlaska s aerodroma ispod kontroliranog zračnog prostora, što je prije moguće nakon uzlijetanja, a prije ulaska u kontrolirani zračni prostor.

(3) Ako za odnosni VFR let nije predan plan leta, nadležnoj kontroli zračnog prometa moraju se proslijediti podaci o letu prema sljedećem redoslijedu:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. tip zrakoplova,

3. brzina,

4. pozicija,

5. aerodrom odlaska, ruta i aerodrom odredišta, i

6. razina.

(4) Ukoliko se pilot zrakoplova uslijed meteoroloških ili drugih razloga ne može pridržavati odobrenja kontrole zračnog prometa, mora pravodobno pribaviti izmijenjeno odobrenje.

(5) U interesu nesmetanog obavljanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti rutu odnosno razinu koja je različita od zatražene. Zatražena, dodijeljena odnosno javljena promijenjena razina može odstupati od polukružnog sustava putnih razina.

(6) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Postavljanje visinomjera

Članak 50.

(1) Kod obavljanja letova ispod prijelazne visine/razine pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH vrijednost kontroliranog aerodroma najbližeg ruti leta.

(2) Kod obavljanja letova iznad prijelazne visine/razine pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na 1013,25 hPa (standardno postavljanje visinomjera – QNE).

(3) Razine iz stavaka (1) i (2) ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(4) U kontroliranom zračnom prostoru VFR letovi se moraju pridržavati razina koje je dodijelila nadležna kontrola zračnog prometa.

(5) U zračnom prostoru klase D pilot zrakoplova je dužan nadležnoj kontroli zračnog prometa neodložno javiti svaku promjenu razine.

Postupci letenja

Članak 51.

Pilot zrakoplova mora se pridržavati propisanih postupaka objavljenih za svaki pojedinačni aerodrom osim u slučaju kada nadležna kontrola zračnog prometa dozvoli odstupanja od objavljenih postupaka letenja kada to prometna situacija i uvjeti dopuštaju i ako se takvim postupkom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa.

Postupanje prema odobrenju kontrole zračnog prometa

Članak 52.

Pilot zrakoplova mora postupati prema posljednjem izdanom i potvrđenom odobrenju kontrole zračnog prometa, sve dok mu se ne izda novo odobrenje, osim ako se radi o situacijama kada se zrakoplov nalazi u opasnosti i koje zahtijevaju trenutnu odluku pilota zrakoplova, pri čemu pilot mora neodložno o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i pribaviti novo odobrenje.

Izvještaj o poziciji

Članak 53.

(1) U zračnom prostoru u kojem se ne provodi radarska usluga, pilot zrakoplova mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija,

3. vrijeme preleta,

4. razina i

5. predviđeno vrijeme sljedeće pozicije samo kod VFR letova.

Vrijeme preleta može se izostaviti ako se točka javljanja prelijeće u trenutku javljanja.

(2) U zračnom prostoru u kojem se provodi radarska usluga, pilot zrakoplova prilikom prve uspostave radiokomunikacije i kasnije, ako tako nadležna kontrola zračnog prometa zahtijeva, javlja svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. razina.

(3) Pilot zrakoplova mora u izvještajima o poziciji dodati i podatak o brzini i/ili smjeru ako mu ih je dodijelila nadležna kontrola zračnog prometa.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, kod promjene na frekvenciju aerodromskog kontrolnog tornja pilot zrakoplova javlja svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova

2. pozicija.

(5) Nadležna kontrola zračnog prometa može od pilota zrakoplova zatražiti dodavanje određenih podataka ili izostavljanje propisanih podataka iz izvještaja o poziciji, osim pozivnog znaka zrakoplova, kad god to prometna situacija, radno opterećenje kontrolora zračnog prometa ili zauzeće radne frekvencije opravdavaju, a sigurnost zračnog prometa neće biti ugrožena.

Izvještaj o poziciji zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu

Članak 54.

(1) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na kontroliranom aerodromu mora na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija.

(2) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na nekontroliranom aerodromu mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma,

2. pozivni znak zrakoplova,

3. poziciju za smjer slijetanja,

4. planiranu uzletno-sletnu stazu.

(3) Smatra se da se let obavlja izvan okolice aerodroma kada pilot zrakoplova više ne vidi odnosno ne može uočiti letenje drugih zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu.

Predavanje pojedinih vrsta planova leta

Članak 55.

(1) Pojedinačni plan leta (individual flight plan-FPL) mora se predati za svaki pojedini let za koji je predavanje plana leta propisano. Pojedinim letom u smislu ovoga Pravilnika smatra se i grupni let više zrakoplova, kao i svaki dio leta kad se radi o letu koji uključuje međuslijetanja.

(2) Ponavljajući plan leta (repetitive flight plan-RPL) može se predati za najmanje 10 IFR letova koje planira isti operator zrakoplova, ako su ti letovi planirani kao redoviti, istovrsni i najmanje jednom tjedno, odnosno svakodnevno tijekom najmanje deset dana u slijedu.

Predavanje plana leta i odgovornost

Članak 56.

(1) Operator zrakoplova, zapovjednik zrakoplova ili druga ovlaštena osoba mora predati plan leta u skladu s uvjetima koje utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Predavatelj plana leta odgovoran je za:

1. potpunost i točnost podataka,

2. pribavljanje prijeletnih informacija i po potrebi odobrenja kontrole zračnog prometa,

3. provjeru provedivosti leta, između ostalog i na temelju pribavljenih prijeletnih informacija, te

4. potpuno adresiranje i prosljeđivanje.

Postavljanje SSR transpondera tijekom redovne uporabe

Članak 57.

(1) Pilot zrakoplova mora postaviti mod i kod SSR transpondera, prema uputi nadležne kontrole zračnoga prometa. Ukoliko nadležna kontrola zračnoga prometa ne zatraži drugačije, pilot zrakoplova koji ulazi u područje nadležnosti odgovarajuće kontrole zračnog prometa, mora zadržati kôd koji mu je dodijelila posljednja nadležna kontrola, sve dok mu se ne dodijeli novi kôd.

(2 Ukoliko ne dobije uputu jedinice nadležne za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu, pilot zrakoplova opremljenog SSR transponderom treba postaviti SSR transponder mod A kod 2000.

(3) Ako je pilotu zrakoplova dodijeljen dvoznamenkasti kôd, pilot zrakoplova mora postaviti nulu (0) kao treću i četvrtu znamenku, osim u slučajevima kad su u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka utvrđene druge znamenke za posebne postupke.

(4) SSR kodove za pojedine vrste letova koji se odvijaju u hrvatskom zračnom prostoru, te SSR kodove za posebne postupke utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(5) Utvrđene SSR kodove iz stavka 4. ovoga članka pilot zrakoplova postavlja samostalno. U pojedinim slučajevima nadležna kontrola zračnoga prometa može dodijeliti SSR kodove različite od utvrđenih u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako je od pilota zrakoplova zatraženo postavljanje moda A ili drugog moda, pilot mora istodobno postaviti mod C bez posebne upute.

(7) Ukoliko je zrakoplova opremljen transponderom sa funkcionalnošću moda S i kada pilot od nadležne kontrole zračne plovidbe dobije kod A1000, mora se u transponder postaviti oznaka identifikacije zrakoplova koja mora biti istog sadržaja kao i oznaka koja je navedena u polju broj 7 predanog plana leta.

(8) Oznaka identifikacije zrakoplova iz stavka 7. ovog članka, se u načelu sastoji od sedmoznamenkastih oznaka koja sadrži troznamenkastu radiotelefonsku oznaku dodijeljenu operatoru zrakoplova i četveroznamenkastu brojčanu oznaku leta.

(9) Kada se oznaka identifikacije zrakoplova iz stavka 7. ovog članka sastoji manje od sedmoznamenkastih oznaka, u transponder se treba unijeti identična oznaka identifikacije zrakoplova koja je navedena u polju broj 7 predanog plana leta prema sljedećem:

1. Troznamenkastu radiotelefonsku oznaku dodijeljenu operatoru zrakoplova i troznamenkastu brojčanu oznaku leta

2. Registracijsku oznaku zrakoplova, kada registracijska oznaka zrakoplova predstavlja ujedno i pozivni znak zrakoplova, ili kada zrakoplov nije opremljen radio uređajem.

Postupci prilikom nepravilnog rada SSR transpondera

Članak 58.

(1) Ako nije drukčije zatraženo, pilot zrakoplova čiji SSR transponder na modu C ne radi pravilno, mora o tome neodložno obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i

1. isključiti javljanje visine i emitirati samo nosivi val odgovora moda C, ili

2. isključiti u potpunosti mod C, ako vrsta SSR transpondera ne dopušta postupak prema odredbi točke 1. ovoga stavka. Pritom mod A mora ostati uključen.

(2) Ako vrsta transpondera ne dopušta odvojeno isključivanje moda A i C, SSR transponder se ne smije isključiti bez izričite upute nadležne kontrole zračnoga prometa, kako bi se osigurao stalan prijenos podataka o identitetu i poziciji preko moda A.

(3) Prilikom ulaska u područje nadležnosti kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora se pridržavati poduzetih mjera i o tome odgovarajuće obavijestiti kontrolu zračnoga prometa.

Postavljanje SSR transpondera u slučajevima nužde

Članak 59.

(1) U slučajevima nužde, pilot zrakoplova mora zadržati postavljeni kôd, osim ako mu nadležna kontrola zračnoga prometa ne dodijeli neki drugi.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova može postaviti SSR transponder na mod A kôd 7700, ako to smatra najprikladnijom mjerom u skladu s vrstom nužde.

(3) Prilikom otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora postaviti transponder na mod A kôd 7600 i poduzeti mjere propisane za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(4) Pilot zrakoplova koji je predmet nezakonitoga ometanja, kako bi ukazao na situaciju, mora pokušati postaviti SSR transponder na mod A kôd 7500, osim ako okolnosti ne uvjetuju postavljanje kôda 7700.

(5) Pilot zrakoplova kojeg presreće vojni zrakoplov može primijeniti postupak u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, ako takav postupak smatra primjerenim okolnostima u pojedinom slučaju.

(6) Tijekom postupka presretanja, pilot presretača opremljenog SSR transponderom mora obustaviti transmisiju informacija o visini najkasnije na udaljenosti 20 NM (37 km) od zrakoplova kojeg namjerava presresti ili vremenski 40 sekundi prije predviđenog vremena dolaska na točku susreta sa zrakoplovom kojeg namjerava presresti (ovisno što je ranije) kako bi se spriječila neželjena indikacija obveznog vertikalnog razdvajanja kod presretnutog zrakoplova opremljenog sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara.

Postupak kod otkaza SSR transpondera

Članak 60.

(1) Ako SSR transponder otkaže prije uzlijetanja, a ne može se popraviti prije odlaska, pilot zrakoplova mora:

1. obavijestiti aerodromsku kontrolu zračnog prometa i pribaviti odobrenje za provedbu leta,

2. u rubrici 10. obrasca plana leta, upisati slovo »N« za potpunu neispravnost SSR transpondera ili u slučaju djelomičnog kvara transpondera, odgovarajuće slovo, koje označava preostale sposobnosti transpondera.

(2) Ukoliko otkaz transpondera nastupi nakon uzlijetanja, pilot zrakoplova mora o tome neodložno obavijestiti kontrolu zračnoga prometa. Nadležna kontrola zračnog prometa će, uz određena ograničenja, osigurati nastavak leta prema aerodromu odredišta naznačenom u planu leta.

Način korištenja sustava za izbjegavanje sudara u zraku

Članak 61.

Upozorenja sustava za izbjegavanje sudara u zraku pilot mora koristiti kako slijedi:

1. nikako ne izvoditi manevar izbjegavanja isključivo na temelju prometnih informacija (traffic advisories-TA).

2. nakon primitka prometne informacije, koristiti sve dostupne podatke za pripremu pravilne reakcije za slučaj primitka indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja (resolution advisory-RA).

3. u slučaju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja (resolution advisory-RA) pilot mora:

a) neodložno postupiti u skladu s dobivenom indikacijom obveznog vertikalnog razdvajanja osim u slučaju kada bi takav postupak ugrozio sigurnost zrakoplova (upozorenje o približavanju prevlačenju – stall warning, smicanje vjetra – windshear i upozorenja sustava za signaliziranje blizine tla imaju prednost pred upozorenjima ACAS-a),

b) postupati prema indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja čak i kada je u suprotnosti s uputom kontrole zračnog prometa,

c) nikad ne izvoditi manevar penjanja ili snižavanja kao i promjene vertikalne brzine koji su suprotni primljenoj indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja,

d) što je prije moguće, ovisno o radnom opterećenju letačke posade, obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa o indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja koja zahtijeva odstupanje od važeće upute ili odobrenja kontrole zračnog prometa,

e) odmah postupati u skladu sa svakom promjenom indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja,

f) svesti odstupanja od putanje leta na minimum tj. na odstupanja koja su nužna za postupanje prema indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja,

g) nakon razrješenja konflikta pilot zrakoplova mora:

– odmah nastaviti postupati u skladu s prethodno valjanom uputom ili odobrenjem kontrole zračnog prometa i o poduzetom manevru obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa ili

– postupiti prema izmijenjenom odobrenju ili uputi dobivenoj od nadležne kontrole zračnog prometa.

Postupci kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 62.

(1) Ako pilot zrakoplova ne uspije uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa na propisanoj radiofrekvenciji, mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju na drugim radiofrekvencijama utvrđenim za tu rutu leta, ili na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ostanu bez uspjeha, pilot zrakoplova mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju s drugim zemaljskim radiopostajama ili radiopostajama zrakoplova. Ako se i nakon toga radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnoga prometa ne uspije uspostaviti, pilot zrakoplova mora započeti s primjenom postupka, propisanog za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(3) Ako je pilot zrakoplova bez uspjeha pokušavao uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa, a nema jasnih naznaka da je njegova emisija primljena, mora uz primjenu postupka iz stavka 2. ovoga članka za slučaj otkaza radiokomunikacije, emitirati važne poruke na slijepo. Pilot zrakoplova mora započeti poruku frazom EMITIRAM U SLIJEPO (TRANSMITTING BLIND), te ju nakon toga u cijelosti ponavljati, navesti vrijeme početka sljedeće emisije, a ako namjerava promijeniti frekvenciju, mora navesti i tu frekvenciju, kao i naziv zemaljske postaje koju namjerava zvati.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 63.

(1) Ukoliko prilikom obavljanja VFR leta za koji je propisana stalna dvosmjerna RTF komunikacija dođe do otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora:

1. ukoliko je zrakoplov opremljen transponderom, transponder postaviti na mod A kôd 7600

2. nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima,

3. sletjeti na najbliži prikladni aerodrom i

4. najprikladnijim sredstvom (telefon, faksimil, mobitel) neodložno javiti vrijeme dolaska nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

(2) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe u vizualnim meteorološkim uvjetima prilikom obavljanja IFR leta, pilot zrakoplova postupa u skladu s odredbama članka 64. ovoga Pravilnika.

(3) Zrakoplov koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR), smije ući u kontroliranu zonu aerodroma samo ako je pilot zrakoplova prije toga dobio odgovarajuće odobrenje ili, ako je slijetanje na aerodrom unutar kontrolirane zone neizbježno iz letačko-operativnih razloga.

(4) Ako zrakoplovu koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) radiokomunikacija otkaže prije ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova ne smije ući u taj prostor, bez obzira na dobiveno odobrenje za ulazak. Ako otkaz radiokomunikacije nastupi nakon ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova mora nastaviti let prema primljenom i potvrđenom odobrenju ili, ako to nije moguće, najkraćim putem napustiti taj zračni prostor, uz pridržavanje uvjeta propisanih za vizualno letenje.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u instrumentalnim meteorološkim uvjetima

Članak 64.

(1) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe prilikom obavljanja IFR leta, pilot zrakoplova mora:

1. postaviti transponder kôd 7600

2. održavati posljednje dodijeljenu brzinu, te letjeti na posljednje dodijeljenoj razini, ako je veća od minimalne IFR putne razine, tijekom razdoblja od 7 minuta. Ako je posljednja dodijeljena razina manja od minimalne IFR putne razine, pilot mora penjati na minimalnu IFR putnu razinu. Period od 7 minuta započinje od trenutka:

– postizanja posljednje dodijeljene razine ili minimalne IFR putne razine,

– postavljanja transpondera kôd 7600,

– prethodno javljenog predviđenog vremena preleta obvezne točke javljanja, ili

– neprosljeđivanja izvještaja o poziciji iznad obvezne točke javljanja ovisno što je kasnije,

3. nakon toga prilagoditi brzinu leta i putnu razinu prema predanom planu leta,

4. ako je zrakoplov radarski vektoriran ili leti na RNAV smaknutoj (offset) ruti bez granice valjanosti odobrenja, vratiti se najkraćim mogućim putem na rutu iz tekućeg plana leta ne kasnije od slijedeće značajne točke, uzimajući u obzir važeću minimalnu sigurnu razinu utvrđenu za IFR letove,

5. letjeti na ruti prema tekućem planu leta (current flight plan), do utvrđenog preletišta početnog prilaženja (IAF) za aerodrom odredišta i, ako je potrebno u skladu s točkom 6. stavak 1. ovoga članka, čekati iznad preletišta početnog prilaženja do početka snižavanja,

6. započeti snižavanje od preletišta početnog prilaženja utvrđenog u točki 5. stavak 1. ovoga članka u vrijeme ili što je moguće bliže posljednjem primljenom i potvrđenom očekivanom vremenu prilaženja (EAT) ili, ako očekivano vrijeme prilaženja nije primljeno i potvrđeno, u vrijeme ili što je moguće bliže predviđenom vremenu dolaska (ETA) prema tekućem planu leta.

7. slijediti objavljeni postupak instrumentalnog prilaženja za preletište početnog prilaženja utvrđeno u točki 5. stavak 1. ovoga članka,

8. sletjeti, ako je moguće, unutar 30 min nakon predviđenog vremena dolaska iz točke 6. ovoga stavka ili unutar 30 min nakon zadnjeg potvrđenog očekivanog vremena prilaženja ovisno što je kasnije,

9. ako slijetanje nije provedivo, letjeti prema alternativnom aerodromu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točka 5. ovoga članka, ako pilot zrakoplova, radi sigurnosnih ili hitnih letačko-operativnih razloga smatra da nastavak leta prema izvornom aerodromu odredišta nije preporučljiv, može preusmjeriti let na drugi aerodrom kojega smatra prikladnim. U tom slučaju mora letjeti objavljenim rutama do preletišta početnog prilaženja, utvrđenog za taj aerodrom i postupati prema odredbama stavka 1. točke 1.4. i točke 6.9. ovoga članka.

(3) Ako pilot zrakoplova, koji namjerava mijenjati pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja, dostigne granicu valjanosti odobrenja, a nije u stanju nastaviti let uz pridržavanje utvrđenih meteoroloških minimuma za vizualno letenje, mora postupiti prema odredbama ovoga članka.

Dodatni postupci kod otkaza radiokomunikacije

Članak 65.

U slučaju otkaza radiokomunikacije, dijelovi rute, predviđeni za vježbanje prilaženja ili postupaka čekanja naznačeni u planu leta nisu više sastavni dijelovi tekućeg plana leta, osim ako je za obavljanje takvog vježbanja kontrola zračnoga prometa već izdala posebno odobrenje.

Letenje u nepovoljnim meteorološkim uvjetima

Članak 66.

(1) Ako se zbog naglog pogoršanja meteoroloških uvjeta nađe u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, pilot zrakoplova je obvezan odgovarajućim postupkom nastojati izvesti zrakoplov iz tog prostora. Ako to nije moguće, pilot zrakoplova je obvezan vratiti se na aerodrom odlaska ili nastojati sletjeti na aerodrom najprikladniji za sigurno slijetanje.

(2) Letenjem u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka, smatra se:

1. ulazak zrakoplova u zračni prostor u kojemu prevladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti, a zrakoplov nije opremljen ili posada zrakoplova nije osposobljena za takvo letenje,

2. nailazak na zračni prostor s olujnom aktivnosti kumulonimbusnih oblaka,

3. letenje zrakoplova u zračnom prostoru u kojemu dolazi do zaleđivanja vanjskih površina zrakoplova, koje se ne može spriječiti, odnosno ukloniti.

Gubitak orijentacije

Članak 67.

(1) Ako tijekom leta pilot zrakoplova nije u stanju utvrditi poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju ili prostor (gubitak orijentacije), mora zatražiti pomoć od nadležne kontrole zračnoga prometa i utvrditi preostalu količinu goriva. Ako i pored pomoći nadležne kontrole zračnoga prometa i provjerama navigacijskih pojedinosti pomoću instrumenata nije utvrđena pozicija zrakoplova, pilot zrakoplova mora utvrditi pravila letenja prema kojima može letjeti, obzirom na okolnosti i predviđeno trajanje leta te pristupiti uspostavi orijentacije pomoću značajnih orijentira na zemlji ili letenjem prema nekom radionavigacijskom sredstvu.

(2) Ako prilikom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju, vođenje grupom preuzima pilot drugoga zrakoplova, određen prije početka leta, koji nije izgubio orijentaciju. Vođa grupe može ponovno preuzeti vodstvo samo ako je u potpunosti utvrdio poziciju zrakoplova. Ako cijela grupa zrakoplova izgubi orijentaciju, vođa grupe ne smije napustiti vodstvo već mora poduzeti mjere za uspostavu orijentacije u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako i pored svih poduzetih mjera orijentacija ne bude uspostavljena, a pričuva goriva se nalazi na izmaku, mora se pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Pravila prednosti

Članak 68.

(1) Kontrola zračnog prometa obavlja se prema načelu »tko prvi dođe, prvi će biti uslužen«, osim u slučaju kad je načelo prednosti potrebno izmijeniti zbog omogućavanja većeg protoka zračnog prometa u što manjem vremenskom razdoblju i što sigurnijeg, redovitijeg i nesmetanijeg odvijanja zračnog prometa, obzirom na ukupnu prometnu situaciju i operativne potrebe pojedinih zrakoplova, a poglavito obzirom na operativne potrebe vojnih mlaznih zrakoplova.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prednost u svakom slučaju uživaju sljedeći letovi navedenim redoslijedom:

1. letovi kod kojih je pilot objavio stanje nužde ili je stanje nužde očigledno, uključujući letove koji su predmetom nezakonitog ometanja ili im nezakonito ometanje neposredno prijeti (STS/EMER),

2. letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske (STS/PROTECTED),

3. letovi kojima se prevoze oboljele ili ozlijeđene osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozlijeđenim osobama, kao i letovi kojima se prevoze transplantati, krv i lijekovi uključujući letove koji se obavljaju kako bi se u mjestu odredišta zrakoplova ukrcali pacijenti, lijekovi, transplantati ili krv (STS/HOSP),

4. letovi u svrhu potrage i spašavanja, te u humanitarne svrhe (STS/SAR/HUM),

5. letovi kojima se prevoze poglavari država (STS/HEAD) i letovi kojima se prevoze predsjednici vlada i drugi državni dužnosnici koji imaju utvrđen takav povlašteni status (STS/STATE);

6. promatrački letovi temeljem međunarodnih sporazuma koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

7. letovi koji podliježu mjerama za upravljanje protokom zračnog prometa.

(3) Vježbovni letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu presretanja uživaju prednost kao i letovi iz stavka 2. točka 5. ovoga članka.

(4) Letovi mlaznih zrakoplova hrvatske vojske imaju prednost pred ostalim letovima zrakoplova hrvatske vojske.

Očekivano vrijeme prilaženja

Članak 69.

(1) Ako nadležna kontrola zračnog prometa predviđa da će IFR let čekati 20 minuta ili više iznad navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilotu zrakoplova mora se proslijediti očekivano vrijeme prilaženja, odnosno vrijeme napuštanja mjesta čekanja u svrhu završetka prilaženja za slijetanje.

(2) Ako predviđeno vrijeme čekanja iznosi manje od 20 minuta, nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje očekivano vrijeme prilaženja, kad to prometna situacija dozvoljava. Nadležna kontrola zračnoga prometa, mora pilotu zrakoplova proslijediti izmijenjeno očekivano vrijeme prilaženja ako se ono razlikuje za ±5 minuta ili više od proslijeđenog.

(3) Ako nadležna kontrola zračnoga prometa nije izdala odobrenje za nastavak leta nakon prolaska navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilot zrakoplova mora započeti postupak čekanja, zadržati posljednju dodijeljenu razinu i čekati na daljnja odobrenja.

Operativno korištenje transpondera moda C

Članak 70.

(1) Smatra se da se zrakoplov nalazi na dodijeljenoj razini ako prikazivanje transpondera moda C ne odstupa više od ±200 stopa od te razine u RVSM zračnom prostoru, a ± 300 stopa od te razine u ostalom zračnom prostoru.

(2) Smatra se da je zrakoplov kojem je odobreno napuštanje razine započeo napuštanje i napustio prethodno zauzetu razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje promjenu veću od 300 stopa u predviđenom smjeru od prethodno dodijeljene razine.

(3) Smatra se da je zrakoplov u penjanju ili snižavanju prošao razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da je prošao tu razinu u zahtijevanom smjeru, za više od 300 stopa.

(4) Smatra se da je zrakoplov dostigao odobrenu razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da razina zrakoplova ne odstupa više od ±200 stopa od te razine u RVSM zračnom prostoru, a ± 300 stopa od te razine u ostalom zračnom prostoru.

(5) Ako se razina koju je pilot zrakoplova javio razlikuje od informacije o razini koju prikazuje SSR mod C za više od ±200 stopa u RVSM zračnom prostoru ili za više od ± 300 stopa u ostalom zračnom prostoru, nadležna kontrola zračnoga prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova o odstupanju te mu izdati uputu da potvrdi visinu. Ukoliko odstupanje i nakon toga postoji, kao temelj za daljnje razdvajanje mora se uzeti razina koju je javio pilot.

Odgovornost za razdvajanje zrakoplova tijekom manevara na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja

Članak 71.

(1) Nakon primljene obavijesti da pilot izvodi manevar izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja, kontrolor zračnog prometa:

1. ne smije pokušati promijeniti putanju leta zrakoplova koji izvodi manevar izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja,

2. ne smije izdati odobrenje ili uputu zrakoplovima na koje se manevar izbjegavanja odnosi sve dok pilot ne javi da ponovno postupa prema valjanoj uputi ili odobrenju kontrole zračnog prometa,

3. mora potvrditi primitak te obavijesti koristeći frazu »ROGER«,

4. treba proslijediti informaciju o bitnom prometu ako to smatra neophodnim.

(2) Kad zrakoplov na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja odstupi od valjanog odobrenja ili pilot javi da je primio indikaciju obveznog vertikalnog razdvajanja, kontrolor zračnog prometa prestaje biti odgovoran za razdvajanje odnosnog zrakoplova od drugih zrakoplova koji su ugroženi zbog izravne posljedice započetog manevra izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja.

(3) Kontrolor zračnog prometa ponovno preuzima odgovornost za razdvajanje svih zrakoplova iz stavka 2. ovoga članka kada:

1. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju ili uputi, ili

2. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju ili uputi i izda drugo odobrenje ili uputu, koje pilot potvrdi.

Zabrana VFR letova

Članak 72.

(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može u prostorno i vremensko ograničenom opsegu, u potpunosti ili djelomično, zabraniti obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru kada to zahtijeva prometna situacija i intenzitet letova koji podliježu kontroli zračnog prometa.

(2) Ako to zahtijeva sigurnost zračnog prometa, pojedinačno ili ukupno VFR letenje u kontroliranom zračnom prostoru mogu privremeno zabraniti:

1. nadležni kontrolor zračnog prometa,

2. pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Staza u uporabi

Članak 73.

(1) Za stazu u uporabi određuje se uzletno-sletna staza čiji je smjer najbliži smjeru vjetra.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za stazu u uporabi može se odrediti i druga staza ako je to potrebno zbog smještaja aerodromskog prometnog kruga, dužine uzletno-sletne staze, kapaciteta uzletno-sletne staze, smještaja navigacijskih sredstava koji služe za izvršenje prilaženja, nesmetanijeg slijetanja ili odlaska zrakoplova, blizine drugih aerodroma, prometne situacije, postupaka za smanjenje buke ili utjecaja trenutne meteorološke situacije pod uvjetom da prosječna leđna komponenta vjetra na toj stazi u pravilu ne iznosi više od 5 čvorova, osim ako je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi odobrio veću leđnu komponentu vjetra za tu stazu ili ako sigurnosni razlozi zahtijevaju trenutnu uporabu druge uzletno-sletne staze.

(3) Ako staza u uporabi nije prikladna za neki tip zrakoplova, a na zahtjev pilota, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti uporabu druge staze, pod uvjetom da prometna situacija i postupci za smanjenje buke dopuštaju takvu izmjenu.

Informacije o bitnom lokalnom prometu

Članak 74.

(1) Bitnim lokalnim prometom smatra se svaki promet zrakoplova, vozila ili osoba na ili u blizini manevarskih površina, odnosno promet u okolici aerodroma koji bi mogao predstavljati opasnost za dotične zrakoplove.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova o svakom bitnom lokalnom prometu na način koji omogućuje lako uočavanje i prepoznavanje tog prometa, a posebno o iznenadnoj pojavi opasnosti tijekom završnog prilaza kada se pilota zrakoplova mora obavijestiti bez odlaganja.

Bitne informacije o stanju aerodroma

Članak 75.

(1) Bitne informacije o stanju aerodroma su podaci koji se odnose na stanje operativnih površina i pripadajućih sredstava koja su potrebna za sigurno odvijanje zračnog prometa. Bitne informacije o stanju aerodroma izdaju se uvijek kada kontrolor zračnog prometa smatra da je to potrebno i u interesu sigurnosti zračnoga prometa ili na zahtjev pilota zrakoplova.

(2) Bitne informacije o stanju aerodroma prosljeđuju se sljedećim redoslijedom:

1. građevinski ili radovi u svrhu održavanja na ili u neposrednoj blizini operativnih površina,

2. neravnine ili napuknuća površine uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke,

3. snijeg, bljuzgavica ili led na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,

4. voda na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,

5. nanosi ili zapusi snijega, uključujući visinu snježnog pokrivača u neposrednoj blizini uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke, kao i informacije o čišćenju snijega i posipanju odnosno prskanju uzletno-sletne staze,

6. ostale privremene opasnosti, uključujući parkirane zrakoplove i ptice na tlu ili u zraku,

7. otkaz ili nepravilnosti u radu dijela ili ukupnog aerodromskog sustava osvjetljenja i

8. ostale važne obavijesti.

Informacije zrakoplovima u odlasku i dolasku

Članak 76.

(1) Ako automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje nije na raspolaganju, nakon uspostave prve komunikacije kontrolor zračnog prometa prosljeđuje informacije sljedećim redoslijedom:

1. uzletno-sletnu stazu u uporabi,

2. trenutni smjer i brzinu vjetra pri tlu, uključujući značajna odstupanja,

3. QNH postavljanje visinomjera ili QFE na zahtjev,

4. temperaturu zraka i točku rosišta za zrakoplove s turbinskim motorima,

5. trenutnu vidljivost u smjeru uzlijetanja i početnog penjanja ako je manja od 10 km i trenutnu vidljivost(i) uzduž uzletno-sletne staze u uporabi, ako podaci postoje.

(2) Ako je potrebno, prije uzlijetanja kontrolor zračnog prometa obavještava pilota zrakoplova o:

1. promjenama bitnih informacija o stanju aerodroma,

2. svim značajnim promjenama smjera i brzine vjetra pri tlu, temperature zraka, vidljivosti ili vidljivosti uzduž staze, te promjeni QNH vrijednosti tlaka zraka ako promjena iznosi 1 hPa (0,03 incha Hg) ili više,

3. značajnim meteorološkim uvjetima (kumulonimbus ili oluja, umjerena ili jaka turbulencija, smicanje vjetra, tuča, umjereno ili jako zaleđivanje, jaka linija grmljavinskih oluja, oborina koja se ledi, jaki planinski valovi, pješčana oluja, prašinska oluja, snježna vijavica, tornado ili pijavica) u području uzlijetanja i penjanja, ako informacija već nije proslijeđena putem automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje.

(3) Pilotu zrakoplova koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) odobrava se ulazak u kontroliranu zonu odnosno ulazak u aerodromski prometni krug ako meteorološki uvjeti i prometna situacija to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak uključuje i sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. VFR rutu dolaska, uključujući smjer prometnog kruga ako se radi o odobrenju za ulazak u aerodromski prometni krug,

2. uzletno-sletnu stazu u uporabi ili smjer slijetanja,

3. trenutni smjer i brzinu vjetra,

4. QNH vrijednost tlaka zraka,

a ako je potrebno prosljeđuju se i sljedeći podaci:

5. apsolutna visina leta,

6. bitni lokalni promet,

7. bitne aerodromske informacije,

8. posebne upute.

(4) Na zračnim lukama nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje točno vrijeme samo na poseban zahtjev pilota.

Vrtložna turbulencija

Članak 77.

(1) Prema kategorijama vrtložne turbulencije zrakoplovi mogu biti:

1. teški (heavy-H); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase (maximum certificated take-off mass – MTOM), od 136 tona ili više,

2. srednji (medium-M); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase manje od 136 tona, a veće od 7 tona,

3. laki (light-L); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase do uključujući 7 tona.

(2) Obzirom da se opasnost i postojanje vrtložne turbulencije ne može točno predvidjeti, nadležna kontrola zračnog prometa nije odgovorna za pružanje informacije o opasnosti i postojanju vrtložne turbulencije u svakom trenutku i ne može jamčiti za točnost takve informacije.

(3) Smatra se da nadležna kontrola zračnog prometa primjenjuje propisane minimume za razdvajanje zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku, ako uz odobrenje za uzlijetanje proslijedi pilotu zrakoplova sljedeće podatke:

1. tip zrakoplova koji je prethodno uzletio,

2. proteklo vrijeme od uzlijetanja prethodnog zrakoplova ili udaljenost od zrakoplova koji je prethodno uzletio,

3. smjer i brzinu vjetra pri tlu,

4. upozorenje o mogućem postojanju vrtložne turbulencije korištenjem propisane fraze.

(4) Nakon prijama podataka iz stavka 3. ovoga članka, pilot zrakoplova je odgovoran za izbjegavanje vrtložne turbulencije, te se od njega ne zahtijeva pridržavanje propisanih minimuma razdvajanja zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku.

(5) Kad pilot zrakoplova ispred sebe vidi zrakoplov teže kategorije i u stanju je sam održavati sigurni razmak (npr. tako da tijekom prilaženja ostane iznad letne putanje prethodnog zrakoplova i sleti iza njegove točke dodira) ili pri pogodnom vjetru, povećani razmak nije potreban.

(6) Tijekom vožnje iza zrakoplova teže kategorije pilot zrakoplova treba, ako je moguće, održavati razmak od najmanje 200 m.

Povećane norme razdvajanja u uvjetima vrtložne turbulencije

Članak 78.

(1) Povećane norme razdvajanja u uvjetima vrtložne turbulencije moraju se primjenjivati ako:

1. zrakoplov leti neposredno iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega, ili

2. ako oba zrakoplova koriste istu uzletno-sletnu stazu, ili

3. ako zrakoplov prolazi iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega.

(2) U uvjetima vrtložne turbulencije primjenjuju se sljedeće povećane norme razdvajanja:

Prethodni zrakoplov

Slijedni zrakoplov

NM

Teški

Teški

4

Teški

Srednji

5

Teški

Laki

6

Srednji

Laki

5

Slijed za slijetanje

Članak 79.

Slijed za slijetanje mora se uspostaviti na način koji omogućuje dolazak najvećeg broja zrakoplova uz najmanje prosječno kašnjenje, dajući pritom prednost zrakoplovima na način utvrđen odredbama članka 68. ovoga Pravilnika.

Podešavanje brzine zrakoplova u dolasku i tijekom snižavanja

Članak 80.

(1) U slučaju predviđenog kašnjenja, zapovjednik zrakoplova u dolasku može dobiti uputu da održava određenu brzinu u svrhu zahtijevanog vremena dolaska na aerodrom.

(2) Kontrolor zračnog prometa treba izbjegavati izdavanje upute pilotu turbomlaznog zrakoplova kojom se zahtijeva smanjenje brzine na manje od 250 kt IAS tijekom početnog snižavanja s razine krstarenja osim u slučaju kad za to ima suglasnost pilota.

(3) Zrakoplovu u dolasku treba biti omogućen let u čistoj konfiguraciji što je duže moguće. Ispod FL150 kontrolor zračnog prometa može izdati uputu kojom se od pilota turbomlaznog zrakoplova zahtijeva smanjenje brzine na minimalno 220 kt IAS.

(4) U svrhu uspostavljanja slijeda za prilaženje i smanjenja potrebnog broja vektora, nadležna kontrola zračnoga prometa može, prilikom radarskog vektoriranja tijekom međuprilaženja i završnog prilaženja, zahtijevati da zrakoplov pod radarskom kontrolom podesi brzinu za najviše ± 20 kt, na temelju indicirane brzine (IAS). Podešavanje brzine se ne smije zahtijevati ili primjenjivati nakon što je zrakoplov u završnom prilaženju preletio točku udaljenu 4 NM od praga uzletno-sletne staze.

Informacija o poziciji i udaljenosti

Članak 81.

(1) Radarski kontrolor zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova, kojeg se radarski vektorira zbog instrumentalnog prilaženja, o poziciji zrakoplova najmanje jednom prije početka završnog prilaženja, tako da mu proslijedi udaljenost od točke ili navigacijskog sredstva na koje se informacija odnosi.

(2) Tijekom instrumentalnog prilaženja, nadležni kontrolor zračnog prometa mora izdati odobrenje za slijetanje ili alternativno odobrenje pilotu zrakoplova, najkasnije na udaljenosti od 2 NM od zone dodira.

Prilaženje s neprekinutim snižavanjem

Članak 82.

(1) Postupak prilaženja s neprekinutim snižavanjem (continuous descent approach; CDA) primjenjuje se tijekom segmenta prilaženja u cilju uštede goriva i smanjenja buke. CDA postupkom izbjegavaju se nepotrebni intervali horizontalnog leta ako to prometna situacija dopušta, a na zahtjev pilota ili prijedlog kontrolora zračnog prometa. CDA postupak se ne smije primjenjivati ako se njime ugrožava sigurnost leta zrakoplova.

(2) Ovisno o lokalnim uvjetima postupci prilaženja s neprekinutim snižavanjem (CDA) mogu biti sljedeći:

1. standardne dolazne rute (STARs) uključujući i tranzicijske rute, koje mogu biti oblikovane s vertikalnim profilima i informacijom o udaljenosti od točke dodira (Distance to go – DTG),

2 .postupci radarskog vektoriranja s informacijom o udaljenosti od točke dodira (DTG) i

3. kombinacija prethodna dva oblika. Pri tome se standardne dolazne rute koriste tijekom niske frekvencije prometa, a radarsko vektoriranje s informacijom o udaljenosti (DTG) tijekom veće frekvencije prometa.

(3) Prilikom primjene postupka iz stavka 1. ovoga članka, prilazna kontrola vodi zrakoplove primjenom postupaka radarskog vektoriranja i odobrava neprekinuto snižavanje do razine međuprilaženja, tako da se razina dostigne na smjeru usmjerivača na udaljenosti od oko 10 NM od točke dodira radi osiguranja prilaženja u stabilnoj konfiguraciji. Neprekinuto snižavanje do odobrene razine provodi se brzinom snižavanja od 300 stopa/NM (kut snižavanja oko 3°).

(4) Ako se tijekom snižavanja, iz posebnih razloga (npr. razdvajanje, struktura zračnog prostora, prepreke) odobre početne razine koje su veće od razine međuprilaženja, nadležna kontrola zračnog prometa treba pravodobno ukinuti to ograničenje, tako da bude osigurano neprekinuto snižavanje od 300 stopa/NM.

(5) Nakon postizanja visine međuprilaženja, zrakoplov se mora nalaziti u horizontalnom letu tijekom kratkog vremenskog perioda prije uključivanja u putanju poniranja. Taj segment međuprilaženja služi za smanjenje brzine. Tijekom radarskog vektoriranja informacije o udaljenosti od točke dodira (DTG) prosljeđuju se pilotu zrakoplova zajedno s odobrenjem za snižavanje u vremenskim intervalima koje odredi nadležna kontrola zračnog prometa.

(6) Ako prometna situacija ne dopušta primjenu CDA (npr. prilaženje zrakoplova s različitom letnim sposobnostima), nadležna kontrola zračnog prometa obavještava o tome pilota zrakoplova odgovarajućom propisanom frazom. U tom se slučaju prilaženje provodi prema objavljenim postupcima.

(7) Pilot zrakoplova tijekom CDA prilaženja mora koristiti tehniku prilaženja propisanu za smanjenje buke.

Vizualno prilaženje

Članak 83.

(1) Na zahtjev zapovjednika zrakoplova, IFR letu se može odobriti vizualno prilaženje uz uvjet da pilot zrakoplova može održavati stalnu vidljivost zemljine površine i:

1. ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka, ili

2. ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će meteorološki uvjeti dozvoliti vizualno prilaženje i da postoji velika vjerojatnost da će se vizualno prilaženje i slijetanje moći završiti, ili ako nadležna kontrola zračnoga prometa predloži vizualno prilaženje i pilot ga prihvati, uz pridržavanje navedenih uvjeta, ili

3. ako je zrakoplov kojemu se odobrava vizualno prilaženje prvi zrakoplov u slijedu prilaženja, ili ako pilot javi da vidi prethodni zrakoplov i primi uputu da ga slijedi. Ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će vidljivost dozvoliti vizualno prilaženje, ali da ne vidi prethodni zrakoplov, mora se održavati radarsko razdvajanje sve do uspostave vizualnog razdvajanja.

(2) Vizualno prilaženje može se provoditi i u instrumentalnim meteorološkim uvjetima, ako se pilot zrakoplova može pridržavati nekog od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izdavanje odobrenja za vizualno prilaženje ovisi o prometnoj situaciji i možebitnim postupcima za smanjenje ili izbjegavanje buke.

(4) Ako pilot zahtijeva ili prihvati predloženi postupak vizualnog prilaženja, odgovoran je za pridržavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju, nadležna kontrola zračnog prometa smatra, da pilot može neodložno započeti postupak vizualnog prilaženja.

(5) U cilju bržeg odvijanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može pilotu zrakoplova predložiti vizualno prilaženje, ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka.

(6) Odgovornost za održavanje razdvajanja između zrakoplova kojemu je odobreno vizualno prilaženje i ostalih zrakoplova snosi nadležna kontrola zračnoga prometa, dok se danju ta odgovornost može prenijeti na pilota zrakoplova.

Vizualni odlasci IFR letova u VMC uvjetima

Članak 84.

(1) U slučajevima uzlijetanja određenih tipova zrakoplova, nadležna kontrola zračnog prometa može, na vlastiti prijedlog ili na zahtjev pilota zrakoplova, izdati odobrenje za provedbu modificiranoga objavljenog IFR postupka u vizualnim meteorološkim uvjetima (visual climb-outs in VMC), ako je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. baza oblaka se nalazi iznad minimalne apsolutne visine za radarsko vektoriranje,

2. vidljivost pri tlu iznosi 5 km ili više,

3. postupak se primjenjuje samo danju,

4. neće se povrijediti nekontrolirani zračni prostor,

5. postupak je ograničen samo do prolaska određene visine (npr. min. IFR putne razine),

6. neće doći do neprimjerenog ugrožavanja stanovništva bukom.

(2) Odobrenje za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima izdaje se IFR letu zajedno s rutnim odobrenjem, a samo izuzetno neposredno nakon uzlijetanja.

(3) Kad zatraži ili potvrdi primitak odobrenja za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima, pilot zrakoplova preuzima odgovornost za nadvisivanje prepreka sve do prelaska visine određene u skladu s odredbom točke 5. stavak 1. ovoga članka.

(4) Nadležna kontrola zračnog prometa razdvaja zrakoplov kojem je odobren vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima od drugih zrakoplova u odlasku i dolasku.

Razdvajanje zrakoplova uporabom Machovog broja i promjena brzine

Članak 85.

(1) Propisane norme razdvajanja između mlaznih zrakoplova koji lete istom putanjom i na istoj putnoj razini iznad FL 245, nadležna kontrola zračnog prometa može uspostaviti i održavati, tako da od pilota zrakoplova zahtjeva da lete stvarnim brzinama, izraženima u obliku Machovog broja, koje osiguravaju održavanje ili povećanje razmaka između tih zrakoplova.

(2) Kontrola brzine uporabom Machovog broja zahtijeva da:

1. se piloti zrakoplova pridržavaju posljednje dodijeljenog Machovog broja,

2. da piloti zrakoplova prije svake promjene brzine obavijeste nadležnu kontrolu zračnog prometa kad je potrebno odstupiti od trenutne brzine za ± 0,01 Macha,

3. da piloti zrakoplova, na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa, uključe trenutni stvarni Machov broj u redovne izvještaje o poziciji.

(3) Ako pilot zrakoplova namjerava tijekom leta mijenjati putnu brzinu, navedenu u planu leta, mora pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnoga prometa, ako vrijednost izmjene iznosi 5 % ili više od navedene brzine.

(4) U donjem zračnom prostoru, ispod FL 245, putne brzine izražavaju se u čvorovima na temelju indicirane brzine (IAS).

(5) Ukoliko pilot zrakoplova tijekom leta zahtijeva promjenu visine leta ili je ista zahtijevana od nadležne kontrole zračnog prometa, a zrakoplov nije u stanju održavati vertikalnu brzinu penjanja odnosno poniranja od 500 stopa u minuti ili više, pilot zrakoplova je dužan o tome izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Vlastito međusobno razdvajanje u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 86.

(1) Nadležna kontrola zračnoga prometa može za kontrolirani let prenijeti odgovornost za održavanje razdvajanja na pilota zrakoplova, tako da mu odobri održavanje vlastitog razdvajanja u vizualnim meteorološkim uvjetima kad je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. postupak se primjenjuje samo danju,

2. ne postoji promet u suprotnom smjeru,

3. pilot zrakoplova zahtijeva ili se složi s takvim postupkom i potvrdi da vidi drugi zrakoplov,

4. postoji suglasnost pilota drugog zrakoplova za takav postupak,

5. samo jedan od zrakoplova smije biti u penjanju ili snižavanju,

6. primjena postupka je ograničena u odnosu na rutu, razinu ili vrijeme i

7. informacija o bitnom prometu je proslijeđena pilotima odnosnih zrakoplova.

(2) Ukoliko pilot uoči da se meteorološki uvjeti pogoršavaju i smatra da uskoro neće biti moguće nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima, mora prije nastupanja instrumentalnih meteoroloških uvjeta o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i postupiti prema alternativnoj uputi nadležne kontrole zračnog prometa.

Informacija o bitnom prometu

Članak 87.

(1) Bitni promet (essential traffic) je onaj kontrolirani let na koji se primjenjuju propisani postupci razdvajanja, a nije od drugog zrakoplova razdvojen propisanim normama razdvajanja.

(2) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora proslijediti informaciju o bitnom prometu odnosnim kontroliranim letovima u svim slučajevima kad jedan drugome predstavljaju bitan promet. Informacija o bitnom prometu mora sadržavati sljedeće podatke:

1. smjer leta odnosnog zrakoplova,

2. tip odnosnog zrakoplova i kategoriju vrtložne turbulencije (ako je relevantna u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka),

3. putnu razinu odnosnog zrakoplova i:

– predviđeno vrijeme iznad točke javljanja najbliže mjestu prolaska razine; ili

– relativan smjer (bearing) odnosnog zrakoplova izražen prema smjeru kazaljki na satu kao i udaljenost od zrakoplova kome je informacija o bitnom prometu upućena; ili

– stvarnu ili predviđenu poziciju odnosnog zrakoplova.

(3) Podatak o kategoriji vrtložne turbulencije odnosnog zrakoplova je relevantan samo u slučaju kad je odnosni zrakoplov teže kategorije od zrakoplova kome je informacija o bitnom prometu upućena.

Svrha uporabe radara

Članak 88.

Tijekom obavljanja poslova kontrole zračnoga prometa radar se može upotrebljavati najmanje za:

1. razdvajanje letova u kontroliranom zračnom prostoru,

2. motrenje (nadzor) i vektoriranje zrakoplova,

3. ubrzanje protoka zračnoga prometa i

4. pružanje pomoći pilotima zrakoplova u svrhu izbjegavanja područja u kojima prevladavaju nepovoljni meteorološki uvjeti, navigacijske pomoći pilotima, u posebnim okolnostima, te za pružanje selektivnih informacija o prometu.

Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija

Članak 89.

(1) Informacija s radarskog pokazivača može se koristiti za pružanje podataka identificiranom zrakoplovu:

1. o bilo kojem zrakoplovu, uočenom na konfliktnoj putanji s radarski identificiranim zrakoplovom i prosljeđivanje preporuke ili savjeta za primjenu postupka izbjegavanja,

2. o poziciji područja nepovoljnih meteoroloških uvjeta i, ako je moguće, prosljeđivanje savjeta za najlakše obilaženje takvih područja i

3. prosljeđivanje informacija, koje pilotu zrakoplova pomažu u navigaciji (navigacijska pomoć).

(2) Uporaba radara u provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa pilota zrakoplova njegovih odgovornosti uključujući i konačnu odluku u svezi bilo koje savjetovane promjene elemenata iz plana leta.

Informacija o opasnosti od sudara

Članak 90.

(1) Kad se identificirani kontrolirani let uoči na konfliktnoj letnoj putanji s nepoznatim zrakoplovom, a smatra se da postoji opasnost od sudara, kontrolirani let mora se obavijestiti kad god je moguće:

1. o nepoznatom zrakoplovu, te preporučiti postupak izbjegavanja ako pilot kontroliranog zrakoplova to zatraži, ili ako po mišljenju nadležne kontrole zračnoga prometa situacija to nalaže, i

2. da konflikt više ne postoji.

(2) Kad god je to moguće, informaciju o prometu na konfliktnoj letnoj putanji treba proslijediti kao:

1. relativni smjer konfliktnog prometa u odnosu na kazaljke sata,

2. udaljenost konfliktnog prometa u NM,

3. smjer u kojem se konfliktni promet kreće,

4. razina i tip zrakoplova ili, ako su nepoznati, relativna brzina konfliktnog prometa (npr. spor ili brz).

(3) Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa zapovjednika zrakoplova od odgovornosti koju ima za konačnu odluku, u odnosu na preporučenu izmjenu plana leta.

Dodjela radiotelefonskih oznaka

Članak 91.

Operatori zrakoplova kojima je izdana svjedodžba zračnog prijevoznika (air operator certificate; AOC) od strane Agencije mogu podnijeti zahtjev za dodjelu radiotelefonske oznake radiopostaje zrakoplova za uporabu u međunarodnoj zrakoplovnoj telekomunikacijskoj vezi. Navedeni zahtjev podnosi se Agenciji koja isti prosljeđuje Organizaciji međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), koja dodjeljuje radiotelefonsku oznaku.

Postupci zemaljske radiopostaje kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 92.

(1) Ako zemaljska radiopostaja nije u stanju uspostaviti radiokomunikaciju sa zrakoplovom ni na jednoj frekvenciji na kojoj bi zrakoplov mogao biti na slušanju, zemaljska radiopostaja mora zatražiti pomoć od druge zemaljske radiopostaje, radi pozivanja ili prosljeđivanja poruka zrakoplovu i/ili zatražiti od zrakoplova u blizini da uspostave radiokomunikaciju i prosljeđuju poruke.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ne uspiju, zemaljska radiopostaja treba na slijepo emitirati poruke zrakoplovu, osim odobrenja kontrole zračnoga prometa, na frekvencijama na kojima bi zrakoplov mogao biti na slušanju, npr. na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(3) Emitiranje naslijepo odobrenja kontrole zračnoga prometa iz stavka 2. ovoga članka, preko drugog zrakoplova, smije biti proslijeđeno samo na poseban zahtjev nadležne kontrole zračnoga prometa.

Prijetnja eksplozivnim sredstvom ili napravom

Članak 93.

(1) Ako pilot zrakoplova primi obavijest da je zrakoplov ugrožen prijetnjom o postavljenom eksplozivnom sredstvu ili napravi, dužan je postupiti u skladu s odredbama članka 59. ovoga Pravilnika i poduzeti mjere propisane za takve slučajeve, kako bi se izbjegla ili umanjila opasnost za zrakoplov i osobe u njemu. Ako obavijest primi od nadležne kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora zatražiti potvrdu poruke i dalje surađivati s tom kontrolom, u cilju poduzimanja propisanih mjera.

(2) Pilot zrakoplova mora prije slijetanja na aerodrom obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa o namjeravanom slijetanju i zatražiti pomoć predviđenu za slučaj ugroze.

(3) Nakon slijetanja na aerodrom, posada zrakoplova mora poduzeti sve mjere potrebne za brzu evakuaciju osoba u zrakoplovu i dalje postupati prema uputama nadležnog tijela.

Otmica zrakoplova

Članak 94.

(1) Ako tijekom leta dođe do pokušaja ili izvršenja kaznenog djela otmice zrakoplova, posada zrakoplova je dužna, ovisno o danim okolnostima, poduzeti mjere potrebne za sigurnost zrakoplova i osoba u njemu.

(2) Pilot zrakoplova treba obavijestiti, ako je moguće, nadležnu kontrolu zračnoga prometa o otmici zrakoplova, postupiti u skladu s odredbama članka 59. ovoga Pravilnika, te proslijediti pozivni znak zrakoplova i trenutnu poziciju, okolnosti i prirodu opasnosti i svoje daljnje namjere.

(3) Ako pilot otetog zrakoplova mora odstupiti od odobrene putanje ili putne razine, a da pri tom nije u mogućnosti postupiti prema odredbama stavka 2. ovoga članka, treba:

1. pokušati emitirati upozorenja na frekvenciji za slučaj nužde ili na drugim odgovarajućim frekvencijama, odnosno na drugi način pokušati upozoriti na otmicu zrakoplova, osim ako situacija u zrakoplovu ne uvjetuje drukčije postupanje;

2. nastaviti let na način da leti 1000 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti iznad razine leta 410, odnosno da leti 500 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti do i uključujući razinu leta 410.

(4) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora, neodložno, putem radiokomunikacije provjeriti je li uključivanje SSR transpondera u skladu s postupkom iz stavka 2. ovoga članka bilo namjerno ili slučajno, te zrakoplovu pružiti svu moguću pomoć.

Dužnosti pilota zrakoplova u pogledu pružanja pomoći zrakoplovu ili plovilu u nevolji

Članak 95.

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi da se neki zrakoplov ili plovilo nalazi u nevolji, dužan je o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i nastojati uspostaviti radiokomunikaciju s posadom zrakoplova, odnosno posadom plovila u nevolji.

(2) Ako se radiokomunikacija sa zrakoplovom u nevolji nije mogla uspostaviti pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka dužan je usmjeriti zrakoplov prema mjestu na kojemu se nalazi zrakoplov u nevolji ako to naredi nadležna kontrola zračnoga prometa i priopćiti joj podatke o poziciji i tipu zrakoplova, vrsti nevolje, odnosno nesreći zrakoplova i druge podatke do kojih dođe.

(3) Pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj kontroli zračnoga prometa priopćiti sljedeće podatke:

1. vrstu zrakoplova ili plovila u nevolji, registracijsku oznaku te njegovo stanje,

2. poziciju zrakoplova odnosno plovila izraženu zemljopisnim koordinatama, ili udaljenost i magnetski kurs od neke poznate točke na zemlji ili u odnosu na neko radionavigacijsko sredstvo,

3. točno vrijeme prema UTC-u, izraženo u satima i minutama i

4. broj uočenih osoba i njihovo procijenjeno fizičko stanje.

(4) Pilot zrakoplova u letu dužan je signale primljene od zrakoplova ili plovila u nevolji neodložno proslijediti nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

DIO ČETVRTI

STUPANJE NA SNAGU

Članak 96.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o letenju zrakoplova (»Narodne novine«, broj 30/13).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu 4. prosinca 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/118

Urbroj: 530-06-1-1-14-7

Zagreb, 24. listopada 2014.

Ministar
pomorstva, prometa i infrastrukture
dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.

128 31.10.2014 Pravilnik o letenju zrakoplova 128 31.10.2014 Pravilnik o letenju zrakoplova