Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

NN 152/2014, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

HRVATSKI SABOR

2864

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 12. prosinca 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/175

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 17. prosinca 2014.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12. i 94/13.) u članku 1.a dodaje se podstavak 3. koji glasi:

»– Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006).«.

Članak 2.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Mreža školskih ustanova obuhvaća sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.

(2) Mreža iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

a) popis škola/ustanova u kojima se izvode:

– redoviti programi odgoja i obrazovanja,

– posebni programi za učenike s teškoćama,

– redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima,

– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– umjetnički programi,

– sportski programi,

– međunarodni programi,

– alternativni programi,

– produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

– srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode;

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;

c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;

d) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;

e) popis učeničkih domova.

(3) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka, za osnovne škole, utvrđuje se i upisno područje.

(4) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi.

(5) Mreža iz stavka 1. ovoga članka ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima.

(6) Dostupnost iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u osnovnoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(7) Dostupnost iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu.

(8) Racionalni ustroj upisnih područja iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

(9) Mreža iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada.

(10) U slučaju da je mrežom iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno područje ili izvođenje novog programa iz stavka 4. ovoga članka te u slučaju iz stavka 9. ovoga članka, školska ustanova, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna financijska sredstva.

(11) Škole, odnosno nastavni programi čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, mogu se osnovati, odnosno izvoditi i ako nisu predviđeni mrežom iz stavka 1. ovoga članka, ako su ispunjeni svi zakonski preduvjeti.«.

Članak 3.

U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, a uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za područje Republike Hrvatske.«.

Članak 4.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Redoviti učenici upisuju se u prvi razred srednje škole u dobi do navršenih 17 godina.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati učenik do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva učenik stariji od 18 godina.

(3) Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), osim u posebnim slučajevima propisanim odlukom o upisu.

(4) Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu.

(5) Strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju osnivači u suradnji sa srednjim školama te ga dostavljaju Ministarstvu.

(6) Konačan plan strukture razrednih odjela i broja učenika po programima izrađuje Ministarstvo.

(7) Odluku o upisu, čiji je sastavni dio konačan plan strukture razrednih odjela i broj učenika po programima, za svaku školsku godinu donosi ministar.

(8) Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole za sve vrste srednjih škola propisuje ministar pravilnikom.

(9) Natječaj za upis učenika u prvi razred srednje škole objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnim pločama srednje škole i osnivača, a sadržaj natječaja propisuje se odlukom o upisu.«.

Članak 5.

Članak 23. mijenja se i glasi:

»(1) Redoviti učenik može tijekom obrazovanja promijeniti upisani program u istoj ili drugoj školi, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.

(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja, odluku o promjeni programa u istoj ili drugoj školi, odnosno odluku o prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni program donosi učiteljsko/nastavničko vijeće, vodeći računa o tome da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa uz poštovanje propisanih pedagoških standarda.

(3) Promjena programa u srednjoj školi može se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita, a sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, te način i rokove polaganja ispita određuje nastavničko vijeće.

(4) Škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti i upisa učenika u drugu školu.

(5) Učeniku prvog razreda srednje škole može se odlukom nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u istoj ili drugoj školi, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanoga u taj program u toj školi i toj školskoj godini.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, odlukom nastavničkog vijeća, učeniku prvoga razreda srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i s manjim brojem bodova, ako nakon provedenog upisnog postupka škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se učenik preseli iz jednog mjesta u drugo, škola koja ostvaruje isti obrazovni program u drugom mjestu dužna je upisati učenika i nakon kraja prvog polugodišta.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, škola je dužna upisati učenika i nakon kraja prvog polugodišta ako je učeniku izrečena pedagoška mjera preseljenja u drugu školu sukladno članku 84. ovoga Zakona.

(9) Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga može upisati ako od kraja školske godine u kojoj je prekinuo obrazovanje do početka školske godine u kojoj nastavlja obrazovanje nije proteklo više od dvije školske godine, o čemu odluku donosi nastavničko vijeće.«.

Članak 6.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»(1) Učenik koji je stekao nižu razinu srednjeg obrazovanja, kao i učenik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine, ima pravo, u skladu s potrebama tržišta rada, steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.

(2) Učenik iz stavka 1. ovoga članka može u roku od dvije godine od dana završetka strukovnog programa nastaviti školovanje u statusu redovitog učenika.

(3) Ostvarivanje prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka uvjetuje se polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita.

(4) Uvjete i načine nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 7.

Članak 25. briše se.

Članak 8.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili iz drugih opravdanih razloga, može podnijeti pisani zahtjev za prestankom pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.«.

Dosadašnji stavci 4. do 12. postaju stavci 5. do 13.

Članak 9.

U članku 27.a stavku 2. iza riječi: »koji će biti prvi strani jezik« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu tog stranog jezika,«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Pisanu i usmenu provjeru znanja iz stavka 2. ovoga članka provodi tročlano povjerenstvo koje imenuje ravnatelj škole u kojoj učenik nastavlja školovanje.«.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 10.

U članku 28. stavku 4. podstavku 7. riječ: »detaljan« zamjenjuje se riječju: »okvirni«.

Podstavak 8. mijenja se i glasi:

»– način njegova praćenja.«.

U stavku 5. riječi: »do 15. rujna« zamjenjuju se riječima: »do 30. rujna«.

Stavci 6. i 7. brišu se.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 6.

U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 7. riječi: »u pravilu« brišu se.

Iza dosadašnjeg stavka 9. koji je postao stavak 7. dodaju se novi stavci 8. i 9. koji glase:

»(8) Škola je dužna elektroničkim putem Ministarstvu dostaviti godišnji plan i program te školski kurikulum do 5. listopada tekuće godine.

(9) Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.«.

Članak 11.

U članku 30.a iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:

»(3) Škole koje provode međunarodne programe obvezno izvode program/kurikulum nastave Hrvatskog jezika, Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske, koji su obvezni za sve učenike.

(4) Učenici kojima je hrvatski jezik materinski jezik uče Hrvatski jezik prema redovitim planovima i programima za osnovnu ili srednju školu, a ostali učenici kao strani jezik.

(5) Plan i program/kurikulum za nastavni predmet Hrvatskog jezika kao stranog jezika te Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske donosi ministar odlukom.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6.

Članak 12.

U članku 48. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od vremena propisanog stavkom 3. ovoga članka, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.«.

Članak 13.

U članku 53. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U osnovnoj školi u kojoj zbog nedovoljnog broja učenika nije moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istog razreda, ustrojit će se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili kombinirani razredni odjel predmetne nastave.«.

Članak 14.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i vijeću učenika donosi etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.

(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon provedene rasprave na učiteljskom/ nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i vijeću učenika.«.

Članak 15.

Iza članka 65. dodaje se članak 65.a koji glasi:

»Članak 65.a

(1) Za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman.

(2) Način i oblik provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 16.

U članku 69. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Prijevoz se organizira od najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza do škole ili školi najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza i obrnuto. U slučaju da međumjesni ili gradski prijevoz nije organiziran polazišnu točku utvrđuje osnivač.«.

Članak 17.

U članku 73. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika.«.

Članak 18.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.

(2) Trajanje dopunskog rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 25 sati po nastavnom predmetu.

(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada iz stavka 1. ovoga članka ostvari očekivane ishode, učitelj, odnosno nastavnik zaključuje mu prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit učitelj, odnosno nastavnik dužan je upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog rada.

(4) Ako se učeniku od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učeniku srednje škole nakon dopunskog rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.

(5) Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva je konačna. Način polaganja popravnih ispita uređuje se statutom škole.

(6) Termine održavanja popravnih ispita određuje učiteljsko/nastavničko vijeće te ih objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči škole.«.

Članak 19.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.

(2) Polaganje ispita iz stavka 1. ovoga članka provodi se u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko/nastavničko vijeće.

(4) Ako je povjerenstvo na ispitu utvrdilo prolaznu ocjenu, ocjena povjerenstva je konačna.

(5) U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.

(7) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva dana podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Odluka o ocjeni iz vladanja učiteljskog/nastavničkog vijeća je konačna.«.

Članak 20.

U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovoga Zakona, u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je nakon dopunskog rada iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1).«.

Članak 21.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»(1) Učenik srednje škole može najviše dva puta upisati isti razred.

(2) Učenik pravo iz stavka 1. ovoga članka tijekom srednjeg obrazovanja može koristiti najviše dva puta, osim učenika koji pohađa program za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja koji to pravo može koristiti samo jedanput.

(3) Iznimno, sukladno propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje, učenik može svaki razred upisati dva puta.«.

Članak 22.

Članak 84. mijenja se i glasi:

»(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

(2) Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu.

(3) Mjera strogog ukora i preseljenje u drugu školu vrijedi do kraja osnovnog odgoja i obrazovanja.

(4) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.

(5) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 4. ovoga članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera opomene pred isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja.

(6) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.

(7) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje izriče nastavničko vijeće.

(8) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju obavijesti učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju obavijesti nastavničkog vijeća.

(9) Do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Nakon donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, rješenje o privremenom udaljenju će se ukinuti.

(10) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj.«.

Članak 23.

Članak 86. mijenja se i glasi:

»(1) Pedagoške mjere opomene, ukora, strogog ukora i opomene pred isključenje izriču se kao mjere upozorenja i na njihovo izricanje učenik ili roditelj može uputiti prigovor ravnatelju škole.

(2) O žalbi protiv rješenja iz članka 84. stavka 8. i 9. ovoga Zakona odlučuje Ministarstvo.

(3) Kriterije za izricanje pedagoških mjera iz članka 84. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 24.

U članku 90. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Ako ustanova nije započela s radom u roku od dvije godine od dana davanja prethodnog pozitivnog mišljenja iz stavka 4. ovoga članka, osnivač je dužan zatražiti novo mišljenje.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, prije osnivanja školske ustanove čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, osnivač školske ustanove nije dužan pribaviti prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka.«.

Članak 25.

U članku 91. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) U slučaju da je školska ustanova osnovana prije stupanja na snagu Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.) te nema osnivački akt, osnivač ustanove dužan je donijeti odluku o promjeni naziva i/ili sjedišta školske ustanove, odnosno dopuni ili promjeni djelatnosti ustanove te podnijeti Ministarstvu zahtjev iz stavka 2. ovoga članka.«.

Članak 26.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Školska ustanova može započeti s radom nakon izvršnosti rješenja o početku rada.

(2) Za izvođenje nastavnog plana i programa školska ustanova mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– potreban broj stručnih osoba,

– odgovarajući prostor i opremu,

– tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete.

(3) Privremeni ravnatelj školske ustanove podnosi Ministarstvu zahtjev za početak rada najkasnije tri mjeseca prije planiranog početka rada škole, a uz zahtjev za početak rada prilaže se:

– privremeni statut,

– popis stručnih osoba potrebnih za izvođenje programa obrazovanja usklađen s programima koje je donijelo Ministarstvo ili koji su usklađeni s propisima države/institucije u kojoj se taj program provodi,

– podaci o prostoru i opremi te načinu njihova osiguranja,

– dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada osigurana te način njihova pribavljanja,

– dokaze o ispunjenosti tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta za obavljanje djelatnosti,

– mišljenje nadležne međunarodne udruge, odnosno organizacije, ako škola radi po međunarodnom programu ili programu alternativne škole,

– dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrđenih posebnim propisima ako srednja škola provodi program nautičkog ili brodostrojarskog smjera.

(4) Ministar imenuje povjerenstvo koje utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.

(5) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje se rješenjem.

(6) Školska ustanova upisuje se u sudski registar nakon izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Školska ustanova mora započeti s radom koji joj je odobren najkasnije dvije godine nakon izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Ako školska ustanova ne započne s radom u roku iz stavka 7. ovoga članka, Ministarstvo će po službenoj dužnosti ukinuti rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište školske ustanove, odnosno prostor u kojemu školska ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je školska ustanova osnovana proširuje izvođenjem novih programa obrazovanja osnovnog ili srednjeg školstva, ili mijenja program obrazovanja, školska ustanova je dužna prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev Ministarstvu za izdavanje rješenja o radu u promijenjenim uvjetima.

(10) Uz zahtjev za nastavak rada u promijenjenim uvjetima, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti samo one dokaze iz stavka 2. i 3. ovoga članka koji se odnose na rad u promijenjenim uvjetima.

(11) Kriterije utvrđivanja uvjeta za rad školske ustanove propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 27.

U članku 96. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Iznimno, ako se radi o školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine i koja se nalazi na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je utvrđena ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine, jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je prenijeti osnivačko pravo na jedinicu lokalne samouprave, po zahtjevu za prenošenje osnivačkih prava.

(4) Jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je odluku o prijenosu osnivačkih prava donijeti u roku od 60 dana od primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave.«.

Članak 28.

U članku 98. stavku 2. riječi: »izricanje pedagoških mjera« brišu se.

Članak 29.

Članak 99. mijenja se i glasi:

»(1) Radnici školskih ustanova osobe su koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove.

(2) Osobi imenovanoj za ravnatelja državne agencije iz sustava obrazovanja koja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, na njen će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.

(3) Osoba iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.

(4) osobu iz stavka 2. ovog članka, do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje, zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(5) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

(6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove.

(7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga članka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga članka na njegovim redovitim poslovima.

(8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze.

(9) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

(10) Na osobe iz stavka 9. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 107. ovoga Zakona.

(11) Načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 30.

U članku 105. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija,

b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka,

c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.«.

U stavku 15. iza riječi: »stručnih suradnika« dodaju se riječi: »te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard za stjecanje pedagoških kompetencija«.

Stavak 16. mijenja se i glasi:

»(16) Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila:

a) sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave,

b) preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.«.

Članak 31.

U članku 106. stavku 4. riječi: »može otkazati ugovor o radu« zamjenjuju se riječima: »otkazat će ugovor o radu«.

Članak 32.

U članku 110. stavku 1. riječi: »stavka 15. ovog Zakona,« zamjenjuju se riječima: »stavka 14. ovoga Zakona,«.

Članak 33.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»(1) Ravnatelj školske ustanove mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1) završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij;

2) uvjete propisane člankom 106. ovoga Zakona,

3) najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.

(2) Osim osobe koja je završila neki od studija iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, ravnatelj osnovne škole može biti i osoba koja je završila stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova.

(3) Iznimno, osoba koje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, može biti ravnatelj osnovne škole, ako u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugom uzastopnom mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.).«.

Članak 34.

Iza članka 126. dodaje se članak 126.a koji glasi:

»Članak 126.a

Ravnatelj školske ustanove, uz uvjete propisane člankom 126. ovoga Zakona, mora imati i licenciju za rad ravnatelja.«.

Članak 35.

U članku 130.a u točki 5. riječi: »opće nesposobnosti za rad« zamjenjuju se riječima: »potpunog gubitka radne sposobnosti«.

Članak 36.

U članku 131. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja sklapa sa školskim odborom ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

(5) Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlena, na njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.«.

Članak 37.

U članku 138. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. do 11. postaju stavci 3. do 10.

Članak 38.

U članku 140. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je Ministarstvo. Voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je pojedinačna školska ustanova.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Maticu, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 39.

Članak 149. mijenja se i glasi:

»Nadzor nad stručno-pedagoškim radom ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnika obavljaju tijela određena zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu.«.

Članak 40.

Članak 159. briše se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

(1) Osoba zatečena na dužnosti ravnatelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koja je imenovana za ravnatelja školske ustanove nakon 24. srpnja 2010., odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, osim u slučaju kada joj prije isteka mandata ugovor o radu ravnatelja prestaje sukladno članku 130.a točki 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na kraju školske godine u kojoj je navršila šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža.

(2) Osoba koja je imenovana za ravnatelja školske ustanove prije 24. srpnja 2010., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a ugovor o radu prestaje joj četiri mjeseca od dana isteka mandata ili sporazumom, odnosno prihvatom ponude za sklapanje ugovora o radu temeljem posredovanja putem ureda državne uprave, odnosno gradskog ureda iz članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ako je sporazum ili ponuda prihvaćena prije isteka četiri mjeseca nakon isteka mandata.

(3) Osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka kojoj je istekao mandat, ima pravo biti prijavljena uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu iz članka 107. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba, te joj ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu na temelju ovoga Zakona, drugoga propisa ili kolektivnog ugovora.

Članak 42.

(1) Pravilnike iz članaka 4., 6., 15., 23., 26., 29. i 38. te programe propisane člancima 11. i 30. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 6. ovoga Zakona, način i rokove polaganja razlikovnih, odnosno dopunskih ispita utvrđuje nastavničko vijeće.

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona primjenjuju se pedagoške mjere sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12. i 94/13.).

Članak 43.

Školske ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Do usklađivanja će se primjenjivati važeći opći akti škole, osim odredbi koje su u suprotnosti s ovim Zakonom.

Članak 44.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 34. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.

Klasa: 022-03/14-01/169

Zagreb, 12. prosinca 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.