Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru

NN 11/2015, Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

212

Na temelju članka 27. stavka 1. Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/2014), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. siječnja 2015. godine donijela

UREDBU

O UGOVARANJU I PROVEDBI ENERGETSKE USLUGE U JAVNOM SEKTORU

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuje se način ugovaranja energetske usluge za javni sektor, obveze pružatelja i naručitelja energetske usluge i sadržaj ugovora o energetskom učinku, te proračunsko praćenje energetske usluge za naručitelja energetske usluge iz javnog sektora.

Članak 2.

Odredbe ove Uredbe odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: naručitelj energetske usluge) te na pružatelje energetske usluge i Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Članak 3.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Uredbi imaju značenja određena posebnim zakonom kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti i drugim posebnim propisima.

(2) U ovoj se Uredbi koriste i izrazi koji u smislu ove Uredbe imaju sljedeća značenja:

1. cjelovita obnova zgrade je maksimalni skup različitih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti uz zadovoljenje tehničkih propisa i načela ekonomičnosti, obuhvaća mjere poboljšanja toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, vanjske stolarije, tehničkih sustava u zgradi (grijanje, priprema potrošne tople vode, hlađenje, ventilacija i klimatizacija), rasvjete, korištenje alternativnih izvora energije (obnovljivi izvori energije kao što su sunčeva energija, biomasa, geotermalna energija, daljinsko grijanje i hlađenje, kogeneracija, dizalice topline koje koriste okoliš kao izvor energije i sl.), te zamjena energenta prema uvjetima lokacije,

2. cjelovita obnova javne rasvjete su mjere obnove i/ili zamjene svjetiljaka energetski učinkovitijima i primjena mjera regulacije intenziteta svjetlosnog toka,

3. proračun uštede energije je proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade i proračun potrebne primarne energije po jedinici ploštine korisne površine zgrade koja uključuje potrebnu energiju za grijanje, hlađenje, potrošnu toplu vodu, klimatizaciju, ventilaciju i rasvjetu,

4. ugovor o energetskom učinku (u daljnjem tekstu: Ugovor) je ugovor o energetskom učinku u smislu posebnog zakona kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti, koji se sklapa nakon provedenog postupka nabave, a u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi,

5. ušteda vode je ušteda koja se dokazuje mjerenjem potrošnje vode na mjernim mjestima u vlasništvu ovlaštenih isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe. Ušteda vode izračunava se kao razlika referentne potrošnje i izmjerene potrošnje vode u obračunskom periodu nakon provedenih mjera energetske obnove,

6. ušteda energije za grijanje, hlađenje, pripremu potrošne tople vode, klimatizaciju, ventilaciju i rasvjetu dokazuje se proračunom uštede energije,

7. vrijednost uštede energije – novčana vrijednost uštede energije koja se izračunava kao umnožak uštede energije i jedinične cijene energije za svaki pojedini energent. Ukupna vrijednost uštede energije predstavlja zbroj vrijednosti ušteda energije za sve energente. Za izračun vrijednosti uštede energije mogu se primjenjivati jedinične cijene energenata u fiksnom iznosu, primjenom indeksiranja cijena ili prema stvarnim cijenama energenata u trenutku obračuna,

8. vrijednost uštede je ušteda izražena u novcu koja se ostvaruje zamjenom energenta, a utvrđuje se sukladno predviđenom rastu cijena energija prema prilogu II Delegirane Uredbe komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst značajan za EGP),

9. vrijednost ušteda vode – novčana vrijednost ušteda koja se izračunava kao umnožak uštede vode i jedinične cijene obračunske jedinice vode u trenutku obračuna.

NAČIN UGOVARANJA ENERGETSKE USLUGE

Nabava energetske usluge

Članak 4.

(1) Nabava energetske usluge za zgrade javnog sektora u primjeni propisa iz područja javne nabave provodi se prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, a u skladu sa zakonom koji uređuje područje energetske učinkovitosti.

(2) Prije početka postupka nabave energetske usluge naručitelj energetske usluge mora utvrditi referentnu potrošnju energije i/ili vode, te osigurati svu dostupnu dokumentaciju koja se odnosi na postojeće stanje građevine u energetskom smislu.

(3) Ugovaranje se provodi za one zgrade za koje se utvrdi da udovoljavaju kriterijima ekonomičnosti obnove i za koje postoji namjera korištenja u razdoblju ugovaranja. Kriterij ekonomičnosti obnove zadovoljen je u slučaju kada se iz ostvarene uštede vraćaju sredstva uložena u energetsku obnovu. Namjeru korištenja potvrđuje naručitelj energetske usluge pokretanjem postupka nabave za energetsku uslugu.

(4) Ušteda se procjenjuje u skladu s pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije koji se donosi na temelju posebnog zakona kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti. Uštede će se dokazivati projektom kojeg izrađuje pružatelj energetske usluge u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti i drugim propisima, a izračune iz projekta potvrđuje stručno povjerenstvo naručitelja energetske usluge. Uštede vode se dokazuju računima ovlaštenih isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe.

(5) Naručitelj energetske usluge izrađuje dokumentaciju za nadmetanje, ovisno o predmetu nabave (opisu usluge) i sljedećim podacima o:

1. dostupnoj dokumentaciji – (glavni projekt, energetski pregled, dozvole, projekti rekonstrukcije, projekt izvedenog stanja, energetski certifikat i drugo), dostupna u konzultativne svrhe;

2. zatečenom trenutnom stanju zgrade kojim se opisuju opći podaci o zgradi, uočljive karakteristike i nedostaci (godina izgradnje, površina, obujam, faktor oblika, vrsta trenutnih energetskih instalacija, vrste trošila i drugi podaci);

3. referentnoj potrošnji koja se izračunava u financijskom i prirodnom obliku sukladno pravilniku kojim se uređuje područje sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru i sukladno predviđenom rastu cijena energija prema prilogu II Delegirane Uredbe komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst značajan za EGP);

4. posebnim uvjetima obnove – naručitelj energetske usluge utvrđuje postoje li neke specifičnosti koje se moraju uzeti u obzir pri odabiru rješenja za energetsku obnovu zgrade. Utvrđuju se samo ona ograničenja koja se odnose na minimalne obveze i korištene principe utvrđene projektom, a ne i metode energetske obnove. Posebni uvjeti obnove koji se utvrđuju ne smiju predstavljati ograničenja tržišnog natjecanja u smislu da određuju konkretna rješenja, materijale ili tehnologiju za obnovu zgrade;

5. minimalnim obuhvatima obnove zgrade moraju se ispuniti uvjeti na energetsko svojstvo za rekonstrukciju zgrade prema posebnom propisu kojim se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama. Pri utvrđivanju minimalnog obuhvata naručitelj energetske usluge vodi se načelom ekonomičnosti.

Sadržaj Ugovora o energetskom učinku

Članak 5.

(1) Ugovor o energetskom učinku mora biti u pisanom obliku i sadržavati podatke o:

1. naručitelju energetske usluge;

2. pružatelju energetske usluge;

3. referentnoj potrošnji energije i to:

– referentnoj potrošnji energije i/ili vode, referentnih klimatskih vanjskih i unutarnjih uvjeta građevine,

– neto površini zgrade i površini grijanog i hlađenog dijela zgrade,

– predviđenoj potrošnji energije i/ili vode nakon primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti,

– zajamčenoj uštedi energije i/ili vode, po energentima;

4. postupcima za utvrđivanje ušteda energije i/ili uštede vode;

5. vrijednosti uštede energije;

6. načinu financiranja ulaganja u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti;

7. načinu plaćanja energetske usluge;

8. načinu obračuna naknade za energetsku uslugu, uključujući i način indeksiranja naknade za energetsku uslugu;

9. razdoblju na koje se sklapa Ugovor;

10. režimu korištenja građevine;

11. obvezi i pravima naručitelja energetske usluge;

12. obvezi i pravima pružatelja energetske usluge;

13. opisu energetske usluge, odnosno mjere poboljšanja energetske učinkovitosti i/ili uštede vode;

14. planu primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti;

15. planu praćenja, mjerenja i verifikacije ušteda energije u skladu s pravilnikom kojim se uređuje praćenje, mjerenje i verifikacija ušteda;

16. cijenama energije i/ili vode po izvorima važeće na dan objave postupka nabave;

17. planu plaćanja energetske usluge;

18. nazivu i broju računa na koji naručitelj energetske usluge plaća uslugu;

19. planu uštede;

20. sadržaju završnog izvješća o primjeni mjera poboljšanja energetske učinkovitosti.

(2) Opis energetske usluge, odnosno mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, plan primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, tehničke specifikacije opreme koja se ugrađuje, a osobito detaljni kvantitativno-vrijednosni račun za predložene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti te vrijednost ugovorenih ulaganja, koja uključuju sve predviđene radove i materijale, troškove izrade investicijske, projektne i tehničke dokumentacije, troškove financiranja, osiguranja od rizika te ukupnu vrijednost ugovorenih ulaganja s obračunatim porezom na dodanu vrijednost utvrđuje se dodatkom Ugovoru o energetskom učinku.

(3) Pružatelj energetske usluge obvezuje se primijeniti mjere cjelovite obnove zgrade i/ili javne rasvjete.

(4) Plaćanje usluga pružatelju energetske usluge temelji se na ostvarenim i verificiranim uštedama na način predviđen Ugovorom.

(5) Naručitelj energetske usluge obvezuje se Ugovorom pružatelju energetske usluge omogućiti pristup građevini kako bi pružatelj mogao izvršiti ugovorene poslove i provesti mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, održavati i upravljati sustavom, ukoliko je ta usluga ugovorena, te pratiti ostvarenje ušteda energije i/ili vode i izvršavati sve ostale obveze kako je to detaljno određeno Ugovorom.

PROVEDBA UGOVORA O ENERGETSKOM UČINKU

Članak 6.

(1) Nakon izvršenja energetske usluge utvrđene Ugovorom, moraju biti ispunjeni zahtjevi, sukladno potvrđenom projektu.

(2) Nakon provedenih mjera energetske obnove, pružatelj energetske usluge obvezan je naručitelju energetske usluge predati završno izvješće o primjeni tih mjera.

(3) Za mjere uštede vode, pružatelj energetske usluge obvezan je naručitelju energetske usluge predati završno izvješće 30 dana prije isteka Ugovora.

(4) Pružatelj energetske usluge obvezan je tijekom cijelog ugovornog razdoblja pratiti i održavati mjere poboljšanja energetske učinkovitosti i/ili mjere uštede vode i o tome redovito periodički izvještavati naručitelja energetske usluge.

(5) Pružatelj energetske usluge po izvršenju mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, a prije predaje završnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka dužan je ishoditi energetski certifikat.

(6) Ostvarena ušteda energije iz Ugovora utvrđuje se sukladno pravilniku kojim se uređuje praćenje, mjerenje i verifikacija ušteda.

PRAĆENJE PROVEDBE ENERGETSKE USLUGE

Financijsko knjiženje energetske usluge

Članak 7.

(1) Naručitelj energetske usluge obvezan je planirati sredstva za plaćanje usluge pružatelju energetske usluge u svom financijskom planu, odnosno proračunu.

(2) Kada pružatelj energetske usluge jamči uštedu čija je vrijednost najmanje jednaka naknadi koju se javni naručitelj obvezuje plaćati pružatelju usluge, ugovor o energetskom učinku ne smatra se javnim dugom u smislu zakona kojim se uređuje područje proračuna.

(3) Energetska usluga evidentira se u proračunskom računovodstvu na osnovnom računu 32398 Naknada za energetsku uslugu.

(4) Vrijednost ukupnih ulaganja temeljem izvršenja energetske usluge vodi se u izvanbilančnoj evidenciji naručitelja iz stavka 1. ovoga članka kao tuđa imovina na korištenju.

(5) Po isteku ugovorenog razdoblja plaćanja usluge naručitelj iz stavka 1. ovoga članka provodi procjenu vrijednosti imovine na kojoj se ulagalo kako bi se ona revalorizirala za eventualnu rezidualnu vrijednost ulaganja nakon isteka razdoblja efektuiranja.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (»Narodne novine«, broj 69/2012).

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/15-03/05

Urbroj: 50301-05/05-15-2

Zagreb, 29. siječnja 2015.

Predsjednik

Zoran Milanović, v. r.

11 30.01.2015 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru 11 30.01.2015 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru