Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu

NN 91/2015, Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

1768

Na temelju članka 45. stavka 5., a u vezi s člankom 49. stavak 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra zdravlja donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLOŽENOSTI OPASNIM KEMIKALIJAMA NA RADU

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Namjena i područje primjene

(1) Ovaj Pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje od utjecaja opasnih kemikalija na mjestu rada ili kada su ti rizici posljedica bilo kakve djelatnosti koja uključuje opasne kemikalije.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika se ne primjenjuju za radove pri kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, osim u slučajevima kada odredbe ovoga Pravilnika propisuju višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

(3) Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na opasne kemikalije za koje su propisane posebne mjere za zaštitu zdravlja na radu od ionizirajućih zračenja u skladu s posebnim propisima.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se za prijevoz opasnih kemikalija samo u slučajevima kada propisuju višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. godine o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (Četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5. 5. 1998.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/27/EU od 26. veljače 2014. o izmjeni Direktiva Vijeća 92/58/EEZ, 92/85/EEZ, 94/33/EZ, 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladile s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa. CELEX br. 31998L0024.

Članak 3.

Pojašnjenje pojmova

U smislu ovoga Pravilnika smatra se:

1) »opasnim kemikalijama«:

– tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008,

– svaka tvar i smjesa, koja može zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih ili toksikoloških svojstava i načina na koji se koristi ili je prisutna na mjestu rada predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući svaku tvar i smjesu kojoj je u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika dodijeljena granična vrijednost izloženosti,

2) »rad koji uključuje opasne kemikalije« su sve radne aktivnosti pri kojima se koriste ili se namjeravaju koristiti opasne kemikalije, u bilo kojem procesu rada, uključujući proizvodnju, rukovanje, skladištenje, prijevoz, uklanjanje, obradu, kao i druge aktivnosti koje su rezultat takvog rada,

3) »granična vrijednost izloženosti« je, ukoliko nije drugačije određeno, vremenski proračunata granica prosječno izmjerene koncentracije opasne kemikalije u zraku unutar područja udisanja radnika s obzirom na određeno referentno razdoblje,

4) »biološka granična vrijednost« je granica koncentracije u odgovarajućem biološkom gojilištu odgovarajuće tvari, njezina metabolita ili pokazatelj učinka,

5) »zdravstveni nadzor« je nadzor nad uvjetima rada, uključujući razine opasnih kemikalija u radnim prostorima, provođenje ankete o zdravstvenim tegobama radnika, obilazak mjesta rada i zdravstveni pregled radnika kada specijalist medicine rada utvrdi da je takav pregled potreban kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje u svezi s izloženosti nekim opasnim kemikalijama na radu,

6) »opasnost« je bitno svojstvo opasne kemikalije da može potencijalno štetno djelovati,

7) »rizik« je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

Granične vrijednosti izloženosti i biološke granične vrijednosti

Obvezujuće granične vrijednosti izloženosti i biološke granične vrijednosti utvrđene su posebnim propisom.

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 5.

Određivanje i procjenjivanje rizika koji predstavljaju opasne kemikalije

(1) Pri ispunjavanju obveza vezano za izradu procjene rizika te praćenju stanja zaštite na radu, poslodavac prvo mora utvrditi postoje li opasne kemikalije na mjestu rada.

(2) Ako poslodavac utvrdi prisutnost opasnih kemikalija, mora procijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog prisutnosti opasnih kemikalija, sukladno posebnom propisu o izradi procjene rizika, pri čemu mora uzeti u obzir sljedeće:

1) svojstva opasnih kemikalija,

2) podatke o sigurnosti i zdravlju, koje osigurava dobavljač sigurnosno-tehničkim listom u skladu s odredbama posebnog propisa,

3) razinu, vrstu i trajanje izloženosti,

4) okolnosti pri radu, koje uključuju vrste opasnih kemikalije, te njihove količine,

5) granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti,

6) učinak preventivnih mjera koje su primijenjene ili će tek biti primijenjene,

7) spoznaje koje su rezultat uvedenog zdravstvenog nadzora radnika.

(3) Poslodavac od dobavljača opasne kemikalije dobiva podatke koji su potrebni za procjenu rizika, a ti podaci sadrže posebnu procjenu rizika koja se utvrđuje na temelju posebnih propisa o kemikalijama.

(4) Poslodavac mora izraditi procjenu rizika te utvrditi mjere koje će biti poduzete u svrhu poboljšanja stanja u skladu s odredbama članaka 6. i 7. ovoga Pravilnika. Procjena rizika nadopunjuje se posebno prilikom značajnih promjena ili kada tako zahtijevaju rezultati zdravstvenog nadzora.

(5) Procjenom rizika moraju se obuhvatiti sve aktivnosti poslodavca s kojima je moguće očekivati veću izloženost opasnim kemikalijama ili bi zbog drugih razloga mogle uzrokovati štetne učinke na sigurnost i zdravlje radnika, čak i nakon što su provedene sve tehničke mjere.

(6) U djelatnostima i na poslovima gdje su radnici izloženi rizicima od više opasnih kemikalija, rizik se procjenjuje na temelju rizika koji predstavlja kombinacija svih prisutnih opasnih kemikalija.

(7) U slučaju započinjanja s novom djelatnosti kod poslodavca, koja obuhvaća opasne kemikalije, s radom se može započeti tek kada se procjene rizici nove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere.

Članak 6.

Opća načela za sprečavanje rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama i primjena u vezi s procjenom rizika

(1) Pri ispunjenju obveza za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, pri bilo kojoj poslovima koji uključuju opasne kemikalije, poslodavac mora poduzeti sve potrebne preventivne mjere, koje su utvrđene odredbama Zakona o zaštiti na radu.

(2) Rizici za sigurnost i zdravlje na radu, koji uključuju opasne kemikalije se otklanjaju odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru na sljedeće načine:

1) planiranjem i organizacijom rada na mjestu rada,

2) osiguranjem primjerene opreme za rad s opasnim kemikalijama i provođenjem postupaka održavanja koji jamče sigurnost i zdravlje na radu,

3) maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi opasnim kemikalijama,

4) maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti opasnim kemikalijama,

5) primjerenim higijenskim mjerama,

6) maksimalno mogućim smanjenjem količina opasnih kemikalija na mjestu rada potrebnih za dotičnu vrstu poslova,

7) odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih kemikalija i otpadaka koji sadrže takve kemikalije.

(3) Ukoliko rezultati procjene iz stavka 1. članka 5. ovoga Pravilnika pokažu rizike za sigurnost i zdravlje radnika, primjenjuju se posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere za praćenje, utvrđene člancima 7., 8. i 11. ovoga Pravilnika.

(4) Kada nalazi procjene rizika iz stavka 1. članka 5. ovoga Pravilnika pokažu da na mjestu rada postoji mali rizik za sigurnost i zdravlje radnika te kako su za smanjivanje rizika dovoljne mjere provedene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članaka 7., 8. i 11. ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Posebne sigurnosne i preventivne mjere

(1) Poslodavac je dužan osigurati da je rizik koji predstavlja opasna kemikalija smanjen na najmanju moguću mjeru.

(2) U provedbi stavka 1. ovoga članka prednost ima zamjena tvari, na način da poslodavac izbjegava uporabu opasne kemikalije tako da je zamjeni kemikalijom ili procesom koji nije opasan, odnosno koji je manje opasan za sigurnost i zdravlje radnika pod uvjetima u kojima se koristi.

(3) Kada vrsta djelatnosti poslodavca ne dozvoljava da se rizik odstrani zamjenom opasne kemikalije, uzimajući u obzir djelatnost i procjenu rizika iz stavka 1. članka 5. ovoga Pravilnika, poslodavac osigurava da se rizik smanji u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sigurnosnih i preventivnih mjera, koje odgovaraju procjeni rizika u skladu s člankom 5. ovoga Pravilnika

Takve mjere prema navedenom redoslijedu uključuju:

1) planiranje odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabu odgovarajuće opreme i materijala, da se izbjegne ili što više smanji oslobađanje opasnih kemikalija koje bi mogle biti opasne za sigurnost i zdravlje radnika na mjestu rada,

2) primjenu skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što je primjereno odstranjivanje opasnih kemikalija učinkovitim provjetravanjem te primjerene organizacijske mjere,

3) kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne zaštitne mjere te osobna zaštitna oprema,

4) U mjere iz podstavka 3. ovoga stavka, uključuje se i zdravstveni nadzor u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika, kada je to primjereno u odnosu na prirodu i veličinu rizika.

(4) Kada poslodavac nije u stanju dokazati da je u skladu sa stavkom 3. ovoga članka postignuta odgovarajuća zaštita zdravlja radnika, poslodavac mora redovito i pri svakoj promjeni uvjeta rada koji bi mogli utjecati na izloženost radnika opasnim kemikalijama provoditi potrebna mjerenja koncentracije opasnih kemikalija koje bi mogle biti opasne za zdravlje radnika na mjestu rada, posebice vezano uz granične vrijednosti izloženosti.

(5) Poslodavac mora uzimati u obzir rezultate postupaka navedenih u stavku 4. ovoga članka pri provedbi obveza koje utvrđuje članak 4. ovoga Pravilnika, odnosno koje proizlaze iz njega, a kada je prekoračena propisana granična vrijednost izloženosti, poslodavac mora poduzeti mjere, tako da pri izvođenju preventivnih i sigurnosnih mjera uzme u obzir poduzimanje mjera po prioritetu graničnih vrijednosti izloženosti.

(6) Na temelju cjelokupne ocjene i općih načela za sprečavanje rizika iz članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika, poslodavac poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere koje odgovaraju vrsti postupka, uključujući skladištenje, postupanje i odvajanje nekompatibilnih opasnih kemikalija kako bi radnike zaštitio od opasnosti, koje uzrokuju fizikalno-kemijske karakteristike opasnih kemikalija. Poslodavac u tom slučaju postupa prema navedenim prioritetima, tako da:

1) spriječi prisutnost opasnih koncentracija zapaljivih tvari ili opasne količine kemijski nestabilnih tvari na radnom mjestu ili da se, kada vrste poslova to ne dopuštaju,

2) izbjegne izvore paljenja, koji bi mogli prouzročiti požar i eksploziju ili neugodne situacije koje bi mogle imati štetne fizikalne učinke na kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari, te

3) ublaži štetne učinke za zdravlje i sigurnost radnika prilikom požara odnosno eksplozije zbog paljenja upaljivih tvari ili štetnih fizikalnih učinaka, koje uzrokuju kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari.

(7) Radna oprema i sigurnosni sustavi, sustavi za odvođenje opasnih kemikalija, koje osigurava poslodavac za zaštitu radnika moraju biti u skladu s posebnim propisima o projektiranju, proizvodnji, održavanju i učinkovitosti istih obzirom na zdravlje i sigurnost i zaštitu zdravlja radnika.

(8) Učinkovitost odsisnih sustava mora se redovito provjeravati sukladno hrvatskim normama.

(9) Tehničke i/ili organizacijske mjere koje poduzima poslodavac, moraju biti sukladne s odredbama posebnog propisa za opremu i sigurnosne sustave namijenjene uporabi u potencijalno eksplozivnoj atmosferi.

(10) Poslodavac je dužan poduzeti mjere za odgovarajući nadzor pogona, opreme i strojeva ili nabavu opreme za sprečavanje eksplozija ili sustave za odimljavanje prilikom eksplozije.

Članak 8.

Postupanje u slučaju nezgoda na radu i poremećaja u procesu rada

(1) Kako bi zajamčio sigurnost i zaštitu zdravlja radnika poslodavac mora u slučaju nezgoda na radu i poremećaja u procesu rada zbog opasnih kemikalija na mjestu rada, utvrditi postupke kojima se propisuju odgovarajuća djelovanja u takvim slučajevima, što obuhvaća odgovarajuće vježbe za evakuaciju koje se moraju redovito provoditi te osiguranje odgovarajućih mjera za pružanje prve pomoći.

(2) Ukoliko dođe do događaja iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mora bez odlaganja poduzeti mjere za ograničavanje posljedica i o tim mjerama obavijestiti ugrožene radnike.

(3) Za ponovnu uspostavu sigurnog stanja, nakon događaja iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan:

1) poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,

2) dopustiti da samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi neodgodivi poslovi, smiju raditi na ugroženom području,

3) radnicima koji smiju raditi na ugroženom području staviti na raspolaganje i osigurati korištenje odgovarajuće osobne zaštitne opreme, koju moraju koristiti dok postoji takvo stanje,

4) svim ostalim radnicima ili drugim osobama na radu zabraniti zadržavanje u ugroženom prostoru dok se ne uspostavi sigurno stanje,

5) osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje radnika kako bi se omogućio odgovarajući odziv i hitna provedba odgovarajućih mjera za slučaj evakuacije i spašavanja.

(4) Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u vezi s opasnim kemikalijama. Dostupnost tih informacija moraju imati odgovarajuće unutarnje i vanjske službe koje djeluju u slučaju nesreće i u hitnim slučajevima. Ove informacije sadržavaju sljedeće:

1) prethodnu obavijest o opasnostima na radu, mjere za utvrđivanje opasnosti, sigurnosne mjere i postupke, tako da službe za hitno postupanje mogu pripremiti svoje vlastite postupke za otklanjanje poremećaja i poduzimanje sigurnosnih mjera,

2) sve ostale dostupne podatke o specifičnim rizicima, koji mogu nastati u slučaju nezgode ili poremećaja, kao i podatke o postupcima propisanim u skladu s ovim člankom.

Članak 9.

Obavještavanje i osposobljavanje radnika

(1) Poslodavac osigurava da su radnici i njihovi povjerenici za zaštitu na radu:

1) upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika iz članka 5. ovoga Pravilnika te obaviješteni kada veće promjene na mjestu rada prouzroče promjene u tim podacima,

2) obaviješteni o opasnim kemikalijama, koje se pojavljuju na mjestu rada, glede vrste tih tvari, rizika za sigurnost i zdravlje, odgovarajućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost i drugim propisima,

3) osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika na mjestu rada,

3) obaviješteni o mogućnosti uvida u svaki sigurnosno-tehnički list koji se odnosi na opasnu kemikaliju,

4) obaviješteni o postupku dopune procjena rizika sukladno mogućim promjenama.

(2) U slučajevima kada posude, spremnici te ostala vrsta ambalaže koje se upotrebljavaju za opasne kemikalije nisu označene u skladu s odgovarajućim propisima o označavanju opasnih kemikalija i sigurnosnim znakovima na mjestu rada, poslodavac mora utvrditi sadržaj posuda i cijevi, vrstu sadržaja te s njom povezane opasnosti te sukladno dobivenom rezultatu na propisan način označiti iste.

OSTALE ODREDBE

Članak 10.

Zabrane

(1) Kako bi se spriječilo izlaganje radnika riziku po sigurnost i zdravlje zbog nekih opasnih kemikalija i/ili djelatnosti, koje uključuju te tvari, zabranjuje se ili ograničava proizvodnja, izrada ili uporaba opasnih kemikalija te djelatnosti, koje su navedene u Prilogu III. ovoga Pravilnika, u opsegu, koji je utvrđen.

(2) Odstupanje od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka može se dopustiti samo u sljedećim slučajevima:

1) kada su jedina svrha znanstvena istraživanja i ispitivanja zajedno s analizom,

2) za djelatnosti koje su namijenjene odstranjivanju opasnih kemikalija kao sporednih ili otpadnih proizvoda,

3) za proizvodnju kemikalija namijenjenih uporabi kao međuproizvoda, kao i za samu takvu uporabu.

(3) Izlaganje radnika opasnim kemikalijama, koje su navedene u stavku 1. ovoga članka sprječava se tako da se proizvodnja i što brža uporaba takvih kemikalija kao poluproizvoda izvodi u jedinstvenom zatvorenom sistemu, iz kojeg se mogu navedene tvari osloboditi samo koliko je nužno za nadziranje procesa ili održavanje sustava.

(4) Kada je dozvoljeno odstupanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, nadležno tijelo inspekcije rada zatražit će od poslodavca da dostavi sljedeće podatke o:

1) razlozima zbog kojih se zahtijeva odstupanje,

2) količinama opasnih kemikalija koje se koriste godišnje,

3) uključenim djelatnosti i/ili reakcijama odnosno procesima,

4) broju radnika koji bi mogao na tome raditi,

5) predviđenim sigurnosnim mjerama za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika,

6) tehničkim i organizacijskim mjerama za sprečavanje izloženosti radnika.

Članak 11.

Zdravstveni nadzor

(1) U skladu s posebnim propisima, koji uređuju sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, poslodavac mora osigurati odgovarajući zdravstveni nadzor onih radnika, za koje su rezultati procjene rizika iz članka 5. ovoga Pravilnika ukazali na rizike po zdravlje zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu. Takve mjere uključuju vođenje evidencija o zdravstvenom nadzoru izloženih radnika i njihovoj dostupnosti radnicima odnosno njihovim povjerenicima za zaštitu na radu.

(2) Zdravstveni nadzor čiji se rezultati uzimaju u obzir prilikom poduzimanja preventivnih mjera na nekom radnom mjestu, provodi se:

1) kada je izloženost radnika opasnim kemikalijama takva da se utvrđena bolest ili štetni utjecaj na zdravlje može pripisati izloženosti opasnoj kemikaliji,

2) kada postoji vjerojatnost da se bolest ili učinak pojavi pod posebnim uvjetima rada, i

3) kada tehnike provjere predstavljaju mali rizik za radnike.

(3) Zdravstveni nadzor iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća specifične pretrage, tj. funkcionalne testove za otkrivanje povećane apsorpcije kemikalija/metabolita i jasno poznate ciljne organe/organske sustave za otkrivanje znakova bolesti ili djelovanja.

(4) Za opasne kemikalije kod kojih su utvrđene obvezujuće biološke granične vrijednosti, prema Prilogu II ovoga Pravilnika, obvezan je zdravstveni nadzor u skladu s postupcima iz tog Priloga, a radnici moraju biti obaviješteni prije nego li su raspoređeni na poslove koji uključuju rizike zbog izlaganja navedenim opasnim kemikalijama.

(5) Poslodavac mora za svakog radnika za kojeg se vrši zdravstveni nadzor u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka, voditi i dopunjavati evidencije izloženosti opasnim kemikalijama.

(6) Specijalist medicine rada mora za svakog radnika, kod kojeg je tijekom nadzora obavljen zdravstveni pregled, voditi evidenciju zdravstvenih pregleda zbog izloženosti opasnim kemikalijama.

(7) Specijalist medicine rada dužan je nakon obavljenog zdravstvenog nadzora poslodavcu preporučiti mjere za sprječavanje oštećenja zdravlja kada te mjere smatra neophodnim.

(8) Evidencije o zdravstvenom nadzoru i izloženosti moraju sadržavati rezultate provedenog zdravstvenog nadzora i druge prateće podatke o izloženosti pojedinca, a biološko praćenje i s tim povezani zahtjevi su dio zdravstvenog nadzora.

(9) Evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti čuvaju se u takvom obliku koji omogućuje kasniji uvid, uzimajući u obzir njihovu tajnost.

(10) Izvodi evidencija iz stavka 9. ovoga članka se na zahtjev dostavljaju nadležnom tijelu inspekcije rada, a svaki pojedini radnik na svoj zahtjev ima pristup evidenciji o zdravstvenom nadzoru, zdravstvenom pregledu i izloženosti, koje se odnose na njega osobno.

(11) Kada poslodavac prekine s obavljanjem djelatnosti, dužan je nadležnom tijelu inspekcije rada dostaviti evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti radnika.

(12) Kada se zdravstvenim nadzorom utvrdi bolest radnika ili štetni učinci na njegovo zdravlje, koje su po mišljenju specijalista medicine rada posljedica izloženosti opasnim kemikalijama na radu, ili kada se utvrdi da je bila premašena obvezujuća biološka granična vrijednost, specijalist medicine rada obavještava radnika o rezultatima koji se odnosi na njega osobno zajedno s podacima i savjetom kakvu bi vrstu zdravstvenog nadzora trebao provesti nakon završenog razdoblja izloženosti.

(13) U okolnostima iz članka 12. ovoga Pravilnika, poslodavac mora:

1) provjeriti procjenu rizika, provedenu u skladu s člankom 5. ovoga Pravilnika,

2) ponovno razmotriti mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člancima 6. i 7. ovoga Pravilnika,

3) poštivati mišljenje ovlaštenog specijalista medicine rada ili nadležnog tijela inspekcije rada u provedbi mjera koje su potrebne za otklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika, uključujući mogućnost preraspodjele radnika na drugo mjesto rada, na kojem nema rizika za daljnju izloženost opasnim kemikalijama,

4) osigurati stalni zdravstveni nadzor i liječničke preglede bilo kojeg radnika koji je bio izložen na sličan način.

Članak 12.

Savjetovanje i suradnja s radnicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu

Savjetovanje i suradnja s radnicima i njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o odredbama ovoga Pravilnika uključujući i njegove priloge, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu (»Narodne novine«, br. 155/08).

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/15-01/02

Urbroj: 524-03-02-01/4-15-15

Zagreb, 18. kolovoza 2015.

Ministar

prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r.

PRILOG I.

POPIS OBVEZUJUĆIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST

Ime tvari | EINECS br. | CAS br. | Granična vrijednost za prof. izloženost od 8 sati ppm | Kratkotrajna granična vrijednost za profesionalnu izloženost ppm |

mg/m3 | ppm | mg/m3 | ppm |

anorgansko olovo i njegovi spojevi | 0,15 | | | |

PRILOG II.

OBVEZUJUĆE BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI I MJERE ZA ZDRAVSTVENI NADZOR

1. Olovo i njegovi ionski spojevi

1.1 Biološko praćenje mora uključivati mjerenje koncentracije olova u krvi (Pb) uporabom absorpcijske spektrometrije ili metode, koja daje jednakovrijedne rezultate. Obvezujuća biološka granična vrijednost je:

70 μg Pb/100 ml krvi

1.2 Zdravstveni nadzor provodi se ako:

– je izloženost koncentraciji olova u zraku veća od 0,075 mg/m3, izračunato kao vremenski proračunati prosjek u 40 sati tjedno, ili

– ako je kod pojedinih radnika izmjerena koncentracija u krvi veća od 40 μg Pb/100 ml krvi.

1.3 Praktične smjernice za biološko praćenje i nadziranje zdravlja treba izraditi u skladu s člankom 12. Moraju sadržavati preporuke za karakteristične biološke pokazatelje (npr. ALAU, ZPP, ALAD) i strategiju za biološko praćenje.

PRILOG III.

ZABRANE

Zabranjena je proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari na radu i djelatnosti, koje uključuju dolje navedene kemijske tvari. Zabrana ne vrijedi ukoliko je kemijska tvar sastavni dio druge kemijske tvari ili otpadaka, ukoliko je koncentracija kemijske tvari niža od granične vrijednosti.

(a) Kemijske tvari

EINECS br. | CAS br. | Ime tvari | Granična koncentracija, koja je izuzeta |

202–080–4 | 91–59–8 | 2-naftilamin i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–177–1 | 92–67–1 | 4-aminodifenil i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–199–1 | 92–87–5 | benzidin i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–204–7 | 92–93–3 | 4-nitrodifenil | 0,1 % w/w |

(b) Radne aktivnosti

Nijedna.

91 21.08.2015 Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu