Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica

NN 111/2015, Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2144

Na temelju članka 82. stavka 6. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine« broj 82/2013, 18/2015), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA ZA ODREĐIVANJE KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I DRUGIH PROMETNICA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se:

– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i ceste koja ne smiju biti u istoj razini,

– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i pješačke staze koja ne smiju biti u istoj razini,

– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge s drugim željezničkim prugama i tračničkim sustavima,

– uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini (željezničko-cestovni prijelaz),

– uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (pješački prijelaz preko pruge),

– uvjeti za otvaranje novih stalnih i privremenih prijelaza te za premještanje i zatvaranje za promet postojećih prijelaza.

Članak 2.

Ovisno o vrsti prometnica, razvrstavanju željezničkih pruga i drugih prometnica, intenzitetu prometa na željezničkim prugama i drugim prometnicama, topografskim i urbanističkim uvjetima, propisanim uvjetima za siguran tijek prometa i drugim propisanim uvjetima, križanje željezničke pruge s drugim prometnicama izvodi se kao:

– križanje izvan razine,

– križanje u istoj razini.

Članak 3.

Odredbe ovoga Pravilnika koje su propisane za pješačke staze odnose se i na izdvojene biciklističke staze.

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

(1) »Biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.

(2) »Dopuštena infrastrukturna brzina« je najveća brzina kojom vlakovi smiju voziti na željezničkoj pruzi odnosno dijelu željezničke pruge ovisno o projektiranoj građevinskoj brzini i stvarnoj tehničkoj uporabnoj sposobnosti željezničkih infrastrukturnih podsustava.

(3) »Industrijski kolosijek« je željeznička infrastruktura koja nije javno dobro u općoj uporabi, a koja je izravno ili neizravno povezana sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.

(4) »Laka željeznica« je zaseban željeznički sustav namijenjen pretežno gradskom i prigradskom prometu s vozilima čije je osovinsko opterećenje najviše 130 kN.

(5) »Pješačka staza« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.

(6) »Pješački prijelaz preko pruge« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza.

(7) »Upravitelj infrastrukture« je pravna osoba odgovorna za upravljanje, građenje, obnovu i održavanje željezničke infrastrukture te za organizaciju i regulaciju željezničkog prometa, obavljanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom na željezničkoj mreži ili dijelu željezničke mreže može se dodijeliti različitim pravnim osobama.

(8) »Uređaj za osiguravanje pješačkoga prijelaza preko pruge« je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.

(9) »Uređaj za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza« je uređaj za zatvaranje željezničko-cestovnoga prijelaza (s branicima ili polubranicima) i/ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.

(10) »Željeznička pruga« je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu sačinjavaju dijelovi infrastrukturnih podsustava, zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji dijelova infrastrukturnih podsustava, kao i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu je cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske i ostale službene zgrade u funkciji željezničke infrastrukture te otvorena pruga sa svim službenim mjestima.

(11) »Željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini, može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva.

II. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE IZVAN RAZINE

Članak 5.

(1) Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:

– na križanju željezničke pruge i autoceste,

– na križanju željezničke pruge i brze ceste,

– na križanju željezničke pruge za međunarodni promet i državne ceste,

– na križanju glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet i županijske ceste,

– na novosagrađenom križanju postojeće glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet i ceste,

– na križanju željezničke pruge s dopuštenom brzinom vlakova većom od 160 km/h i ceste,

– na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci,

– na križanju željezničke pruge i ceste s intenzivnim željezničkim i cestovnim prometom,

– na križanju željezničke pruge i ceste gdje uslijed specifičnih mjesnih prilika ili drugih razloga nije moguće uspostaviti propisanu sigurnost željezničkog sustava.

(2) Intenzivnim cestovnim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 7.500 cestovnih vozila u 24 sata.

(3) Intenzivnim željezničkim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 75 vlakova u 24 sata.

III. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE I PJEŠAČKE STAZE IZVAN RAZINE

Članak 6.

(1) Križanje željezničke pruge i pješačke staze mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:

– na križanju gdje je dopuštena infrastrukturna brzina na željezničkoj pruzi veća od 160 km/h,

– na križanju u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci,

– na križanju željezničke pruge s intenzivnim željezničkim prometom i pješačke staze,

– na križanju željezničke pruge i pješačke staze gdje uslijed specifičnih mjesnih prilika ili drugih razloga nije moguće uspostaviti propisanu sigurnost željezničkog sustava.

(2) Intenzivnim željezničkim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 75 vlakova u 24 sata.

IV. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM ŽELJEZNIČKIM PRUGAMA I TRAČNIČKIM SUSTAVIMA

Članak 7.

Križanje željezničke pruge s drugom željezničkom prugom, industrijskim ili drugim kolosijekom koji nije javno dobro u općoj uporabi, prugom lake željeznice i tramvajskom prugom mora biti izvan razine.

V. SVOĐENJE I ODREĐIVANJE ZAJEDNIČKOGA MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE U ISTOJ RAZINI (ŽELJEZNIČKO-CESTOVNI PRIJELAZI)

Uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini

Članak 8.

(1) Mjesto križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini određuje se ovisno o razvrstavanju željezničke pruge i ceste, dopuštenoj infrastrukturnoj brzini na željezničkoj pruzi, topografskim i urbanističkim uvjetima te mjesnim prilikama na mjestu križanja.

(2) Kolnik ceste na željezničko-cestovnom prijelazu mora biti u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u kolosijeku na duljini od najmanje 3 m s obje strane željezničke pruge mjereno od osi kolosijeka odnosno od osi krajnjega kolosijeka kada cesta prelazi preko dva ili više kolosijeka.

(3) Novosagrađeni željezničko-cestovni prijelaz mora biti izveden pod kutom od 90º u odnosu na željezničku prugu.

(4) Iznimno, kada to uvjetuju topografski i urbanistički uvjeti ili vodoravna geometrija ceste, željezničko-cestovni prijelaz iz stavka 3. ovoga članka smije biti izveden i pod kutom manjim od 90º u odnosu na željezničku prugu, do najmanje 60º.

(5) S obje strane željezničke pruge, novosagrađena ili rekonstruirana cesta smije biti u nagibu do najviše 3% na duljini od najmanje 20 m.

Razmak između susjednih željezničko-cestovnih prijelaza

Članak 9.

Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između dvaju susjednih željezničko-cestovnih prijelaza ne smije biti manji od:

– 2.000 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi za međunarodni promet,

– 1.000 m na ostaloj željezničkoj pruzi za međunarodni promet i na željezničkoj pruzi za regionalni promet,

– 700 metara na željezničkoj pruzi za lokalni promet.

Članak 10.

Iznimno, kada je zbog nepovoljnih topografskih ili urbanističkih uvjeta prigodom primjene odredbi iz članka 9. ovoga Pravilnika duljina spojne ceste pri svođenju željezničko-cestovnih prijelaza veća od 3.000 m, razmak između dva susjedna željezničko-cestovna prijelaza smije biti i manji od navedenoga u članku 9. ovoga Pravilnika.

Svođenje željezničko-cestovnih prijelaza

Članak 11.

Željezničko-cestovni prijelazi koji ne udovoljavaju uvjetima iz članaka 9. i 10. ovoga Pravilnika moraju se ukinuti ili svesti na najnužniji broj usmjeravanjem dviju ili više cesta na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom, ili iznimno osigurati uređajem.

Članak 12.

(1) Ako se željezničko-cestovni prijelaz ukida svođenjem na susjedni željezničko-cestovni prijelaz odnosno na križanje željezničke pruge i ceste izvan razine, prije ukidanja mora se izgraditi spojna cesta.

(2) Spojna cesta iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati nepovoljnija tehnička svojstva od ceste koja se svodi.

Članak 13.

(1) Pri svođenju dvaju ili više željezničko-cestovnih prijelaza na zajedničko mjesto križanja, mora se odabrati mjesto gdje cesta prelazi željezničku prugu izvan razine ili željezničko-cestovni prijelaz koji je osiguran uređajima za osiguravanje prijelaza.

(2) Ako nijedno mjesto križanja na odgovarajućoj udaljenosti ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, križanje se mora svesti na željezničko-cestovni prijelaz na kojem postoji propisana preglednost s ceste na željezničku prugu.

VI. SVOĐENJE I ODREĐIVANJE ZAJEDNIČKOGA MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I PJEŠAČKE STAZE U ISTOJ RAZINI (PJEŠAČKI PRIJELAZI PREKO PRUGE)

Uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini

Članak 14.

(1) Mjesto križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini određuje se ovisno o razvrstavanju željezničke pruge, dopuštenoj infrastrukturnoj brzini na željezničkoj pruzi, topografskim i urbanističkim uvjetima te mjesnim prilikama na mjestu križanja.

(2) Hodnik pješačke staze na pješačkom prijelazu preko pruge mora biti u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u kolosijeku.

(3) Novosagrađeni pješački prijelaz preko pruge mora biti izveden pod kutom od 90º u odnosu na željezničku prugu.

(4) Iznimno, kada to uvjetuju topografski i urbanistički uvjeti, pješački prijelaz preko pruge iz stavka 3. ovoga članka smije biti izveden i pod kutom manjim od 90º u odnosu na željezničku prugu, do najmanje 60º.

Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza

Članak 15.

Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge odnosno između dvaju susjednih pješačkih prijelaza preko pruge ne smije biti manji od:

– 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi za međunarodni promet,

– 350 m na ostaloj željezničkoj pruzi za međunarodni promet i na željezničkoj pruzi za regionalni promet,

– 200 metara na željezničkoj pruzi za lokalni promet.

Svođenje pješačkih prijelaza preko pruge

Članak 16.

Pješački prijelazi preko pruge koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 15. ovoga Pravilnika moraju se ukinuti ili svesti na najnužniji broj usmjeravanjem pješačke staze odnosno dviju ili više pješačkih staza na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom.

Članak 17.

(1) Ako se pješački prijelaz preko pruge ukida svođenjem na susjedni željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge ili na križanje željezničke pruge i ceste odnosno pješačke staze izvan razine, prije ukidanja mora se izgraditi spojna pješačka staza.

(2) Spojna pješačka staza iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati nepovoljnija tehnička svojstva od pješačke staze koja se svodi.

Članak 18.

(1) Pri svođenju pješačkoga prijelaza preko pruge odnosno dvaju ili više pješačkih prijelaza preko pruge na zajedničko mjesto križanja, mora se odabrati mjesto gdje cesta odnosno pješačka staza prelazi željezničku prugu izvan razine ili željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge koji je osiguran uređajima za osiguravanje prijelaza.

(2) Ako nijedno mjesto križanja na odgovarajućoj udaljenosti ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, križanje se mora svesti na željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge na kojem postoji propisana preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu.

VII. UVJETI ZA OTVARANJE NOVOSAGRAĐENIH STALNIH I PRIVREMENIH PRIJELAZA TE ZA PREMJEŠTANJE I ZATVARANJE POSTOJEĆIH PRIJELAZA

Uvjeti za otvaranje novosagrađenih stalnih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge

Članak 19.

(1) Novosagrađeni stalni željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge na željezničkim prugama smiju se otvarati u skladu s odredbama ovog Pravilnika, osim u slučajevima navedenim u članku 5. stavku 1. i u članku 6. stavku 1. ovoga Pravilnika.

(2) Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između novosagrađenoga i susjednoga postojećega željezničko-cestovnoga prijelaza ne smije biti manji od propisanoga u člancima 9. i 10. ovoga Pravilnika.

(3) Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između novosagrađenoga pješačkog prijelaza preko pruge i susjednoga postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno susjednoga postojećega pješačkog prijelaza preko pruge ne smije biti manji od propisanoga u članku 15. ovoga pravilnika.

(4) Novosagrađeni stalni željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge moraju biti osigurani uređajima za osiguravanje prijelaza u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge.

(5) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev investitora, uz prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, pravne osobe koja gospodari cestom, policije i lokalne samouprave odobrava otvaranje novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge, ili odbija zahtjev.

(6) U postupku izdavanja odobrenja, Agencija za sigurnost željezničkog prometa provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge i je li predviđeni način osiguravanja prometa na prijelazu u skladu s propisanim tehničkim uvjetima prema odredbama ovoga Pravilnika.

(7) Odluku o otvaranju novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkog prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.

(8) Troškove građenja, osiguravanja i otvaranja stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge snosi investitor na čiji je zahtjev prijelaz otvoren.

Uvjeti za otvaranje privremenih željezničko-cestovnih prijelaza

Članak 20.

(1) Novosagrađeni privremeni željezničko-cestovni prijelazi smiju se otvarati samo iznimno, i to za potrebe građenja novih te nadogradnju i/ili rekonstrukciju i obnovu postojećih građevina.

(2) Novosagrađeni privremeni željezničko-cestovni prijelazi preko pruge moraju biti osigurani uređajima za osiguravanje prijelaza u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge.

(3) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev investitora, uz prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, pravne osobe koja gospodari cestom, policije i lokalne samouprave odobrava otvaranje novosagrađenoga privremenoga željezničko-cestovnog prijelaza, ili odbija zahtjev.

(4) Agencija za sigurnost željezničkog prometa određuje vremensko razdoblje u kojem će privremeni željezničko-cestovni prijelaz biti otvoren za promet i način osiguravanja prometa na prijelazu.

(5) Privremeni željezničko-cestovni prijelaz mora se zatvoriti za promet odmah po završetku radova zbog kojih je otvoren.

(6) Troškove građenja, osiguravanja, otvaranja, zatvaranja i uklanjanja privremenoga željezničko-cestovnog prijelaza te privremenih pristupnih cesta, snosi investitor na čiji je zahtjev privremeni prijelaz otvoren.

Uvjeti za premještanje postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge

Članak 21.

(1) Premještanje postojećih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge na novu lokaciju dopušteno je u sljedećim slučajevima:

– prigodom nadogradnje i/ili rekonstrukcije željezničke pruge na kojoj se nalazi prijelaz,

– prigodom nadogradnje i/ili rekonstrukcije ceste odnosno pješačke staze na kojoj se nalazi prijelaz,

– prigodom svođenja ili premještanja postojećih prijelaza koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima.

(2) Prigodom premještanja postojećih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge na novu lokaciju moraju biti ispunjeni uvjeti za novosagrađene stalne prijelaze iz članka 19. stavaka 1., 5., 6., 7. i 8. ovoga Pravilnika.

Uvjeti za zatvaranje za promet postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge

Članak 22.

(1) Zatvaranje za promet postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge provodi se u skladu s usvojenim Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge, u sljedećim slučajevima:

– ako postoje odgovarajući zamjenski prijelazi ili križanja izvan razine te ako su ispunjeni drugi uvjeti za ukidanje prijelaza,

– ako su ceste odnosno pješačke staze koje vode do prijelaza zatvorene za promet ili ako prijelaz više nije potreban iz drugih razloga,

– ako je prijelaz premješten na drugu lokaciju,

– ako je prijelaz sveden na susjedni prijelaz,

– ako je na mjestu prijelaza izgrađeno križanje sa željezničkom prugom izvan razine.

(2) Odluku o zatvaranju za promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkog prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.

(3) Obavijest o zatvaranju za promet željezničko-cestovnoga prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, upravitelj infrastrukture mora uputiti pravnoj osobi koja gospodari cestom, policiji i lokalnoj samoupravi najkasnije 10 dana prije zatvaranja prijelaza.

Članak 23.

(1) U slučaju promjene lokalnih prometnih i infrastrukturnih uvjeta, kojima se ostvaruju uvjeti za zatvaranje prijelaza navedeni u članku 22. stavku 1. ovoga Pravilnika, upravitelj infrastrukture predlaže zatvaranje željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge koji nisu uvršteni u Program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge.

(2) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev upravitelja infrastrukture, uz prethodne suglasnosti pravne osobe koja gospodari cestom i lokalne samouprave odobrava zatvaranje za promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge, ili odbija zahtjev.

(3) Odluku o zatvaranju za promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkog prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.

VIII. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 24.

Postojeći željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge uskladit će se s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge i odredbama članka 5., članka 6., članka 11. i članka 16. ovoga pravilnika u skladu s nacionalnim planovima razvoja i održavanja željezničke infrastrukture i cesta.

Članak 25.

(1) Redoslijed i prioriteti za usklađivanje iz članka 24. ovoga pravilnika određuju se u Programu rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge.

(2) Kriteriji za određivanje redoslijeda i prioriteta iz stavka 1. ovoga članka su sljedeći:

– propisani uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i ceste odnosno pješačke staze, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

– propisani uvjeti za provedbu osiguravanja prometne sigurnosti na željezničko-cestovnom prijelazu odnosno pješačkom prijelazu preko pruge, u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge,

– razvrstavanje željezničke pruge na kojoj se nalazi prijelaz,

– razvrstavanje ceste na kojoj se nalazi prijelaz,

– blizina cestovnoga raskrižja i način osiguravanja cestovnoga prometa na tom raskrižju,

– postojeće stanje i način osiguravanja prometa na prijelazu,

– projektirana građevinska brzina i dopuštena infrastrukturna brzina na željezničkoj pruzi na području prijelaza,

– stvarna preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu,

– intenzitet cestovnoga prometa na željezničko-cestovnom prijelazu odnosno intenzitet pješačkoga prometa na pješačkoj stazi,

– intenzitet željezničkoga prometa na prijelazu,

– broj kolosijeka na prijelazu,

– odvijanje javnoga prijevoza autobusima i/ili prijevoza školske djece autobusima na željezničko-cestovnom prijelazu,

– izvanredni događaji na prijelazu u dosadašnjem razdoblju,

– planovi za promjenu razvrstavanja, nadogradnju i/ili rekonstrukciju željezničke pruge ili ceste,

– drugi specifični lokalni uvjeti.

Članak 26.

Do izvedbe križanja izvan razine ili svođenja na zajedničko mjesto križanja, osiguravanje prometa na postojećim željezničko-cestovnim prijelazima provodi se uređajima za osiguravanje prijelaza ili prometnim znacima i propisanom preglednošću s ceste na željezničku prugu.

Članak 27.

Sve odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na državne i županijske ceste odgovarajuće se primjenjuju i na nerazvrstane ceste u gradovima koje predstavljaju neposredan nastavak državnih i županijskih cesta na području grada, osim u slučaju kada su izgrađene obilazne državne i županijske ceste na području grada.

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica i za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste (»Narodne novine«, br. 121/09, 123/12).

Članak 29.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/15-02/95

Urbroj: 530-08-1-15-1

Zagreb, 22. rujna 2015.

Ministar

dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.

111 14.10.2015 Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica 111 14.10.2015 Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica