Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine

NN 12/2017, Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

298

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11 i 47/14) i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. veljače 2017. godine donijela

ODLUKU

O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PLANA KORIŠTENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA DOBIVENIH OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2016. GODINE

I.

Donose se Izmjene i dopune Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine (»Narodne novine«, broj 140/14) (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana).

Tekst Izmjena i dopuna Plana iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke.

II.

Zadužuju se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu Izmjena i dopuna Plana.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/16-04/373

Urbroj: 50301-25/12-17-4

Zagreb, 2. veljače 2017.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

IZMJENE I DOPUNE PLANA KORIŠTENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA DOBIVENIH OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2016. GODINE

U Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine, u Popisu kratica, kratica: »MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode« zamjenjuje se kraticom: »MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike«, a kratica: »MINGO Ministarstvo gospodarstva« briše se.

U Sažetku u stavku 9. broj: »688.000.000« zamjenjuje se brojem: »726.000.000«.

U stavku 10. riječ: »osam« zamjenjuje se riječju: »pet«.

Stavak 15. mijenja se i glasi:

»Temeljem provedenih analiza, predlaže se financiranje četiri mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Preporučuje se da ukupna predviđena sredstva iznose 24.000.000 HRK za tri godine (2014. – 2016. godina), odnosno prosječno godišnje 8.000.000 HRK. Predložene mjere su:

• OI-1: Poticanje primjene autonomnih fotonaponskih sustava

Poticanje primjene obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije se već ostvaruje kroz sustav poticajnih cijena pa se predlaže poticanje autonomnih fotonaponskih sustava koji nisu spojeni na elektroenergetsku mrežu i koji ne ostvaruju poticajnu cijenu za proizvedenu električnu energiju. Cilj je osigurati zamjenu postojećih dizelskih agregata s autonomnim fotonaponskim sustavima posebice u zaštićenim područjima, elektrifikaciju kućanstava bez priključka na elektroenergetsku mrežu te potaknuti primjenu fotonaponskih sustava i ostalih korisnika za pokrivanje vlastitih potreba.

• OI-2: Poticanje primjene Sunčevih toplinskih kolektora

U sklopu programa sufinanciranja korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima, bile su uključene tehnologije za proizvodnju toplinske/rashladne energije i to uglavnom Sunčevi toplinski sustavi, ali i kotlovi na biomasu i dizalica topline. Predlaže se dodatno sufinanciranje investicijskih troškova i ugradnje Sunčevih toplinskih sustava za tri područja: kućanstva (obiteljske kuće i višestambene zgrade), uslužni sektori i industrija.

• OI-3: Poticanje primjene kotlova na krutu biomasu

Predlaže se dodatno sufinanciranje investicijskih troškova i ugradnje kotlova na krutu biomasu za tri područja: kućanstva (obiteljske kuće), uslužni sektori i industrija.

• OI-4: Poticanje primjene dizalica topline

Predlaže se dodatno sufinanciranje investicijskih troškova i ugradnje dizalica topline, za pasivne i niskoenergetske kuće/zgrade (kućanstva i uslužni sektor).«.

Stavak 18. mijenja se i glasi:

»Zaključno, predlaže se raspodjela sredstava od 622.000.000 HRK za tri godine (2014. – 2016. godina) po mjerama povećanja energetske učinkovitosti:

• EU-1: Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije »znam koliko trošim«

Ova mjera se uklapa u naznačene prioritete (povećanje energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva) i ima dobar pokazatelj uloženih sredstava Fonda i smanjenja emisije CO2 355 HRK/tCO2.

• EU-2: Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada

• EU-3: Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi

Ova mjera se izričito navodi u 3. NAPEnU-u za financiranje iz sredstava prikupljenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi.

• EU-4: Energetska obnova obiteljskih kuća

Povećanje energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstvo i ima najbolji pokazatelj uloženih sredstava Fonda i smanjenja emisije CO2 212 HRK/tCO2.

• EU-5: Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Ukupno ostvareni učinci sredstava prikupljenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi i ušteda energije iznose oko 200 HRK/GJ. Potrebno je napomenuti kako mjera Poticanja integralne obnove višestambenih zgrada ima značajno bolji pokazatelj potrebne investicije Fonda i smanjenja emisije CO2.

• EU-6: Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE)

U 3. NAPEnU-u sredstva za provedbu ove ključne mjere iz sektora industrije nisu procijenjena te je napravljena ekspertna procjena. Još jednom se napominje kako je ključno financijski poduprijeti rad mreže zbog budućeg plasmana sredstava u industrijski sektor.«.

Stavak 21. mijenja se i glasi:

»S obzirom na definirane ciljeve, razmotrene su aktivnosti u sektoru prometa te se predlaže alokacija u iznosu od 53.000.000 HRK u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Planom provođenja mjera definirane su sljedeće prioritetne mjere za smanjivanje emisija iz prometa:

• PR-1: Uspostava sustava izobrazbe vozača cestovnih vozila za eko vožnju

Uspostavom izobrazbe vozača cestovnih vozila za eko vožnju postigla bi se maksimalna razina osviještenosti svih građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima ovoga modernog, inteligentnog i ekološki prihvatljivog stila vožnje, kroz aktivno provođenje izobrazbe eko vožnje među vozačima.

• PR-2: Financijski poticaji za energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva vozila

Ovom mjerom se objedinjuju financijski poticaji za energetski učinkovita PR-2 (vozila koja kao gorivo koriste SPP ili UPP) i ekološki prihvatljiva vozila PR-3 (električna i hibridna vozila) u skladu s usvojenim 3. NAPEnU (mjera T.6 Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila).

Prema analizama brojnih međunarodno priznatih institucija i konzultantskih kuća, budućnost vozila sa sustavima SPP, koja pružaju i omogućavaju dodatna smanjenja emisije CO2 u odnosu na vozila koja koriste konvencionalna goriva je neupitna. Za ostvarivanje definiranih ciljeva bit će potrebne značajne intervencije od strane automobilske industrije, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se stimulirala potražnja za SPP vozilima.

Električna vozila su znatno učinkovitija sa stajališta potrošnje primarne energije i gotovo neutralna sa stajališta emisije CO2 ako se pri punjenju koristi električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije. S ciljem poticanja većeg tržišnog udjela električnih i hibridnih vozila predlaže se uvođenje poticajnih naknada, odnosno subvencija kupcima hibridnih i električnih vozila kroz dodjelu nepovratnih sredstava.

• PR-3: Razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon

Cilj ove mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija za ovu infrastrukturu.

• PR-4: Promicanje integriranog prometa

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MPPI) treba uz suradnju s tehničkim konzultantima izraditi prijedloge optimalnih rješenja na temu integriranog prometa. Fond, zatim treba raspisati natječaje za jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S) kojima će potaknuti gradove da uvedu optimalne sheme odvijanja prometa.

• PR-5: Uvođenje napredne regulacije križanja opremljenih inteligentnom prometnom signalizacijom

Cilj ove mjere je definiranje sheme i dinamike uvođenja inteligentne prometne signalizacije u pojedinim gradovima i naseljima Republike Hrvatske te time postići naprednu regulaciju križanja, odnosno ostvariti smanjenje potrošnje primarne energije i povećanje energetske učinkovitosti prometnog sektora.

• PR-6: Intermodalni prijevoz tereta

Cilj ove mjere je poticanje prijevoznika u cestovnom prometu na korištenje ekološki prihvatljivijeg i ekonomski isplativijeg oblika prijevoza.

• PR-7: Ograničenje brzine

Ova mjera odnosi se na uvođenje strožeg poštivanja ograničenja na maksimalnu brzinu kretanja na autocestama.

• PR-8: Poticanje proizvodnje i korištenje biogoriva u prijevozu

Ova mjera ima za cilj poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu sukladno Nacionalnom akcijskom planu poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje 2011. do 2020. godine.«.

Stavci 24., 25. i 26. brišu se.

Dosadašnji stavci 27. do 33. postaju stavci 24. do 30.

Dosadašnji stavak 27. koji postaje stavak 24. mijenja se i glasi:

»Sektor gospodarenja otpadom je vrlo specifičan i mjere koje se poduzimaju u ovom području imaju višestruke koristi koje nadilaze samu problematiku emisija stakleničkih plinova. Mjere, preuzete iz spomenutih, službenih dokumenata Republike Hrvatske, općenitijeg su karaktera i obuhvaćaju zapravo niz podmjera/aktivnosti. Od ukupno 8 prepoznatih mjera, za financiranje u razmatranom razdoblju predlažu se 4 mjere koje prate red prvenstva gospodarenja otpadom s fokusom na podsektor odlaganja otpada koji najviše doprinosi emisiji stakleničkih plinova (unutar analiziranog sektora). Predložene prioritetne moguće mjere, za koje je predložena alokacija financijskih sredstava od ukupno 23.000.000 HRK u razdoblju od 2014. – 2016. godine, su:

• OT-1: Izbjegavanje nastajanja i smanjenje količine komunalnog otpada

Izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada je glavno načelo gospodarenja otpadom. Ova mjera se treba postići čistijom proizvodnjom, odgojem i obrazovanjem, ekonomskim instrumentima, primjenom propisa vezanih uz okolišnu dozvolu i ulaganjem u suvremene tehnologije, a namijenjena je industrijskim postrojenjima, kućanstvima i JLP(R)S.

• OT-2: Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada

Mjera dakle podrazumijeva sve aktivnosti koje dovode do povećane količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada budući sadašnje stanje u sektoru gospodarenja otpadom po tom pitanju nije zadovoljavajuće. Pritom je vrlo važno uvažiti cijeli lanac, dakle povećavati odvojeno sakupljanje otpada i paralelno omogućavati materijalnu oporabu tog otpada. Mjera je namijenjena komunalnim poduzećima, kućanstvima i JLP(R)S.

• OT-3: Smanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada

Odlaganje otpada, a posebno odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada najviše doprinosi emisiji metana gledajući cjelokupni sektor gospodarenja otpadom. Prema raspoloživim podacima, Republika Hrvatska nije ispunila cilj u pogledu odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada za 2013. godinu. Mjera podrazumijeva primjenu svih aktivnosti koje doprinose smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada, uvažavajući pritom cjelokupni lanac od odvojenog sakupljanja do oporabe.

• OT-4: Odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz poljoprivredne djelatnosti

Poljoprivredna proizvodnja je širok pojam koji obuhvaća različite oblike uzgoja životinjskih i biljnih vrsta te ukazuje na razne utjecaje proizvođača na okoliš u kojem se proizvodnja odvija. Ova mjera obuhvaća odvojeno sakupljanje kako bi se smanjila proizvodnja otpada iz poljoprivredne proizvodnje te obradio otpad za proizvodnju komposta, potakle JLP(R)S da na poseban način, u regionalnim prihvatilištima, prihvaćaju otpad poljoprivredne proizvodnje te osigura mogućnost zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima ili u okviru prehrambeno – prerađivačkih industrijskih postrojenja u kompost.«.

U dosadašnjem stavku 29. koji postaje stavak 26. rečenica: »Očekuje se da će Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj s Akcijskim planom biti pripremljena i usvojena do konca 2016. godine, a da će se s provedbom prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, definiranih u okviru Akcijskog plana, krenuti od 2017. godine.« zamjenjuje se rečenicom: »Očekuje se da će Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj s Akcijskim planom biti pripremljena i usvojena do konca 2017. godine, a da će se s provedbom prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, definiranih u okviru Akcijskog plana, krenuti od 2018. godine.«.

U dosadašnjem stavku 30. koji postaje stavak 27. broj: »45.000.000« zamjenjuje se brojem: »4.000.000«, iza riječi: »prijedlog« dodaje se riječ: »mogućih«, a u podstavku 20. kratice: »MZOIP« i »AZO« zamjenjuju se kraticama: »MZOE« i »HAOP«.

Dosadašnji stavak 31. koji postaje stavak 28. mijenja se i glasi:

»Određene aktivnosti odnosno mjere za koje se procijeni da mogu ispuniti kriterije znanstvenih i stručno utemeljenih istraživanja (temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja) provodit će se kroz pravnu i institucionalnu infrastrukturu područja znanosti i istraživanja (Hrvatska zaklada za znanost, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske) koja je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. U studenome 2015. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine. Radi se o prvom u nizu planiranih programa financiranja istraživanja i razvoja u području klimatskih promjena iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica ovoga Plana. Njime se želi uvesti dobra praksa povezivanja politike smanjivanja emisija CO2 s razvojem ‘zelenih’ tehnologija. Program je pripremilo MZOE u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, dok je za provedbu natječaja zadužena Hrvatska zaklada za znanost uz podršku Fonda. Predviđa se da će se sredstva početi povlačiti u 2017. godini, dakle, financiranje i alokacija sredstava će biti obuhvaćena Planom za iduće trogodišnje razdoblje 2017. do 2019. godine. Ostale aktivnosti, odnosno mjere provodit će se kao stručna podrška (studije, analitičke podloge i sl.) kroz Fond kao provedbeno tijelo sukladno propisima Fonda za dodjelu financijskih sredstava. Sredstva se mogu koristiti i za nužno sufinanciranje nacionalne komponente u sklopu prihvaćenih EU projekata (LIFE, HORIZON 2020 i drugo), ali uz uvjet da je tematski obuhvat projekta u skladu s prioritetima odnosno aktivnostima navedenim u ovom Planu.«.

Dosadašnji stavci 32. i 33. koji postaju stavci 29. i 30. brišu se.

U Poglavlju 3. Izračun prihoda od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe, točki 3.2. Procjena količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Republiku Hrvatsku, iza tablice 3.1. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Dio sredstava prikupljenih na primarnim dražbama uplaćuje se u državni proračun Republike Hrvatske za pokrivanje troškova administriranja sustava. Za cijelo treće razdoblje trgovanja odvaja se 5% prikupljenih sredstava, s izuzetkom 2014. i 2015. godine kada se odvaja 15% sredstava. Preostala sredstava uplaćuju se na poseban račun Fonda i namjenski koriste, za što se ukupno očekuje oko 726.000.000 HRK.«.

Točka 3.3. Proračun očekivanih prihoda od prodaje emisijskih jedinica u razdoblju 2014. – 2016. godine briše se.

U Poglavlju 4. Alokacija sredstava, točki 4.1. Korištenje obnovljivih izvora energije, podnaslovu 4.1.3. Mjere korištenja obnovljivih izvora energije, u stavku 6. rečenica: »Također je potrebno istaknuti da je 2014. donesena Uredba o prestanku važenja Uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine«, broj 16/2014).« briše se.

U podnaslovu 4.1.4. Postojeći sustavi poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, stavku 1. iza riječi: »14 godina.« dodaje se rečenica koja glasi: »Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (»Narodne novine«, broj 100/15) stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine. Iz istoga proizlazi obveza donošenja Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije, Uredbe o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te Uredbe o naknadama za obnovljive izvore energije. Uvodi se novi sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije preko tržišnih premija koji će biti troškovno učinkovitiji sustav. U planu je i izrada Programa poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije sukladno novim Smjernicama Europske komisije koje su stupile na snagu 1. srpnja 2014. godine.«.

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. broj: »60.000.000« zamjenjuje se brojem: »24.000.000«, a broj: »20.000.000« zamjenjuje se brojem: »8.000.000«.

U tablici 4.1., stupcu Informacije o provedbi, kategoriji Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere, iza podstavka 3. koji glasi: »Ostali korisnici za pokrivanje vlastitih potreba.« dodaje se podstavak 4. koji glasi:

»– Ugradnju PV sustava bi trebao izvršiti certificirani instalater, prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – fotonaponskih sustava (»Narodne novine«, br. 79/13 i 85/13).«.

U točki 4.2. Povećanje energetske učinkovitosti, podnaslovu 4.2.1. Prijedlog prioritetnih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, stavci 1. do 5. zamjenjuju se stavcima 1. i 2. koji glase:

»Prijedlog mjera je utvrđen na temelju sljedećih kriterija:

• Opće društvena vrijednost koja je analizirana preko prilagođenog modela konzultantske tvrtke McKinsey & Company (kroz koji je detektirana i ukupna vrijednost koja se dodjeljuje mjerama energetske učinkovitosti).

• Provedbenost pojedine mjere energetske učinkovitosti koja je definirana i u 3.NAPEnU (godišnje investicije i ciljane grupe).

• Pokazatelj potrebne investicije po smanjenju 1 tone emisije CO2, koji u obzir ne uzima dobrobiti za krajnjeg korisnika sredstava, dakle gledano čisto s aspekta Fonda.

• Smjernice dane u 3.NAPEnU u koje sektore i mjere ulagati.

• Postojeće financiranje Fonda kako bi se izbjegla poklapanja te financirale one mjere gdje u postojećoj raspodjeli nedostaje sredstava.

Zaključno, ukupno kumulativno financiranje u sljedeće tri godine (do i uključivo 2016. godina) iznosi 622.000.000 HRK, što predstavlja 85,7% projiciranih prikupljenih sredstava putem prodaje emisijskih jedinica putem dražbi. Kako bi učinak financijskih sredstava bio optimalan, a uzevši u obzir prije navedene kriterije predlaže se financiranje šest mjera energetske učinkovitosti, koje su naglašene kao prioritetne. Mjere energetske učinkovitosti koje su predložene za financiranje kao prioritetne:

• Mjere energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva.

• Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije »znam koliko trošim« od svih investicijskih mjera iz sektora zgradarstva ova mjera ima jedan od najboljih pokazatelja potrebne investicije Fonda za smanjenje emisije CO2 u životnom vijeku [HRK/tCO2] te je prvi korak ka provedbi integralne obnove višestambenih zgrada.

• Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada mjera koja ima izvrstan pokazatelj potrebne investicije Fonda za smanjenje emisije CO2 u životnom vijeku [HRK/tCO2] te kojom se potiče veće uključenje fizičkih osoba i privatnog sektora kod smanjenja potrošnje energije. Prema planovima Fond je rezervirao određena sredstva za provedbu ove mjere, ali ona su ocijenjena kao nedostatna.

• Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi – mjera za koju je navedeno da izvor financiranja budu sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi (definirano u 3. NAPEnU-u).

• Energetska obnova obiteljskih kuća 2014. 2020. od svih investicijskih mjera iz sektora zgradarstva ova mjera ima najbolji pokazatelj potrebne investicije Fonda za smanjenje emisije CO2 u životnom vijeku [HRK/tCO2]. Prema planovima Fond je rezervirao značajna sredstva za provedbu ove mjere, ali ona su ocijenjena kao nedostatna.

• Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014. 2016. mjera koja ima relativno dobar pokazatelj potrebne investicije Fonda za smanjenje emisije CO2 u životnom vijeku [HRK/tCO2] te kojom se potiče uključenje javnog sektora u smanjenje potrošnje energije. Prema trenutnim planovima Fond je rezervirao značajna sredstva za provedbu ove mjere, ali su ona prema 3. NAPEnU-u ocijenjena kao nedostatna. Ipak, čak niti trenutno alocirana sredstva nisu utrošena čime se može zaključiti kako provedba Programa ne napreduje prema željenom tempu, prije svega zbog relativne sporosti javnog sektora. U predloženoj dodjeli sredstava ova mjera je manje zastupljena prije svega zbog lošijeg pokazatelja potrebne investicije Fonda za smanjenje emisije CO2 u životnom vijeku te zbog detektiranih provedbenih problema.

• Mjera Program energetske obnove komercijalnih zgrada nije uzeta u obzir jer se ne predviđa sufinanciranje od strane Fonda. Dodatno, programi obnove zgrada socijalno ugroženih kategorija stanovništva nisu posebno razrađivani jer Fond već ima ugrađene mehanizme te je taj segment pokriven iz redovnih prihoda.

• Mjere energetske učinkovitosti u sektoru industrije

• Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) – Fond je već alocirao sredstva za sektor industrije (oko 19 milijuna kuna), gdje bi se sufinancirala i modernizacija elektromotornih pogona. U 3. NAPEnU-u nije bilo moguće ocijeniti potrebne investicije čime se u ovom trenutku ne mogu planirati sredstva za ovaj sektor, odnosno nema mjera zrelih za financiranje. Prijedlog je da se financira djelovanje mreža industrijske energetske efikasnosti kroz koju bi se identificirale moguće mjere, potrebne investicije, način provedbe i slično. Vrlo važno je da se mreža održi na životu jer je industrija sektor u kojem se događaju brze i značajne promjene na koje je moguće reagirati jedino ukoliko se održavaju konstantni kontakti. Nakon što se izrade detaljniji provedbeni dokumenti, društveno je korisno dio sredstava za sektor zgradarstva prebaciti u sektor industrije (u budućnosti da oko 40% sredstava bude alocirano na industriju).«.

Tablice 4.5. i 4.6. brišu se.

U točki 4.3. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u prometu, stavku 20. broj: »120.000.000« zamjenjuje se brojem: »53.000.000«, a iza riječi: »prometa« dvotočka se zamjenjuje točkom.

U stavku 26. riječi: »2015. godine, odnosno« brišu se.

Stavak 29. mijenja se i glasi:

»PR–3: Razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon

Cilj ove mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija za ovu infrastrukturu. Primarno, cilj je razvoj infrastrukture, stanica za punjenje stlačenog prirodnog plina te stanica za punjenje ili za izmjenu baterija, neophodnih za korištenje električnih vozila zbog ograničenja u pogledu kapaciteta baterija i dosega električnih vozila. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je potrebno osigurati približno 0,25 stanica za punjenje od ukupnog broja električnih vozila kako bi se osigurala jednaka razina usluge u usporedbi s konvencionalnim vozilima. Do kraja 2016. godine planira se donijeti Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu sukladno Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. To je strateški dokument kroz koji će biti predviđene zakonodavne, financijske, tehničke, informativno-edukacijske i ostale mjere kojima će se omogućiti tržišni razvoj alternativnih goriva (električne energije, stlačenog i ukapljenog prirodnog plina i vodika) te izgradnja pripadajuće infrastrukture. Potpuno izvršenje mjera koje će sadržavati NPO predviđeno je za 2030. godinu, u skladu s rokovima iz Direktive EU o razvoju infrastrukture za alternativna goriva, međutim, prije donošenja NPO-a nije moguća detaljnija razrada mjera koje će iz njega proizlaziti. Pošto politika EU jasno favorizira prebacivanje dijela voznog parka na alternativna goriva, Republika Hrvatska dužna je pratiti trend i postavljene ciljeve te je poželjno poticanje razvoja infrastrukture za ista. Primarno, potrebno je poticati izgradnju punionica stlačenog prirodnog plina, te punionica za vozila na električni pogon.«.

U stavku 31. riječi: »u 2014. godini« brišu se.

Stavak 39. i tablice 4.7. i 4.8. brišu se.

Stavak 40. briše se.

U točki 4.4. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima, podnaslovu 4.4.1. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektoru gospodarenja otpadom, stavku 1. zadnja rečenica koja glasi: »Vezano uz otpad, godišnji program Fonda raspisivanja javnih poziva i natječaja u 2014. godini previđa 101.000.000 HRK prema donjoj tablici.« briše se.

Tablice 4.9. i 4.13. brišu se.

Dosadašnje tablice 4.10. do 4.14. postaju tablice 4.5. do 4.8.

Stavak 5. OT-4: Proizvodnja goriva iz otpada briše se.

Dosadašnji stavci 6. do 15. postaju stavci 5. do 14.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 12. podstavak 4. »Proizvodnja goriva iz otpada (za korištenje u cementnoj industriji),« briše se.

Dosadašnji podstavak 5. postaje podstavak 4.

Dosadašnji stavak 14. koji postaje stavak 13. mijenja se i glasi:

»Za sektor gospodarenje otpadom, za razdoblje od 2014. do 2016. godine, predlaže alocirati ukupno 23.000.000 HRK za sve aktivnosti koje su obuhvaćene četirima spomenutim mjerama, bez prejudiciranja konkretne aktivnosti i troška pojedine provedbe.«.

Podnaslov 4.4.2. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektoru industrijskih procesa kroz Program potpora za subjekte u sustavu trgovanja emisijama briše se.

U točki 4.6. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama, podnaslovu 4.6.2. Aktivnosti na prilagodbi Republike Hrvatske klimatskim promjenama, stavak 1. mijenja se i glasi:

»U skladu s člankom 118. Zakona o zaštiti zraka, MZOE ima obvezu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj s Akcijskim planom. Slijedom preporuka EU strategije prilagodbe klimatskim promjenama i uz podršku financijskih instrumenata EU, Republika Hrvatska je trenutačno u procesu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama s Akcijskim planom, što će se provoditi tijekom 2016. i 2017. godine.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»Tijela državne uprave i druga uključena tijela javne vlasti dužna su svake četiri godine izvješćivati MZOE o aktivnostima vezano za prilagodbu klimatskim promjenama. Isto tako, razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama prilagodbe po pojedinim sektorima utvrđenim u Strategiji prilagodbe s Akcijskim planom.«.

U podnaslovu 4.6.2.1. Prijedlog prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, stavku 1. riječi: »do kraja 2016./početka« zamjenjuju se riječju: »početkom«.

U točki 4.7. Istraživanje i razvoj, stručna podrška, stavku 2. kratica: »MZOIP« zamjenjuju se kraticom: »MZOE«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»U studenome 2015. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine. Radi se o prvom u nizu planiranih programa financiranja istraživanja i razvoja u području klimatskih promjena iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica ovoga Plana. Njime se želi uvesti dobra praksa povezivanja politike smanjivanja emisija CO2 s razvojem »zelenih« tehnologija. Program je pripremilo MZOE u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, dok je za provedbu natječaja zadužena Hrvatska zaklada za znanost uz podršku Fonda. Predviđa se da će se sredstva početi povlačiti u 2017. godini, dakle, financiranje i alokacija sredstava će biti obuhvaćena Planom za iduće trogodišnje razdoblje 2017. do 2020. godine.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. broj: »45.000.000« zamjenjuje se brojem: »4.000.000«, a iza riječi: »predloženih« dodaje se riječ: »mogućih«.

U podnaslovu 4.7.6. Ostalo, podnaslovu IRSP-20 kratice: »MZOIP« i »AZOP« zamjenjuju se kraticama: »MZOE« i »HAOP«.

U stavku 1. kratica: »MZOIP« zamjenjuje se kraticom: »MZOE«, a riječi: »Agencije za zaštitu okoliša (AZO)« zamjenjuju se riječima: »Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode (HAOP)«.

U točki 4.8. Projekti s trećim zemljama, stavak 4. mijenja se i glasi:

»Za projekte u trećim zemljama, u prvom trogodišnjem razdoblju od 2014. do 2016. godine, neće biti moguće stvoriti institucionalne i pravne pretpostavke kao i neophodne kapacitete za provedbu ove mjere pa se ocjenjuje da će se potrebna sredstva alocirati za iduće trogodišnje razdoblje, odnosno u okviru idućeg Plana za razdoblje od 2017. do 2020. godine.«.

U Poglavlju 5. Zaključak, stavku 2. broj: »688« zamjenjuje se brojem: »720«, a rečenica: »U pogledu cijene jedinica korištena je konzervativna pretpostavka umjerenog porasta u promatranom razdoblju kao posljedica mjere odgođene prodaje (backloading) 900 milijuna jedinica te očekivanog povećanja gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji.« briše se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»U području korištenja obnovljivih izvora energije predlaže se financirati mjere poticanja primjene autonomnih fotonaponskih sustava, Sunčevih toplinskih kolektora, kotlova na krutu biomasu i dizalica topline te mjere poticanja istraživanja i razvoja tehnologije proizvodnje biogoriva iz obnovljivih izvora u sektoru poljoprivrede i šumarstva. U području povećanja energetske učinkovitosti predlaže se financirati uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije, poticati integralnu obnovu višestambenih zgrada, energetsko označavanje kućanskih uređaja, energetsku obnovu obiteljskih kuća i zgrada javnog sektora te sudjelovati u financiranju mreže industrijske energetske efikasnosti. Prioritetno područje smanjenja emisija stakleničkih plinova u prometu obuhvaća mjere uspostave sustava izobrazbe vozača za eko vožnju, financijske poticaje za energetski učinkovita te električna i hibridna vozila, razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon, promicanje integriranog prometa, uvođenje napredne regulacije križanja, intermodalni prijevoz tereta, ograničenje brzine te poticanje proizvodnje i korištenje biogoriva. U prioritetnom području neenergetskog sektora predlaže se financirati pet mjera iz domene gospodarenja otpadom: izbjegavanje nastajanja i smanjenje količine komunalnog otpada, povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada, smanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada i odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz poljoprivredne djelatnosti.«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»Nakon definiranja mjera i preliminarnog odabira te usklađivanja s relevantnim strateškim i planskim dokumentima razrađen je model raspodjele sredstava na temelju troškovne učinkovitosti mjere. Na takav je način izvršen odabir konačnog skupa mjera te su detaljnije razrađene po mogućim prioritetnim područjima. Za određene sektore nije moguće utvrditi granični trošak smanjenja emisija pa su u tim segmentima koji obuhvaćanju prilagodbu klimatskim promjenama, istraživanje i razvoj i stručnu podršku sredstva raspodijeljena temeljem stručne procjene. Konačna raspodjela sredstava po prioritetnim mjerama u svakom sektoru prikazana je u tablici 5.1. gdje su zbog jednostavnijeg izračuna, zaokružene vrijednosti.«.

Tablica 5.1. Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama

Oznaka mjereMjeraUkupno kumulativno financiranje do 2016. godine [HRK]Predložena postotna raspodjela [%]
OIUkupno obnovljivi izvori energije24.000.0003,3 %
EUUkupno energetska učinkovitost (bez sektora prometa)622.000.00085,7 %
PRUkupno promet53.000.0007,3 %
OTUkupno otpad23.000.0003,2 %
IRUkupno istraživanje i razvoj i stručna podrška4.000.0000,5 %
UKUPNO726.000.000100,00%

Stavak 7. briše se.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 7.