VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1003

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. svibnja 2017. godine donijela

ODLUKU

O INSTRUMENTIMA ZA USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE

I.

Ovom se Odlukom utvrđuju postupak i instrumenti za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i obveze stručnih nositelja izrade prijedloga propisa (središnja tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druga tijela; u daljnjem tekstu: stručni nositelji) u pripremi prijedloga propisa kojima se usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: prijedlog propisa).

II.

U smislu ove Odluke, propisom se smatraju ustavni zakon, zakonik, zakon, uredba, pravilnik, odluka, tehnički propis te svi drugi propisi kojima se usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

U smislu ove Odluke, usklađivanjem zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije smatra se, posebno:

– preuzimanje odredbi direktiva i odluka Europske unije u zakonodavstvo Republike Hrvatske i

– osiguravanje pretpostavki za provedbu uredbi i odluka Europske unije.

Ova Odluka primjenjuje se i na propise o izmjenama i dopunama propisa čije odredbe nisu predmetom usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ako se izmjene i dopune odnose na odredbe koje su ranije bile predmetom usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

III.

Instrumenti za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: instrumenti za usklađivanje zakonodavstva) su Usporedni prikaz podudaranja odredbi propisa Europske unije s prijedlogom propisa (u daljnjem tekstu: Usporedni prikaz) i Izjava o usklađenosti prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: Izjava o usklađenosti).

Obrazac Usporednog prikaza nalazi se u Prilogu I ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Obrazac Izjave o usklađenosti nalazi se u Prilogu II ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

IV.

Stručni nositelj obvezan je, prilikom izrade prijedloga propisa i instrumenata za usklađivanje zakonodavstva, pridržavati se Uputa za popunjavanje instrumenata za usklađivanje zakonodavstva i za navođenje naziva pravnih akata Europske unije u prijedlozima propisa.

Upute iz stavka 1. ove točke nalaze se u Prilogu III ove Odluke i čine njezin sastavni dio.

V.

Stručni nositelj navodi u zasebnom članku u uvodnom dijelu prijedloga propisa nazive pravnih akata Europske unije s kojima se taj prijedlog propisa usklađuje.

VI.

Stručni nositelj obvezan je, u pripremi prijedloga propisa, prije njegova dostavljanja Vladi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), izraditi instrumente za usklađivanje zakonodavstva.

U slučaju provedbenog propisa koji donosi čelnik tijela, stručni nositelj obvezan je izraditi instrumente za usklađivanje zakonodavstva prije upućivanja prijedloga propisa na objavu u »Narodnim novinama«.

Stručni nositelj izrađuje instrumente za usklađivanje zakonodavstva unošenjem traženih podataka u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi, kojoj pristupa putem dodijeljenog korisničkog računa.

Po unošenju svih traženih podataka, stručni nositelj putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi dostavlja Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na odobrenje izrađene instrumente za usklađivanje zakonodavstva.

Nakon što Ministarstvo vanjskih i europskih poslova putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi odobri oba instrumenta za usklađivanje zakonodavstva, stručni nositelj ispisuje obrazac Izjave o usklađenosti u tri primjerka te ispisane obrasce koje je potpisao EU koordinator stručnog nositelja dostavlja Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zajedno s prijedlogom propisa, na službenu provjeru i potvrđivanje usklađenosti.

U slučaju zakona koji se donose u redovnom zakonodavnom postupku, stručni nositelj nakon završenog prvog čitanja ponavlja postupak iz ove točke.

VII.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na temelju podataka iz instrumenata za usklađivanje zakonodavstva utvrđuje je li prijedlog propisa usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.

Ako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ocijeni da je prijedlog propisa usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, usklađenost potvrđuje EU koordinator Ministarstva vanjskih i europskih poslova potpisivanjem Izjave o usklađenosti prijedloga propisa koja se potom dostavlja stručnom nositelju izrade propisa.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vraća prijedlog propisa na doradu stručnom nositelju u sljedećim slučajevima:

a) ako stručni nositelj nije izradio instrumente za usklađivanje zakonodavstva

b) ako instrumenti za usklađivanje zakonodavstva nisu izrađeni u skladu s Uputama iz točke IV. ove Odluke

c) ako su podaci iz instrumenata za usklađivanje zakonodavstva proturječni prijedlogu propisa

d) ako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ocijeni da prijedlog propisa nije usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.

Stručni nositelj dostavlja prijedlog propisa Vladi, zajedno s uredno ispunjenim Usporednim prikazom te uredno ispunjenom Izjavom o usklađenosti koju je potpisao EU koordinator Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža stručnim nositeljima svu potrebnu tehničku i stručnu pomoć pri popunjavanju instrumenata za usklađivanje zakonodavstva.

VIII.

Stručni nositelj obvezan je prijedlog propisa dostaviti Vladi najkasnije četiri mjeseca prije roka za notifikaciju nacionalnih mjera prenošenja utvrđenog direktivom Europske unije s kojom se prijedlog propisa usklađuje.

Stručni nositelj obvezan je prijedlog provedbenog propisa koji donosi čelnik tijela, uputiti na objavu u »Narodnim novinama« najkasnije jedan mjesec prije roka za notifikaciju nacionalnih mjera preuzimanja, utvrđenog direktivom Europske unije s kojom se prijedlog propisa usklađuje.

Iznimno, u slučaju preuzimanja direktiva s rokom za notifikaciju nacionalnih mjera preuzimanja koji je kraći od dvije godine, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može odrediti kraći rok od rokova utvrđenih stavkom 1. i 2. ove točke.

Stručni nositelji obavezan je prijedlog propisa dostaviti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u skladu s točkom VI. ove Odluke najkasnije dva tjedna prije dostavljanja prijedloga propisa Vladi ili upućivanja na objavu u »Narodnim novinama«.

IX.

Zadužuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da prati primjenu ove Odluke te da o tome jednom godišnje, do kraja ožujka tekuće godine za prošlu godinu, dostavlja izvještaj Vladi Republike Hrvatske, kao i da predlaže mjere za unaprjeđivanje njezine provedbe.

X.

Propisi koji se usklađuju s pravnom stečevinom Europske unije, dostavljeni Ministarstvu vanjskih i europskih poslova do dana stupanja na snagu ove Odluke, dovršit će se prema odredbama Odluke o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (»Narodne novine«, broj 93/11).

XI.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (»Narodne novine«, broj 93/11).

XII.

Ova Odluka objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2017. godine.

Klasa: 022-03/17-04/143

Urbroj: 50301-23/21-17-2

Zagreb, 4. svibnja 2017.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG I

Obrazac Usporednog prikaza podudaranja odredbi propisa Europske unije s prijedlogom propisa

PRILOG II

Obrazac Izjave o usklađenosti prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije

1. Naziv prijedloga propisa

2. Stručni nositelj izrade prijedloga propisa

3. Veza s Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije

4. Preuzimanje odnosno provedba pravne stečevine Europske unije

a) Odredbe primarnih izvora prava Europske unije

b) Sekundarni izvori prava Europske unije

c) Ostali izvori prava Europske unije

5. Prilog: tablice Usporednih prikaza za propise kojima se preuzimaju odredbe sekundarnih izvora prava Europske unije u zakonodavstvo Republike Hrvatske

Potpis EU koordinatora stručnog nositelja izrade prijedloga propisa, datum i pečat

Potpis EU koordinatora Ministarstva vanjskih i europskih poslova, datum i pečat

PRILOG III

Upute za popunjavanje instrumenata za usklađivanje zakonodavstva i za navođenje naziva pravnih akata Europske unije u prijedlozima propisa

A. UPUTE ZA POPUNJAVANJE USPOREDNOG PRIKAZA PODUDARANJA ODREDBI PROPISA EUROPSKE UNIJE S PRIJEDLOGOM PROPISA (Usporedni prikaz)

U svrhu praćenja procesa usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije, u fazi izrade i donošenja prijedloga propisa stručni nositelj obavezno izrađuje i dostavlja na provjeru i potvrđivanje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Usporedni prikaz podudaranja odredbi propisa Europske unije s prijedlogom propisa (Usporedni prikaz). U nastavku su navedene upute za izradu predmetnog Usporednog prikaza.

Usporedni prikaz izrađuje se samo za prijedloge propisa kojima se preuzimaju odredbe propisa Europske unije koji nisu izravno primjenjivi u Republici Hrvatskoj (npr. direktive i odluke Europske unije).

Usporedni prikaz izrađuje se u smjeru od propisa Europske unije prema prijedlogu propisa koji se usklađuje.

Ako se jednim prijedlogom propisa preuzimaju odredbe više propisa Europske unije, za svaki propis Europske unije izrađuje se poseban Usporedni prikaz.

Ako se jedan propis Europske unije preuzima kroz odredbe više prijedloga propisa, za svaki prijedlog propisa izrađuje se poseban Usporedni prikaz.

Usporedni prikaz izrađuje se prije izrade Izjave o usklađenosti.

Stručni nositelj izrađuje Usporedni prikaz unošenjem traženih podataka u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi za svaki pojedini članak i prilog propisa Europske unije.

Nakon unosa svih traženih podataka, stručni nositelj putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi, dostavlja Usporedni prikaz Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na odobrenje. Stručni nositelj može dostaviti na odobrenje i samo dio Usporednog prikaza koji se odnosi na pojedini članak.

Nakon što Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odobri cijeli Usporedni prikaz, računalna aplikacija IKOS – EU poslovi automatski generira Izjavu o usklađenosti, na temelju podataka iz odobrenog Usporednog prikaza i na temelju traženih podataka koje je stručni nositelj unio u aplikaciju u skladu s Uputama za popunjavanje Izjave o usklađenosti (vidjeti dio B. Priloga III ove Odluke).

1. Naziv propisa Europske unije

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira puni naziv propisa Europske unije čije se odredbe preuzimaju u prijedlog propisa, na hrvatskom jeziku.

2. Naziv prijedloga propisa

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira puni naziv prijedloga propisa koji se usklađuje s propisom Europske unije, na hrvatskom jeziku.

3. Usklađenost odredbi propisa Europske unije (sekundarni izvori prava) s odredbama prijedloga propisa

a) Odredbe propisa Europske unije

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira sve odredbe propisa Europske unije (direktive i odluke) na hrvatskom jeziku, u verziji u kojoj je objavljen u Službenom listu Europske unije. Navedeno uključuje i odredbe priloga uz propise Europske unije (npr. prilozi uz direktive) koji predstavljaju sastavni dio propisa Europske unije i na jednaki se način preuzimaju u zakonodavstvo Republike Hrvatske.

Propis Europske unije citira se na način da se pojedini članak tog propisa, odnosno pojedini prilog uz taj propis, navodi u zasebnoj ćeliji.

b) Odredbe prijedloga propisa

Stručni nositelj u računalnoj aplikaciji IKOS – EU poslovi upisuje odredbe prijedloga propisa za koji se izrađuje Usporedni prikaz, na hrvatskom jeziku.

Prijedlog propisa citira se na način da se za svaki članak, odnosno prilog propisu Europske unije, upisuje tekst odredbe ili odredbi prijedloga propisa kojom ili kojima se sadržajno preuzima.

c) Je li sadržaj odredbe propisa Europske unije u potpunosti preuzet u odredbu prijedloga propisa?

Stručni nositelj uz svaki pojedini članak, odnosno prilog propisu Europske unije, u računalnoj aplikaciji IKOS – EU poslovi, u rubrici »Status preuzimanja«, odabire jednu od sljedećih mogućnosti:

»U potpunosti preuzeto«

»Djelomično preuzeto«

»Nije potrebno preuzimanje«

»Nije preuzeto«.

Navedene mogućnosti označavaju status preuzimanja pojedinog članka, odnosno priloga propisu Europske unije, a ne status preuzimanja tog propisa u cjelini.

»U potpunosti preuzeto«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako je sadržaj pojedinog članka, odnosno priloga propisu Europske unije u potpunosti preuzet u odredbu ili odredbe prijedloga propisa koje je stručni nositelj naveo u odgovarajućoj ćeliji.

»Djelomično preuzeto«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako je sadržaj pojedinog članka, odnosno priloga propisu Europske unije samo djelomično preuzet u odredbu ili odredbe prijedloga propisa koje je stručni nositelj naveo u odgovarajućoj ćeliji.

U tom slučaju, stručni nositelj u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi dodatne podatke (vidjeti točku 3.d Uputa za popunjavanje Usporednog prikaza, u nastavku).

»Nije potrebno preuzimanje«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako sadržaj pojedinog članka, odnosno priloga propisu Europske unije nije potrebno preuzeti u zakonodavstvo Republike Hrvatske.

U zakonodavstvo Republike Hrvatske nije potrebno preuzeti sljedeće odredbe propisa Europske unije:

– odredbe kojima se propisuju obveze za institucije, tijela i agencije Europske unije,

– odredbe čije preuzimanje nije obvezno i koje državama članicama daju mogućnost izbora hoće li preuzeti njihov sadržaj ili ne (u pravilu, takve odredbe sadrže izričaj »Države članice mogu…»),

– odredbe koje s obzirom na njihov sadržaj i prirodu nije moguće ili nije potrebno preuzeti u hrvatsko zakonodavstvo zbog razloga uvjetovanih specifičnostima hrvatskog pravnog uređenja (nisu primjenjive u Republici Hrvatskoj),

– odredbe izričito upućene drugoj državi članici, a ne Republici Hrvatskoj,

– prijelazne i završne odredbe koje očito nije potrebno prenositi u zakonodavstvo Republike Hrvatske (npr. odredbe kojima se propisuje rok za preuzimanje direktive, odredbe kojima se propisuje da je direktiva upućena državama članicama, odredbe o datumu stupanja na snagu direktive i sl.),

– odredbe o izmjenama i dopunama drugih propisa Europske unije koji su po svojoj pravnoj prirodi izravno primjenjivi u državama članicama (npr. odredbe direktive kojima se mijenjaju ili dopunjuju odredbe uredbe Europske unije, koja je izravno primjenjiva).

U tom slučaju, stručni nositelj u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi odgovarajući komentar u kojem navodi razlog zbog kojeg nije potrebno preuzeti konkretnu odredbu propisa Europske unije.

»Nije preuzeto«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako sadržaj pojedinog članka, odnosno priloga propisu Europske unije nije uopće preuzet u odredbu ili odredbe prijedloga propisa za koji izrađuje Usporedni prikaz.

U tom slučaju, stručni nositelj u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi dodatne podatke (vidjeti točku 3.d Uputa za popunjavanje Usporednog prikaza, u nastavku).

d) Obrazloženje (ako sadržaj odredbe propisa Europske unije nije preuzet ili je djelomično preuzet u odredbu prijedloga propisa)

»Djelomično preuzeto« i »Nije preuzeto«

Kad stručni nositelj za pojedini članak ili prilog propisu Europske unije navede da je djelomično preuzet ili da nije preuzet (vidjeti točku 3.c Uputa za popunjavanje usporednog prikaza), obavezan je u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unijeti dodatno obrazloženje na način da u rubrici »Razlog nepreuzimanja« odabire jednu od sljedećih mogućnosti:

»Preuzeto u«, ili

»Bit će preuzeto u«.

»Preuzeto u«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako je pojedini članak ili prilog propisu Europske unije djelomično ili u potpunosti preuzet u drugi postojeći hrvatski propis.

U tom slučaju, stručni nositelj u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi podatke o drugom hrvatskom propisu, na jedan od sljedećih načina:

(i) Ako je drugi hrvatski propis već unesen u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi, stručni nositelj odabire mogućnost »Pronađite propis«, čime pristupa popisu mjera unesenih u računalnu aplikaciju (»Lista mjera«) i s navedenog popisa odabire onaj hrvatski propis kojim je u cijelosti ili djelomično preuzet konkretni članak ili prilog propisu Europske unije. Nakon toga, stručni nositelj u računalnu aplikaciju unosi točan broj članka odabranog hrvatskog propisa, kojim je preuzet predmetni članak ili prilog propisu Europske unije.

(ii) Ako drugi hrvatski propis nije unesen u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi, stručni nositelj unosi ga u računalnu aplikaciju odabirom mogućnosti »Unesite novi propis«. Stručni nositelj obavezno unosi podatke o tipu mjere (zakonska mjera, podzakonski akt ili provedbeni akt), njezin naziv, broj »Narodnih novina« u kojima je objavljena te točan broj članka unesenog hrvatskog propisa, kojim je preuzet predmetni članak ili prilog propisu Europske unije.

»Bit će preuzeto u«

Stručni nositelj odabire ovu mogućnost ako će pojedini članak ili prilog propisu Europske unije dijelom ili u potpunosti biti preuzet u drugi hrvatski propis čiji se donošenje planira.

U tom slučaju, stručni nositelj u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi podatke o drugom hrvatskom propisu čije se donošenje planira, na jedan od sljedećih načina:

(i) Ako je drugi hrvatski propis čije se donošenje planira već unesen u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi, stručni nositelj odabire mogućnost »Pronađite propis«, čime pristupa popisu mjera unesenih u računalnu aplikaciju (»Lista mjera«) i s navedenog popisa odabire onaj hrvatski propis kojim će u cijelosti ili djelomično biti preuzet konkretni članak ili prilog propisu Europske unije.

(ii) Ako drugi hrvatski propis čije se donošenje planira nije unesen u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi, stručni nositelj unosi ga u računalnu aplikaciju odabirom mogućnosti »Unesite novi propis«. Stručni nositelj obavezno unosi podatke o tipu mjere (zakonska mjera, podzakonski akt ili provedbeni akt), njezin naziv i datum (ponedjeljak) kad će predmetni propis biti na dnevnom redu stručnih radnih tijela Vlade, odnosno datum kad će predmetni propis biti upućen na objavu u »Narodnim novinama«. Takvim unosom, stručni nositelj ujedno, u okviru svoje nadležnosti, dopunjuje Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, a uneseni propis čije se donošenje planira postaje sastavni dio navedenog Programa.

Prilikom unošenja podataka o drugim hrvatskim mjerama preuzimanja pojedinog propisa Europske unije, stručni nositelj unosi samo one hrvatske propise kojima se sadržajno preuzima propis Europske unije, odnosno kojima se osiguravaju pretpostavke za provedbu tog propisa. Drugi hrvatski propisi koji, prema svojem sadržaju i prirodi, ne prenose niti osiguravaju provedbu pravne stečevine Europske unije, već samo detaljnije razrađuju odredbe prijedloga propisa, ne navode se u instrumentima za usklađivanje.

»Nije potrebno preuzimanje«

Kad stručni nositelj za pojedini članak ili prilog propisu Europske unije navede da nije potrebno preuzimanje, u računalnu aplikaciju IKOS – EU unosi odgovarajući komentar u kojem ukratko iznosi razlog zbog kojeg nije potrebno preuzeti konkretnu odredbu propisa Europske unije (vidjeti točku 3.c Uputa za popunjavanje usporednog prikaza).

B. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZJAVE O USKLAĐENOSTI PRIJEDLOGA PROPISA S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE (Izjava o usklađenosti)

U svrhu službene potvrde usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije, u fazi izrade i donošenja prijedloga propisa stručni nositelj obavezno izrađuje i dostavlja na provjeru i potvrđivanje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Izjavu o usklađenosti. U nastavku su navedene upute za izradu predmetne Izjave o usklađenosti.

Izjava o usklađenosti izrađuje se za svaki prijedlog propisa koji se u smislu točke II. ove Odluke usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.

Ako se jednim prijedlogom propisa usklađuje s više propisa Europske unije, izrađuje se jedna Izjava o usklađenosti.

Ako se više prijedloga propisa usklađuje s jednim propisom Europske unije, za svaki prijedlog propisa izrađuje se posebna Izjava o usklađenosti.

Ako se prijedlog propisa usklađuje s jednim ili više propisa Europske unije uz koje je potrebno izraditi Usporedni prikaz, stručni nositelj izrađuje Izjavu o usklađenosti tek nakon što je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi, odobrilo sve izrađene Usporedne prikaze.

Stručni nositelj izrađuje Izjavu o usklađenosti unošenjem traženih podataka u računalnu aplikaciju IKOS – EU poslovi.

Nakon što stručni nositelj unese tražene podatke, računalna aplikacija IKOS – EU poslovi automatski generira Izjavu o usklađenosti, na temelju tih podataka i na temelju podataka iz jednog ili više Usporednih prikaza koje je prethodno odobrilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Stručni nositelj putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi dostavlja Izjavu o usklađenosti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na odobrenje.

Nakon što Ministarstvo vanjskih i europskih poslova putem računalne aplikacije IKOS – EU poslovi odobri Izjavu o usklađenosti, stručni nositelj ispisuje obrazac Izjave u tri primjerka te ispisane obrasce koje je potpisao EU koordinator stručnog nositelja, dostavlja Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u skladu s točkom VI. ove Odluke.

1. Naziv prijedloga propisa

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira puni naziv prijedloga propisa koji se usklađuje s propisom Europske unije, na hrvatskom jeziku.

2. Stručni nositelj izrade prijedloga propisa

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira puni naziv stručnog nositelja izrade prijedloga propisa.

3. Veza s Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira podatke o tome da je donošenje prijedloga propisa predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije te rok predviđen Programom Vlade.

Primjer:

»Predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 27. 2. 2017. godine.

Rok: I. kvartal 2017.«

4. Preuzimanje odnosno provedba pravne stečevine Europske unije

a) Odredbe primarnih izvora prava Europske unije

Navode se odredbe primarnih izvora prava Europske unije koje se odnose na normativni sadržaj prijedloga propisa, na hrvatskom jeziku. To su odredbe koje predstavljaju pravni temelj za donošenje propisa Europske unije (sekundarnog izvora prava) s kojim se usklađuje prijedlog propisa. Podaci o pravnom temelju za donošenje propisa Europske unije dostupni su, za svaki pojedini propis Europske unije, na mrežnim stranicama Službenog lista Europske unije (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr), u rubrici »Podaci o dokumentu«.

Odredbe primarnih izvora prava Europske unije navode se na način da stručni nositelj u računalnoj aplikaciji IKOS – EU poslovi odabire jednu ili više od sljedećih ponuđenih mogućnosti:

»Ugovor o funkcioniranju Europske unije«

»Ugovor o osnivanju EURATOM«

»Ugovor o Europskoj uniji«

»Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji«.

Stručni nositelj za svaku od odabranih mogućnosti, u računalu aplikaciju IKOS – EU poslovi unosi broj članka predmetnog Ugovora.

b) Odredbe sekundarnih izvora prava Europske unije

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira puni naziv svih sekundarnih izvora prava (propisa) Europske unije s kojima se usklađuje prijedlog propisa, na hrvatskom jeziku, broj i datum izdavanja Službenog lista Europske unije u kojem je propis objavljen te oznaku akta u CELEX bazi podataka.

Primjer:

»Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.)

32014L0065

Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.)

32012R0648«

Ako je prijedlog propisa samo djelomično usklađen s propisom Europske unije (određene odredbe propisa Europske unije preuzimaju se i kroz druge nacionalne propise ili se pretpostavke za provedbu propisa Europske unije osiguravaju i kroz druge nacionalne propise, a ne samo kroz prijedlog propisa), računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira podatke o svim drugim nacionalnim mjerama preuzimanja, odnosno provedbe propisa Europske unije. Navedeno uključuje sljedeće podatke: broj članka propisa Europske unije koji se preuzima, odnosno čija se provedba osigurava drugim nacionalnim propisom, puni naziv drugog nacionalnog propisa, broj »Narodnih novina« u kojima je objavljen, odnosno rok u kojem je predviđeno njegovo donošenje.

Primjer:

»Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.)

32014L0065

Članak 15. preuzeto: Zakon o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15 i 102/15)

Članci 21. i 22. bit će preuzeto: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (01. 09. 2017.)

Članak 36. preuzeto: Pravilnik o planovima oporavka investicijskih društava (NN 26/15)«

c) Ostali izvori prava Europske unije

Stručni nositelj u računalnoj aplikaciji IKOS – EU poslovi navodi ostale izvore prava Europske unije koji se odnose na normativni sadržaj prijedloga propisa.

5. Prilog: tablice Usporednih prikaza za propise kojima se pruzimaju odredbe sekundarnih izvora prava Europske unije u zakonodavstvo Republike Hrvatske

Računalna aplikacija IKOS – EU poslovi, na temelju postojećih podataka iz računalnog sustava, automatski generira podatke o tome je li uz prijedlog propisa izrađen i Usporedni prikaz.

Potpis EU koordinatora stručnog nositelja izrade prijedloga propisa, datum i pečat

Potpisom EU koordinatora stručnog nositelja izrade prijedloga propisa i pečatom stručnog nositelja izrade prijedloga propisa ovjerava se Izjava o usklađenosti koju je izradio stručni nositelj.

Potpis EU koordinatora Ministarstva vanjskih i europskih poslove, datum i pečat

Potpisom EU koordinatora Ministarstva vanjskih i europskih poslova i pečatom Ministarstva vanjskih i europskih poslova potvrđuje se da je prijedlog propisa uz koji je dostavljena Izjava o usklađenosti, usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.

C. UPUTE ZA NAVOĐENJE NAZIVA PRAVNIH AKATA EUROPSKE UNIJE U PRIJEDLOGU PROPISA

Nacionalni propisi kojima se u zakonodavstvo države članice Europske unije preuzimaju direktive ili odluke, odnosno kojima se provode uredbe ili odluke Europske unije, sadrže pozivanje na te pravne akte Europske unije (najčešće u uvodnim, osnovnim ili općim odredbama). Takva obveza proizlazi za države članice iz članka 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (bivši članak 249. UEZ-a), ali i iz teksta samih direktiva Europske unije, u kojima se u završnim odredbama propisuje obveza za države članice da prilikom službene objave propisa kojim se provodi obveza iz pojedine direktive, osiguraju upućivanje na tu odgovarajuću direktivu Europske unije. Način na koji će država članica osigurati upućivanje na odgovarajuću direktivu ostavljen je na izbor državama članicama. U svakom slučaju, upućivanje mora biti vidljivo prilikom službene objave takvog propisa.

S ciljem provođenja navedene obveze u skladu s nomotehničkim pravilima i praksom u zakonodavstvu Republike Hrvatske, nazivi pravnih akata Europske unije s kojima se usklađuje prijedlog propisa navode se u zasebnom članku u uvodnom dijelu prijedloga propisa (opće ili osnovne odredbe, u pravilu je to članak 2.), na sljedeći način:

I. Prilikom navođenja pravnih akata Europske unije čiji se sadržaj preuzima prijedlogom propisa (direktive, odluke), u zasebnom članku prijedloga propisa koristi se sljedeći ujednačeni izričaj:

»Ovim zakonom (pravilnikom, uredbom, odlukom ili drugim podzakonskim propisom) u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:…«

II. Prilikom navođenja pravnih akata Europske unije čija se provedba osigurava prijedlogom propisa (uredbe, odluke), u zasebnom članku prijedloga propisa koristi se sljedeći ujednačeni izričaj:

»Ovi zakonom (pravilnikom, uredbom, odlukom ili drugim podzakonskim propisom) osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:…«

III. Nazivi pravnih akata Europske unije navode se u prijedlogu propisa u prijevodu na hrvatskom jeziku i sadrže sljedeće elemente: vrstu akta, brojčanu oznaku akta, oznaku institucije/institucija Europske unije koja je donijela akt, datum donošenja akta, u zagradi oznaku vrste i broja Službenog lista Europske unije u kojem je akt objavljen te datum objave.

Primjer:

»Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP)(SL L 335, 17. 12. 2009.)«

»Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 316, 14. 11. 2012.)«

IV. Kad se prijedlogom propisa preuzimaju odredbe ili osigurava provedba pravnih akata Europske unije koji su mijenjani, u zasebnom članku predmetnog prijedloga propisa potrebno je navesti naziv akta Europske unije na način da su njime obuhvaćeni i osnovni akt i svi kasniji akti kojima je on izmijenjen ili dopunjen, a čiji se sadržaj preuzima prijedlogom propisa, odnosno čija se provedba osigurava prijedlogom propisa.

Primjer:

»Ovim zakonom (pravilnikom, uredbom, odlukom ili drugim podzakonskim propisom) u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP)(SL L 335, 17.12.2009.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22. 5. 2014.)«

Iznimno, ako kasniji akti Europske unije, kojima se mijenja ili dopunjuje osnovni akt, osim tih izmjena i dopuna sadrže i odredbe koje se ne odnose na osnovni akt, a prijedlogom propisa preuzima se i taj normativni sadržaj ili se osigurava njegova provedba, u zasebnom članku predmetnog prijedloga propisa može se pojedinačno navesti naziv osnovnog akta Europske unije te svakog kasnijeg akta kojim se osnovni akt mijenja ili dopunjuje, a čiji se sadržaj preuzima prijedlogom propisa, odnosno čija se provedba osigurava prijedlogom propisa.

Primjer:

»Ovim zakonom (pravilnikom, uredbom, odlukom ili drugim podzakonskim propisom) u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP)(SL L 335, 17. 12. 2009.),

2. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ u odnosu na dodatni nadzor financijskih subjekata u financijskom konglomeratu (Tekst značajan za EGP) (SL L 326, 8. 12. 2011.),

3. Direktiva 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22. 5. 2014.)«

V. Osim u slučaju iz točke I. ovih uputa, u prijedlogu propisa ne upućuje se na direktive Europske unije. Direktive Europske unije nisu izravno primjenjive u državama članicama, nego se preuzimaju u pravne sustave država članica kroz nacionalne propise te se stoga u prijedlogu propisa, umjesto na direktivu Europske unije, upućuje na odgovarajući hrvatski propis kojim je ona preuzeta.

Iznimno, moguće je upućivanje na direktive Europske unije, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

– rok za notifikaciju direktive na koju se upućuje još nije protekao,

– direktiva ili pojedina odredba direktive na koju se upućuje još nije preuzeta u zakonodavstvo Republike Hrvatske i

– direktiva ili pojedina odredba direktive na koju se upućuje neće biti preuzeta u zakonodavstvo Republike Hrvatske prije predviđenog stupanja na snagu prijedloga propisa.