Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa

NN 27/2021 (17.3.2021.), Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

588

Na temelju članka 52. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ministar gospodarstva i održivog razvoja donosi

PRAVILNIK

O POPISU STANIŠNIH TIPOVA I KARTI STANIŠTA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom utvrđuje popis stanišnih tipova, karta staništa te ugroženi i rijetki stanišni tipovi, uključujući i prioritetne prirodne stanišne tipove, koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju.

(2) Vrste stanišnih tipova utvrđene ovim Pravilnikom sukladne su odgovarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova te se za potrebe provođenja međunarodnih propisa mogu iskazivati u odgovarajućim oznakama i imenima.

Članak 2.

(1) Popis stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija staništa – NKS) naveden je u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(2) Popis ugroženih i/ili rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske naveden je u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(3) Popis prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na području Republike Hrvatske naveden je u Prilogu III. ovoga Pravilnika.

Članak 3.

(1) Stanišni tipovi iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika opisani su u »Nacionalnoj klasifikaciji staništa«, koja se objavljuje, i po potrebi ažurira, na mrežnoj stranici Ministarstva.

(2) Stanišni tipovi iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika dokumentiraju se Kartom staništa u digitalnom obliku kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Republike Hrvatske te su javno dostupni putem mrežnog portala Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal) kojeg vodi Ministarstvo.

Članak 4.

Prilozi I., II. i III. sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.

Članak 5.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (»Narodne novine«, broj 88/14.).

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/20-06/04

Urbroj: 517-05-2-2-21-9

Zagreb, 4. ožujka 2021.

PRILOG I.

POPIS STANIŠNIH TIPOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ (NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA – NKS)

NKS kod i ime
(I. razina)
NKS kod i ime (II. razina)NKS kod i ime
(III. razina)
NKS kod i ime
(IV. razina)
NKS kod i ime
(V. razina)
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništaA.1. StajaćiceA.1.1. Stalne stajaćiceA.1.1.1. Stalne stajaćiceA.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem
 
 
 
 
A.1.1.1.2. Mezotrofne vode
 
 
 
 
A.1.1.1.3. Eutrofne vode
 
 
 
 
A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem
 
 
 
 
A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica
 
 
A.1.2. Povremene stajaćiceA.1.2.1. Povremene stajaćiceA.1.2.1.1. Povremene oligotrofne stajaćice siromašne vapnencem
 
 
 
 
A.1.2.1.2. Povremene mezotrofne stajaćice
 
 
 
 
A.1.2.1.3. Povremene eutrofne stajaćice
 
 
 
 
A.1.2.1.4. Povremene oligotrofno-mezotrofne stajaćice
 
 
 
 
A.1.2.1.5. Dna povremenih stajaćica (vodena faza)
 
 
 
 
A.1.2.1.6. Neobrasla dna povremenih stajaćica (suha faza)
 
 
A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćicaA.1.3.1. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćicaA.1.3.1.1. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica
 
 
 
 
 
 
A.2. TekućiceA.2.1. IzvoriA.2.1.1. IzvoriA.2.1.1.1. Reokreni izvori
 
 
 
 
A.2.1.1.2. Limnokreni izvori
 
 
 
 
A.2.1.1.3. Helokreni izvori
 
 
A.2.2. Povremeni vodotociA.2.2.1. Povremeni vodotociA.2.2.1.1. Povremeni vodotoci povremeno suhog korita
 
 
 
 
A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima
 
 
A.2.3. Stalni vodotociA.2.3.1. Brzi, turbulentni vodotociA.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka
 
 
 
 
A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka
 
 
 
A.2.3.2. Spori vodotociA.2.3.2.1. Gornji tokovi sporih vodotoka
 
 
 
 
A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
 
 
A.2.4. KanaliA.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom 
 
 
 
A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom 
 
 
A.2.5. VodopadiA.2.5.1. VodopadiA.2.5.1.1. Geogeni vodopadi
 
 
 
 
A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi
 
 
A.2.6. Termalna vrelaA.2.6.1. Termalna vrelaA.2.6.1.1. Termalna vrela
 
 
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućicaA.2.7.1. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi)A.2.7.1.1. Neobrasle šljunčane riječne obale
 
 
 
 
A.2.7.1.2. Neobrasle pješčane riječne obale
 
 
 
 
A.2.7.1.3. Neobrasle muljevite riječne obale
 
 
 
A.2.7.2. Neobrasle i slabo obrasle kamenite i stjenovite obale tekućicaA.2.7.2.1. Neobrasle i slabo obrasle kamenite i stjenovite obale tekućica
 
 
 
A.2.7.3. Strme odronjene obale tekućicaA.2.7.3.1. Strme odronjene obale tekućica
 
 
 
 
 
 
A.3. Hidrofitska staništa slatkih vodaA.3.1. Submerzna vegetacija parožinaA.3.1.1. Submerzna vegetacija parožinaA.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara
 
 
 
 
A.3.1.1.2. Sastojine parožina roda Nitella
 
 
A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

A.3.2.1. Zajednice slobodno plivajućih leća

 

A.3.2.1.1. Zajednica male vodene leće

A.3.2.1.2. Zajednica male i velike vodene leće

A.3.2.1.3. Zajednica trokrpe vodene leće

A.3.2.1.4. Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke

A.3.2.1.5. Zajednica sitne i grbaste vodene leće

A.3.2.1.6. Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

A.3.2.1.7. Sastojina vodene mahovine Ricciocarpus natans

A.3.2.1.8. Zajednica vodenih leća i obične mješinke

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
A.3.2.3. Zajednice žabogrizaA.3.2.3.1. Zajednica žabogriza i resca
 
 
 
 
A.3.2.3.2. Zajednica žabogriza
 
 
A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacijaA.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćicaA.3.3.1.1. Zajednica krute roščike i kovrčavog mrijesnjaka
 
 
 
 
A.3.3.1.2. Zajednica krute roščike
 
 
 
 
A.3.3.1.3. Zajednica češljastog mrijesnjaka
 
 
 
 
A.3.3.1.4. Zajednica čeljastog mrijesnjaka i morske podvodnice
 
 
 
 
A.3.3.1.5. Sastojine velikih mrijesnjaka
 
 
 
A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućicaA.3.3.2.1. Zajednica riječnog žabnjaka
 
 
 
 
A.3.3.2.2. Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna
 
 
 
 
A.3.3.2.3. Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke
 
 
 
 
A.3.3.2.4. Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke
 
 
 
 
A.3.3.2.5. Sastojina vrste Fontinalis antipyretica
 
 
 
A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofitaA.3.3.3.2. Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja
 
 
 
 
A.3.3.3.3. Zajednica vodenog orašca
 
 
 
 
A.3.3.3.4. Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna
 
 
 
 
A.3.3.3.5. Zajednica plavuna
 
 
 
 
A.3.3.3.6. Zajednica močvarne rebratice
 
 
A.3.4. Karbonatna vrela 
 
 
 
A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice 
 
 
 
A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima 
 
 
A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništaA.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševiA.4.1.1. Tršćaci i rogoziciA.4.1.1.1. Tršćaci obične trske
 
 
 
 
A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića
 
 
 
 
A.4.1.1.4. Močvara uspravnog ježinca
 
 
 
 
A.4.1.1.5. Rogozik širokolisnog rogoza
 
 
 
 
A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza
 
 
 
 
A.4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića
 
 
 
 
A.4.1.1.8. Zajednica ljutka
 
 
 
 
A.4.1.1.9. Zajednica velike pirevine
 
 
 
 
A.4.1.1.10. Zajednica iđirota i velike pirevine
 
 
 
 
A.4.1.1.11. Zajednica divlje riže
 
 
 
 
A.4.1.1.12. Sastojine riječne preslice
 
 
 
 
A.4.1.1.13. Zajednica sivog oblića
 
 
 
 
A.4.1.1.14. Zajednica obalnog oblića
 
 
 
 
A.4.1.1.16. Zajednica štitastog vodoljuba
 
 
 
 
A.4.1.1.17. Sastojine trobridog oblića
 
 
 
A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljeviA.4.1.2.1. Močvara krutog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.2. Močvara krutog šaša s običnim ljepuškom
 
 
 
 
A.4.1.2.3. Močvara nježnog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.4. Močvara močvarnog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.5. Močvara obalnog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.6. Močvara mjehurastog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.7. Močvara metličastog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.8. Zajednica trstastog blješca
 
 
 
 
A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja
 
 
 
 
A.4.1.2.10. Zajednica nježnog i lisičjeg šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.12. Zajednica banatskog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.14. Sastojine vrste Carex randalpina
 
 
 
 
A.4.1.2.15. Zajednica kljunastog šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.16. Zajednica lisičjeg šaša
 
 
 
 
A.4.1.2.17. Zajednica močvarne jezernice
 
 
 
 
A.4.1.2.19. Sastojine žute perunike
 
 
 
 
A.4.1.2.20. Sastojine tupocvjetnog sita
 
 
 
A.4.1.3. Močvarna vegetacija sporo tekućih vodaA.4.1.3.1. Zajednica plivajuće pirevine
 
 
 
 
A.4.1.3.2. Zajednica obične potočarke
 
 
 
 
A.4.1.3.3. Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja
 
 
 
 
A.4.1.3.4. Zajednica čvorastog celera
 
 
 
 
A.4.1.3.5. Zajednica naborane pirevine
 
 
 
 
A.4.1.3.6. Sastojine potočne čestoslavice
 
 
 
 
A.4.1.3.7. Sastojine vrste dvoredni paspalum
 
 
 
A.4.1.4. Vegetacija plitkih močvaraA.4.1.4.1. Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka
 
 
 
 
A.4.1.4.2. Močvara obične strelice i uronjenog ježinca
 
 
A.4.2. Amfibijske zajedniceA.4.2.1. Niski šiljeviA.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika
 
 
 
 
A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
 
 
 
 
A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice
 
 
 
 
A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice
 
 
 
 
A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita
 
 
 
A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajedniceA.4.2.2.2. Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala
B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površineB.1. Neobrasle i slabo obrasle stijeneB.1.1. Neobrasli odsjeci strmih stijena

B.1.1.1. Neobrasli odsjeci strmih stijena

 

B.1.1.1.1. Teško trošive neobrasle stijene

B.1.1.1.2. Lako trošive neobrasle stijene

 
 
 
B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapniceB.1.2.1. Mediteranske nakapnice i plitke poluspiljeB.1.2.1.1. Zajednica gospinog vlaska
 
 
 
 
B.1.2.1.2. Zajednica primorskog jelenka
 
 
B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijeneB.1.3.1. Zajednice sa stablastim petoprstomB.1.3.1.1. Zajednica rascjepkane slezenice i hajekove pušine
 
 
 
 
B.1.3.1.2. Zajednica alpskog jaglaca i kalničke šašike
 
 
 
 
B.1.3.1.3. Zajednica uskolisne šašike i učkarskog zvončića
 
 
 
B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i IstreB.1.3.2.1. Zajednica jesenske šašike i učkarskog zvončića
 
 
 
 
B.1.3.2.2. Zajednica mahovinaste merinke i bijele padimovice
 
 
 
 
B.1.3.2.3. Zajednica krhke papratke i učkarskog zvončića
 
 
 
B.1.3.3. Ilirsko-dinarske vapnenačke stijeneB.1.3.3.1. Zajednica kitajbelovog jaglaca i kluzijeve petoprste
 
 
 
 
B.1.3.3.2. Zajednica vunastog rošca
 
 
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijeneB.1.4.1. Kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijeneB.1.4.1.1. Zajednica istarskog zvončića i dalmatinske zečine
 
 
 
 
B.1.4.1.2. Zajednica sitolisne šašike i austrijskog zmijka
 
 
 
 
B.1.4.1.3. Zajednica kozlačice i prozorskog zvončića
 
 
 
 
B.1.4.1.4. Zajednica tomasinijeve merinke
 
 
 
B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijeneB.1.4.2.1. Zajednica busine i dubrovačke zečine
 
 
 
 
B.1.4.2.2. Zajednica portenšlagije i portenšlagovog zvončića
 
 
 
 
B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja
 
 
 
 
B.1.4.2.4. Zajednica slavulje i crvenkaste biokovske zečine
 
 
 
 
B.1.4.2.5. Zajednica gorostasne šašike i kalabrijske pogačine
 
 
B.1.5. Serpentinske stijene 
 
 
 
 
 
 
 
B.2. TočilaB.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijenaB.2.1.1. Gorska, pretplaninska i planinska točilaB.2.1.1.1. Zajednica mirisne paprati
 
 
 
 
B.2.1.1.3. Točilo planinskog koporca i ognjice
 
 
 
 
B.2.1.1.4. Točilo dinarskog rošca
 
 
 
 
B.2.1.1.5. Točilo planinskog lopuha
 
 
 
 
B.2.1.1.6. Točilo mahovinaste merinke i vapnenačke lastreje
 
 
 
B.2.1.2. Vlažna, dugo snijegom pokrivena točila i blokovi stijenaB.2.1.2.1. Zajednica mahovina i sitne pušine
 
 
B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točilaB.2.2.1. Ilirsko-jadranska, primorska točilaB.2.2.1.1. Točilo primorskog mekinjaka
 
 
 
 
B.2.2.1.2. Točilo primorskog mekinjaka i biokovskog lanilista
 
 
 
 
B.2.2.1.3. Zajednica stjenjarske iglice i bradavičaste krasuljice
 
 
B.2.3. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinamaB.2.3.1. Pionirska zajednica sukulenata 
 
 
B.2.3.2. Sastojine planinske hrapavice 
 
 
 
 
 
 
B.3. PožarištaB.3.1. PožarištaB.3.1.1. Šumska požarištaB.3.1.1.1. Požarišta nakon podzemnog požara
 
 
 
 
B.3.1.1.2. Požarišta nakon prizemnog požara
 
 
 
 
B.3.1.1.3. Požarišta nakon požara krošanja
 
 
 
B.3.1.2. Nešumska požarištaB.3.1.2.1. Nešumska požarišta
 
 
 
 
 
 
B.4. Erodirane površine i klizištaB.4.1. Površine erodirane oborinskom vodom i vjetromB.4.1.1. Površine erodirane oborinskom vodomB.4.1.1.1. Površine pod utjecajem slojevite erozije
 
 
 
 
B.4.1.1.2. Površine pod utjecajem brazdaste erozije
 
 
 
 
B.4.1.1.3. Površine pod utjecajem jaružne erozije
 
 
 
B.4.1.2. Klizišta 
 
 
 
B.4.1.3. Površine erodirane vjetrom 
 
 
 
 
 
C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleniC.1. CretoviC.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)C.1.1.1.1. Cretovi crnkaste šiljevine
 
 
 
 
C.1.1.1.2. Dinarski bazofilni cretovi suhoperke
 
 
 
 
C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute trešnice
 
 
 
 
C.1.1.1.4. Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog šaša
 
 
 
 
C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša
 
 
 
 
C.1.1.1.7. Cret peterocvjetne jezernice
 
 
C.1.2. Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi)C.1.2.1. Prijelazni cretovi bijele šiljkiceC.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice
 
 
 
 
C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike
 
 
 
 
C.1.2.1.3. Cret končastog šaša
 
 
 
C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetomC.1.2.2.1. Gorski tresetni cret
 
 
 
 
 
 
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaciC.2.2. Vlažne livade Srednje EuropeC.2.2.1. Poplavne livade ošakaC.2.2.1.2. Poplavne livade dugolisne čestoslavice i sjajne mlječike
 
 
 
C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje EuropeC.2.2.2.1. Srednjoeuropske livade obične beskoljenke
 
 
 
 
C.2.2.2.3. Livade plućne sirištare i primorske beskoljenke
 
 
 
 
C.2.2.2.4. Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara
 
 
 
C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleniC.2.2.3.1. Zajednica močvarne preslice i obične šašine
 
 
 
 
C.2.2.3.2. Zajednica šumskog kravuljka i zeljastog osjaka
 
 
 
 
C.2.2.3.3. Pašnjak rosulje i sivozelenog sita
 
 
 
C.2.2.4. Periodički vlažne livadeC.2.2.4.1. Livade busike
 
 
 
 
C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisičjeg šaša
 
 
 
 
C.2.2.4.3. Livade močvarne trbulje i livadnog repka
 
 
 
C.2.2.5. Zajednice s blijedom djetelinomC.2.2.5.1. Livade rosulje i divljeg ječma
 
 
C.2.3. Mezofilne livade Srednje EuropeC.2.3.1. Umjereno vlažni pašnjaciC.2.3.1.1. Pašnjaci ljulja i trave krestac
 
 
 
C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje EuropeC.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
 
 
 
 
C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
 
 
 
 
C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke
 
 
 
 
C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
 
 
 
 
C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare
 
 
 
 
C.2.3.2.6. Livade crvene vlasulje i obične rosulje
 
 
 
 
C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom
 
 
 
 
C.2.3.2.8. Livade talijanskog (ili višecvjetnog) ljulja
 
 
 
 
C.2.3.2.9. Livade lukovičastog žabnjaka i rane pahovke
 
 
 
 
C.2.3.2.10. Livade vunenaste medunike
 
 
 
 
C.2.3.2.11. Livade grozdastog ovsika i trave krestac
 
 
 
 
C.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike
 
 
 
 
C.2.3.2.13. Intenzivno šišane tratine
 
 
C.2.4. Vlažni, nitrofilni pašnjaciC.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasaC.2.4.1.1. Pašnjak gušće petoprste
 
 
 
 
C.2.4.1.2. Pašnjak sitova i dugolisne metvice
 
 
 
 
C.2.4.1.3. Pašnjak grpka i puzave rosulje
 
 
 
 
C.2.4.1.4. Pašnjak djeteline i puzave rosulje
 
 
 
 
C.2.4.1.5. Pašnjak kovrčave kiselice i koljenčastog repka
 
 
C.2.5. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zoneC.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolinaC.2.5.1.2. Livada divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače
 
 
 
 
C.2.5.1.4. Livada kožastog smudnjaka i primorske beskoljenke
 
 
 
 
C.2.5.1.5. Livada djetelinâ i divljeg ječma
 
 
 
 
C.2.5.1.6. Livada sitne busike s livadnim procjepkom
 
 
 
C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaciC.2.5.3.1. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci
 
 
C.2.6. Mezofilne gažene površine šumskih putevaC.2.6.1. Gažene površine šumskih putevaC.2.6.1.1. Zajednica obične celinščice i puzavog žabnjaka
 
 
 
 
 
 
C.3. Suhi travnjaciC.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaciC.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjačeC.3.1.1.1. Travnjak šiljke i kršina
 
 
 
C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporuC.3.1.2.1. Travnjak češljaste pirike
 
 
C.3.2. Kontinentalne sipineC.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescimaC.3.2.1.1. Travnjak duguljaste gladice i vlasulje bradice
 
 
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlimaC.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podloziC.3.3.1.1. Travnjak uspravnog ovsika i srednjeg trpuca
 
 
 
 
C.3.3.1.2. Travnjak uspravnog ovsika i jednoklase šiljke
 
 
 
 
C.3.3.1.3. Travnjak sjetvene grahorke i uspravnog ovsika
 
 
 
 
C.3.3.1.4. Travnjak nježne smilice i kamenjarske kostrice
 
 
 
 
C.3.3.1.5. Travnjak ilirske sabljice i primorske beskoljenke
 
 
 
 
C.3.3.1.6. Travnjak glavulje i kršina
 
 
 
 
C.3.3.1.7. Travnjak kalničke šašike
 
 
 
 
C.3.3.1.8. Travnjak sadlerove šašike
 
 
C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdačeC.3.4.2. Travnjaci trave tvrdačeC.3.4.2.1. Travnjak trave tvrdače
 
 
 
C.3.4.3. Vrištine vlasaste vlasuljeC.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
 
 
 
 
C.3.4.3.3. Ličke vrištine
 
 
 
 
C.3.4.3.4. Bujadnice
 
 
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaciC.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zoneC.3.5.1.1. Kamenjarski pašnjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje
 
 
 
 
C.3.5.1.2. Jadranske kamenjare kadulje i kovilja
 
 
 
 
C.3.5.1.3. Kamenjarski pašnjak čepljeza i kršina
 
 
 
 
C.3.5.1.4. Kamenjara smilja i babosvilke
 
 
 
 
C.3.5.1.5. Kamenjare sunovrata i čepljeza
 
 
 
 
C.3.5.1.6. Kamenjara primorskog vriska i vlaske
 
 
 
C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zoneC.3.5.2.1. Kamenjarski pašnjak šaša crljenike i žute kraške zečine
 
 
 
 
C.3.5.2.2. Travnjak uskolisne šašike i šaša crljenike
 
 
 
 
C.3.5.2.3. Kamenjare uspravnog ovsika i isprekidane šašike
 
 
 
 
C.3.5.2.4. Kamenjare primorskog kovilja i šaša crljenike
 
 
 
 
C.3.5.2.6. Kamenjare kadulje i isprekidane šašike
 
 
 
 
C.3.5.2.7. Kamenjarski travnjak biokovskog kozlinca i velike šašike
 
 
 
 
C.3.5.2.8. Kamenjare prizemnog ušljivca i šaša crljenike
 
 
 
 
C.3.5.2.9. Kamenjare uskolisne žutilovke i šiljastog šaša
 
 
 
 
C.3.5.2.10. Kamenjare vlasaste mišjakinjice i kamenjarske žutilovke
 
 
 
 
C.3.5.2.11. Zajednica vriska i travolisnog zvonca
 
 
 
 
C.3.5.2.12. Travnjak šaša crljenike i purpurne zečine
 
 
 
C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijkaC.3.5.3.1. Livade i pašnjaci šiljke i vlasastog zmijka
 
 
 
 
C.3.5.3.2. Travnjak mlječike i kršina
 
 
 
 
C.3.5.3.3. Travnjak primorskog zečjeg trna
 
 
 
 
C.3.5.3.4. Travnjak zmijka i pjegavog jastrebljaka
 
 
 
 
C.3.5.3.6. Travnjak vlaske i krutovlatke
 
 
 
 
C.3.5.3.7. Travnjak sivkaste babine svile i vlasuljâ
 
 
 
 
C.3.5.3.8. Travnjak ilirske vlasulje i gomoljaste vlasnjače
 
 
 
 
C.3.5.3.9. Travnjak vlasulja
 
 
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci EU- i stenomediteranaC.3.6.1. EU- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščiceC.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske
 
 
 
 
C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
 
 
 
 
C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
 
 
 
 
C.3.6.1.4. Travnjak zupčice
 
 
 
 
C.3.6.1.5. Sastojine ravenskog sladorovca
 
 
 
C.3.6.2. Jadranski travnjaci brčkaC.3.6.2.1. Travnjak primorske rosulje
 
 
 
 
C.3.6.2.2. Travnjak kršina i metlače
 
 
 
 
C.3.6.2.3. Travnjak žute ptičje noge i mišjeg brčka
 
 
 
 
C.3.6.2.4. Travnjak trbušaste gnjidače i raščice
 
 
 
 
C.3.6.2.5. Travnjak ščetinca i helerove djeteline
 
 
 
 
C.3.6.2.6. Travnjak vlasastog pira i mačice
 
 
 
 
C.3.6.2.7. Travnjak djetelina i kamenjarske kostrike
 
 
C.3.7. Panonski slani travnjaciC.3.7.1. Zajednica jednogodišnje kafranke 
 
 
 
 
 
 
C.4. RudineC.4.1. Planinske rudineC.4.1.1. Ilirsko-dinarske planinske rudine uskolisne šašikeC.4.1.1.1. Rudine uskolisne šašike i oštrog šaša
 
 
 
 
C.4.1.1.2. Planinske rudine vazdazelenog šaša i uskolisne šašike
 
 
 
 
C.4.1.1.3. Planinske rudine kitajbelovog šaša i alpske sunčanice
 
 
 
 
C.4.1.1.4. Planinske rudine kitajbelovog šaša i balkanske sunčanice
 
 
 
 
C.4.1.1.5. Planinske rudine biokovskog zvonca i uskolisne šašike
 
 
 
 
C.4.1.1.6. Planinske rudine busenaste zvjezdoglavke i osmerolatičnog drijasa
 
 
 
 
C.4.1.1.7. Planinske rudine busenaste zvjezdoglavke i šiljasog šaša
 
 
 
C.4.1.2. Pretplaninske rudine oštre vlasuljeC.4.1.2.1. Rudine oštre vlasulje
 
 
 
C.4.1.3. Rudine hrđastog šašaC.4.1.3.1. Rudine planinske pljuskavice i hrđastog šaša
 
 
 
 
 
 
C.5. Visoke zeleniC.5.1. Šumski ruboviC.5.1.1. Termofilni šumski rubovi crvene igliceC.5.1.1.1. Zajednica crvene iglice i jelenske pukovice
 
 
 
 
C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice
 
 
 
C.5.1.2. Kserotermofilne zajednice šumskih rubovaC.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice
 
 
 
 
C.5.1.2.2. Zajednica mrkvastog zdravinjka i gorskog gladca
 
 
 
 
C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice
 
 
 
 
C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage
 
 
 
 
C.5.1.2.5. Zajednica vlasnatog zmijka i planinske djeteline
 
 
 
 
C.5.1.2.6. Zajednica ilirske prženice i pršljenastog doljana
 
 
 
C.5.1.3. Mezofilni šumski rubovi srednje djetelineC.5.1.3.2. Zajednica šumske suručke
 
 
 
 
C.5.1.3.3. Zajednica šumske krasuljice
 
 
 
 
C.5.1.3.4. Zajednica kaduljastog dubačca
 
 
C.5.2. Šumske čistineC.5.2.1. Šumske čistine velebilja i uskolisnog kiprejaC.5.2.1.1. Zajednica velebilja i uskolisnog kipreja
 
 
 
 
C.5.2.1.4. Zajednica velikog žutog kolotoča
 
 
 
C.5.2.2. Šumske čistine, rubovi šumskih putova 
 
 
C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleniC.5.3.1. Pretplaninske zajednice visokih zeleniC.5.3.1.1. Dinarska zajednica ljepike i austrijskog zmijka
 
 
 
 
C.5.3.1.2. Zajednica strička i jedića
 
 
 
 
C.5.3.1.4. Zajednica planinske zečine i planinskog luka
 
 
 
 
C.5.3.1.5. Zajednica mirisne čehulje
 
 
 
 
C.5.3.1.6. Pretplaninski travnjaci busike
 
 
 
 
C.5.3.1.7. Rudina šašuljice i zelene zečine
 
 
C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleniC.5.4.1. Visoke zeleni s pravom končarom i običnim lopuhomC.5.4.1.1. Visoke zeleni s pravom končarom
 
 
 
 
C.5.4.1.2. Sjenovite zajednice običnog lopuha
 
 
 
 
 
D. ŠikareD.1. Kontinentalne šikareD.1.1. Vrbici i šikareD.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudovaD.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem
 
 
 
 
D.1.1.1.2. Vrbici pepeljaste i likovaste vrbe
 
 
 
 
D.1.1.1.3. Vrbici pepeljaste vrbe i rakite
 
 
 
 
D.1.1.1.4. Predalpski vrbici s pasjim trnom
 
 
 
 
D.1.1.1.5. Vrbici rakite
 
 
 
D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe
 
 
 
D.1.1.3. Šikare trušljike 
 
 
D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajevaD.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajevaD.1.2.1.1. Mezofilne šikare i živice brežuljkastog i brdskog vegetacijskog pojasa
 
 
 
 
D.1.2.1.2. Šikare lijeske
 
 
 
 
D.1.2.1.4. Šikare i živice planarnog vegetacijskog pojasa
 
 
 
 
 
 
D.2. Pretplaninske šikareD.2.1. Pretplaninska klekovinaD.2.1.1. Pretplaninska klekovinaD.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine
 
 
 
 
D.2.1.1.2. Šikare velelisne vrbe
 
 
 
 
D.2.1.1.3. Šikare dlakavog pjenišnika i klečice
 
 
 
 
D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka
 
 
 
 
D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka
 
 
 
 
D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica
 
 
D.2.2. Zajednice s kozokrvinom i krkavinomD.2.2.1. Zajednice s kozokrvinom i krkavinom

D.2.2.1.1. Šikare žestike i ribiza

D.2.2.1.2. Šikara hrvatske žutike i žestike

 
 
 
 
D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica 
 
 
 
D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka 
 
 
 
D.2.5. Sastojine obične borovice

 

 

 
 
 
 
D.3. Mediteranske listopadne šikareD.3.1. DračiciD.3.1.1. DračiciD.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom
 
 
D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotokeD.3.2.1. Termofilne poplavne šikareD.3.2.1.2. Sastojine metličastog pelina
 
 
 
D.3.2.3. Zajednice dalmatinske metlikeD.3.2.3.1. Šikare dalmatinske metlike
 
 
 
D.3.2.4. Šikare kupine i oleandraD.3.2.4.1. Šikare kupine i oleandra
 
 
 
 
D.3.2.4.2. Šikare kupine i konopljike
 
 
 
 
D.3.2.4.3. Šikare drače i konopljike
 
 
 
 
D.3.2.4.4. Šikare primorskog kršina i oleandra
 
 
D.3.4. BušiciD.3.4.2. Istočnojadranski bušiciD.3.4.2.1. Bušik pršljenaste crnjuše i kretskog bušinca
 
 
 
 
D.3.4.2.2. Bušik pršljenaste crnjuše i dalmatinske žutilovke
 
 
 
 
D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice
 
 
 
 
D.3.4.2.4. Bušik ružmarina s mnogocvjetnom crnjušom
 
 
 
 
D.3.4.2.5. Bušik bušina i velike crnjuše
 
 
 
 
D.3.4.2.6. Sastojine brnistre
 
 
 
 
D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice
 
 
D.3.5. Ljeti listopadne šikareD.3.5.1. Ljeti listopadne šikareD.3.5.1.1. Sastojine velike vrebine
 
 
 
 
D.3.5.1.2. Sastojine drvenaste mlječike
 
 
 
 
 
 
D.4. Šikare stranog grmljaD.4.1. Šikare stranog grmljaD.4.1.1. Sastojine čivitnjačeD.4.1.1.1. Sastojine čivitnjače
 
 
 
D.4.1.2. Ostale šikare stranog grmljaD.4.1.2.1. Ostale šikare stranog grmlja
 
 
 
 
 
E. ŠumeE.1. Priobalne poplavne šume vrba i topolaE.1.1. Poplavne šume vrbaE.1.1.1. Poplavna šuma bijele i krhke vrbe 
 
 
 
E.1.1.2. Poplavna šuma bijele vrbe 
 
 
 
E.1.1.3. Poplavna šuma vrba i topola 
 
 
E.1.2. Poplavne šume topolaE.1.2.1. Poplavna šuma bijele topole 
 
 
 
E.1.2.2. Poplavna šuma crne i bijele topole 
 
 
E.1.3. Šume bijele joheE.1.3.1. Šuma bijele johe sa zimskom preslicom 
 
 
 
E.1.3.2. Šuma bijele johe s mrtvom koprivom 
 
 
 
 
 
 
E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasenaE.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasenaE.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena 
 
 
 
E.2.1.2. Šuma gorskoga jasena s razmaknutim šašem 
 
 
 
E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem 
 
 
 
E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom 
 
 
 
E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom 
 
 
 
E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem 
 
 
 
E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem 
 
 
 
E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom 
 
 
 
E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem 
 
 
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjakaE.2.2.1. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s rastavljenim šašem) 
 
 
 
E.2.2.2. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s drhtavim šašem) 
 
 
 
E.2.2.3. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija sa žestiljem) 
 
 
 
E.2.2.4. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom) 
 
 
 
 
 
 
E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplavaE.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šumeE.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija) 
 
 
 
E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom) 
 
 
 
E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom) 
 
 
 
E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom) 
 
 
 
E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba 
 
 
 
E.3.1.6. Mješovite šume kitnjaka i običnoga graba s vlasuljom 
 
 
 
E.3.1.7. Šuma običnog graba s dlakavim šašem 
 
 
 
E.3.1.8. Šuma običnog graba sa šumaricom 
 
 
 
E.3.1.9. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba dinarskoga područja 
 
 
 
E.3.1.10. Šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i šparožine mediteranskoga područja 
 
 
E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične brezeE.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena 
 
 
 
E.3.2.2. Šuma hrasta kitnjaka s bekicama 
 
 
 
E.3.2.3. Šuma hrasta kitnjaka sa sitnocvjetim petoprstom 
 
 
 
E.3.2.4. Šuma hrasta kitnjaka s brdskom vlasuljom 
 
 
 
E.3.2.5. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i obične breze 
 
 
 
E.3.2.6. Šuma breze s bujadi 
 
 
 
E.3.2.7. Cretne brezove i druge šumice na sfagnumskom cretu 
 
 
E.3.3. Mezijske šume hrasta sladunaE.3.3.1. Šuma sladuna i cera 
 
 
E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šumeE.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom 
 
 
 
E.3.4.2. Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom 
 
 
 
E.3.4.3. Termofilna šuma medunca i modrog vrabsjemena 
 
 
 
E.3.4.4. Termofilna šuma medunca s trstolikom beskoljenkom 
 
 
 
E.3.4.5. Termofilna i slabo acidofilna šuma medunca s bijelom petoprstom 
 
 
 
E.3.4.6. Šuma cera i crnog jasena 
 
 
 
E.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena 
 
 
 
E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom 
 
 
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare meduncaE.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba 
 
 
 
E.3.5.2. Mješovita šuma i šikara hrasta duba i bjelograba 
 
 
 
E.3.5.3. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom 
 
 
 
E.3.5.4. Mješovita šuma hrasta duba i crnoga graba 
 
 
 
E.3.5.5. Mješovita šuma hrasta duba i crnoga jasena 
 
 
 
E.3.5.6. Šuma i šikara crnoga graba s jesenskom šašikom 
 
 
 
E.3.5.7. Šuma i šikara bijeloga graba s proljetnom broćikom 
 
 
 
E.3.5.8. Šikara zelenike i bijeloga graba 
 
 
 
E.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba 
 
 
 
E.3.5.10. Kontinentalna šuma hrasta medunca s crnim grabom 
 
 
 
 
 
 
E.4. Brdske bukove šumeE.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šumeE.4.1.1. Šuma bukve s lazarkinjom 
 
 
 
E.4.1.2. Šuma bukve s dugolisnom naglavicom 
 
 
E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šumeE.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom 
 
 
 
E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom 
 
 
 
E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena 
 
 
E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostoraE.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom 
 
 
 
E.4.3.2. Šuma bukve sa žućkastom grahoricom 
 
 
 
E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem 
 
 
E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača uvala i klanacaE.4.4.1. Šuma gorskoga javora i višelisnate režuhe dinarskog područja 
 
 
 
E.4.4.2. Šuma gorskoga javora i običnoga jasena s gronjastim vratićem 
 
 
 
E.4.4.3. Mješovita šuma tise i lipe 
 
 
 
E.4.4.4. Šuma srebrnolisne lipe s čekinjavom papratnjačom 
 
 
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šumeE.4.5.1. Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom 
 
 
 
E.4.5.2. Šuma bukve s crnim kukurijekom 
 
 
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šumeE.4.6.1. Šuma bukve i crnoga graba 
 
 
 
E.4.6.2. Šuma bukve s proljetnom crnjušom 
 
 
 
E.4.6.3. Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom 
 
 
 
E.4.6.4. Šuma bukve sa širokolisnim gladcem 
 
 
 
 
 
 
E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jeleE.5.1. Panonske bukovo-jelove šumeE.5.1.1. Panonska bukovo-jelova šuma s brdskom vlasuljom 
 
 
E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šumeE.5.2.1. Dinarska bukovo-jelova šuma s mišjim uhom (tipična subasocijacija) 
 
 
 
E.5.2.2. Dinarska bukovo-jelova šuma s mišjim uhom (subasocijacija s bijelim šašem) 
 
 
E.5.3.1. Termofilna šuma jele i crnoga grabaE.5.3.1. Termofilna šuma jele i crnoga graba 
 
 
 
 
 
 
E.6. Pretplaninske bukove šumeE.6.1. Pretplaninske bukove šumeE.6.1.1. Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom 
 
 
 
E.6.1.2. Pretplaninska šuma bukve s kopljastom paprati 
 
 
 
E.6.1.3. Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom 
 
 
 
 
 
 
E.7. Kontinentalne crnogorične šumeE.7.1. Kalcifilne jelove šumeE.7.1.1. Dinarska šuma jele s milavom na vapnenačkim blokovima 
 
 
 
E.7.1.2. Šuma jele sa žestikom na blokovima 
 
 
E.7.2. Acidofilne jelove šumeE.7.2.1. Šuma jele s rebračom 
 
 
 
E.7.2.2. Močvarna šuma jele s blijedožućkastim šašem 
 
 
E.7.3. Smrekove šumeE.7.3.1. Gorska šuma smreke sa šumskim pavlovcem 
 
 
 
E.7.3.2. Altimontansko-subalpinska šuma smreke s obrubljenim gladcem 
 
 
 
E.7.3.3. Šuma smreke s modrom kozokrvinom 
 
 
 
E.7.3.4. Subalpinska smrekova šuma s alpskom pljuskavicom 
 
 
 
E.7.3.5. Šuma smreke s crnim kukurijekom na dolomitu 
 
 
E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitimaE.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima 
 
 
 
E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom 
 
 
 
E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom 
 
 
 
E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice 
 
 
 
E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima 
 
 
 
E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima 
 
 
 
E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom 
 
 
 
 
 
 
E.8. Primorske vazdazelene šume i makijeE.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrikeE.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 
 
 
 
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba 
 
 
 
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom 
 
 
 
E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine 
 
 
 
E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena 
 
 
 
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom 
 
 
 
E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike 
 
 
E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnikeE.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje 
 
 
 
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike 
 
 
 
E.8.2.3. Makija tršlje i somine 
 
 
 
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine 
 
 
 
E.8.2.5. Makija velike resike i planike 
 
 
 
E.8.2.6. Makija primorske crnjuše i kapinike 
 
 
 
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike 
 
 
 
E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom 
 
 
 
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom 
 
 
 
E.8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster) 
 
 
 
 
 
 
E.9. Antropogene šumske sastojineE.9.1. Šume i šikare stranih vrsta drvećaE.9.1.1. Sastojine bagrema 
 
 
 
E.9.1.2. Sastojine pajasena 
 
 
 
E.9.1.3. Sastojine negundovca 
 
 
 
E.9.1.4. Ostale sastojine stranih vrsta drveća 
 
 
E.9.2. Nasadi četinjačaE.9.2.1. Nasadi obične smreke 
 
 
 
E.9.2.2. Nasadi crnog bora 
 
 
 
E.9.2.3. Nasadi običnog bora 
 
 
 
E.9.2.4. Nasadi alepskog bora 
 
 
 
E.9.2.5. Ostali čisti nasadi zavičajnih četinjača 
 
 
 
E.9.2.6. Miješani nasadi zavičajnih četinjača 
 
 
 
E.9.2.7. Čisti nasadi stranih četinjača 
 
 
 
E.9.2.8. Miješani nasadi stranih četinjača 
 
 
 
E.9.2.9. Miješani nasadi zavičajnih i stranih vrsta četinjača 
 
 
E.9.3. Nasadi širokolisnog drvećaE.9.3.1. Nasadi zavičajnih topola 
 
 
 
E.9.3.2. Nasadi zavičajnih vrba 
 
 
 
E.9.3.3. Ostali čisti nasadi zavičajnog širokolisnog drveća 
 
 
 
E.9.3.4. Miješani nasadi zavičajnog širokolisnog drveća 
 
 
 
E.9.3.5. Nasadi stranih topola 
 
 
 
E.9.3.6. Nasadi stranih vrba 
 
 
 
E.9.3.7. Ostali čisti nasadi stranog širokolisnog drveća 
 
 
 
E.9.3.8. Miješani nasadi stranog širokolisnog drveća 
 
 
 
E.9.3.9. Miješani nasadi zavičajnih i stranih vrsta širokolisnog drveća 
 
 
E.9.4. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drvećaE.9.4.1. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća sa zavičajnim vrstama 
 
 
 
E.9.4.2. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća sa stranim vrstama 
 
 
 
E.9.4.3. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća sa zavičajnim i stranim vrstama 
 
 
E.9.5. Šumski nasadi s prirodnom šumskom vegetacijomE.9.5.1. Grupimični šumski nasadi u sklopu prirodne šumske vegetacije 
 
 
 
E.9.5.2. Stablimični šumski nasadi u sklopu prirodne šumske vegetacije 
 
 
 
 
 
F. Morska obalaF.1. Muljevita morska obalaF.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitimaF.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjačaF.1.1.1.1. Slanjača caklenjače
 
 
 
 
F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače
 
 
 
F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitovaF.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova
 
 
 
 
F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca
 
 
 
 
F.1.1.2.3. Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike
 
 
 
 
F.1.1.2.4. Sitina tupocvjetnog sita i politovca
 
 
 
F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjačeF.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške
 
 
 
 
F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina
 
 
 
 
F.1.1.3.3. Zajednica jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila
 
 
F.1.2. Supralitoralni muljeviF.1.2.1. Biocenoza plaža sa sporosušećim nakupinama ostataka morske vegetacijeF.1.2.1.1. Biocenoza plaža sa sporosušećim nakupinama ostataka morske vegetacije
 
 
 
 
 
 
F.2. Pjeskovita morska obalaF.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitimaF.2.1.1. Površine pješčanih plaža pod halofitimaF.2.1.1.1. Zajednica sitolisne pirike i ježike
 
 
F.2.2. Supralitoralni pijesciF.2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesakaF.2.2.1.1. Facijes pijesaka bez vegetacije
 
 
 
 
F.2.2.1.2. Facijes udubina s rezidualnom vlagom
 
 
 
 
F.2.2.1.3. Facijes brzosušećih nakupina ostataka morske vegetacije
 
 
 
 
F.2.2.1.4. Facijes naplavljenih balvana
 
 
 
 
F.2.2.1.5. Facijes naplavljenih ostataka morskih cvjetnica
 
 
 
 
 
 
F.3. Šljunkovita morska obalaF.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitimaF.3.1.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitimaF.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice
 
 
F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenjeF.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije na šljuncimaF.3.2.1.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije
 
 
 
 
 
 
F.4. Stjenovita morska obalaF.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitimaF.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitimaF.4.1.1.1. Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca
 
 
 
 
F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice
 
 
 
 
F.4.1.1.3. Grebenjača maljave mrižice i šćulca
 
 
F.4.2. Supralitoralne stijeneF.4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijenaF.4.2.1.1. Asocijacija s vrstama rodova Entophysalis i Verrucaria
 
 
 
 
F.4.2.1.2. Lokvice s promjenjivom slanošću (mediolitoralna enklava)
 
 
 
 
F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera
 
 
 
 
 
 
F.5. Antropogena staništa morske obaleF.5.1. Antropogena staništa morske obaleF.5.1.1. Zajednice morske obale na pomičnoj podlozi pod utjecajem čovjeka (mulj, pijesak, šljunak)F.5.1.1.1. Turističke plaže
 
 
 
F.5.1.2. Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjekaF.5.1.2.1. Izgrađene i konstruirane obale
 
 
 
 
 
G. MoreG.1. PelagijalG.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincijeG.1.1.1. Prirodne pelagijske zajednice neritičke provincijeG.1.1.1.1. Prirodne pelagijske euhaline zajednice neritičke provincije
 
 
 
 
G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija
 
 
 
G.1.1.2. Pelagijske zajednice neritičke provincije pod antropogenim utjecajemG.1.1.2.1. Akvatoriji morskih luka
 
 
 
 
G.1.1.2.2. Akvatoriji brodogradilišta
 
 
 
 
G.1.1.2.3. Akvatoriji naseljenih mjesta uz obalu, lučica, mandrača
 
 
 
 
G.1.1.2.4. Akvatoriji marina
 
 
 
 
G.1.1.2.5. Akvatoriji marikulturnih zahvata
 
 
 
 
G.1.1.2.6. Akvatoriji oko podmorskih ispusta otpadne vode
 
 
G.1.2. Pelagijske zajednice oceanske provincijeG.1.2.1. Pelagijske zajednice oceanske provincijeG.1.2.1.1. Pelagijske zajednice oceanske provincije
 
 
G.1.3. NeustonG.1.3.1. NeustonG.1.3.1.1. Neuston
 
G.2. MediolitoralG.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljeviG.2.1.1. Biocenoza mediolitoralnih muljevitih pijesaka i muljeva 
 
 
G.2.2. Mediolitoralni pijesciG.2.2.1. Biocenoza mediolitoralnih pijesakaG.2.2.1.1. Facijes s vrstama roda Ophelia
 
 
G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenjeG.2.3.1. Biocenoza mediolitoralnih dna s krupnim detritusomG.2.3.1.1. Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica i drugih morskih cvjetnica
 
 
G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijeneG.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitoralaG.2.4.1.1. Asocijacija s vrstom Bangia atropurpurea
 
 
 
 
G.2.4.1.2. Asocijacija s vrstom Porphyra leucosticta
 
 
 
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitoralaG.2.4.2.2. Asocijacija s vrstom Lithophyllum byssoides (=L. lichenoides)
 
 
 
 
G.2.4.2.3. Asocijacija s vrstom Tenarea undulosa
 
 
 
 
G.2.4.2.4. Asocijacija s vrstama rodova Ceramium i Corallina
 
 
 
 
G.2.4.2.5. Asocijacija s vrstom Enteromorpha compressa
 
 
 
 
G.2.4.2.6. Asocijacija s vrstom Fucus virsoides
 
 
 
 
G.2.4.2.7. Asocijacija s vrstom Gelidium spp.
 
 
 
 
G.2.4.2.8. Lokvice i lagune s naseljima vermetida (enklava infralitorala)
 
 
 
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špiljaG.2.4.3.1. Asocijacija s vrstama Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra
 
 
 
G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezeraG.2.4.4.1. Zajednica mediolitorala kraških morskih jezera
 
 
G.2.5. Antropogena staništa u mediolitoraluG.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod utjecajem čovjeka (mulj, pijesak, šljunak)G.2.5.1.1. Facijesi turističkih plaža i ljekovitih blata
 
 
G.2.5.2. Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjekaG.2.5.2.1. Facijesi mediolitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)
 
 
 
 
 
G.3. InfralitoralG.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišuG.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenozaG.3.1.1.1. Asocijacija s vrstom Ruppia maritima
 
 
 
 
G.3.1.1.2. Facijes s vrstom Ficopomatus enigmaticus
 
 
 
 
G.3.1.1.3. Asocijacija s vrstom Potamogeton pectinatus
 
 
 
 
G.3.1.1.4. Asocijacija s vrstom Zostera noltii u eurihalinom i euritermnom okolišu
 
 
 
 
G.3.1.1.5. Asocijacija s vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermnom okolišu
 
 
 
 
G.3.1.1.6. Asocijacija s vrstama roda Gracilaria
 
 
 
 
G.3.1.1.7. Asocijacija s vrstama rodova Chaetomorpha i Valonia
 
 
 
 
G.3.1.1.8. Asocijacija s vrstama rodova Ulva i Enteromorpha
 
 
 
 
G.3.1.1.9. Asocijacija s vrstom Cystoseira barbata
 
 
 
 
G.3.1.1.10. Asocijacija s vrstama roda Cladophora i vrstom Rytiphloea tinctoria
 
 
 
 
G.3.1.1.11. Facijes sitastih vrulja uz obalu
 
 
G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje muljaG.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesakaG.3.2.1.1. Facijes s vrstom Lentidium mediterraneum
 
 
 
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesakaG.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
 
 
 
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obalaG.3.2.3.1. Facijes s vrstama Callianassa tyrrhena i Kellia spp.
 
 
 
 
G.3.2.3.2. Facijes pod utjecajem slatke vode s vrstama Cerastoderma glaucum i Cyathura carinata
 
 
 
 
G.3.2.3.3. Facijes s vrstama Loripes lacteus, Tapes spp.
 
 
 
 
G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
 
 
 
 
G.3.2.3.5. Asocijacija s vrstom Zostera noltii
 
 
 
 
G.3.2.3.6. Asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera
 
 
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje muljaG.3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem valovaG.3.3.1.1. Asocijacija s rodolitima
 
 
 
G.3.3.2. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u cirkalitoralu)G.3.3.2.1. Facijes maërla (pojavljuje se i kao facijes u biocenozi obalnih detritusnih dna)
 
 
 
 
G.3.3.2.2. Asocijacija s rodolitima
 
 
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunciG.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunakaG.3.4.1.1. Facijes s vrstom Gouania wildenowi
 
 
G.3.5. Naselja posidonijeG.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica)G.3.5.1.1. Ekomorfoza naselja u »prugama«
 
 
 
 
G.3.5.1.2. Ekomorfoza naselja koja tvore »barijeru«
 
 
 
 
G.3.5.1.3. Facijes mrtvih naslaga rizoma posidonije bez epiflore
 
 
 
 
G.3.5.1.4. Asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera
 
 
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijeneG.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algiG.3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustirajućim algama i ježincima
 
 
 
 
G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea (var. amentacea, var. stricta, var. spicata)
 
 
 
 
G.3.6.1.3. Facijes s vermetidima
 
 
 
 
G.3.6.1.4. Facijes s vrstom Mytilus galloprovincialis
 
 
 
 
G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata
 
 
 
 
G.3.6.1.6. Asocijacija s vrstama Codium vermilara i Rhodymenia ardissonei
 
 
 
 
G.3.6.1.7. Asocijacija s vrstom Dasycladus vermicularis
 
 
 
 
G.3.6.1.8. Asocijacija s vrstom Ceramium rubrum
 
 
 
 
G.3.6.1.9. Facijes s vrstom Cladocora caespitose
 
 
 
 
G.3.6.1.10. Asocijacija s vrstom Cystoseira crinita
 
 
 
 
G.3.6.1.11. Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare
 
 
 
 
G.3.6.1.12. Asocijacija s vrstom Dictyopteris polypodioides
 
 
 
 
G.3.6.1.13. Asocijacija s vrstom Colpomenia sinuosa
 
 
 
 
G.3.6.1.14. Asocijacija s vrstom Stypocaulon scoparium (=Halopteris scoparia)
 
 
 
 
G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa
 
 
 
 
G.3.6.1.16. Asocijacija s vrstama Pterocladiella capillacea i Ulva laetevirens
 
 
 
 
G.3.6.1.17. Facijes s velikim obrubnjacima
 
 
 
 
G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstama Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria
 
 
 
 
G.3.6.1.19. Asocijacija s vrstama Peyssonnelia rubra i Peyssonnelia spp.
 
 
 
 
G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave)
 
 
 
 
G.3.6.1.21. Facijes s vrstom Chondrilla nucula
 
 
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezeraG.3.7.1. Zajednice infralitorala kraških morskih jezeraG.3.7.1.1. Zajednica infralitorala kraških morskih jezera
 
 
G.3.8. Antropogena staništa u infralitoraluG.3.8.1. Antropogene infralitoralne zajednice na pomičnoj podlozi (mulju, pijesku, šljunku)G.3.8.1.1. Infralitoralne zajednice dna turističkih plaža i ljekovitih blata
 
 
 
G.3.8.2. Antropogene infralitoralne zajednice na čvrstoj podloziG.3.8.2.1. Zajednice infralitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)
 
 
 
 
G.3.8.2.2. Obraštajne zajednice na koritima brodova i brodica
 
 
 
 
G.3.8.2.3. Degradirana biocenoza infralitoralnih algi
 
 
 
G.3.8.3. Podmorska arheološka nalazištaG.3.8.3.1. Podmorska arheološka nalazišta
 
 
 
G.3.8.4. Infralitoralne zajednice ispod marikulturnih zahvataG.3.8.4.1. Uzgajališta riba
 
 
 
 
G.3.8.4.2. Uzgajališta školjkaša
 
 
 
 
G.3.8.4.3. Obraštajne zajednice na instalacijama marikulture
 
 
 
G.3.8.5. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vodeG.3.8.5.1. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode
 
 
 
G.3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstamaG.3.8.6.1. Zajednica s vrstom Caulerpa taxifolia
 
 
 
 
G.3.8.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa
 
 
 
 
 
 
G.4. CirkalitoralG.4.1. Cirkalitoralni muljeviG.4.1.1. Biocenoza obalnih terigenih muljevaG.4.1.1.1. Facijes mekanih muljeva s vrstom Turritella tricarinata communis
 
 
 
 
G.4.1.1.2. Facijes ljepljivih muljeva s vrstama Virgularia mirabilis i Pennatula phosphorea
 
 
 
 
G.4.1.1.3. Facijes ljepljivih muljeva s vrstama Alcyonium palmatum i Stichopus regalis
 
 
 
G.4.1.2. Biocenoza muljevitih dna otvorenog Jadrana i kanala sjevernog Jadrana 
 
 
G.4.2. Cirkalitoralni pijesciG.4.2.1. Biocenoza muljevitih detritusnih dnaG.4.2.1.1. Facijes s vrstom Ophiothrix quinquemaculata
 
 
 
 
G.4.2.1.2. Facijes s vrstom Schizaster chiajei
 
 
 
G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dnaG.4.2.2.1. Asocijacija s rodolitima
 
 
 
 
G.4.2.2.2. Facijes maërla
 
 
 
 
G.4.2.2.3. Asocijacija s vrstom Peyssonnelia rosa-marina
 
 
 
 
G.4.2.2.4. Asocijacija s vrstom Laminaria rodriguezii
 
 
 
 
G.4.2.2.5. Facijes s vrstom Ophiura texturata
 
 
 
 
G.4.2.2.6. Facijes sa sinascidijama
 
 
 
 
G.4.2.2.7. Facijes s velikim mahovnjacima
 
 
 
G.4.2.3. Biocenoza detritusnog dna na rubu kontinentske podineG.4.2.3.1. Facijes s vrstom Neolampas rostellata
 
 
 
 
G.4.2.3.2. Facijes s vrstom Leptometra phalangium
 
 
 
G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u infralitoralu)G.4.2.4.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u infralitoralu)
 
 
 
G.4.2.5. Biocenoza detritusnih dna otvorenog JadranaG.4.2.5.1. Facijes s vrstom Atrina pectinata
 
 
 
 
G.4.2.5.2. Facijes s vrstom Lytocarpia myriophyllum
 
 
G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijeneG.4.3.1. Koraligenska biocenozaG.4.3.1.3. Asocijacija s vrstom Mesophyllum lichenoides
 
 
 
 
G.4.3.1.4. Asocijacija s vrstama Lithophyllum frondosum i Halimeda tuna
 
 
 
 
G.4.3.1.5. Facijes s vrstom Eunicella cavolinii
 
 
 
 
G.4.3.1.6. Facijes s vrstom Eunicella singularis
 
 
 
 
G.4.3.1.8. Facijes s vrstom Paramuricea clavata
 
 
 
 
G.4.3.1.9. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae
 
 
 
 
G.4.3.1.10. Koraligenske platforme

 

 

 

 

 

 

 

 

 

G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

G.4.3.2.1. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae

G.4.3.2.2. Facijes s vrstom Corallium rubrum

G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti

 
 
 
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)G.4.3.3.1. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)
 
 
 
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipaG.4.3.4.1. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
 
 
G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezeraG.4.4.1. Zajednice cirkalitorala kraških morskih jezeraG.4.4.1.1. Zajednica cirkalitorala kraških morskih jezera

 

 

 

 

G.4.5. Antropogena staništa u cirkalitoraluG.4.5.1. Antropogene cirkalitoralne zajednice na dnima unutar luka i brodogradilišta

G.4.5.1.1. Dna morskih luka

G.4.5.1.2. Dna brodogradilišta

 
 
 
G.4.5.2. Podmorska arheološka nalazištaG.4.5.2.1. Podmorska arheološka nalazišta
 
 
 
G.4.5.3. Kočarska dnaG.4.5.3.1. Muljevita kočarska dna
 
 
 
 
G.4.5.3.2. Detritusna (pjeskovita) kočarska dna
 
 
 
G.4.5.4. Cirkalitoralne zajednice ispod marikulturnih zahvataG.4.5.4.1. Uzgajališta riba
 
 
 
G.4.5.5. Cirkalitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vodeG.4.5.5.1. Cirkalitoralne zajednice oko podmorskih ispusta
 
 
 
G.4.5.6. Cirkalitoralne zajednice s invazivnim vrstamaG.4.5.6.1. Zajednica s vrstom Caulerpa taxifolia
 
 
 
 
G.4.5.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa
 
 
 
 
 
 
G.5. BatijalG.5.1. Batijalni muljeviG.5.1.1. Biocenoza batijalnih muljevaG.5.1.1.1. Facijes pjeskovitih muljeva s vrstom Thenea muricata
 
 
 
 
G.5.1.1.2. Facijes tekućih muljeva s vrstom Brissopsis lyrifera
 
 
 
 
G.5.1.1.3. Facijes mekanih muljeva s vrstama Funiculina quadrangularis i Apporhais seressianus
 
 
 
 
G.5.1.1.4. Facijes tvrdih muljeva s vrstom Isidella elongata
 
 
 
 
G.5.1.1.5. Facijes s vrstom Pheronema grayi
 
 
G.5.2. Batijalni pijesciG.5.2.1. Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreusG.5.2.1.1. Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreus
 
 
G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijeneG.5.3.1. Biocenoza dubinskih koraljaG.5.3.1.1. Biocenoza dubinskih koralja
 
 
 
G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)G.5.3.2.1. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)
H. PodzemljeH.1. Kraške špilje i jameH.1.1. Kopnena kraška špiljska staništaH.1.1.1. Polušpilje i ulazni (osvijetljeni) dijelovi špiljaH.1.1.1.1. Špilje sa subtroglofilnim beskralješnjacima
 
 
 
H.1.1.2. Suhe fosilne špiljeH.1.1.2.1. Suhe fosilne špilje
 
 
 
H.1.1.3. Špilje i špiljski sustavi sa subtroglofilnim kralješnjacimaH.1.1.3.1. Kontinentalne špilje sa subtroglofilnim kralješnjacima
 
 
 
 
H.1.1.3.2. Otočne špilje sa subtroglofilnim kralješnjacima
 
 
 
H.1.1.4. Špilje i špiljski sustavi s troglobiontskim beskralješnjacimaH.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
 
 
 
 
H.1.1.4.2. Ledene špilje s troglobiontima
 
 
 
H.1.1.5. Špilje s troglofilnim beskralješnjacimaH.1.1.5.1. Špilje s troglofilnim beskralješnjacima
 
 
 
H.1.1.6. Atroglozoocenotičke špiljeH.1.1.6.1. Atroglozoocenotičke špilje
 
 

H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa

 

H.1.2.1. Amfibijska kraška špiljska staništa

 

H.1.2.1.1. Higropetrik

H.1.2.1.2. Marifugijske naslage

 
 
 
 
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništaH.1.3.1. Podzemne tekućice

H.1.3.1.1. Podzemni brzaci

H.1.3.1.2. Endogene podzemne rijeke

H.1.3.1.3. Egzogene podzemne rijeke

 
 
 
 
 
 
 
H.1.3.2. Podzemne stajaćiceH.1.3.2.1. Podzemna jezera
 
 
 
 
H.1.3.2.2. Kamenice
 
 
 
 
H.1.3.2.3. Lokve
 
 
H.1.4. Anhihaline kraške špiljeH.1.4.1. Anhihaline kraške špiljeH.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje
 
 
H.1.5. Zasumporene kraške špiljeH.1.5.1. Hidrotermalne zasumporene špiljeH.1.5.1.1. Hidrotermalne zasumporene špilje
 
 
 
 
 

 

 

H.2. Nekraške špilje i jameH.2.1. Nekraške špilje i jame

H.2.1.1. Špilje i jame u flišu

H.2.1.2. Špilje i jame u laporu

H.2.1.1.1. Špilje i jame u flišu

H.2.1.2.1. Špilje i jame u laporu

 
H.3. Intersticijska podzemna staništaH.3.1. Intersticijska kopnena staništaH.3.1.1. Intersticijska kopnena staništaH.3.1.1.1. Površinsko kopneno intersticijsko stanište (MSS – milieu souterrain superficiel)
 
 
 
 
H.3.1.1.2. Pukotine stijena

H.3.2. Intersticijska vodena staništa

 

H.3.2.1. Intersticijska vodena staništa

 

H.3.2.1.1. Freatička zona

H.3.2.1.2. Hiporeička zona

H.3.2.1.3. Hipotelminoreička zona

H.3.2.1.4. Psamolitoral

 
H.4. Antropogena podzemna staništaH.4.1. Antropogena kopnena podzemna staništaH.4.1.1. Rudnici i podzemni prolazi

H.4.1.1.1. Aktivni rudnici i podzemni prolazi

H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi

 
 
H.4.2. Antropogena vodena podzemna staništaH.4.2.1. Podzemne antropogene akumulacijeH.4.2.1.1. Podzemne antropogene akumulacije
 
 
 
H.4.2.2. Podzemni antropogeni vodotociH.4.2.2.1. Podzemni antropogeni vodotoci
I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijomI.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijomI.1.1. Pukotine starih zidovaI.1.1.1. Pukotine starih zidova hrvatskog primorjaI.1.1.1.1. Zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića

 

 

 

I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija SredozemljaI.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva

I.1.2.1.1. Zajednica vršače sljezolike i divljeg sirka

I.1.2.1.2. Zajednica babjeg zuba i šćira

I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika

 
 
 
 
I.1.2.1.4. Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice
 
 
 
 
I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive
 
 
 
 
I.1.2.1.6. Zajednica sitnoglavičastog strička i običnog osloboda
 
 
 
 
I.1.2.1.7. Zajednica obične koprive i velike crkvine
 
 
 
 
I.1.2.1.8. Zajednica drvolike stole
 
 
 
 
I.1.2.1.9. Zajednica lobode kamenjarke
 
 
 
 
I.1.2.1.10. Zajednica pustenastog dubačca i bijele marulje
 
 
 
I.1.2.2. Primorske utrineI.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma
 
 
 
 
I.1.2.2.2. Zajednica sikaline i bijele marulje (tetrljana)
 
 
I.1.3. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajevaI.1.3.1. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajevaI.1.3.1.1. Utrine ljulja utrinca i busenastog trpuca
 
 
 
 
I.1.3.1.2. Utrina puzave odre i tvrdike
 
 
 
 
I.1.3.1.3. Utrina tvrdike i ptičjeg dvornika
 
 
 
 
I.1.3.1.4. Utrine ljulja utrinca i velikog trpuca
 
 
 
 
I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline
 
 
 
 
I.1.3.1.6. Zajednica kamilice i ptičjeg dvornika
 
 
 
 
I.1.3.1.7. Zajednica puzave odre i ptičjeg dvornika
 
 
I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajevaI.1.4.1. Zajednice s običnom bodljačomI.1.4.1.1. Zajednica obične bodljače
 
 
 
I.1.4.2. Zajednice s mrkvom i kokotcem

I.1.4.2.1. Zajednica obične lisičine i kokotacâ

I.1.4.2.2. Zajednica običnog vratića i običnog pelina

I.1.4.2.3. Zajednica runjikastog jagušca i glavočike vrste Cirsium candelabrum

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
I.1.4.3. Zajednice s velikim čičkomI.1.4.3.1. Zajednica prave srčenice i crnoglavca
 
 
 
 
I.1.4.3.2. Zajednica čičaka i običnog pelina
I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija

I.1.5.1. Zajednice s broćikom i češnjačom

 

I.1.5.1.1. Zajednica lukovičaste krabljice

I.1.5.1.2. Zajednica abdovine

I.1.5.1.3. Zajednica češnjače i njišuće krabljice

I.1.5.1.4. Zajednica trepavičaste krasuljice

I.1.5.1.5. Zajednica obične četinjavke

I.1.5.1.6. Zajednica trokutolisne lobode

     
 
 
 
I.1.5.2. Zajednice s jarčevcemI.1.5.2.1. Zajednica zlatne krabljice
 
 
 
 
I.1.5.2.2. Zajednica obične koprive i podagrastog jarčevca
 
 
 
I.1.5.3. Zajednice s netekom i šumskim čistacemI.1.5.3.1. Zajednica gorske vrbolike i pastirske iglice
 
 
 
 
I.1.5.3.2. Zajednica dlakave češljugovine
 
 
 
 
I.1.5.3.3. Zajednica čvoraste mjehurnjače i sjajne iglice
 
 
 
I.1.5.4. Zajednice ladoleža uz riječne tokoveI.1.5.4.1. Zajednica žljezdastog nedirka i zlatnicâ
 
 
 
 
I.1.5.4.2. Zajednica kasne i kanadske zlatnice
 
 
 
 
I.1.5.4.3. Zajednica kasne zlatnice i ljepljive kadulje
 
 
 
 
I.1.5.4.4. Zajednica ježinca
 
 
 
 
I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
 
 
 
 
I.1.5.4.6. Sastojine strane vrste žljezdasti nedirak
 
 
 
 
I.1.5.4.7. Sastojine strane vrste dronjava pupavica
 
 
I.1.6. Korovi srednje EuropeI.1.6.1. Korovi strnih žitaricaI.1.6.1.1. Korovi strnih žitarica
 
 
 
I.1.6.2. Okopavinski koroviI.1.6.2.1. Zajednica streličaste kiselice i jednogodišnje treskavice
 
 
 
 
I.1.6.2.2. Zajednica zečje soce i višesjemene lobode
 
 
 
 
I.1.6.2.3. Zajednica koštreve i sitnocvjetne konice
 
 
 
 
I.1.6.2.4. Zajednica plavičastog muhara i sitnocvjetne konice
 
 
 
I.1.6.3. Korovne zajednice s kosmatkomI.1.6.3.1. Zajednica mjehuraste sljezovke i mnogocvjetne kosmatke
 
 
 
I.1.6.4. Korovne zajednice s oranjemI.1.6.4.1. Utrina divljeg ječma
 
 
 
 
I.1.6.4.2. Zajednica sićušnog sljeza
 
 
 
 
I.1.6.4.3. Zajednica korovnog sljeza s koprivom

I.1.7. Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa

 

I.1.7.1. Zajednice s trodjelnim dvozubom

I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i todjelnog dvozuba

I.1.7.1.2. Zajednica blijedožutog žabnjaka

I.1.7.1.3. Zajednica crvenožutog repka s kiselicom

I.1.7.1.4. Zajednica obalne dikice

I.1.7.2. Zajednica crvene lobode 
 
 
I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površineI.1.8.1. Zapuštene poljoprivredne površine zarasle zeljastom vegetacijom 
 
 
 
I.1.8.2. Zapuštene poljoprivredne površine zarasle grmovitom vegetacijom 
 
 
I.1.9. Zapuštene površine zarasle stranim zeljastim vrstamaI.1.9.1. Sastojine strane vrste obični trst 
 
 
 
I.1.9.2. Sastojine stranih svojti roda Reynoutria 
 
 
 
I.1.9.3. Sastojine strane vrste cigansko perje 
 
 
 
 
 
 
I.2. Mozaične kultivirane površineI.2.1. Mozaici kultiviranih površinaI.2.1.1. Mozaične poljoprivredne površineI.2.1.1.1. Mozaik jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva
 
 
 
 
I.2.1.1.2. Mozaik složene strukture usjeva
 
 
 
 
I.2.1.1.3. Mozaik složene strukture usjeva s kućama
 
 
 
 
I.2.1.1.4. Tradicionalni seoski vrtovi
 
 
 
 
I.2.1.1.5. Mozaik poljoprivrednih površina na terasama
 
 
 
 
I.2.1.1.6. Mozaik poljoprivrednih površina s gromačama
 
 
 
I.2.1.2. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacijeI.2.1.2.1. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućim usjevima
 
 
 
 
I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućom travnom vegetacijom
 
 
 
 
I.2.1.2.3. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućom grmolikom vegatacijom i drvećem
 
 
I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oraniceI.2.2.1. Intenzivno obrađivane oranice na nekomasiranim površinama 
 
 
 
I.2.2.2. Ekstenzivno obrađivane oranice 
 
 
 
I.2.2.3. Nekomasirane oranice na ugaru 
 
I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinamaI.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinamaI.3.1.1. Intenzivne komasirane oranice s usjevima monokultura 
 
 
 
I.3.1.2. Intenzivne komasirane oranice s mješovitim usjevima 
 
 
 
I.3.1.3. Komasirane oranice na ugaru 
 
 
 
 
 
 
I.4. Višegodišnje zeljaste kultureI.4.1. Intenzivne košanice i pašnjaciI.4.1.1. Intenzivne košaniceI.4.1.1.1. Suhe intenzivne košanice
 
 
 
 
I.4.1.1.2. Vlažne intenzivne košanice
 
 
 
I.4.1.2. Intenzivni pašnjaciI.4.1.2.1. Suhi intenzivni pašnjaci
 
 
 
 
I.4.1.2.2. Vlažni intenzivni pašnjaci
 
 
 
I.4.1.3. Ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinamaI.4.1.3.1. Suhe ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinama
 
 
 
 
I.4.1.3.2. Vlažne ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinama
 
 
 
I.4.1.4. Ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinamaI.4.1.4.1. Suhi ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinama
 
 
 
 
I.4.1.4.2. Vlažni ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinama
 
 
I.4.2. Višegodišnje kulture ljekovitog i aromatičnog biljaI.4.2.1. Višegodišnje kulture ljekovitog i aromatičnog bilja 
 
 
I.4.3. Kultura hmeljaI.4.3.1. Kultura hmelja 
 
 
 
 
 
I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici

I.5.1. Voćnjaci

 

 

I.5.1.1. Tradicionalni visoki voćnjaci u užem smislu

I.5.1.1.1. Tradicionalni šljivici

I.5.1.1.2. Ostali tradicionalni monodominantni voćnjaci

I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci

 
 
 
I.5.1.2. Intenzivni visoki voćnjaci u užem smislu 
 
 
 
I.5.1.3. Ostali visoki voćnjaci 
 
 
 
I.5.1.4. Nasadi grmolikog voća 
 
 
I.5.2. MasliniciI.5.2.1. Tradicionalni masliniciI.5.2.1.1. Tradicionalni maslinici
 
 
 
I.5.2.2. Intezivni masliniciI.5.2.2.1. Intenzivni maslinici
 
 
I.5.3. VinogradiI.5.3.1. Tradicionalni vinogradiI.5.3.1.1. Tradicionalni vinogradi
 
 
 
I.5.3.2. Intenzivni vinogradiI.5.3.2.1. Intenzivni vinogradi
 
 
 
 
 
I.6. Proizvodni vrtovi i rasadniciI.6.1. PovrtnjaciI.6.1.1. Povrtnjaci u sklopu seoskih okućnica 
 
 
 
I.6.1.2. Povrtnjaci u sklopu gradskih okućnica 
 
 
 
I.6.1.3. Povrtnjaci na gradskim i prigradskim slobodnim površinama 
 
 
 
I.6.1.4. Povrtnjaci izvan naseljenih mjesta 
 
 
I.6.2. Kulture cvijećaI.6.2.1. Kulture cvijećaI.6.2.1.1. Kulture jednogodišnjih vrsta cvijeća
 
 
 
 
I.6.2.1.2. Kulture višegodišnjih vrsta cvijeća
 
 
I.6.3. Rasadnici zeljastog biljaI.6.3.1. Rasadnici zeljastog biljaI.6.3.1.1. Rasadnici za povrtlarsku proizvodnju
 
 
 
 
I.6.3.1.2. Hortikulturni rasadnici zeljastog bilja
 
 
I.6.4. Rasadnici drvenastog biljaI.6.4.1. Rasadnici drvenastog biljaI.6.4.1.1. Rasadnici voćaka
 
 
 
 
I.6.4.1.2. Hortikulturni rasadnici drvenastog bilja
 
 
 
 
I.6.4.1.3. Šumski rasadnici
 
 
 
 
I.6.4.1.4. Nasadi za božićna drvca
 
 
 
 
I.6.4.1.5. Nasadi šumskog drveća za proizvodnju sjemena
 
 
 
 
 
 
I.7. Međe i ograde kultiviranih površinaI.7.1. Međe i ograde kultiviranih površinaI.7.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površinaI.7.1.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površina
 
 
 
I.7.1.2. Živice na međama kultiviranih površinaI.7.1.2.1. Živice na međama kultiviranih površina
 
 
 
I.7.1.3. Zeljasta vegetacija na međama kultiviranih površinaI.7.1.3.1. Zeljasta vegetacija na međama kultiviranih površina
 
 
 
 
I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površineI.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površineI.8.1.1. Intenzivno njegovani parkovi u sklopu naselja 
 
 
 
I.8.1.2. Ekstenzivno njegovani parkovi u sklopu naselja 
 
 
 
I.8.1.3. Poluprirodne parkovne zajednice unutar naselja 
 
 
 
I.8.1.4. Parkovi i arboretumi izvan naseljenih mjesta 
 
 
 
I.8.1.5. Aleje i drvorediI.8.1.5.1. Aleje i drvoredi s travnatom ili rahlom zemljanom podlogom
 
 
 
 
I.8.1.5.2. Aleje i drvoredi s propusnom podlogom od utabane zemlje ili rastresitog kamenog materijala
 
 
 
 
I.8.1.5.3. Aleje i drvoredi s asfaltnom ili betonskom podlogom
 
 
 
I.8.1.6. Javne intenzivno održavane tratineI.8.1.6.1. Javne intenzivno održavane tratine
 
 
 
I.8.1.7. Javni cvijetnjaciI.8.1.7.1. Javni cvijetnjaci
 
 
 
I.8.1.8. Zelene površine za sport i rekreacijuI.8.1.8.1. Travnati sportski tereni za igre s loptom
 
 
 
 
I.8.1.8.2. Golf tereni
 
 
 
 
I.8.1.8.3. Kampovi
 
 
 
 
I.8.1.8.4. Ostale zelene površine za sport i rekreaciju
 
 
 
I.8.1.9. Intenzivno gažene javne površineI.8.1.9.1. Intenzivno gažene javne površine
 
 
I.8.2. Dvorišta i kućni vrtoviI.8.2.1. Intenzivno njegovani kućni vrtovi 
 
 
 
I.8.2.2. Ekstenzivno njegovani kućni vrtovi 
 
 
 
I.8.2.3. Zapušteni kućni vrtovi 
 
 
 
I.8.2.4. Intenzivno gažena dvorišta uz kućeI.8.2.4.1. Intenzivno gažena dvorišta uz kuće
 
 
 
I.8.2.5. Popločena dvorišta uz kućeI.8.2.5.1. Popločena dvorišta uz kuće
 
 
 
 
 
J. Izgrađena i industrijska staništaJ.1. SelaJ.1.1. Aktivna seoska područjaJ.1.1.1. Seoske javne građevineJ.1.1.1.1. Seoske crkve
 
 
 
 
J.1.1.1.2. Ostale aktivne seoske javne građevine
 
 
 
 
J.1.1.1.3. Napuštene seoske javne građevine
 
 
 
J.1.1.2. Seoske kućeJ.1.1.2.1. Tradicionalne nastanjene kuće
 
 
 
 
J.1.1.2.2. Novoizgrađene nastanjene kuće
 
 
 
 
J.1.1.2.3. Napuštene seoske kuće
 
 
 
 
J.1.1.2.4. Ruševine seoskih kuća
 
 
 
J.1.1.3. Seoske gospodarske zgradeJ.1.1.3.1. Neizolirane poljoprivredne građevine
 
 
 
 
J.1.1.3.2. Izolirane poljoprivredne građevine
 
 
 
 
J.1.1.3.3. Staklenici
 
 
 
 
J.1.1.3.4. Plastenici
 
 
 
 
J.1.1.3.5. Napuštene seoske gospodarske zgrade
 
 
 
 
 
 
J.1.2. Napuštena seoska područjaJ.1.2.1. Napuštena seoska naselja 
 
 
 
J.1.2.2. Napuštena seoska imanja 
 
 
J.1.3. Urbanizirana seoska područjaJ.1.3.1. Nekadašnja sela s gradskim načinom življenja 
 
 
 
J.1.3.2. Seoski oblici stanovanja u gradovima ili na periferijama gradova 
 
 
 
J.1.3.3. Vikend naseljaJ.1.3.3.1. Pojedinačne vikendice
 
 
 
 
J.2. GradoviJ.2.1. Gradske jezgreJ.2.1.1. Gradske jezgreJ.2.1.1.1. Gradske zgrade suvremene arhitekture
 
 
 
 
J.2.1.1.2. Gradske zgrade povijesne arhitekture
 
 
 
 
J.2.1.1.3. Napuštene (konzervirane) zgrade u gradskim jezgrama
 
 
J.2.2. Gradske stambene površineJ.2.2.1. Stambeni blokovi zgusnutog tipaJ.2.2.1.1. Pojedinačne stambene zgrade
 
 
 
J.2.2.2. Stambeni blokovi rubnog (otvorenog) tipaJ.2.2.2.1. Pojedinačne stambene zgrade
 
 
 
J.2.2.3. Zgrade u nizu uz glavnu prometnicuJ.2.2.3.1. Pojedinačne stambene zgrade
 
 
 
J.2.2.4. Kompleksi velikih zgrada i neboderi na širokom područjuJ.2.2.4.1. Pojedinačne stambene zgrade
 
 
 
J.2.2.5. Stambene kuće u nizu sa stražnjim vrtovimaJ.2.2.5.1. Pojedinačne kuće
 
 
 
J.2.2.6. Vile s vrtovima poput parkovaJ.2.2.6.1. Pojedinačne kuće
 
 
J.2.3. Ostale urbane površineJ.2.3.1. Zgrade javne namjene s pripadnim površinamaJ.2.3.1.1. Pojedinačne zgrade javne namjene
 
 
 
J.2.3.2. Privremena naseljaJ.2.3.2.1. Pojedinačni blokovi nastambi
 
 
 
J.2.3.3. Gradske zidine i ostaci starih utvrdaJ.2.3.3.1. Pojedinačne zidine i utvrde
 
 
 
J.2.3.4. Arheološki lokalitetiJ.2.3.4.1. Arheološki ostaci pojedinih zgrada
 
 
 
J.2.3.5. Napuštene zgrade i ruševine 
 
 
 
J.2.3.6. Vojni objektiJ.2.3.6.1. Pojedinačne zgrade vojne namjene
 
 
 

J.2.3.7. Velika gradilišta

 

J.2.3.7.1. Pojedinačne zgrade u izgradnji

 

 
 
 
 
J.3. Ostale izgrađene negospodarske površineJ.3.1. Izgrađene površine za sport, rekreaciju i razonoduJ.3.1.1. Otvorena kupališta 
 
 
 
J.3.1.2. Netravnati sportski tereni 
 
 
 
J.3.1.3. Ostale izgrađene površine za sport, rekreaciju i razonodu 
 
 
J.3.2. GrobljaJ.3.2.1. Groblja kao perivojiJ.3.2.1.1. Izgrađeni dijelovi groblja
 
 
 
J.3.2.2. Gradska groblja velike gustoćeJ.3.2.2.1. Izgrađeni dijelovi groblja
 
 
 
J.3.2.3. Seoska grobljaJ.3.2.3.1. Izgrađeni dijelovi groblja
 
 
 
J.3.2.4. Napuštena grobljaJ.3.2.4.1. Izgrađeni dijelovi groblja
 
 
J.3.3. Izgrađene međe i ograde kultiviranih površinaJ.3.3.1. Suhozidi (gromače) 
 
 
 
J.3.3.2. Zidane ograde 
 
 
 
J.3.3.3. Drvene ograde (plotovi) 
 
 
 
J.3.3.4. Žičane ograde 
 
 
 
J.3.3.5. Ostale metalne ograde 
 
 
 
 
 
 
J.4. Gospodarske površineJ.4.1. Industrijska i obrtnička područjaJ.4.1.1. Industrijska područja bez zelenih površina 
 
 
 
J.4.1.2. Industrijska područja s manjim udjelom zelenih površina (skladišta, slobodne carinske zone) 
 
 
 
J.4.1.3. Industrijska područja sa značajnim udjelom intenzivno njegovanih zelenih površina 
 
 
 
J.4.1.4. Industrijska područja sa značajnim udjelom ekstenzivno njegovanih zelenih površina 
 
 
 
J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni 
 
 
J.4.2. Odlagališta krutih tvariJ.4.2.1. Uređena odlagališta krutog otpadaJ.4.2.1.1. Odlagališta komunalnog otpada
 
 
 
 
J.4.2.1.2. Odlagališta industrijskog otpada
 
 
 
 
J.4.2.1.3. Odlagališta građevinskog otpada
 
 
 
 
J.4.2.1.4. Odlagališta metalnog otpada (autootpad i sl.)
 
 
 
 
J.4.2.1.5. Odlagališta ostataka rudarske proizvodnje
 
 
 
 
J.4.2.1.6. Reciklažna dvorišta
 
 
 
 
J.4.2.1.7. Gnojišta
 
 
 
 
J.4.2.1.8. Kompostišta
 
 
 
 
J.4.2.1.9. Odlagališta piljevine i sitnog drvnog otpada
 
 
 
 
J.4.2.1.10. Odlagališta organskog nepoljoprivrednog otpada
 
 
 
 
J.4.2.1.11. Odlagališta nereciklažnog poljoprivrednog i hortikulturnog otpada biljnog podrijetla
 
 
 
 
J.4.2.1.12. Odlagališta nereciklažnog poljoprivrednog otpada životinjskog podrijetla
 
 
 
J.4.2.2. Neuređena (divlja) odlagališta krutog otpadaJ.4.2.2.1. Neuređena (divlja) odlagališta komunalnog otpada
 
 
 
 
J.4.2.2.2. Ostala neuređena (divlja) odlagališta krutog otpada
 
 
 
J.4.2.3. Odlagališta sirovina i međuproizvodaJ.4.2.3.1. Odlagališta pijeska
 
 
 
 
J.4.2.3.2. Odlagališta zemlje
 
 
 
 
J.4.2.3.3. Odlagališta šljunka
 
 
 
 
J.4.2.3.4. Odlagališta mineralnih sirovina
 
 
 
 
J.4.2.3.5. Odlagališta trupaca i drvne građe
 
 
 
 
J.4.2.3.6. Odlagališta građevinskog materijala
 
 
 
 
J.4.2.3.7. Odlagališta metalnih sirovina
 
 
 
 
J.4.2.3.8. Ostala odlagališta sirovina i međuproizvoda

J.4.3. Površinski kopovi

  

J.4.3.1. Aktivni površinski kopovi

 

J.4.3.1.1. Kamenolomi

J.4.3.1.2. Pješčare

J.4.3.1.3. Šljunčare

J.4.3.1.4. Kopovi gline, kaolina i ilovače

J.4.3.1.5. Kopovi lapora

J.4.3.1.6. Površinski rudnici

J.4.3.1.7. Površinski kopovi boksita

J.4.3.1.8. Crpilišta nafte i plina

 
 
 
J.4.3.2. Napušteni površinski kopovi (nesanirani)J.4.3.2.1. Napušteni površinski kopovi (nesanirani)
 
 
J.4.4. Infrastrukturne površineJ.4.4.1. Površine za pružni promet 
 
 
 
J.4.4.2. Površine za cestovni promet 
 
 
 
J.4.4.3. Aerodromi 
 
 
 
J.4.4.4. Lučke površine 
 
 
 
J.4.4.5. Ostale infrastrukturne površine 
 
 
J.4.5. Uzgajališta životinjaJ.4.5.1. Farme goveda 
 
 
 
J.4.5.2. Farme konja 
 
 
 
J.4.5.3. Farme svinja 
 
 
 
J.4.5.4. Farme sitne stoke 
 
 
 
J.4.5.5. Farme peradi 
 
 
 
J.4.5.6. Farme nojeva 
 
 
 
J.4.5.7. Zoološki vrtovi 
 
 
 
 
 
 
J.5. Umjetna vodena staništa bez poluprirodnih zajednica biljaka i životinjaJ.5.1. Umjetna slana i bočata staništaJ.5.1.1. Umjetne slane i bočate stajaćiceJ.5.1.1.1. Slane i bočate industrijske lagune i kanali
 
 
 
 
J.5.1.1.2. Solane
 
 
 
J.5.1.2. Umjetne slane i bočate tekućice 
 
 
J.5.2. Umjetna slatkovodna staništaJ.5.2.1. Umjetne slatkovodne stajaćice 
 
 
 
J.5.2.2. Umjetne slatkovodne tekućice 
 
 
 
 
 
K. Kompleksi staništaK.1. Estuariji 
 
 
 
K.2. Obalne lagune 
 
 
 
K.3. Velike plitke uvale i zaljevi 
 
 
 
K.4. Povremena krška jezera 
 
 



PRILOG II.

POPIS UGROŽENIH I/ILI RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA OD NACIONALNOG I EUROPSKOG ZNAČAJA ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Ugrožena i/ili rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razineKriterij uvrštanja na popis
NATURABERN – Res.4.HRVATSKA
A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem 
C1.1 
A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem 
 
nacionalno rijetko stanište
A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica 
 
staništa s brojnim ugroženim vrstama
A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica 
 
važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica
A.2.1. IzvoriA.2.1.1.3. = *7220 
vašnost za opstanak vrsta i staništa vodenog tijela
A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi 
 
nacionalno rijetko stanište
A.2.6. Termalna vrela 
 
predstavljaju stanište vrlo specifičnih podzemnih organizama (stigobionti i stigofili)
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica 
A.2.7.1.1. = C3.62važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica
A.3.1. Submerzna vegetacija parožina3140C1.14, C1.25 
A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti3150A.3.2. = C1.32; A.3.2.1.8. = C1.224; A.3.2.3. = C1.222 
A.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćicaA.3.3.1.5. = 3150C1.33staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica3260C2.27, C2.28, C2.33, C2.34staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofita 
A.3.3.3.6. = C1.3413staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.4. Karbonatna vrela*7220C2.12 
A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice32A0 
 
A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima32A0 
 
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi 
A.4.1.2.1. = D5.2151; A.4.1.2.4. = D5.2122; A.4.1.2.5. = D5.213; A.4.1.2.6. = D5.2142; A.4.1.2.7. = D5.216; A.4.1.2.12. = D5.2124; A.4.1.2.15. = D5.2141; A.4.1.2.16. = D5.2191staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika3130C3.5132 
A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora3130C3.511 
A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice*3170C3.423 
A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice3130 
 
A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita*3170 
 
A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice3130 
 
B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice 
 
unutar klase nalaze se rijetke i endemične zajednice
B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene8210H3.25 
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene8210H3.21 
B.1.5. Serpentinske stijene8220 
 
B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena8120 
 
B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila8140 
 
B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama*6110B.2.4.1. = E1.111 
C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)7230C.1.1.1.1. = D4.114; C.1.1.1.2. = D4.136; C.1.1.1.3. = D4.1F; C.1.1.1.5. = D4.132; C.1.1.1.7. = D4.1A 
C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice7150 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike7140D2.2265radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.1.3. Cret končastog šaša7140 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom*7110 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.2.2. Vlažne livade Srednje EuropeC.2.2.1. = 6440; C.2.2.2. = 6410C.2.2.1. = E3.43; C.2.2.2. = E3.51; C.2.2.3. = E3.41; C.2.2.4. = E3.463unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (osim C.2.3.2.8. i C.2.3.2.13.)C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4., C.2.3.2.5. i C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.2.12. = 6520 
unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.4. Vlažni, nitrofilni pašnjaci 
 
nacionalno važno stanište sa ugroženim vrstama
C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina6540 
unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci6420E3.1unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače*6240E1.221 
C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu*6250E1.2C 
C.3.2. Kontinentalne sipine*2340, *6260E1.2F, E1.99 
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima6210 (*važni lokaliteti za kaćune)C.3.3.1.1. = E1.2691; C.3.3.1.5. = E1.2693 
C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače*6230E1.715 
C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka*6230 
 
C.3.4.3.3. Ličke vrištine4030F4.22B 
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci62A0C.3.5.1.2. = E1.55122; C.3.5.1.3. = E1.55123; C.3.5.1.4. = E1.55124; C.3.5.2.1. = E1.5521; C.3.5.2.9. = E1.5523; C.3.5.2.11. = E1.5522; C.3.5.3.1. = E1.5531; C.3.5.3.2. = E1.5532; C.3.5.3.3. = E1.5533; C.3.5.3.4. = E1.5534; C.3.5.3.8. = E1.5536; 
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana*6220C.3.6.1. = E1.33 
C.3.7. Panonski slani travnjaci*1530E6.2131 
C.4.1. Planinske rudine6170C.4.1.1. = E4.4381; C.4.1.2. = E4.41711; C.4.1.3. = E4.413 
C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice 
 
rijetka zajednica sa kritično ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice 
 
rijetka zajednica
C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice 
 
rijetka zajednica
C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage 
 
rijetka zajednica
C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleniC.5.3.1.7. = 6170 
rijetke zajednice sa ugroženim vrstama
C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni6430E5.4 
D.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudovaD.1.1.1.1. = 3230F9.11 
D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine*4070 
 
D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka4060 
 
D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka4060 
 
D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica4060 
 
D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica4060 
 
D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka4060 
 
D.2.5. Sastojine obične borovice5130F3.164 
D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotokeD.3.2.3., D.3.2.4.1. = 92D0D.3.2.3.1., D.3.2.4.1. = F9.311; D.3.2.4.2., D.3.2.4.3. = F9.312unutar klase se nalaze rijetke i ugrožene zajednice
D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice5210F5.1311 
D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice5210F5.1321
D.3.5. Ljeti listopadne šikare 
D.3.5.1.2. = F5.52rijetke zajednice
E.1.1. Poplavne šume vrba*91E0G1.1141 
E.1.2. Poplavne šume topola*91E0G1.1141 
E.1.3. Šume bijele johe*91E0G1.121 
E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasenaE.2.1.2., E.2.1.3., E.2.1.4., E.2.1.5., E.2.1.6., E.2.1.8., E.2.1.10. = * 91E0; E.2.1.1., E.2.1.7 = 91F0E.2.1.1. = G1.2234; E.2.1.7. = G1.22311 
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka91F0E.2.2.1., E.2.2.2., E.2.2.3., E.2.2.4. = G1.22312 
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šumeE.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. = 9160; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.8., E.3.1.9., E.3.1.10. = 91L0E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. = G1.A1A2; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.7., E.3.1.8., E.3.1.9., E.3.1.10. = G1.A1A1 
E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične brezeE.3.2.1. = 9260; E.3.2.7. = *91D0E.3.2.1. = G1.87332; E.3.2.5. = G1.8734; E.3.2.7. = G1.512unutar klase nalaze se rijetke zajednice
E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna91M0G1.76811 
E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šumeE.3.4.1. = 91M0; E.3.4.7. = *91H0; E.3.4.8. = 9260;G1.7 
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare meduncaE.3.5.9. = *9530E.3.5.1., E.3.5.2., E.3.5.3., E.3.5.4., E.3.5.5., E.3.5.6., E.3.5.8. = G1.736; E.3.5.7., E.3.5.10. = G1.737; E.3.5.9. = G3.5213; 
E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume9130G1.63 
E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šumeE.4.2.1 = 9110
E.4.2.2. = 9110
E.4.2.3. = 9260
G1.61 
E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostoraE.4.3.1. = 91K0
E.4.3.2. = 91K0
E.4.3.3. = 9260
G1.6C 
E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača*9180E.4.4.1., E.4.4.2. = G1.A43; E.4.4.3. = G3.978 
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume91K0G1.6C2 
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume91K0G1.6C3 
E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume91K0G1.6C221 
E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume91K0G1.6C222 
E.5.3. Termofilne šume jele i crnoga graba91K0 
 
E.6. Pretplaninske bukove šume91K0G1.6C4 
E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima9410 
 
E.7.2. Acidofilne jelove šume9410 
 
E.7.3. Smrekove šume9410G3.1F5 
E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima91R0G3.4C52 
E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom 
G1.7C142 
E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom 
G1.7C142 
E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice*9530G3.521 
E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima*9530G3.521 
E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima*9530G3.522 
E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom*9530G3.522 
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom9340G2.1219 
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba9340 
 
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom9340G2.1219 
E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine9340G2.1219 
E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena 
G2.13 
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom9340G2.122 
E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike9340G3.522 
E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine9320 
 
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike5330, 9320 
 
E.8.2.3. Makija tršlje i somine5210 
 
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine5210, 9320 
 
 
 
 
 
E.8.2.5. Makija velike resike i planike9320 
 
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike9540G3.749 
E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom9540G3.749 
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom9540G3.749 
E.8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster) 
G3.73A 
F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača1310A2.551 
F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova1410F.1.1.2.1. = A2.522; F.1.1.2.4. = A2.525 
F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače1420F.1.1.3.3. = E6.112 
F.1.2. Supralitoralni muljevi1140 (1130, 1160)A2.2 i A2.3 
F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima2110B1.31 
F.2.2. Supralitoralni pijesci1140 (1130)A2.2 i A2.3 
F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima1210B2.13 
F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje 
F.3.2.1. = B2.14 
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima1240B3.3 
F.4.2. Supralitoralne stijene1170, F.4.2.1.3. = *1150 i 1160 
 
G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija1130 
 
G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi1140 (1130, 1160)A2.3 
G.2.2. Mediolitoralni pijesci1140G.2.2.1.1. = A2.251 
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala1170 
 
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala1170G.2.4.2.2. = A1.141 
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja8330A1.44 
G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera*1150, 1160 
 
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu*1150 (1130)G.3.1.1.1. = A2.614
G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka1110G.3.2.1.1. = A5.2351 
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka1110 
 
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala1160 (1130) 
 
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja1110A5.1
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci1110A5.1 
G.3.5. Naselja posidonije*1120A5.53 
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene1170A3 
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera*1150, 1160 
 
G.4.1. Cirkalitoralni muljevi 
A5.3 
G.4.2. Cirkalitoralni pijesciG.4.2.2., G.4.2.4. = 1110A5.4 i A5.5 
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza1170A4.2 
G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)8330A4.7 
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)1170A4.7 
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa1170A4.7 
G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera1160 

G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja1170 
 
G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)8330 
 
H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa8310H.1.1.3.1. = H1.221; H.1.1.3.2. = H1.222; H.1.1.4.1. = H1.231; H.1.1.4.2. = H1.232; 
H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa8310 
 
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa8310H.1.3.1.3. = H1.211; H.1.3.2. = H1.5 
H.1.4. Anhihaline kraške špilje8330 
 
H.1.5. Zasumporene kraške špilje8310H1.234 
H.2.1. Nekraške špilje i jame8310 
nekraški speleološki objekti u flišu i laporu vrlo su rijetki i predstavljaju specifična podzemna staništa
H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi 
H1.7 
I.1.1. Pukotine starih zidova8210I.1.1.1.1. = H3.2165 
I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika 
 
zajednica sa ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive 
 
zajednica sa ugroženim karakterističnim vrstama koje je izgrađuju
I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića6430 
 
I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba3270 
ugrožena zajednica sa rijetkom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
I.1.7.2. Zajednica crvene lobode3270 
 
J.5.1.1.2. Solane 
 
važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije
K.1. Estuariji1130X01 
K.2. Obalne lagune*1150X02, X03 
K.3. Velike plitke uvale i zaljevi1160 
 
K.4. Povremena krška jezera*3180C1.67 

NAPOMENA:

* prioritetni stanišni tip

NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama

BERN – Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni Dodatku I Rezolucije 4. Bernske konvencije (1996) kao ugroženi stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite. Kodovi odgovaraju EUNIS klasifikacije (popis usvojen 5. prosinca 2014).

HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske




PRILOG III.

POPIS PRIRODNIH STANIŠNIH TIPOVA OD INTERESA ZA EUROPSKU UNIJU ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Kod stanišnog tipa značajnog za EUNaziv stanišnog tipa značajnog za EUKod i naziv stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS)
1110Pješčana dna trajno prekrivena moremG.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci
G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna
G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (samo u zoni infralitorala)
   
*1120Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)G.3.5. Naselja posidonije
   
1130Estuariji(F.1.2. Supralitoralni muljevi)
(F.2.2. Supralitoralni pijesci)
G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija
(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)
K.1. Estuariji
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
   
1140Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme osekeF.1.2. Supralitoralni muljevi
F.2.2. Supralitoralni pijesci
G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi
G.2.2. Mediolitoralni pijesci
   
*1150Obalne laguneG.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
K.2. Obalne lagune
F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera
   
1160Velike plitke uvale i zaljevi(F.1.2. Supralitoralni muljevi)
(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)
G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera
K.3. Velike plitke uvale i zaljevi
F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera
   
1170GrebeniF.4.2. Supralitoralne stijene
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja
   
1210Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima
   
1240Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
1310Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitimaF.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača
   
1410Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova
   
1420Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače
   
*1530Panonske slane stepe i slane močvareC.3.7. Panonski slani travnjaci
   
2110Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipinaF.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima
   
*2340Kontinentalne panonske sipineC.3.2. Kontinentalne sipine
   
3130Amfibijska staništa Isoëto-NanojunceteaA.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika
A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice
A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice
   
3140Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)A.3.1. Submerzna vegetacija parožina
   
3150Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili MagnopotamionA.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti
A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka
   
*3170Mediteranske povremene lokveA.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice
A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita
*3180Povremena krška jezera (Turloughs)K.4. Povremena krška jezera
   
3230Obale planinskih rijeka s Myricaria germanicaD.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem
   
3260Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-BatrachionA.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica
   
3270Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba
I.1.7.2. Zajednica crvene lobode
   
32A0Sedrene barijere krških rijeka DinaridaA.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice
A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima
   
4030Europske suhe vrištineC.3.4.3.3. Ličke vrištine
   
4060Planinske i borealne vrištineD.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka
D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka
D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica
D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica
D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka
*4070Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine
   
5130Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podloziD.2.5. Sastojine obične borovice
   
5210Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice
D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice
E.8.2.3. Makija tršlje i somine
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine
   
5330Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroidesE.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
   
*6110Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tluB.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama
   
6170Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaciC.4. Rudine
C.5.3.1.7. Rudina šašuljice i zelene zečine
   
6210 (*)Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima
   
*6220Eumediteranski travnjaci Thero-BrachypodieteaC.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana
   
*6230Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstamaC.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače
C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
   
*6240Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače
   
*6250Panonski stepski travnjaci na praporuC.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu
   
*6260Panonski travnjaci na pijeskuC.3.2. Kontinentalne sipine
62A0Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
   
6410Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe
   
6420Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-HoloschoenionC.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci
   
6430Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni
I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
   
6440Livade Cnidion dubiiC.2.2.1. Poplavne livade ošaka
   
6510Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke
C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare
C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom
   
6520Brdske košaniceC.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike
   
6540Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secaliniC.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina
*7110Gorski tresetni cretC.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom
   
7140Prijelazni cretoviC.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike
C.1.2.1.3. Cret končastog šaša
   
7150Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice
   
*7220Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutatiA.2.1.1.3. Helokreni izvori
A.3.4. Karbonatna vrela
   
7230Bazofilni cretoviC.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)
   
8120Karbonatna točila Thlaspietea rotundifoliiB.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena
   
8140Istočnomediteranska točilaB.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila
   
8210Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijomB.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene
I.1.1. Pukotine starih zidova
   
8220Silikatne stijene sa hazmofitskom vegetacijomB.1.5. Serpentinske stijene
   
8310Špilje i jame zatvorene za javnostH.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa
H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
H.1.5. Zasumporene kraške špilje
H.2. Nekraške špilje i jame
8330Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špiljeH.1.4. Anhihaline kraške špilje
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja
G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)
G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)
   
9110Bukove šume Luzulo-FagetumE.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom
E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom
   
9130Bukove šume Asperulo-FagetumE.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume
   
9160Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuliE.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)
E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)
E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)
E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)
   
*9180Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-AcerionE.4.4. Šume bukve i plemenitih listača
*91DOŠume na acidofilnim cretovimaE.3.2.7. Cretne brezove i druge šumice na sfagnumskom cretu
   
*91E0Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)E.1.1. Poplavne šume vrba
E.1.2. Poplavne šume topola
E.1.3. Šume bijele johe
E.2.1.2. Šuma gorskoga jasena s razmaknutim šašem
E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem
E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom
E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom
E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem
E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom
E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem
   
91F0Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifoliaE.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena
E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka
   
*91H0Panonske šume s Quercus pubescensE.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena
   
91K0Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)E.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom
E.4.3.2. Šuma bukve sa žućkastom grahoricom
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume
E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele
E.6. Pretplaninske bukove šume
   
91L0Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom
E.3.1.8. Šuma običnog graba sa šumaricom
E.3.1.9. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba dinarskoga područja
E.3.1.10. Šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i šparožine mediteranskoga područja
91M0Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladunaE.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna
E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom
   
91R0Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis-Pinetum)E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima
   
9260Šume pitomog kestena (Castanea sativa)E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena
E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom
E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena
E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem
   
92D0Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea)D.3.2.3. Zajednice dalmatinske metlike
D.3.2.4.1. Šikare kupine i oleandra
   
9320Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine
E.8.2.5. Makija velike resike i planike
E.8.2.6. Makija primorske crnjuše i kapinike
9340Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom
E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom
E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike
   
9410Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima
E.7.2. Acidofilne jelove šume
E.7.3. Smrekove šume
   
*9530(Sub-) mediteranske šume endemičnoga crnoga boraE.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba
E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice
E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima
E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima
E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom
   
9540Mediteranske šume endemičnih borovaE.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike
E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom
   

NAPOMENA:

* prioritetni stanišni tip