DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

840

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« br. 11/94) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA PROTOČNA MJERILA ZA TEKUĆINE OSIM VODE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljiti protočna mjerila za tekućine osim vode, tipno ispitivanje i ovjeravanje protočnog mjerila i mjernog sustava, te načini zaštite od neovlaštene promjene parametara protočnog mjerila i mjernog sustava koji mogu utjecati na rezultat mjerenja.

Članak 2.

Protočno mjerilo u smislu ovog pravilnika je mjerilo koje mjeri količinu tekućine (obujam ili masu tekućine), i pokazuje vrijednost obujma ili mase tekućine koja kroz njega protječe u mjernim uvjetima.

Protočno mjerilo mjeri samostalno ili u mjernom sustavu.

Mjerni sustav u smislu ovog pravilnika je sustav koji mjeri količinu tekućine (obujam ili masu tekućine) pokazuje vrijednost obujma ili mase tekućine koja kroz njega protječe u mjernim ili u temeljnim uvjetima te pohranjuje izmjerene podatke.

Mjerni sustav iz stavka 3. ovog članka sastoji se od protočnog mjerila, pomoćnih i dodatnih uređaja te drugih dijelova.

Članak 3.

Pomoćni uređaji su uređaji koji obavljaju određene funkcije u mjernom sustavu, a izravno su uključeni u obradu, prijenos i pokazivanje rezultata mjerenja.

Pomoćni uređaji iz stavka 1. ovog članka su: odvojeni pokazni uređaj, uređaj za dovođenje pokazivanja izmjerene količine tekućine na nulu, indikacijski uređaj za ponavljanje, uređaj za ispis, uređaj za pohranjivanje podataka, uređaj za određivanje cijene, uređaj za ispravak, indikacijski uređaj za zbrajanje (totalizator), uređaj za pretvorbu i uređaj za prethodno postavljanje količine tekućine koja se isporučuje.

Članak 4.

Dodatni uređaji su uređaji koji se dodaju radi osiguravanja ispravnog mjerenja ili da olakšaju mjerenje, ili koji mogu utjecati na mjerenje.

Glavni dodatni uređaji iz stavka 1. ovog članka su: uređaj za otplinjavanje, uređaj za prekid protoka tekućine kod prisutnosti zraka u tekućini, indikator plina, nivokazno staklo, protuvrtložni uređaj, ventili, filtri, cjevovodi i crijeva i sl.

Pojmovi

Članak 5.

U smislu ovog pravilnika smatra se da je:

1. Mjerni pretvarač – dio protočnog mjerila koji pretvara protok ili obujam tekućine koja se mjeri u signale koje predaje računalu na daljnju obradu.

2. Računalo – pomoćni uređaj koji prima izlazne signale s mjernog pretvarača, izmjenjuje signale s pomoćnim uređajima, obrađuje signale po određenom algoritmu i po potrebi pohranjuje rezultate obrade.

3. Uređaj za ispravak – pomoćni uređaj koji ispravlja izmjereni obujam tekućine na temelju protekle količine i značajki tekućine i prethodno određene umjerne krivulje.

4. Uređaj za pretvorbu – pomoćni uređaj koji pretvara obujam tekućine izmjeren u mjernim uvjetima u obujam tekućine u temeljnim uvjetima.

5. Uređaj za otplinjavanje - dodatni uređaj koji izdvaja zrak ili plin iz tekućine i ispušta ga iz instalacije tako da pogreška mjerenja količine tekućine zbog prisustva zraka ili plina bude manja od propisane ovim pravilnikom.

6. Uređaj za prekid protoka tekućine kod prisutnosti zraka u tekućini – dodatni uređaj koji prekida protok tekućine kad se u njoj nalazi zrak ili plin sve dok se iz mjernog sustava ne izdvoji zrak ili plin tako da pogreška mjerenja količine tekućine zbog prisustva zraka ili plina bude manja od propisane ovim pravilnikom.

7. Najmanji obujam tekućine (V_min) – najmanja količina tekućine za koje protočno mjerilo udovoljava mjeriteljskim zahtjevima propisanim ovim pravilnikom.

8. Mjerni uvjeti – uvjeti u kojima se nalazi tekućina na mjestu mjerenja (npr. temperatura, tlak mjerene tekućine)

9. Temeljni uvjeti – propisani uvjeti u kojima se preračunava obujam tekućine izmjeren u mjernim uvjetima.

10. Primopredajna točka – točka mjernog sustava u kojoj se tekućina smatra isporučenom ili primljenom.

11. Nazivni radni uvjeti – uvjeti uporabe protočnog mjerila ili mjernog sustava u kojima protočno mjerilo ili mjerni sustav mora mjeriti unutar najvećih dopuštenih pogrešaka propisanih ovim pravilnikom.

12. Smetnja – utjecajna veličina koja ne tvori nazivne radne uvjete a utječe na rezultat mjerenja.

13. Dogovorena istinita vrijednost – veličina obujma ili mase tekućine određena postupkom umjeravanja etalona obujma ili mase s navedenom mjernom nesigurnošću za taj etalon.

14. Pogreška mjerenja – razlika između vrijednosti obujma ili mase tekućine koju pokazuje pokazni uređaj i dogovorene istinite vrijednosti.

15. Najveća dopuštena pogreška mjerenja – najveća pogreška mjerenja protočnog mjerila ili mjernog sustava dopuštena ovim pravilnikom.

16. Najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujma (E_min) – apsolutna vrijednost najveće dopuštene pogreške mjerenja najmanjeg obujma tekućine (V_min).

17. Neposredna prodaja kupcu – prodaja u kojoj se rezultat mjerenja prihvaća kao osnova za naplatnu cijenu.

Opći zahtjev

Članak 6.

Protočno mjerilo mora biti projektirano i izrađeno tako da točno mjeri, pokazuje, prenosi i pohranjuje mjerne rezultate, da je otporno na smetnje i izdržljivo kod uporabe u nazivnim radnim uvjetima, te da je osigurana zaštita okoliša.

Mjerni sustav mora biti projektiran i izrađen tako da tijekom mjerenja zadovoljava sve mjerno-tehničke uvjete koje proizvođač određuje za ugrađeno protočno mjerilo.

II. MJERITELJSKI ZAHTJEVI

Područje protoka

Članak 7.

Najmanji odnos najvećeg i najmanjeg protoka protočnog mjerila prema vrsti tekućine mora biti vrijednost dana u tablici 1.:

Tablica 1.

Vrsta tekućine	Najmanji odnos Qmax : Qmin
Ukapljeni plinovi i kriogenične tekućine ili tekućine s viskoznošću ³ 20 mPa · s	5:1
Sve ostale tekućine osim vode	10:1

Najmanji odnos najvećeg i najmanjeg protoka protočnog mjerila u mjernom sustavu prema vrsti tekućine i području primjene mjernog sustava mora biti vrijednost dana u tablici 2.:

Tablica 2.

Područje primjene mjernog sustava	Vrsta tekućine	Najmanji odnos Qmax : Qmin
Mjerni sustavi (agregati) za ista- kanje goriva za motorna vozila	Goriva za motorna vozila osim ukaplje- nog naftnog plina (UNP)	10 : 1
	Ukapljeni naftni plin (UNP)	5 : 1
Mjerni sustavi za kriogenične tekućine	Kriogenične tekućine	5 : 1
Mjerni sustavi na cjevovodima za pretovar brodskih spremnika	–	–
Ostali mjerni sustavi	–	2 : 1

Radni uvjeti

Članak 8.

Radni uvjeti okoliša s obzirom na primjenu protočnog mjerila ili mjernog sustava određeni su klimatskim, mehaničkim i elektromagnetskim okruženjem.

Mehaničko i klimatsko okruženje iz stavka 1. ovog članka razvrstava se u razrede B, C i I.

Razred B određen je:

– temperaturnim područjem: najmanje 30 ^oC

– mehaničkim okruženjem: zanemarive vibracije i stresovi od prolaska vozila ili rada strojeva

– klimatskim okruženjem: zatvoreni prostori u kojima se ne nadziru klimatski uvjeti

Razred C određen je:

– temperaturnim područjem: najmanje 50 ^oC

– mehaničkim okruženjem: zanemarive vibracije i stresovi od prolaska vozila ili rada strojeva

– klimatskim okruženjem: otvoreni prostori

Razred I određen je:

– temperaturnim područjem: najmanje 50 ^oC

– mehaničkim okruženjem: vibracije i stresovi veoma veliki, mjerila montirana na vozilima ili strojevima

– klimatskim okruženjem: otvoreni prostori.

Elektromagnetsko okruženje razvrstava se u razrede E1 i E2.

Razred E1 je elektromagnetsko okruženje s niskom razinom elektromagnetskog polja koje vlada u stambenim objektima, trgovinama, obrtnim radionicama i u objektima lake industrije.

Razred E2 je elektromagnetsko okruženje s visokom razinom elektromagnetskog polja koje vlada u objektima teške industrije ili u blizini velikih elektroenergetskih objekata.

Članak 9.

Protočna mjerila ili mjerni sustavi razvrstavaju se u ove razrede točnosti: 0,3; 0,5; 1,0; 1,5; i 2,5.

Prema području primjene mjerni sustav mora biti najmanje razreda točnosti danog u tablici 3.

Tablica 3.

Razred točnosti mjernog sustava	Područje primjene mjernog sustava
0,3	– mjerni sustav na cjevovodima
0,5	– svi mjerni sustavi koji nisu navedeni na – drugom mjestu u ovoj tablici i to: • mjerni sustavi (agregati) za istakanje goriva za motorna vozila (osim UNP agregata) • mjerni sustavi na auto cisternama za tekućine s viskoznošću < 20 mPa · s • mjerni sustavi za pretovar brodskih spremnika, željezničke i auto cisterne • mjerni sustavi za mlijeko • mjerni sustavi za opskrbu brodova • mjerni sustavi za opskrbu aviona
1,0	– mjerni sustavi za ukapljeni plin pod tlakom mjeren na temperaturi jednakoj ili većoj od – 10 oC (osim UNP agregata) – mjerni sustavi za istakanje UNP-a za motorna – vozila – mjerni sustavi razreda točnosti 0,3 ili 0,5 iz – ove tablice, kada mjere količinu tekućine: • čija je temperatura manja od -10 oC ili veća od 50 oC • čija je dinamička viskoznost veća od 1000 mPa·s • čiji najveći protok nije veći od 20 L/h
1,5	– mjerni sustavi za ukapljeni karbondioksid – mjerni sustavi za ukapljeni plin pod tlakom (osim UNP agregata) mjeren kod temperature manje od -10 oC (osim za kriogenične tekućine)
2,5	mjerni sustavi za kriogenične tekućine mjerene kod temperature manje od -153 oC

Najveće dopuštene pogreške za obujam tekućine jednak ili veći od 2 L

Članak 10.

Najveće dopuštene pogreške (NDP) pokazivanja vrijednosti obujma tekućine jednakog ili većeg od 2 L, odnosno tog obujma preračunatog u jedinicama mase za odgovarajući razred točnosti mjernog sustava ili protočnog mjerila u temeljnim uvjetima dane su u tablici 4.

Tablica 4.

	Razred točnosti
	0,3	0,5	1,0	1,5	2,5
Mjerni sustav (A)	±0,3 %	±0,5 %	±1,0 %	±1,5 %	±2,5 %
Protočno mjerilo (B)	±0,2 %	±0,3 %	±0,6 %	±1,0 %	±1,5 %

Najveće dopuštene pogreške za obujam tekućine manji
od 2 L

Članak 11.

Najveće dopuštene pogreške pokazivanja obujma tekućine manjeg od 2 L, odnosno tog obujma preračunatog u jedinicama mase za odgovarajući razred točnosti mjernog sustava ili protočnog mjerila u temeljnim uvjetima prema tablici 4. članka 10. ovog pravilnika, dane su u tablici 5.

Tablica 5.

Mjereni obujam - V	Najveća dopuštena pogreška (NDP)
V < 0,1 L	Četverostruki iznos NDP-e za protočno mjerilo ili mjerni sustav iz tablice 4. članka 10. ovog pravilnika za obujam V = 0,1 L
0,1 L £ V < 0,2 L	Četverostruki iznos NDP-e za protočno mjerilo ili mjerni sustav iz tablice 4. članka 10. ovog pravilnika
0,2 L £ V < 0,4 L	Dvostruki iznos NDP-e za protočno mjerilo ili mjerni sustav iz tablice 4. članka 10. ovog pravilnika za obujam V = 0,4 L
0,4 L £ V < 1 L	Dvostruki iznos NDP-e za protočno mjerilo ili mjerni sustav iz tablice 4. članka 10. ovog pravilnika
1 L £ V < 2 L	Iznos NDP - e iz tablice 4. članka 10. ovog pravilnika za obujam V = 2 L

Najveće dopuštene pogreške za najmanji obujam tekućine

Članak 12.

Apsolutna vrijednost najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujma Emin za najmanji obujam Vmin koji je veći ili jednak 2 L ili za taj obujam tekućine preračunat u jedinicama mase, utvrđuje se izrazom:

Emin = (2Vmin) (A/100),

gdje je: Vmin najmanji obujam tekućine, A je brojčana vrijednost najveće dopuštene pogreške za mjerni sustav odgovarajućeg razreda točnosti propisane člankom 10. ovog pravilnika.

Apsolutna vrijednost najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujma Emin, za najmanji obujam tekućine Vmin koji je manji od 2 L ili za taj obujam preračunat u jedinici mase, jednaka je dvostrukoj vrijednosti najveće dopuštene pogreške mjernog sustava propisane člankom 11. ovog pravilnika.

Iznos najveće dopuštene pogreške iz članaka 10. i 11. ovog pravilnika, bez obzira na vrijednost mjerenog obujma tekućine, određuje se kao vrijednost veća od:

1. apsolutne vrijednosti najveće dopuštene pogreške iz članaka 10. ili 11. ovog pravilnika ili

2. apsolutne vrijednosti najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujama (Emin) za najmanji obujam Vmin utvrđene stavcima 1. i 2. ovog članka.

Najveća dopuštena pogreška pokazivanja preračunatog obujma

Članak 13.

Najveća dopuštena pogreška pokazivanja preračunatog obujma u temeljnim uvjetima mjernog sustava ili pokazivanja tog obujma u jedinicama mase jednaka je najvećoj dopuštenoj pogrešci za mjerni sustav odgovarajućeg razreda točnosti propisane člankom 10. ovog pravilnika.

Najveća dopuštena pogreška uređaja za pretvorbu

Članak 14.

Najveće dopuštene pogreške uređaja za pretvorbu obujma tekućine, kada se uređaj za pretvorbu ovjerava odvojeno od mjernog sustava, jednake su razlici vrijednosti najvećih dopuštenih pogrešaka za mjerni sustav i protočno mjerilo odgovarajućeg razreda točnosti propisanih člankom 10. ovog pravilnika.

Najveća dopuštena pogreška iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veća od veće vrijednosti:

1. jedne polovine vrijednosti podjeljka ljestvice pokaznog uređaja preračunatog pokazivanja obujma ili

2. polovici apsolutne vrijednosti najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujama Emin.

Najveća dopuštena pogreška algoritma računanja količine tekućine

Članak 15.

Najveća dopuštena pogreška algoritma računanja količine tekućine, kad se računalo ovjerava odvojeno od mjernog sustava, jednaka je jednoj desetini najveće dopuštene pogreške za mjerni sustav odgovarajućeg razreda točnosti propisane člankom 10. ovog pravilnika.

Najveća dopuštena pogreška osjetila

Članak 16.

Najveće dopuštene pogreške osjetila, kad se osjetila ovjeravaju odvojeno od mjernog sustava ovisno o značajkama tekućine i razredu točnosti mjernog sustava, dane su u tablici 6.

Tablica 6.

Najveća dopuštena pogreška osjetila	Razred točnosti mjernog sustava
	0,3	0,5	1,0	1,5	2,5
Temperature	+ 0,3 °C	+ 0,5 °C			+ 1,0 °C
Tlaka	manje od 1 Mpa : + 50 kPa od 1 do 4 Mpa : + 5 % više od 4 Mpa : + 200 kPa
Gustoće	+ 1 kg/m3		+ 2 kg/m3		+ 5 kg/m3

Najveća dopuštena pogreška računanja značajki tekućina

Članak 17.

Najveća dopuštena pogreška računanja značajki izmjerene količine tekućine jednaka je dvije petine vrijednosti najveće dopuštene pogreške osjetila u mjernom sustavu propisane člankom 16. ovog pravilnika.

Jedna polovina vrijednosti podjeljka ljestvice pokazivanja preračunate količine tekućine na pokaznom uređaju ne smije biti veća od najveće dopuštene pogreške iz stavka 1. ovog članka.

Najveći dopušteni utjecaji smetnji

Članak 18.

Djelovanjem elektromagnetskih smetnji na mjerni sustav ili protočno mjerilo:

1. promjena mjernog rezultata ne smije biti veća od vrijednosti kritične promjene iz stavka 2. ovoga članaka, ili

2. pokazani rezultat mjerenja ima trenutne promjene koje se ne mogu objasniti, pohraniti ili prenijeti kao mjerni rezultat, a kod prekidnog mjernog sustava daljnje mjerenje mora biti onemogućeno ili

3., mjerni sustav mora zadržati pokazani mjerni rezultat prije kritične promjene ako je promjena mjernoga rezultata veća od vrijednosti kritične promjene, a kod prekidnog mjernog sustava mora se prekinuti protok tekućine.

Vrijednost kritične promjene jest svaka vrijednost promjene pokazivanja izmjerene količine tekućine koja je veća od jedne petine najveće dopuštene pogreške za protočno mjerilo i mjerni sustav propisane člancima 10. i 11. ovog pravilnika ili najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujma Emin.

Izdržljivost

Članak 19.

Pogreška mjerenja tijekom ovjernog razdoblja protočnog mjerila ili mjernog sustava kad se ono koristi u skladu s naputkom proizvođača i odredbama ovog pravilnika, s vjerojatnošću većom od 5% ne smije postati veća od dvostruke vrijednosti najveće dopuštene pogreške protočnog mjerila ili mjernog sustava propisane člancima 10. i 11. ovog pravilnika.

Prikladnost mjernih sustava

Članak 20.

Pokazivanja izmjerene količine tekućine dobivena različitim pokaznim uređajima za bilo koju izmjerenu količinu tekućine ne smiju se razlikovati za više od jednog podjeljka ljestvice pokaznog uređaja kad pokazni uređaji imaju istu vrijednost podjeljka ljestvice. Kad pokazni uređaji imaju različitu vrijednost podjeljka ljestvice, razlika pokazivanja izmjerene količine tekućine ne smije biti veća od najveće vrijednosti podjeljka ljestvice pokaznog uređaja.

Svi pokazni uređaji jednog mjernog sustava za samoposluživanje moraju imati istu vrijednost podjeljaka ljestvica i mjerni se rezultati ne smiju razlikovati.

Primopredajna točka

Članak 21.

Mjerni sustav u pravilu ima samo jednu primopredajnu točku.

Iznimno, kada mjerni sustav ima više primopredajnih točaka, tada on mora imati uređaj za usmjeravanje (skretanje) protoka tekućine.

Kad se mjeri isporučena količina tekućine, primopredajna točka je izlaz iz protočnog mjerila, a kad se mjeri preuzeta količina tekućine, primopredajna točka je na ulazu protočnog mjerila.

Utjecaj zraka ili plinova

Članak 22.

Za otklanjanje zraka ili plina koji se može pojaviti u mjernom sustavu koji mjeri obujam tekućine, mjerni sustav mora imati uređaj za otplinjavanje i uređaj za prekid protoka tekućine zbog prisutnosti plina.

Razlika pogreške mjerenja obujma tekućine kad u mjernom sustavu nema zraka ili plina i pogreške mjerenja količine tekućine s prisustvom zraka ili plina u mjernom sustavu ne smije biti veća od:

1. ± 0,5% za nepitke tekućine i tekućine čija viskoznost ne prelazi 1 mPa · s, ili

2. ±1% za pitke tekućine i za tekućine čija je viskoznost veća od 1 mPa · s.

Razlika pogreške mjerenja obujma tekućine iz stavka 2. ovog članka ne mora biti manja od 1% najmanjeg obujma tekućine (Vmin).

Mjerni sustavi za neposrednu prodaju

Članak 23.

Mjerni sustavi za neposrednu prodaju moraju imati sklop za dovođenje pokazivanja izmjerene količine tekućine pokaznog uređaja na nulu.

Prikaz izmjerene količine tekućine na pokaznom uređaju mjernog sustava mora postojati tijekom cijelog procesa mjerenja.

Mjerni sustavi (agregati) za istakanje goriva za motorna vozila

Članak 24.

Tijekom mjerenja ne smije postojati mogućnost da se pokazivanja izmjerenog obujma tekućine na agregatima za istakanje goriva za motorna vozila postave na nulu.

Novo mjerenje bit će onemogućeno dok se pokazivanje izmjerenog obujma tekućine ne postavi na nulu.

Kad je mjerni sustav opremljen uređajem za određivanje cijene, razlika između pokazane cijene i izračunate cijene iz jedinične cijene za tekućinu izmjerenog obujma tekućine ne smije biti veća od cijene za količinu tekućine koja je jednaka vrijednosti najveće dopuštene pogreške najmanjeg obujma Emin propisane člankom 12. ovog pravilnika.

Vrste mjernih sustava

Članak 25.

Mjerni sustavi s obzirom na način napajanja električnom energijom mogu biti prekidni i neprekidni.

Prekidni mjerni sustavi mogu imati pričuvni izvor napajanja ili moraju imati uređaj za zatvaranje protoka tekućine u trenutku nestanka mrežnog napajanja, te uređaje za pohranjivanje i prikaz rezultata mjerenja u trenutku nestanka mrežnog napajanja električnom energijom, kako bi se omogućila primopredaja tekućine koja je u tijeku.

Neprekidni mjerni sustav mora imati pričuvni izvor napajanja električnom energijom koji osigurava sve mjerne funkcije za vrijeme nestanka mrežnog napajanja električnom energijom.

Apsolutna vrijednost najveće dopuštene pogreške pokazivanja količine tekućine za mjerni sustav u slučaju nestanka mrežnog napajanja može biti, za iznos jednak 5% najmanje mjerene količine tekućine, veća od najveće dopuštene pogreške mjernog sustava i protočnog mjerila propisane člancima 10. i 11. ovoga pravilnika.

Mjerne jedinice

Članak 26.

Izmjereni obujam tekućine izražava se u ovim jedinicama: mililitrama (ml) ili kubičnim centimetrima (cm3), litrama (l ili L) ili kubičnim decimetrima (dm3), odnosno kubičnim metrima (m3).

Izmjerena masa tekućine izražava se u ovim jedinicama: gramima (g), kilogramima (kg) ili tonama (t).

III. TIPNO ISPITIVANJE I OVJERAVANJE

Članak 27.

Tipno ispitivanje i ovjeravanje protočnog mjerila odnosno mjernog sustava provodi se u skladu s međunarodnom preporukom OIML R117, odredbama ovog pravilnika i drugih propisa.

Tipno odobrenje za mjerni sustav mora sadržavati shemu povezivanja protočnog mjerila s pomoćnim i dodatnim uređajima (u daljnjem tekstu: shema povezivanja).

Kad je pogreška mjerenja mjernog sustava ili protočnog mjerila u svim ispitnim točkama istog predznaka, mjerni sustav, odnosno protočno mjerilo ovjerava se ako vrijednost pogreške mjerenja nije veća od jedne polovine najveće dopuštene pogreške za protočno mjerilo i mjerni sustav propisane člancima 10. i 11. ovog pravilnika.

Protočno mjerilo i dodatni uređaji mjernog sustava, kad se ovjeravaju odvojeno od mjernog sustava, žigošu se godišnjim žigom za prethodna ispitivanja mjerila odnosno sklopa mjerila.

Protočna se mjerila moraju ispitivati u skladu s radnim uvjetima u kojima se koriste (s pumpom, slobodnim padom ili na oba načina) i u ispitnom izvješću mora se jasno naznačiti za koje radne uvjete je mjerilo ovjereno. Kad se mjerilo koristi s pumpom i slobodnim padom, potrebno je navesti korekcijske faktore.

Mjerni sustav koji je u uporabi mora imati pregledni list ovjeravanja sadržan u Prilogu 1 ovoga pravilnika.

Podatke u pregledni list ovjeravanja unose ovlašteni djelatnici Zavoda nakon ovjeravanja mjernog sustava.

Pregledni list ovjeravanja korisnik mjernog sustava čuva uz mjerni sustav i mora biti na raspolaganju ovlaštenim osobama za nadzor, odnosno ovjeravanje mjernog sustava.

Mjerni sustavi na autocisternama moraju imati pločicu sa shemom povezivanja mjernog sustava s kratkim opisom sadržan u Prilogu 2a ili 2b ovoga pravilnika. Pločica mora biti žigosana zaštitnim žigom radi sprečavanja njene zamjene. Pločicu žigoše zaštitnim žigom ovlašteni djelatnik Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Pregledni list ovjeravanja iz Priloga 1 i izgled pločice sa shemom povezivanja mjernog sustava na autocisterni iz Priloga 2a, odnosno Priloga 2b sastavni su dio ovoga pravilnika.

Natpisi i oznake

Članak 28.

Svaki uređaj mjernog sustava koji ima tipno odobrenje mora na svojoj natpisnoj pločici imati podatke prema tipnom odobrenju za taj uređaj.

Protočno mjerilo koje mjeri samostalno, odnosno mjerni sustav moraju imati na pokaznom uređaju ili na posebnoj natpisnoj pločici jasne, vidljive i neizbrisive ove natpise i oznake:

a) naziv ili logotip proizvođača

b) službenu oznaku tipa

c) proizvođačku identifikacijsku oznaku, odnosno tip mjernog sustava

d) propisane oznake za kakvoću po izboru proizvođača

e) serijski broj i godina proizvodnje

f) razred točnosti protočnog mjerila odnosno mjernog sustava, osim ako je razred točnosti 0,5.

g) naziv ili vrstu tekućine za koju protočno mjerilo ili mjerni sustav mjeri obujam ili masu ili neke od ovih značajki tekućine i to:

1. temperaturno područje - najmanje i najveće temperature tekućine ako se one razlikuju od – 10 °C i + 50 °C.

2. područje tlaka

3. područje gustoće

4. područje viskoznosti.

h) nazivne radne uvjete za to protočno mjerilo ili mjerni sustav i to:

1. razred klimatskog ili mehaničkog okruženja B, C ili I

2. razred elektromagnetskog okruženja E1 ili E2

3. nazivni izmjenični napon napajanja i/ili granice istosmjernog napona napajanja

4. temeljne uvjete u kojima se vrši preračunavanje.

Najmanja mjerena količina tekućine mjernog sustava mora biti jasno označena na pokaznom uređaju mjernog sustava tako da ju korisnik može lako uočiti i očitati.

Kad pokazni uređaj mjernog sustava ili protočnog mjerila pokazuje obujam tekućina preračunat u temeljnim uvjetima, ti se temeljni uvjeti moraju navesti u blizini rezultata mjerenja na pokaznom uređaju i to u ovom obliku:

Tb = ... °C (ili K)

Pb = .... MPa (ili kPa ili Pa ili bar).

Žigosanje

Članak 29.

Protočno mjerilo i spojna mjesta pomoćnih i dodatnih uređaja mjernog sustava u postupku ovjeravanja žigošu se žigovima za utiskivanje. Osim žigova za utiskivanje mogu se za zaštitu koristiti zaštitni žigovi u obliku naljepnice ili elektronička zaštita prema članku 30. ovog pravilnika.

Mjerni sustav ovjerava se ovjernim žigom u obliku naljepnice na mjestu koje je naznačeno u tipnom odobrenju.

Žigovi iz stavka 1. ovog članka moraju biti pristupačni.

U postupku žigosanja mjernog sustava ne smiju se mijenjati parametri uređaja koji utječu na rezultat mjerenja (naročito parametri za ispravak i pretvorbu rezultata mjerenja).

Za sve mjerne sustave, izuzev mjernog sustava za neposrednu prodaju, tipnim odobrenjem za te mjerne sustave može se dopustiti unošenje u računalo podataka o vrsti mjerne tekućine ili njezine viskoznosti čak i kad se taj podatak koristi u postupku ispravka rezultata mjerenja. Ovako unijeti podaci ispisuju se istovremeno s rezultatom mjerenja.

Mjerni sustav za mjerenje obujma pitkih tekućina žigoše se tako da se žigošu njegovi pojedinačni dijelovi kako bi se mogli rastaviti za potrebe čišćenja.

Elektronička zaštita

Članak 30.

Kad parametri koji sudjeluju u određivanju rezultata mjerenja nisu zaštićeni žigovima iz članka 29. ovog pravilnika, tada se zaštita provodi na ovaj način:

a) kodom (lozinkom) koji mora biti promjenjiv ili pomoću specijalnog sredstva (mehaničkog ključa, itd.). Kod mjernog sustava za neposrednu prodaju kupcu nije dopuštena zaštita parametara isključivim korištenjem koda; ili

b) da se u spremniku računala pohrane najmanje ovi podaci o izvršenoj promjeni: datum i kod (lozinka) ovlaštene osobe za servisiranje mjernog sustava i parametar koji je promijenjen. Podatak o zadnjoj promjeni mora se čuvati najmanje dvije godine, ako u međuvremenu nije bilo promjene. Kod pohranjivanja podataka o većem broju promjena, zbog unosa novog podatka i potrebe brisanja jednog od podatka brisat će se najstariji podatak.

IV. Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 31.

Danom primjene ovog pravilnika stavlja se van snage Pravilnik o metrološkim uvjetima za protočna mjerila obujma raznih tekućina postavljena u mjernom sklopu (»Službeni list SFRJ«, br. 9/85), Pravilnik o metrološkim uvjetima za protočna mjerila obujma raznih tekućina s izravnim mjerenjem obujma (»Službeni list SFRJ«, br. 48/85) i Pravilnik o metrološkim uvjetima za sprave kojima se mjere tekuća goriva (»Službeni list SFRJ«, br. 11/85).

Protočna mjerila i mjerni sustavi koji imaju tipno odobrenje i nalaze se u uporabi na dan primjene ovoga pravilnika, a ne udovoljavaju mjeriteljskim zahtjevima propisanim ovim pravilnikom, mogu se upotrebljavati i podnositi na ovjeravanje do 31. prosinca 2003. godine ukoliko udovoljavaju mjeriteljskim zahtjevima za to protočno mjerilo ili mjerni sustav propisanim pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.

Članak 32.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/01-04/10
Urbroj: 558-06/5-01-2
Zagreb, 1. lipnja 2001.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.

Prilog 2a - uvećan format

Prilog 2b - uvećan format