SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju Amandmana XVII točke 1. alineje 1. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske i člana 10. stava 2. Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora, a u vezi s članom 34. stavom 2. Zakona o zaštiti prirode, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Viječa udruženog rada 28. prosinca 1989. i na sjednici Viječa opčina 28. prosinca 1989, donio je

ODLUKU

o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Krka"

I

Donosi se Prostorni plan Nacionalnog parka "Krka". Prostorni plan Nacionalnog parka "Krka" sastavni je dio ove odluke.

II

Prostorni plan Nacionalnog parka "Krka" čuva se u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske.

III

Prilog ove odluke su odredbe za provođenje Prostornog plana Nacionalnog parka "Krka".

IV

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj: 351-02/89-01/05 Zagreb, 28. prosinca 1987

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Viječa udruženog rada

Milan Janus, v. r.

Predsjednik Sabora

dr Anđelko Runjič, v. r.

Predsjednik Viječa opčina

mr Mirko Šetina, v. r.


ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "KRKA"

1) Opče odredbe

1. Prostorni plan Nacionalnog parka "Krka" (u daljem tekstu: plan) je dugoročan plan za okvirno razdoblje do 2011. godine koji je, na temelju analiza stanja i ocjene mogučnosti uređenja prostora, odredio smjernice zaštite i koncepcije razvoja prostora te uskladio u provedbenim elementima plana komponente razvoja, uređivanja i zaštite prostora područja Nacionalnog parka "Krka".

2. Provodenje i pračenje plana odvijat če se kao kontinuirani proces ostvarivanja politike društveno-ekonomskog razvoja te zaštite i uređivanja prostora u društveno-političkim zajednicama i udruženom radu u skladu s ovim planom i s postavkama koje iz njega proizlaze.

3. U svrhu provođenja plana i osiguranja izgradnje srednjoročnim planom uređenja prostora opčina Drniš, Knin i Šibenik, utvrdit če se dinamika donošenja provedbenih i ostalih planova i rješenja, te radovi u vezi pripreme i izgradnje gradevinskog zemljišta na području nacionalnog parka.

4. Odredbama za provođenje plana utvrđuju se organizacija i namjena prostora na području nacionalnog parka, smjernice i mjere za provođenje plana i izradu prostornih planova užih područja i provedbenih urbanističkih planova, prava i dužnosti društveno-političkih zajednica, organizacija udruženog rada, te drugih organizacija i subjekata u planiranju.

2) Ciljevi uređivanja prostora

5. Planom se utvrđuju ciljevi i zadaci za zaštitu i uređivanje prostora nacionalnog parka i to naročito:

- Osigurati koncepcijom uređenja prostora zaštitu, korištenje i unapređenje prostora nacionalnog parka.

- Omogučiti koncepcijom uređenja prostora odvijanje znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turističko-rekreativne funkcije nacionalnog parka.

- Utvrditi oiptimalni kapacitet, način, svrhu i predvidivi sadržaj posječivanja nacionalnog parka.

- Utvrditi režim korištenja voda uz mjere sanacije, očuvanja i unapređenja kvalitete voda u odnosu na vodni sustav i u odnosu na vodnu faunu a posebno na sedrotvorne kolonije organizama.

- Odrediti utjecaj hidroenergetskog sistcma i mjere zaštite od tog sistema i njegovih dijelova na Krki u području naeionalnog parka

. - Utvrditi zone i lokacije za pojedinačne načine korištenja prostora.

- Definirati funkcije pojedinih lokaliteta i način njihovog posječivinja

. - Definirati funkcije naselja i opseg njihovih građevinskih područja.

- Definirati prometne sisteme unutar parka u svrhu njegovog razgledavanja i opskrbe te kontaktne točke s vanjskim prometnim sistemima

. - Definirati program opskrbe komunalnom infrastrukturom pojedinih zona i lokaliteta u nacionalnom parku.

- Definirati mogučnost i oblike obilaska i posječivanja nacionalnog parka.

- Donijeti mjere provođenja prostornog plana.

3) Organizacija i namjena prostora

6. Na području nacionalnog parka utvrđuju se:

- Prirodne zone (Zona temeljnog fenomena prirode, specijalne prirodne zone i spomenici prirode i zona usmjerene zaštite).

- Zone mješovite namjene (Turističke zone i naselja)

- Kulturne zone (Zone poljoprivrednog pejzaža, etnološke zone, arheološke zone i kulturno-povijesni lokaliteti).

U slučajevima kada se određeno područje nalazi u obuhvatu dviju ili više zona, primjenjuju se odredbe koje ukupno vrijede za dotične zone odnosno primjenjuje stroži režim zaštite.

Na području obuhvačenom ovim planom ne utvrđuje se zaštitni obalni pojas s obzirom na specifičnu namjenu, funkciju, organizaciju i režim zaštite u području nacionalnog parka.

7. Zona temeljnog fenomena prirode obuhvača prirodnu osobitost i vrijednost nacionalnog parka s neposrednim kontaktnim prostorom za zaštitu, očuvanje i doživljavanje prirodne okoline. Zonu temeljnog fenomena prirode nacionalnog parka čini cjelina kanjona rijeke Krke i Čikole uzvodno od Skradinskog mosta do uzvodnih granica parka s vizuelno i ekološki pripadajučim prostorom sa svim prirodnim pojavama u kanjonu i oko njega.

8. Specijalne prirodne zone izvan temeljnog fenomena su rijeka Guduča sa zonom koja obuhvača karakterističnu močvarnu vegetaciju, te kontinuirane površine šume i makije.

9. Zona usmjerene zaštite obuhvača prirodni prostor nacionalnog parka koji nije primarna i izvorna prirodna rijetkost i koji može sadržati neke, ovim planom utvrdene, oblike gospodarskih djelatnosti i kor-ištenja. Područje iz stava 1. ove točke štiti, povezuje u cjelinu i omogučuje jedinstvenu primjenu mjera zaštite na području nacionalnog parka.

10. Zone mješovite namjene služe za stambenu, turističku i servisnu funkciju kao i za objekte i površine koje su potrebne za pomočne funkcije nacionalnog parka.

11. Ovim su planom određena građevinska područja za naselja: Zaton, Raslina, Prokljan, Skradin, Žuriči, Grahovo, Kutlačine staje, Nečven - Bibiči - Sičiči - Perice, Nos Kalik, Goriš, Tuliči i Bilice kao i za izgradnju novih turističkih objekata izvan naselja Zaton - Dobri dolac, Zaton - Čiritoga, Prokljan -Beretuša gaj, motel na Jadranskoj autocesti, Roška draga.

Granice građevinskih područja utvrđene su na katastarskim planovima u mjerilima 1 : 2.880, 1 : 2.904, a za područja za koja ne postoje planovi u katarskim mjerilima, građevinska su područja utvrđena na topografskim kartama u mjerilu 1 : 5000.

Iznimno iz stava 2. ove točke građevinska područja za naselja Žuriči, Grahovo i Kutlačine staje ucrtana su samo u topografsku kartu 1 : 25.000.

12. U građevinskim područjima ne mogu se graditi objekti koji bi svojim postojanjem ili načinom njihovog korištenja, neposredno ili potencijalno ugrožavali temeljne vrijednosti nacionalnog parka te boravak i rad ljudi u naseljima kao i sigurnost i udobnost posjetilaca u obilasku nacionalnog parka. Uređivanje i korištenje zemljišta se provodi na način koji če osigurati uvjete iz stava 1. ove točke.

13. Grad Skradin se ovim planom određuje za središnje naselje nacionalnog parka.

14. Kulturne zone prostiru se na površinama nacionalnog parka koje svojom kulturnom i estetskom vrijednošču doprinose njegovoj privlačnosti i značaju a nalaze se u prirodnim zonama nacionalnog parka, i to: - Poljoprivredne površine u zoni temeljnog fenomena uz riječne uvale i u poljima koja se iza tih uvala prostiru u kanjonima Krke i Čikole - Sve poljoprivredne površine tradicionalne potjoprivredne obrade izvan zone temeljnog fenomena. - Arheološke zone kao i zone i lokaliteti oko spomenika kulture sa svojom okolinom do 50 m od ruba lokaliteta ukoliko granica takve zone nije u planu ucrtana. - Veče zone spomenika kulture: otočič Visovac, prostor manastira Krka (Arhanđelovac), urbana povijesna cjelina grada Skradina, Spomen-područje XIX divizije. - Stari gradovi i arheološki lokaliteti, stara hidroelektrična centrala na Roškom slapu i drugi objekti i lokaliteti navedeni u ovom planu pod Spomenici kulture u nacionalnom parku kao i ostaci stare elektrane na Skradinskom buku. - Etnološke zone: prostori mlinica i stupara na Skradinskom buku i Roškom slapu te pojedinačni objekti i grupe objekata ruralne stare arhitekture u naseljima Nos Kalik i Žuriči.

15. Planom se predvida osnovni prometni sustav kolnih i pješačkih komunikacija za prilaze do ulaza u nacionalni park i za unutrašnji promet u nacionalnom parku kao i režim kolnog prometa.

Unutrašnji tranzit onemogučuje se režimom korištenja kolnih cesta te premještanjem regionalne ceste Drniš- Benkovac iznad zone Roškog slapa na vrh kanjona preko novog mosta.

Izuzeci od stavka 2. ove točke su prelaz regionalne ceste Drniš - Benkovac preko kanjona kao što je navedeno u stavu 2. i prelaz Jadranske autoceste preko kanjona Krke izmedu Skradina i Prokljanskog jezera kao i cesta s mostom kod Skradina.

Trasa Jadranske autoceste je prenijeta iz prostornog plana SR Htvatske i uskladena s Prostornim planom općine Šibenik te je zadovoljavajuća sa stajališta zaštite interesa nacionalnog parka. Ukoliko bi naknadne studije te trase definirale drugačije varijante tada Jadranski autoput mora zaobići nacionalni park.

16. Glavni terminali kolnog prilaza u nacionalni park odreduju se u Skradinu, na Lozovcu te na Roškom slapu sa strane Roške drage i drage Marasovac.

Iznimno od stava 1. ove točke terminali, prema broju posjetilaca, mogu pomicati s vrha kanjona u donje predjele do završetka interne ceste i predvidenih parkirališta. U zoni Skradinskog buka to znači od Skradina do ispod slapova (sadašnji autokamp) i s Lozovca do iznad slapova. a u zoni Roškog slapa s gornjeg ruba kanjona do donjih manjih parkirališta s jedne i druge strane slapišta. Prelaz preko starog mosta preko slapišta Roškog slapa se zabranjuje svim motornim vozilima.

Sekundarni kolni ulazi u nacionalni park predvideni su za zonu Visovac na rubu kanjona iznad Visovačke brine na lijevoj i u udolini izmedu brda Debeljak i Gradina, na desnoj obali Krke a za zonu Arhanđelovac i Spomen-područje XIX divizije na rubu kanjona uz cestu od Kistanja do Arhanđelovca na mjestu gdje ona počinje silaziti prema Krki.

17. Pristani brodskog prijevoza u nacionalnom parku određuju se u uvali Šupljac kraj Šibenskog mosta kao polazište i u Skradinu kao dolazište (i obratno).

U uvali Šupljac izgradit če se informativno-kontrolni punkt za posjetioce koji dolaze u nacionalni park brodom ili čamcem.

U zoni temeljnog fenomena određuje se samo pristan brodica koje služe za razgledavanje nacionalnog parka vodenim putem, ispod i iznad Skradinskog buka, na Visovačkoj brini, ispod i iznad Roškog slapa, kod Arhandelovca i na otočiču Visovac te na desnoj obali nasuprot Visovcu.

18. Pristan brodskog prijevoza u Skradinu iz stava 1. točke 17, glavno prihvatilište posjetilaca koji nisu nautičari, a dolaze u nacionalni park brodom ili čamcem, te glavno prihvatilište posjetilaca nautičara odreduje se na lokaciji postoječe marine i starog kupališta u Skradinu, uz uvjet da se marina ne proširuje izvan graniča obalnog poteza uvale Rokovača izmedu lokacije restorana "Marina" i lokaliteta "Stari banj". Usporedo s razvojem nacionalnog parka i povečanjem broja posjetilaca koji će dolaziti vlastitim brodovima, nautički centar potrebno je postepeno usmjeravati da postane sve više prihvatilište za takve brodove a sve manje klasična marina za čuvanje i održavanje brodova.

Detaljna namjena prostora obale Skradina odredit će se provedbenim urbanističkim planom.

Na području iz stava 1. ove točke, odredenom za pristan i privez brodova odnosno jahti, mogu se planirati i izgradivati samo najneophodniji sadržaji za pružanje usluga nautičarima ukoliko ne narušavaju prirodne i ambijentalne vrijednosti nacionalnog parka.

19. Nacionalni park se osim kolnim i vodenim putem obilazi i pješice, biciklom i jahanjem na posebnim stazama.

20. Cestama se bez ograničenja nacionalni park može obilaziti samo do gornjeg ruba kanjona i do parkirališta uz vidikovce.

Promet cestama koje zalaze u nacionalni park dalje od ulaza iz točke 16. ovih odredbi bit če podvrgnut posebnim režimima ograničenja prema odredbama uprave nacionalnog parka.

Interne dionice cesta iz stava 2. ove točke mogu se dati djelomično ili u cjelini i na upravljanje upravi parka.

21. Opskrba vodom područja nacionalnog parka rješava se za pojedine njegove dijelove priključivanjem na:

- Vodovod sjeverozapadnog priobalnog područja (Zaton, Dilice, Skradin i Skradinsko polje, Prokljan, Koviči - Muriči, Tuliči - varijanta, motel na Jadranskoj autocesti)

- Novi vodovod Šibenske regije (Raslina, Skradinski buk).

- Sistem za Skradin i Vačane ili podsistem sjevrozapadnog priobalnog područja (Prokljan, motel na Jadran skoj autocesti, Skradin,Vačane, Skradinsko polje).

-Stari vodovod za Skradin (Žuriči).

- Zagorski vodovod (Tuliči - varijanta).

- Sistem vodovoda s Miljacke (Roški slap - varijanta, šira zona Arhandelovca - varijanta, Kutlačine staje - varijanta, Nečven - Bibiči - Sičiči - Perice - varijanta).

- Zahvate iz Krke (Skradinski buk - varijanta, Nos Kalik - varijanta, Grahovo gornje i donje, Klariči, Goliči, Roški slap - varijanta, Kutlačine staje - varijanta).

- Izvore, vrulje, bunare (Visovac - varijanta, Roški slap - varijanta, Manastir Krka).

- Rezervoare - cisterne s dovozom vode (Nos Kalik - varijanta, Kutlačine staje - varijanta)

- Sekundarno priključivanje na sistem Grahovo gornje (Visovac - desna obala).

- Sekundarno priključivanje na sistem Roški slap (ulaz u nacionalni park).

22. Na području nacionalnog parka i u naseljima i gradovima izvan nacionalnog parka a čije se otpadne vode ispuštaju u Krku i Čikolu, potrebno je izgraditi zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda i pročistiti otpadne vode u odgovarajučim uređajima za pročiščavanje do stupnja koji če propisati nadležni vodoprivredni organ.

Pogoni koji ispuštaju toksične otpadne vode moraju imati predtretman prije ispusta u kanalizacijski sistem koji ih odvodi do zajedničkog uređaja za pročiščavanjc.

Turistički objekti smještaja u nacionalnom parku moraju odmah osigurati ispust otpadnih voda preko planom predviđenog uređaja za pročiščavanje.

Postoječi korisnici prostora u nacionalnom parku moraju ispuste otpadnih voda uskladiti sa stavom 1. ove točke u roku od dvije godine a korisnici izvan nacionalnog parka sa stavovima 1. i 2. ove točke u roku od pet godina, računajuči od dana donošenja ovog plana.

Manji pojedinačni objekti, ukoliko se ne mogu odmah priključiti na sistem odvodnje jer ovaj još nije izveden, mogu se graditi samo uz uvjet da izvedu propisne septičke jame i da se priključe na planom predviden sistem čim ovaj bude izgrađen.

23. Elektroopskrba na poručju nacionalnog parka predviđa se dalekovodima 110 kV iz kojih če se napajati mreže 35 i 10 kV, u kabelskim izvedbama unutar zone temeljenog fenomena.

Za dalekovode 110 kV potrebo je osigurati koridor minimalne širine 50 m a u fazi projektiranja preporuča se rezervacija koridora od 100 m radi everrtualnih korekcija trasa u toku projektiranja i izvedbe.

Za dalekovode 35 kV potrebno je osigurati koridore od 35 m a za dalekovode 10 kV od 20 metara.

Postoječi dalekovodi i drugi dijelovi mreže, u ovom planu zadržani a koji su nadzemni, moraju se u roku od 5 godina po donošenju ovog plana preurediti kao kaoelski u skladu sa stavom 1. ove točke.

Dalekovodi koji su predvideni da budu napušteni moraju se ukloniti u roku od 5 godina po donošenju ovog plana, a dalekovod preko Krke iznad Skradinskog buka za Nos Kalik u roku od 1 godine.

Razvoj mreže 10 kV u naseljima potrebno je razraditi u provedbenim urbanističkim planovima i drugim planovima uređenja prostora.

Trase prikazane na situaciji u prilogu ovoga plana su načelne a detaljno če biti definirane projektnom dokumentacijom.

Lokacije novih TS 10/0,4 kV treba tako odabrati da osiguraju kvalitetno napajanje uz pad napona do krajnjeg potrošača do najviše 3% od TS. Lokacija TS mora imati osiguran lokalni pristup za motorna vozila i ne smije biti nametljivo vidljiva u pejzažu.

Prilikom određivanja trasa dalekovoda i lokacija transformatorskih stanica, potrebno je dobiti Odobrenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Uprave nacionalnog parka i Republičkog organa uprave nadležnog za poslove prostornog planiranja.

Radi što boljeg uklapanja transformatorskih stanica u ambijent nacionalnog parka, preporuča se izgradnja kabelskih TS 10/0, 4 kV. Vanjskom izgledu kučišta transformatorske stanice mora se posvetiti posebna pažnja. Ona može imati izgled tehničkog objekta ali mora biti kvalitetno oblikovana.

24. Lokacije za sve objekte komunalne infrastrukture (crpna stanica, crpilište, usisni cjevovod i tlačni vod vodovoda Šibenske regije i drugih vodozahvata, pročiščavajuči uredaji i sl.) su orijentacione. Točnu lokaciju na terenu mora se utvrditi urbanističkim uvjetima na karti 1:1000 nakon provedenih potrebnih istraživanja.

25. Deponij krutog otpada potrebno je smjestiti izvan granica nacionalnog parka, na položaju s kojega ne postoji opasnost ocjeđivanja vode u Krku ili u Čikolu. Lokaciju se mora utvrditi opčinskim prostornim planovima.

4) Režimi zaštite, izgradnje i uređenja prostora

26. Eksploatacija prirodnih izvora u načelu se u nacionalnom parku zabranjuje osim ovim planom izričito navedenih djelatnosti i na planom utvrđenim lokacijama.

27. U zoni temeljnog fenomena prirode ne dozvoljava se izgradnja i rekonstrukcija objekata kojima se narušavaju prirodni izgled i prirodne vrijednosti prostora.

Iznimno iz stava 2. ove točke, u zoni temeljnog fenomena prirode dozvoljena je izgradnja i rekonstrukcija objekata u funkciji nacionalnog parka kao i objekata opče infrastrukture koji su točno odredeni ovim planom.

Uvjeti uređenja prostora za izgradnju vodoopskrbnih objekata na Lozovcu moči če se utvrditi tek nakon što se odrede zone sanitarne zaštite zahvata vode i zaštitne mjere u smislu odredbi člana 87. Zakona o vodama ( "Narodne novine", br. 32/84, 41/84, 26/87 i 57/89).

Uvjeti uredenja prostora za objekte iz prethodnog stava neče se moči utvrditi ukoliko če mjere zaštite vodozahvata isključivati realizaciju ostalih sadržaja i Obavljanje drugih aktivnosti planiranih ovim prostornim planom.

U zoni usmjerene zaštite izvan građevinskih područja dozvoljena je gradnja objekata kao u stavu 2. ove točke.

Postoječi autokamp i ugostiteljski objekti na području Skradinskog buka prestaju s radom u roku 12 mjeseci nakon donošenja Prostornog plana.

28. Uprava Nacionalnog parka može obavljati radove oblikovanja krajolika u cilju njegovog estetskog ili ekološkog unapređenja a na temelju pejzažne osnove koju utvrđuje Savjet Nacionalnog parka "Krka" na temelju prethodne dozvole Republičkog zavoda za zaštitu prirode.

29. Postoječe površine šuma ne smiju se smanjivati u odnosu na stanje od dana stupanja na snagu ovoga plana i mngu se koristiti u skladu s osnovnim funkcijama nacionalnog parka utvrđenima u 2. alineji 5. točke.

30. U zoni usmjerene zaštite mogu se obavljati poljoprivredne i stočarske djelatnosti tradicionalnog kar-aktera, a u zoni temeljnog fenomena prirode samo na izričito označenim površinama "poljoprivrednog pejzaža" (kulturne zone) u poljima u uvalama uz vodotok Krke i Čikole.

Postoječe poljoprivredne površine se ne smije povečavati. Zapuštene poljoprivredne površine mogu se ponovo osposobiti.

Poljoprivredne površine se mogu pošumljavati na temelju pejzažne osnove koja je navedena u točki 28.

31. Do završetka izrade znanstvene studije marikulture, marikultura se u nacionalnom parku smije obavljati samo na ovim planom utvrđenim lokalitetima u zoni usmjcrene zaštite i u zonama mješovite namjene uz naselje Raslina, na kopnu u bazenima i u dijelu Krke izmedu Prokljanskog jezera i zatonskog zaljeva u plivajučim bazenima. a nakon izrade navedene studije marikulture če se određivati u skladu s rezultatima studije.

32. Ozelenjavanje površina na području nacionalnog parka, uključivo i čestice namijenjene izgradnji kuča u vlasništvu gradana, dozvoljeno je samo autohtonim biljnim vrstama i u nadzoru uprave nacionalnog parka.

Način ozelenjavanja odreduje se pejzažnom osnovom ili detaljnijom urbanističko prostornom dokumentacijom odnosno posebnim uvjetima uređenja prostora.

33. Na cijelom području nacionalnog parka zabranjeni su ribolov podvodnom puškom i sve vrste sportskog ribolova u svrhu natjecanja.

Od Skradinskog buka uzvodno do granice nacionalnog parka može se obavljati sportski ribolov uz unotrebu samo udice i štapa za bacanja u skladu s ekološko-ihtiološkom studijom.

Od Skradinskog buka nizvodno do Skradina i u Guduči zabranjen je svaki ribolov.

Od Skradina nizvodno, do granica nacionalnog parka dozvoljeno je obavljanje sportskog ribolova (izuzev podvodnom puškom) i privrednog ribolova u skladu s odredbama Zakona o morskom ribarstvu i propisima donijetima na temelju istog, te odredbama Odluke o unutrašnjem redu u nacionalnom parku.

34. Flora i fauna na području nacionalnog parka su zaštičene izuzev sanitarnih mjera u organizaciji i pod kontrolom uprave nacionalnog parka a na temelju prethodne dozvole Republičkog zavoda za zaštitu prirode.

Lov u nacionalnom parku je zabranjen a djelotvornu zaštitu divljači u obodnom području treba odrediti mjerama utvrđenim po upravi nacionalnog parka i nadležnim organima i organizacijama.

35. Unošenje stranih životinjskih i biljnih vrsti u područje nacionalnog parka nije dozvoljeno.

36. Kretanje izvan pješačkih i kolnih puteva je zabranjeno u zoni temeljnog fenomena prirode.

37. Na području nacionalnog parka nije dozvoljena gradnja novih zgrada za sekundarno stanovanje u vlasništvu građana.

Postoječi stambeni i pomočni objekti u zoni temeljnog fenomena prirode moraju se ukloniti, a najkasnije u roku dvije godine od donošenja ovoga plana.

lzuzetak od stava 2. ove točke su pomočni objekti uz pristane na kopnu za samostane Visovac i Krka (Arhanđelovac) kao i samostalni sa svojim gospodarskim i pomočnim objektima.

Planom se zadržavaju postoječi legalno izgradeni objekti izvan građevinskog područja naselja koji se nalaze izvan zone temeljnog fenomena prirode.

38. Izgradnja objekata za stanovanje, gospodarskih, servisnih i turističkih objekata dozvoljena je samo unutar građevinskih područja u zonama mješovite namjene.

39. U naseljima je nova izgradnja dozvoljena samo unutar građevinskog područja i na temelju provedbenog urbanističkog plana ako je ovim planom izrada takvog plana za naselje propisana (Skradin, Zaton, Bilice, Raslina, Prokljan, Goriš, Nos-Kalik i Nečven - Bibiči - Perice - Sičiči).

Do donošenja provedbenih urbanističkih planova za naselja iz stava 1. ove točke zabranjeno je utvrdivanje uvjeta uredenja prostora.

Iznimno od prethodnog stava a najdulje u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovoga prostornog plana, moguče je utvrdivati uvjete uredenja prostora za:

- rekonstrukciju postoječih objekata,

- izgradnju novih pomočnih i gospodarskih objekata na gradevinskim česticama postoječih zakonito izgradenih stambenih ili poslovnih objekata,

- izgradnju novih objekata građana na zemljištu koje ime neposredan pristup s uređene javno-prometne površine i mogučnost priključka na vodoopskrbnu i elektroopskrbnu mrežu.

40. Izvan gradevinskih područja određenih ovim planom može se graditi objekte u funkciji nacionalnog parka i samo iznimno objekte opče infrastrukture kao i objekte od interesa za narodnu obranu i zaštitu od elementarnih nepogoda, koji zbog svoje namjene zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja naselja.

Objektima u funkciji nacionalnog parka u smislu stava 1. ove točke smatraju se objekti komunalno-turističke infrastrukture: putevi, staze, ceste, mostovi, stolovi, klupe, skloništa, informacijske ploče i putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informacije i za male uslužne djelatnosti. istezališta brodova, pristaništa, vidikovci s odgovarajučim ugostiteljskim sadržajima i sl.

Objektima opče infrastrukture u smislu stava 1. ove točke smatraju se crpne stanice, pročiščavajuče stanice, rezervoari za vodu, vodospreme, dalekovodi, transformatorske stanice, javne ceste, telekomunikacijski uredaji i sl.

41. Ovim se planom utvrđuje obaveza izrade provedbenih urbanističkih planova za naselja Zaton, Raslina, Prokljan, Skradin, Nečven - Sičiči - Bibiči - Perice, Nos Kalik, Goriš i Bilice, u granicama obuhvata koje su definirane ovim planom.

42. Ovim se planom utvrđuje obaveza izrade posebnih planova i projekata uređenja u granicama "Zona detaljnijeg planiranja i projektiranja. i to za zone: Skradinski buk, Visovačka brina, Roški slap i Spomen-područje XIX divizije.

Izgradnja objekata unutar zona definiranih u stavu 1. ove točke, obavljati če se za objekte utvrđene tim elaboratima iz stava 1. ove točke u smislu odredaba u točkama 37, 38, 39, 40, 41.

43. Uvjeti uređenja prostora za izgradnju turističkih objekata na posebnim česticama, tj. u građevinskim područjima izvan naselja (Ferijalni savez u Dobrom doku. motel uz Jadransku autocestu, hotel i autokamp u Roškoj dragi), utvrđuju se na temelju prethodno izgrađenog arhitektonsko-urbanističkog rješenja (urbanistička studija).

44. U naseljima Žuriči i Grahovo nije dozvoljena gradnja novih stambenih i poslovnih objekata.

U istim naseljima dozvoljena je:

- rekonstrukcija ili zamjena postoječih stambenih i poslovnih objekata.

- izgradnja novih pomočnih i gospodarskih objekata na građevinskim česticama postoječih stambenih i poslovnih objekata objekata.

45. Prostorni planovi opčina Drniš, Knin i Šibenik, uskladit čc se s ovim planom u svim elementima koji se tiču unutrašnjeg uređenja nacionalnog parka (centralitet naselja, kapacitet smještajnih turističkih objekata, kategorizacije naselja, prometnice, izrada provedbenih urbanističkih planova i sl.).

Prostorni planovi opčina Drniš, Knin i Šibenik, uskladit če se s potrebama ovog plana u svim elementima izvan područja nacionalnog parka koji utječu na estetski kvalitet i ekološku očuvanost nacionalnog parka (pročiščavanje otpadnih voda naselja u okolici nacionalnog parka, deponiji krutih otpadaka i sl.).

46. Izgradnja i uredenje naselja u području nacionalnog parka mora osigurati čuvanje ili stvaranje izgleda naselja kakva su karakteristična u ovom području.

47. Na području nacionalnog parka potrebno je nastaviti istraživanja i valorizaciju cjelokupnog fonda spomenika kulture te utvrditi način njihove konzervacije, zaštite i mogučnosti prezentacije i korištenja u okviru funkcije parka.

48. Detaljne konzervatorske smjernice za očuvanje lokaliteta i objekata spomenika kulture odrediti če se u provedbenim urbanističkim planovima odnosno drugim studijama, planovima i projektima čija je izrada utvrdena ovim planom, odnosno izvan njih za objekte koji se nalaze izvan područja obuhvata ovih planova, studija i projekata.

Granice arheoloških lokaliteta i povijesnih naselja potrebno je odrediti u okviru prethodnih radova za izradu provedbenih urbanističkih planova. Do donošenja provedbenih urbanističkih planova na kontaktnim područjima neistraženih arheoloških i spomeničkih lokaliteta ne mogu se utvrđivati uvjeti uređenja prostora za izgradnju objekata.

49. Arheološka iskapanja u zoni temeljnog fenomena prirode mogu se obavljati samo uz prethodnu dozvolu Republičkog zavoda za zaštitu prirode, a na način da ne naruše temeljne prirodne vrijednosti.

50. Pristupi do obale mogu se urediti samo na mjestima utvrđenim ovim planom, predvidenim za pristane, kupanje i druge aktivnosti uz vodu. Pri uređivanju pristupa obali nije dozvoljeno betoniranje obale.

Pristani predviđeni ovim planom moraju nizvodno od Skradina biti izvedeni u kamenoj oblozi a uzvodno od drveta.

51. Na prostorima za piknik dozvoljeno je postavljanje stolova i klupa od kamena ili drveta odnosno jednog i drugog materijala, česmi, sanitarnih čvorova i sl.

52. Elementi uređenja terena uz objekte niskogradnje kao što su potporni zidovi, obloge cestovnih usjeka i nasipa, ograde uz ceste, postamenti infrastrukturnih objekta i s1., ako nisu izvedeni u obliku ozelenjenih pokosa, rtioraju biti izvedeni u kamenu ili obloženi kamenom.

53. Interne ceste u nacionalnom parku koje služe za pristup do pojedinih lokaliteta i mjesta u nacionalnom parku kao i za razgledavanje nacionalnog parka moraju imati najviše širinu od 6,0 m a najmanje 5,0 m. Planom su određene kolne ceste. Pješački putovi če se izvoditi prema potrebama i terenskim mogučnostima.

54. Svi vodovi vodoopskrbe i odvodnje u području nacionalnog parka moraju biti podzemni.

Svi vodovi elektroopskrbe i PTT-mreže u zoni temeljnog fenomena prirode moraju se izvesti kao kablirani.

Postoječi objekti iz stava 2. ove točke, predviđeni ovim planom, moraju se kablirati prilikom njihove rekonstrukcije, a dalekovod Skradinski buk - Nos Kalik najkasnije u roku pet godina od stupanja na snagu ovoga plana.

55. U cilju uspostavljanja prirodnog izgleda okolnog terena nakon svakog gradevinskog pothvata potrebno je urediti okoliš na temelju posebnih i odobrenih projekata koji se izrađuju u sastavu projekata za izgradnju.

5) Režimi korištenja prostora

56. U stambenim objektima na području nacionalnog parka koji su usklađeni s uvjetima uređenja prostora određenim ovim planom i s Odlukom o unutrašnjem redu nacionalnog parka. može se obavljati turistička i uslužna djelatnost ako zadovoljavaju uvjete i propise koji se na djelatnost odnose.

57. U cijelom području nacionalnog parka. na svim kolnim putevima i cestama koje nemaju tranzitni karakter (Drniš - Benkovac i Jadranska autocesta) daje se prednost pješaku na bilo kojem dijelu i bilo kojoj dionici ceste.

Raspored cesta i puteva u nacionalnom parku mora biti vidljivo istaknut na ulazima u nacionalnom parku s potrebnim obavijestima i ograničenjima.

58. Unutar nacionalnog parka teretna i druga tehnička vozila mogu se kretati samo na prostoru od granice nacionalnog parka do utvrđenih kolnih ulaza i to s opravdanim razlogom.

Nakon utvrdenih kolnih ulaza u nacionalni park, odreduju se ograničenja kretanja osobnih vozila i autobusa u skladu s ovim planom, a prema potrebi i prilivu vozila.

59. Sezonski i godišnji privezi za brodove i čamce u vodama nacionalnog parka mogu se koristiti samo za brodove i čamce stalnih stanovnika naselja u nacionalnom parku i radnih organizacija sa sjedištem ili s djelatnosti u nacionalnom parku i to u Zatonu, Raslini, Bilicama, Prokljanu i Skradinu, uz odobrenje uprave nacionalnog parka.

Izvan lokaliteta navedenih u stavu 1. ove točke i u dijelu rijeke Krke uzvodno od Skradinskog mosta, brodove i čamce na stalnom vezu može držati samo uprava nacionalnog parka, radne organizacije koje u tom dijelu parka imaju za to valjanog poslovno-tehničkog razloga, samostan Visovac na otoku i uz pristane na lijevoj i desnoj obali Krke, manastir Krka (Arhanđelovac) ispred manastira te građani iz gravitirajučih naselja uz opravdani razlog i u skladu s Odlukom o unutrašnjem redu nacionalnog parka.

60. Zabranjeno je izgrađivati obalu i graditi privatne lučice i vezove te druge vrste pristana na svim obalama nacionalnog parka osim na za to predvidenim mjestima.

61. Kupanje u zoni usmjerene zaštite i u zonama mješovite namjene dozvoljeno je bez prostornog i vremenskog ograničenja osim onih koja bi proizašla iz sanitarnih i sigurnosnih razloga. Kupanje u zoni temeljnog fenomena prirode dozvoljeno je samo na za tu svrhu planom određenim mjestima i u vrijeme dok su ulazi u nacionalni park otvoreni.

62. Hidroelektrana u Skradinskom buku obustavit če rad u periodu od 1. lipnja do 30. rujna u vremenu od 8 do 20 sati. U istom periodu moguč je nočni rad elektrane (od 20 do 8 sati), uz propuštanje biološkog minimuma od 5 m3/sec preko cijelog slapišta. Elektrana če obustaviti rad i izvan navedenog perioda ako na donjem dijelu buka nije osigurana protoka od 13 m3/sec. Navedena dispozicija primjenjuje se i na pogonsku vodu Šibenskog vodovoda na Skradinskom buku.

Hidroelektrana na Roškom slapu obustavit če rad u periodu od 1. lipnja do 31. listopada u vremenu od 8 do 20 sati. Elektrana če obustaviti rad i izvan navedenog perioda ako protok na profilu zahvata vode padne ispod 3 m3/sec.

Izuzetno od navedenih odredbi, prilikom obustave rada hidroelektrana dozvoljava se korištenje minimalnog protoka za sinhronu vrtnju turbina bez plasiranja energije izvan praga elektrane.

Obavezuje se Radna organizacija "Nacionalni park Krka", da nakon usvajanja Prostornog plana godinu dana kontinuirano prati da li se utvrđenim ograničenjem rada hidroelektrana na Skradinskom buku i Roškom slapu osigurava dovoljan stupanj zaštite temeljnog fenomena prirode, te o rezultatima izvijesti Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.

6) Smjernice za izradu uvjeta uređenja prostora

63. U stambenim zonama mogu se graditi stambeni objekti i manji poslovni objekti isključivo za čiste i tihe uslužne i privredne djelatnosti. Poslovni objekti mogu se smještati na posebnoj gradevinskoj čestici ili na građevinskoj čestici stambenog objekta odnosno poslovna djelatnost može se odvijati u dijelu stambenog objekta.

Objekti iz stava 1. mogu se graditi do visine jednog kata nad prizemljem računajuči od niže terenske kote.

Na građevinskim česticama objekata iz stava 1. mogu se graditi pomočni i gospodarski objekti koji s tim objektima čine stambenu odnosno gospodarsku cjelinu.

Pomočnim objektom iz stava 2. ove točke smatra se garaža, drvarnica, spremište, vodosprema i sl.

Gospodarskim objektom iz stava 2. ove točke smatra se konoba, ljetna kuhinja, spremište poljoprivrednih i stočarskih proizvoda i alata, staje, kokošinjci i sl.

64. Građevinska čestica u stambenim zonama naselja ne smije biti manja od 200 m2.

Širina gradevinske čestice ne smije biti manja od 5,0 m niti veča od 25,0 m na građevinskoj liniji.

Izgrađenost građevinske čestice ne smije biti manja od 0,20 niti veča od 0,60.

Ukupna površina pod objektima na građevinskoj čestici (izgrađena površina tla) ne smije biti manja od 60 m2 niti veča od 200 m2 s tim da tlocrtna površina stambenog odnosno poslovnog objekta ne može biti manja od 60 m2 niti veča od 150 m2.

Rekonstrukcija postoječih objekata podliježe istim odredbama kao i nova izgradnja. lznimno se može odobriti rekonstrukcija postoječeg objekta na postoječoj građevinskoj čestici manjoj od propisane odnosno čija izgrađenost, ukupna izgrađenost površina ili tlocrtna površina objekta prekoračuju propisane veličine. U takvom se slučaju ne može odobriti povečanje površine pod objektom.

Provedbenim urbanističkim planovima naselja mogu se propisati i drugačije odredbe građenja u pojedinim stambenim zonama.

65. Građevne pravce, regulacione linije i sve ostale urbanističke uvjete izgradnje odredit če provedbeni urbanistički planovi odnosno urbanističke studije u skladu s postoječom izgradnjom odnosno s novonastalim potrebama u naseljima.

Do donošenja dokumentacije iz stava 1. ove točke građevni pravci če se određivati u skladu sa zatečenom izgradnjom.

U okviru rekonstrukcije postoječih objekata u građevinskim područjima naselja. moguča je promjena namjene objekta u skladu s odredbama ovoga plana i to: - stambenog objekta ili njegovog dijela u poslovni objekat i obrnuto - objekta za sekundarno stanovanje (vikend) u objekat za stalno stanovanje.

66. Objekte u pravilu treba graditi s dvostrešnim krovom i s pokrovom kupom kanalicom a rjeđe i samo za veče objekte, s višestrešnim krovom.

Od stava 1. ove točke mogu se izuzeti izrazito tehnički objekti (trafostanice. vodospreme itd.) koji mogu biti industrijski ali kvalitetno oblikovani.

67. Zidove objekata treba u pravilu izvesti u kamenu s otvorima koji oblikom i veličinom odgovaraju otvorima tradicionalnog lokalnog graditeljstva.

U slučaju upotrebe žbuke, dozvoljena je samo bijela, oker, terakota boja.

68. Zabranjena je primjena lažnih arhitektonskih elemenata kao npr. lukova koji nemaju konstruktivnu funkciju luka, stupova od kanalizacijskih cijevi i sl. ili stilski neprimjerenih elemenata kao npr. balustrade kičasto dekorativnih ograda itd.

7) Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

69. Uprava nacionalnog parka provodi mjere zaštite nacionalnog parka od elementarnih nepogoda u skladu s postoječim planom zaštite od požara i ostalih elementarnih nepogoda, kojeg je dužna uskladiti s ovim planom u roku od najviše šest mjeseci računajuči od dana stupanja na snagu ovoga plana.

70. Ovim se planom ne predviđa, niti u iznimnim uvjetima, uvođenje privrednih djelatnosti koje bi mogle ugroziti temeljni fenomen prirode.

71. Na području nacionalnog parka potrebno je predvidjeti izgradnju skloništa u zonama za stanovanje i u slobodnim površinama uz naselja u sklopu provedbenih urbanističkih planova ili drugih detaljnijih planova uređenja predviđenih ovim planom.

8) Provođenje prostornog plana

72. U provodenju ovoga plana surađuju društveno-političke zajednice (republika i opčine), RO "Nacionalni park Krka", mjesne zajednice na području nacionalnog parka i ostale organizacije i zajednice subjekata planiranja.

73. Nadležni organi i organizacije iz točke 72. dužni su dostaviti Saboru Socijalističke Republike Hrvatske krajem svakog srednjoročnog razdoblja, odnosno po potrebi i ranije, izvještaj o provođenju plana kao i obrazloženje eventualnih potreba sa izmjenama i dopunama ovoga plana.

74. U skladu sa smjernicama organizacije, namjene i zaštite prostora nacionalnog parka, odredenim ovim planom, mjesne zajednice na području nacionalnog, parka usmjerit če svoje djelovanje naročito na uređivanje naselja, sprečavanje nenamjenskog korištenja prostora i bespravne izgradnje i na zaštitu i unapredenje ukupnih vrijednosti nacionalnog parka.

75. Dinamika ostvarivanja ovoga plana provodit če se u skladu sa srednjoročnim planom uređenja prostora opčina Drniš, Knin i Šibenik, a na osnovi prioriteta utvrdenih ovim planom.

76. Nadzor nad provođienjem i izvršenjem ovoga plana obavljat če republički organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, Republički zavod za zaštitu prirode, skupština opčine Drniš, Knin i Šibenik i uprava nacionalnog parka.

77. Prije donošenja provedbenih urbanističkih planova određenih ovim planom i drugih predviđenih detaljnijih planova uređenja prostora u nacionalnom parku, potrebno je pribaviti suglasnost republičkog organa uprave nadtežnog za poslove prostornog planiranja i Republičkog zavoda za zaštitu prirode da su ti planovi usklađeni s ovim planom.