Na temelju članka 8. Zakona o izmjenama Zakona o pomilovanju ("Narodne
novine". br. 91/92.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora
Republike Hrvatske na sjednici 22. ožujka 1993. godine utvrdio je pročišćeni
tekst
Proćišćeni tekst Zakona o pomilovanju obuhvaća Zakon o pomilovanju ("Narodne
novine", br. 5/77.) te njegove izmjene objavljene u "Narodnim
novinama", br. 47/90. i 91/92. u kojima je naznaćeno vrijeme njihova
stupanja na snagu.
Klasa: 703-01/82-01/01
Zagreb. 22. ožujka 1993.
Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske
Ante Klarić, dipl. iur., v. r.
Članak 1.
Predsjednik Republike Hrvatske daje pomilovanja za krivična djela predviđena
zakonima Republike Hrvatske.
Članak 2.
Pomilovanjem se poimence određenoj osobi daje oslobođenje od gonjenja ili potpuno ili djelomićno oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrećena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom, ili se određuje brisanje osude, ili se ukida odnosno određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili sigurnosne miere.
Pomilovanjem se može odrediti ukidanje ili kraće trajanje ovih sigurnosnih
mjera: zabrane obavljanja djelatnosti ili dužnosti zabrane javnog istupanja,
zabrane upravljanja motornim vozilom počiniteljima koji su vozači po zanimanju
i protjerivanja stranaca iz zemlje.
Članak 3.
U slućaju pomilovanja zamjenom izrećene kazne uvjetnom osudom primjenjuju
se odgovarajuće odredbe Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske o
izricanju uvjetne osude njenom učinku i opozivu, s tim što se uz uvjetnu
osudu ne može odrediti i zaštitni nadzor, niti se uvjetno osuđenom može
naložiti ispunjenje posebnih obveza.
Članak 4.
Brisanje osude pomilovanjem nije ograničeno visinom izrećene kazne niti vrstom krivičnog djela za koje je izrečena osuda.
Brisanje osude pomilovanjem imat isti pravni učinak kao i brisanje osude po Osnovnom Krivičnom zakonu Republike Hrvatske.
Članak 5.
Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi osuđene osobe ili po službenoj dužnosti.
Molbu može podnijeti u korist osuđenog bračni drug osuđene osobe, srodnik osuđene osobe u pravoj liniji, brat, sestra, usvojitelji, usvojenik, hranitelj ili staratelj.
Pomilovanje radi oslobođenja od gonjenja za krivična djela pokreće se
samo po službenoj dužnosti.
Članak 6.
Postupak za pomilovanje po službenoj dužnosti pokreće Ministar pravosuđa
i uprave.
Članak 7
Molba za pomilovanje predaje se sudu koji je izrekao presudu u prvom stupnju. Ako je molba za pomilovanje predana drugom tijelu ili ustanovi to tijelo odnosno ustanova bez odlaganja dostavlja molbu nadležnom sudu.
Osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne upućuje molbu sudu preko uprave ustanove u kojoj izdržava kaznu. Ta ustanova će prilikom dostavljanja molbe sudu priložiti izvješće o ponašanju osuđene osobe i druge podatke koji su od značenja za rješavanje molbe.
Ako se osuđena osoba nalazi na izdržavanju kazne, a molbu za pomilovanje
je podnijela neka od osoba navedenih u članku 5. stavak 2. ovoga zakona,
sud će od kazneno-popravne ustanove zatražiti izvješće o ponašanju osuđene
osobe i druge podatke koji su od značenja za rješavanje molbe.
Članak 8.
Molba za pomilovanje ne može se podnijeti prije pravomoćnosti presude.
Molba za pomilovanje može se ponoviti nakon godine dana od dana donesene odluke o prijašnjoj molbi, a ako je izrečena kazna do tri godine zatvora ili blaža kazna, molba se može ponoviti nakon šest mjeseci.
Ako je postupak za pomilovanje, pokrenut po službenoj dužnosti, rok
iz stava 2. ovoga članka za podnošenje molbe teče od dana donošenja odluke.
Članak 9.
Molbu za pomilovanje koju je podnijela neovlaštena osoba ili koja je podnesena prije proteka roka predviđenog u članku 8. ovoga zakona odbacuje sud rješenjem.
U pogledu žalbe protiv rješenja o odbacivanju molbe za pomilovanje shodno
se primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja donesenog u krivičnom postupku.
Članak 10.
Molbu za pomilovanje sud, po pribavljenom mišljenju javnog tužitelja, dostavlja Ministarstvu pravosuđa i uprave zajedno sa svojim mišljenjem o opravdanosti molbe.
Ako se molitelj poziva na izvjesne činjenice i na okolnosti koje mogu
biti važne za odlućivanje, sud će prije dostavljanja molbe izvršiti potrebna
provjeravanja, te izvješće o tome priložiti molbi.
Članak 11.
Ministarstvo pravosuda i uprave može povodom molbe za pomilovanje tražiti od državnih tijela, organizacija udruženog rada, drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te društveno-političkih organizacija, podatke potrebne za rješavanje molbe.
Nakon što razmotri molbu i ocijeni navode molitelja, ministar pravosuđa
i uprave dostavlja molbu sa svojim prijedlogom Predsjedniku Republike Hrvatske.
Članak I2.
Ministarstvo pravosuđa i uprave obustavit će postupak povodom molbe
za pomilovanje, kad utvrdi, da je osuđena osoba u času podnošenja molbe
kaznu već izvršila, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, ili
da su prestali razlozi zbog kojih se molba podnosi.
Članak 13.
Sudovi i kazneno-popravne ustanove dužne su bez odlaganja postupiti
u predmletima pomilovanja i sve podatke koji se od njih traže odmah dostaviti
Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Članak 14.
Ministar pravosuđa i uprave donijet će Uputstvo o radu sudova i kazneno-popravnih
ustanova u vezi s postupkom pomilovanja.
Članak 15.
Danom stupanja na snagu Zakona o pomilovanju ("Narodne novine",
br. 5/77.) prestaje važiti Zakon o pomilovanju ("Narodne novine",
broj 8/65., 6/67. i 52/74.).