ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - dodatak Međunarodni ugovori, br. 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. donio je

STRATEGIJU

I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE

I. PREGLED STANJA I ZAŠTITE BIOLOŠKE
I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

U odnosu na većinu europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti.

U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke šume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa (neke šume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao što je slučaj u velikome dijelu Europe.

EKOLOŠKI SUSTAVI

Tijekom izrade NSAP-a, pojedine radne skupine obrađivale su problematiku ugroženosti i zaštite različitih ekoloških sustava. Radi specifičnosti problematike, jedna radna skupina obrađivala je zasebno obalu i otoke, iako se ne radi o jedinstvenom ekološkom sustavu. U svezi sa postojećim stanjem pojedinih ekoloških sustava, utvrđeno je sljedeće:

Šume

U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav, a šumske površine nisu se smanjile zadnjih stotinjak godina.

Krš

S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima.

Močvare i vode

Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Stoga im je potrebno dati prioritet u zaštiti prirode, te načiniti nacionalni program njihova očuvanja i upravljanja.

Vode daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Močvarni i vodeni ekološki sustavi u mnogome ovise o vodnome režimu, uređivanju i upravljanju vodama. Vodama se upravlja na načelima Zakona o vodama i održivog razvitka.

More

Biološka raznolikost Jadranskoga mora sve je ugroženija, kako radi onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, onečišćenja mora s brodova, tako i radi neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara i nepridržavanja zakonskih propisa.

Travnjaci i oranice

Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju biološku i krajobraznu raznolikost. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Na europskoj razini, značajne su naročito prostrane poplavne livade i pašnjaci u nizinskome dijelu Hrvatske.

Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uvažava potrebu zaštite biološke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiromašena.

Obala i otoci

Hrvatska obala među najrazvedenijima je na Sredozemlju. Priobalne planine i otoci se ističu biljnim i životinjskim endemima. Otoci su vrlo osjetljive ekološke cjeline. Za sada su relativno dobro očuvani, ali su ugroženi planiranim aktivnostima, te porastom nautičkog turizma. Kako bi se očuvale njihove prirodne vrijednosti, ključno je ugraditi i kasnije poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provođenja svih razvojnih programa.

VRSTE I PODVRSTE

Izrazita raznolikost ekoloških sustava i staništa Hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istraženih skupina i površine teritorija Hrvatske, s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugroženim reliktima (preostacima) iz tercijara ili razdoblja oledbi, također je vrlo izraženo, posebice u području krškoga podzemlja, te priobalnih planina i otoka.

Raznolikost vrsta

___________________________________________________________________
				
			Hrvatska 		Svijet 

Skupina 		poznato 	pretpost. 	poznato 
___________________________________________________________________
Biljke 			7517 		8708 		 302330 

Gljive 			3235 		20000 		  80000 

Lišaji 			 925 		 1069 		  18000 

Životinje 	       21869 	        56000 	        1770000 
___________________________________________________________________
UKUPNO 		       33546 		85777 		2170330 
___________________________________________________________________

Endemi

Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 9.8% enedemičnih vrsta, ona predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe.

Najvažnija endemska čvorišta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugroženijih hrvatskih biljnih endema (endemični su i rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijara. Općenito, vrlo veliki broj endema i tercijarnih relikata zadržao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijara nije zahvatila oledba.

Endemi hrvatske faune vezani su pretežito za podzemna staništa krša, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna krškoga podzemlja vrlo je slabo istražena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Nedavno otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu, jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvima po svoj prilici krš Hrvatske obiluje.

Istraženost biološke raznolikosti Hrvatske

Iz navedene tablice vidljivo je da je broj poznatih vrsta u Hrvatskoj više nego dvostruko manji od broja pretpostavljenih vrsta. Ovo ukazuje na niski stupanj istraženosti hrvatske flore, mikoflore i faune.

Najbolje su istražene više biljke (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) sa 4.283 vrste i kralježnjaci sa 1.040 vrsta. U ovim skupinama može se očekivati otkrivanje tek pokoje nove vrste.

Gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, do danas je za Hrvatsku zabilježeno 3.235 vrsta gljiva. Pretpostavlja se da ovdje obitava ukupno oko 15-20.000 gljivljih vrsta, što znači da gljive brojnošću vrsta nadmašuju biljno carstvo.

U do sada obrađenim skupinama beskralježnjaka, u Hrvatskoj je utvrđeno ukupno 20.978 vrsta. S obzirom na to da ovdje nisu uključene brojne skupine za koje ili nema podataka ili nema istraživača koji se njima bave, za pretpostaviti je da je ukupni broj vrsta daleko veći i da prelazi brojku od 55.000.

Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno sustavno istraživanje i monitoring biološke raznolikosti. Ne postoji nacionalni program inventarizacije biološke raznolikosti Hrvatske. Rezultat toga je činjenica da je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koja nema opisanu floru, mikofloru i faunu svoga područja, a još uvijek nema niti tiskane temeljne znanstveno-popularne priručnike (tzv. ključeve) za određivanje vrsta, pa čak niti prijevode sličnih priručnika koji se odnose na čitavu Europu. Ovakvi priručnici bi omogućili širem broju ljubitelja prirode uključivanje u projekte inventarizacije.

GENETSKA RAZNOLIKOST

Zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Njihova raznolikost predstavlja genetski spremnik koji uvijek može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu baštinu, jer je u njihov uzgoj uložen trud i znanje brojnih naraštaja, u kombinaciji s uvjetima života i podneblja.

U Hrvatskoj, na žalost, ova problematika nije još uvijek zakonski cjelovito regulirana. Nisu načinjeni niti cjeloviti popisi zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih životinja. Nešto je bolje stanje s podacima o zavičajnim pasminama u stočarstvu. Registrirane su hrvatske izvorne pasmine koje su uzgojene u Hrvatskoj. Neke od njih ne postoje nigdje drugdje u svijetu, a neke su se iz Hrvatske proširile u druge zemlje. Briga se vodi i o pasminama pasa, od kojih su danas neke službeno registrirane, dok proceduru za neke, poput pastirskog psa tornjaka, treba tek provesti.

GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA

Prirodna bogatstva Hrvatske sustavno se iskorišćuju već stoljećima. Prirodnim resursima se gospodari najviše u sklopu djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, lovstva i ribarstva. Sve su ove djelatnosti zakonski regulirane, a postojeći propisi vode računa o potrebi potrajnosti gospodarenja prirodnim dobrima. Međutim, u praksi je daleko naglašenija gospodarstvena komponenta iskorišćivanja u odnosu na provođenje mjera zaštite. Relativna očuvanost bioloških resursa Hrvatske na europskoj razini posljedica je prvenstveno opće gospodarske situacije i drugih uzroka u prošlosti. Još uvijek se ne može govoriti o sustavnoj brizi za sveukupnu biološku raznolikost u okviru pojedinih djelatnosti koje iskorišćuju prirodne resurse. Stoga je jedan od prioritetnih problema revizija svih relevantnih zakonskih propisa radi ugrađivanja mjera zaštite i održivoga korištenja biološke raznolikosti.

Poseban problem koji će narednih godina biti sve izraženiji je utjecaj biotehnologije i proizvodnje genetski promijenjenih organizama na biološku raznolikost. Ovu problematiku u Hrvatskoj tek treba zakonski regulirati.

ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Tijelo državne uprave ovlašteno za problematiku očuvanja i korištenja biološke i krajobrazne raznolikosti je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, a uz nju je djelimično pokrivaju i druga ministarstva i državne upravne organizacije.

Temeljni zakon iz ove oblasti je Zakon o zaštiti prirode. Odredbama pojedinih posebnih zakona također se uređuju pojedina pitanja u svezi sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti.

Posljednjih nekoliko godina sve je izvjesnija potreba donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode; on bi sa klasičnoga pristupa zaštiti prirode, koji daje naglasak na zaštićena područja i vrste, prešao na suvremeniji, integralni pristup, kakvoga iskazuje i Konvencija o biološkoj raznolikosti. To znači da bi novi Zakon o zaštiti prirode trebao osigurati:

- očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj;

- razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti, a na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja;

- integriranje mjera zaštite i održivog korištenja prirode u sve relevantne sektorske i međusektorske propise, planove, programe i strategije.

Zaštita prirode u Hrvatskoj najvećim se dijelom provodi kroz zaštitu pojedinih područja i vrsta.

Zaštita područja

Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti.

Danas je u Hrvatskoj ovakvom zaštitom obuhvaćeno oko 8,2% površine kopna, a u planu je ovu površinu udvostručiti. Zakon o zaštiti prirode određuje osam kategorija prostorne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, zaštićeni krajolik, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture). Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode (oko tri četvrtine) i nacionalne parkove (oko jedne šestine). To su prostrana područja od nacionalne ili čak međunarodne vrijednosti, čija je zaštita u ovlasti države. Većina planiranih zaštićenih područja odnosi se također na parkove prirode.

Upravljanje ostalim zaštićenim dijelovima prirode je u županijskoj ovlasti.

Zaštita vrsta

Osim zaštićenih dijelova prirode, pojedine ugrožene ili rijetke biljne, gljivlje i životinjske vrste također se štite temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zaštićene su i divlje životinje i biljke u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, kao i cjelokupna špiljska fauna.

Gospodarsko korištenje nezaštićenih vrsta regulira se izdavanjem posebnih dopuštenja za sakupljanje iz prirode koje izdaje Državna uprava ovlaštena za zaštitu prirode i okoliša.

II. RAZLOZI UGROŽENOSTI I PROBLEMI ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

UGROŽENOST BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Razmatranjem postojećega stanja, te razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, utvrđeno je sljedeće:

vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti na europskoj razini, posebice u okvirima zapadne i srednje Europe

trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, uzrokovan prepoznatljivim čimbenicima

nužnost provođenja žurnih mjera zaštite za pojedine dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti

heterogenost količine i kakvoće postojećih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su u mnogim slučajevima nedostatni za provedbu adekvatnih mjera zaštite.

Kriteriji za izdvajanje prioriteta

Izrada NSAP-a odvijala se u okviru tematskih radnih skupina. One su izdvojile prioritetne dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti za čiju je zaštitu potrebno provesti posebne akcijske planove na temelju unaprijed dogovorenih kriterija, koji uključuju:

- kritično ugrožene vrste, staništa i krajolike od globalne, regionalne ili nacionalne važnosti;

- staništa koja sadrže veliki broj endemičnih ili ugroženih svojti i/ili veliku biološku raznolikost;

- krajolike koji sadrže značajnu biološku i kulturnu raznolikost.

Prioriteti

Analiza prikupljenih podataka pokazala je sljedeće:

 Krški ekološki sustavi predstavljaju jedinstvenost i bogatstvo globalne razine vrijednosti.

 Najugroženiji ekološki sustavi su močvarni i vodeni, a zbog antropogenih djelovanja.

Najugroženija staništa su prostorno mala područja ugrožena antropogenim činiteljima (pjeskovite i šljunkovite plaže, lokve na otocima, male močvare i drugo) ili su vrlo rijetka staništa izvan uobičajenoga područja rasprostranjenja (cretovi, vegetacija pijesaka).

Kao prioritetne vrste i podvrste odabrane su one koje su globalno, europski ili nacionalno ugrožene; endemične svojte, te one koje imaju gospodarsko i/ili poučno značenje.

RAZLOZI UGROŽENOSTI

Globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti

Iako je biološka raznolikost prirodno podložna stalnim promjenama te su mnoge vrste tijekom evolucije i prirodno iščezavale s ovoga planeta, u zadnjih stotinjak godina, čovjek je glavni krivac za vrlo brzo osiromašavanje biološke raznolikosti koje se svakim danom sve više ubrzava. U cijelome svijetu prepoznatljivi su neki globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti.

 Prekomjeran rast ljudske populacije i trošenje prirodnih dobara

 Mali broj poljoprivrednih i šumarskih produkata namijenjenih trgovini, te unošenje stranih vrsta za potrebe poljoprivrede i šumarstva

 Gospodarski sustavi i politika koja ne vrednuje adekvatno prirodu i njezine resurse

 Nejednoliko raspoređeno vlasništvo i pristup prirodnim potencijalima, uključujući i pristup mogućim koristima od uporabe i zaštite biološke raznolikosti

 Nedovoljna količina znanja o biološkoj raznolikosti i vezanim temama, te nedovoljna uporaba postojećih informacija

 Zakonodavni i institucionalni sustavi koji potiču neodrživo iskorištavanje prirodnih dobara

 Globalne klimatske promjene.

Osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Tijekom izrade NSAP-a utvrđeni su osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj:

Razlozi ugroženosti krajobraza

 Neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija

 Krupni infrastrukturni zahvati

- prometnice

- energetski objekti (elektrane, akumulacije, dalekovodi, cjevovodi i dr.)

- vodnogospodarske građevine (regulacije vodotoka, kanali, akumulacije-retencije, nasipi i dr.)

 Poljoprivredne djelatnosti

(melioracije, komasacije, monokulture, sječa šumaraka, drvoreda i živica)

 Neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna gradnja stambenih, ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama.

Osnovni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti

 promjene staništa - uništavanje, degradacija, fragmentacija

 onečišćenje okoliša - tla, vode, zraka

 prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora

- izlov, krivolov, sječa, sakupljanje, uznemiravanje

 unošenje stranih vrsta u ekološke sustave.

1. Promjene staništa (uništenje, degradacija, fragmentacija)

I na području Hrvatske izražen je proces osiromašavanja biološke raznolikosti. Nekada dominantni šumski ekološki sustavi, u današnje su vrijeme znatno smanjeni. Kroz povijest na tim su se prostorima oblikovali novi krajolici i ekološki sustavi koji su bili prvenstveno posljedica poljodjelskih aktivnosti (oranice, livade, pašnjaci), a u novije vrijeme sve više i urbanizacije. Naročito su stradale nekad brojne močvare koje je čovjek u najvećoj mjeri isušivao i smanjivao reguliranjem vodotoka, šireći na njihov račun vlastiti životni prostor. Stoga su močvare danas najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj.

Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na život čovjeka, ali su istovremeno imale loše posljedice na biološku raznolikost. Veliki poljoprivredni kombinati (PIK-ovi) koji su se razvili u bivšemu sustavu, postupcima komasacija i melioracija stvarali su velike komplekse oranica, primjenjujući mjere intenzivne poljoprivrede sa svim uobičajenim negativnim posljedicama po biološku raznolikost.

Nedovoljno poštivanje opće poznatih i prihvaćenih kriterija vrijednosti sa stanovišta zaštite prirode, neodgovarajuće provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš prilikom planiranja velikih razvojnih zahvata, izdvojenost od europskih zemalja koje su ubrzano razvijale djelatnost zaštite prirode, te brojni drugi razlozi u to vrijeme tipični za većinu zemalja ovoga dijela Europe, imali su kao posljedicu uništavanje staništa i ugrožavanje za njih vezanih vrsta. Rezultati mnogih projekata nisu opravdali ulaganja. Možda je najslikovitiji primjer melioracija delte Neretve, koja je nenadoknadivo degradirala jedno od najvrijednijih sredozemnih močvarnih područja, a radi velikih troškova održavanja, danas je u poljoprivrednom smislu zapuštena i pomalo se vraća u »divlje« stanje.

Neki primjeri promjene i degradacije staništa su regulacija vodotoka, pretvaranje šumskih područja u poljoprivredne površine, isušivanje močvara, te zapuštanje tradicionalnog načina ispaše stoke i uzgoja zavičajnih kultiviranih biljaka.

Jedan od najvažnijih razloga ugroženosti biološke raznolikosti je i fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekoloških sustava, naročito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te širenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih površina. Na ovaj način rascjepkani prirodni i doprirodni ekološki sustavi ostaju izolirani poput otoka, u kojima vrste više ne mogu komunicirati s onima u srodnim područjima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog siromašenja biološke raznolikosti.

2. Onečišćenje okoliša

Gotovo sve gospodarske djelatnosti (industrija, poljoprivreda i druge), imaju za posljedicu ispuštanje štetnih tvari (toksikanata) u okoliš - tlo, vodu ili atmosferu. Važno je napomenuti da zbog prirodnog kruženja tvari u ekološkim sustavima, štetne tvari dospijevaju u sve dijelove biosfere. Primjerice, pesticidi iz tla ispiranjem dospijevaju u podzemne vodotoke, a štetne tvari iz zraka s oborinama padaju na tlo odakle dospijevaju u podzemne vode. Bitan je također i učinak nagomilavanja toksikanata u lancima ishrane.

Posebno su ugrožena područja s intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i marikulturom.

Veliki problem za vode i močvare predstavlja unošenje povećane količine organskih tvari (poljoprivreda - umjetna gnojiva, gradske otpadne vode i drugo), radi čega dolazi do niza promjena u ovim ekološkim sustavima, uključujući ubrzano zaraštavanje močvarnih biotopa.

3. Prekomjerno iskorištavanje bioloških dobara

Do neracionalnoga korištenja bioloških dobara dolazi radi nedovoljne integriranosti mjera zaštite u različite gospodarske djelatnosti kojima je čovjek promijenio prirodnu strukturu ekoloških sustava, favorizirajući manji broj vrsta, a uništavajući i ugrožavajući na njihov račun cijelo mnoštvo drugih (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo).

Korištenje bioloških dobara često se ne temelji na stvarnom poznavanju stanja populacija, već je vođeno prvenstveno potrebom za zaradom. Intenzivan lov, ribolov, sakupljanje biljaka i životinja u komercijalne ili druge svrhe, prekomjerna sječa kao i uznemiravanje životinja u njihovom staništu dovode do njihova izravnog nestanka iz ekološkog sustava.

4. Unošenje stranih vrsta u ekološke sustave

Namjerno ili slučajno unošenje stranih (alohtonih) vrsta u ekološki sustav ozbiljno narušava postojeću, vrlo osjetljivu ekološku ravnotežu u njemu. Unešene vrste prilagođene su drugačijim uvjetima staništa, nemaju prirodnih grabežljivaca te često potiskuju zavičajne (autohtone) vrste i vrlo brzo postaju dominantne vrste u ekološkom sustavu. Zavičajne vrste nestaju i tako se izravno smanjuje biološka raznolikost ekoloških sustava. U Hrvatskoj su ovom pojavom naročito ugrožene slatkovodne ribe, a iz biljnog svijeta poznati su primjeri širenje amorfe na travnjacima i posječenim šumskim površinama, te agresivne alge kaulerpe u Jadranu.

5. Ostali razlozi ugroženosti

Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i uređenja prostora.

Potencijalna opasnost za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti su i neki ambiciozni razvojni planovi, čiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani.

Iako Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj »ekološkog« turizma, ovaj potencijal nije ni izdaleka iskorišten, a turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora.

Odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu dovele su do nestanka ekstenzivnog stočarstva na brdsko-planinskim i primorskim travnjacima, te do zapuštanja zavičajnih kultiviranih biljaka i domaćih životinja na račun profitabilnijih svojti.

PROBLEMI POSTOJEĆE ZAŠTITE

1. Nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode na upravnoj i stručno-znanstvenoj razini

Na razini Vlade Republike Hrvatske još se uvijek ne uvažava dovoljno problematika zaštite prirode, što se ogleda i u ustrojstvu državne uprave. Djelatnost zaštite prirode i okoliša nije zastupljena na razini ministarstva, što značajno otežava učinkovitost.

Posebno se osjeća nedostatak institucionalne organiziranosti prikupljanja i obrade podataka, radi čega spoznaje o biološkoj raznolikosti ovise o segmentarnim i međusobno nepovezanim rezultatima pojedinih znanstvenih istraživanja.

2. Nedostatak kvalitetnih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su nužni preduvjet za njezinu djelatnu zaštitu

U Hrvatskoj su za vrlo mali broj biljnih, gljivljih i životinjskih skupina načinjeni popisi (check-liste) i crvene liste ugroženih svojti, te karte njihova rasprostranjenja. Također, nisu kartirani tipovi staništa, prema međunarodnoj CORINE - Biotopes klasifikaciji, koja predstavlja standard na europskoj razini.

Dobro poznavanje nacionalne biološke i krajobrazne raznolikosti je preduvjet njene učinkovite zaštite na nacionalnoj razini i osnova za izradu konkretnih akcijskih planova zaštite. Jedan od razloga za ovakvo stanje je i nedostatak dovoljnog broja kvalitetnih znanstvenika iz područja biološke raznolikosti.

3. Nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna

Jedan od najvećih nedostataka koji otežavaju učinkovitu zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti je nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna koja se izdvajaju za djelatnost zaštite prirode i okoliša, a u pravilu su krajnje nedostatna.

4. Manjkavost postojećih i neusklađenost različitih zakona

Naglašena je potreba brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu, a posebice nužnost donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode kojim bi se sustavno i cjelovito regulirala problematika zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Neka područja su potpuno nepokrivena propisima, poput zaštite zavičajnih udomaćenih svojti ili problematike biološke sigurnosti pri rukovanju genetski promijenjenim organizmima.

5. Nedovoljna koordiniranost i suradnja među resornim tijelima državne uprave

Napori zaštite se još uvijek često drže oporbom i kočnicom razvitka, a oni koji gospodare prirodnim dobrima najčešće su »ekološki« nedostatno obrazovani. Dodatno stanje oteževa poratna teška gospodarska situacija i davanje prioriteta nekim razvojnim programima, koji potencijalno ugrožavaju biološku i krajobraznu raznolikost.

6. Nedovoljna obaviještenost šire javnosti o problemima zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o zaštiti prirode i okoliša slabo je razvijeno. Sredstva javnoga priopćivanja većinom su nezainteresirana za problematiku zaštite prirode i okoliša, posljedica čega je i loša obaviještenost i neobrazovanost šire javnosti. Utjecaj nevladinih udruga također je vrlo slab.

7. Nedostatno provođenje zaštite biološke i krajobrazbne raznolikosti na terenu, te nedostatni inspekcijski nadzor

Izraziti je problem u praktičnoj zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti nedostatak kvalificiranoga stručnoga kadra za provedbu potrebnih mjera zaštite na terenu. U županijama ne postoje inspektori zaštite prirode, već njihove poslove obavljaju inspektori zaštite okoliša. Također, carinski i policijski djelatnici nisu prikladno obučeni za akcije sprječavanja nelegalne trgovine prirodnim bogatstvima.

8. Nepostojanje integracije poslovnog sektora u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti

Poslovni sektor nije dosad gotovo uopće bio uključen u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. On bi se u zaštitu mogao uključiti putem sponzoriranja konkretnih akcija. One tvrtke koje izravno koriste ili utječu na biološku i krajobraznu raznolikost, trebalo bi obvezati izdvajanjem određenih sredstava namijenjenih akcijama zaštite.

III. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

NAČELA STRATEGIJE

Osnovna načela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti su:

 Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak

 Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano

 Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti

 Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste biološka dobra

 Republika Hrvatska će sustavno širiti napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu

 Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti

NACIONALNI STRATEŠKI CILJEVI

Nacionalna strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti temelji se na navedenim načelima, a sastoji se od niza strateških ciljeva od kojih se svaki odnosi na određenu obrađivanu cjelinu. Za ostvarenje pojedinoga strateškog cilja donose se strateške smjernice koje kazuju što se sve Republika Hrvatska obvezuje činiti u svrhu postizanja zacrtanoga strateškog cilja.

Opći strateški ciljevi

S obzirom na nedostatak prikladnih informacija o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske, ova strategija prepoznaje sljedeće opće strateške ciljeve:

1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.).

Tijekom izrade NSAP-a prikupljeni su dosad najpotpuniji podaci o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Oni će poslužiti kao osnova inventarizacije i izrade karata rasprostranjenja pojedinih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti iz čega će slijediti kvalitetni akcijski planovi zaštite.

Posebni strateški ciljevi

I. Očuvanje krajobraza

1. Strateški cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske.

II. Zaštita ekoloških sustava i staništa

2. Strateški cilj - močvare i vode

Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava, očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja.

3. Strateški cilj - krš i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

4. Strateški cilj - šume

S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima, svakako održati postojeće stanje, te ga unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.

5. Strateški cilj - more

Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova.

6. Strateški cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću;

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama.

7. Strateški cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

8. Strateški cilj - staništa

Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

III. Zaštita vrsta i podvrsta

9. Strateški cilj - zaštita biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno, ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

10. Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

V. Zaštita kroz sektore

11. Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore

Kroz suradnju između svih ovlaštenih sektora osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj.

VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

12. Strateški cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.

13. Strateški cilj - institucionalni okvir

U državnome i nevladinom sektoru, razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

VII. Poboljšanje stanja u znanosti

14. Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje (monitoring)

U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih informacija o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnog znanstveno-istraživačkog kadra.

VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti

15. Strateški cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva.

16. Strateški cilj - obavješćivanje javnosti

Poticati sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te poticati sudjelovanje javnosti u zaštiti.

AKCIJSKI PLANOVI

Tijekom izrade NSAP-a načinjen je program akcija u vidu pojedinih akcijskih planova za ostvarivanje glavnih strateških ciljeva i smjernica zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Ovisno o žurnosti njihova provođenja, akcijski planovi su podijeljeni na četiri skupine:

 prioritetni (PR!) - s provedbom je potrebno započeti odmah

 kratkoročni (KR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5 godina

 srednjoročni (SR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5-10 godina

 dugoročni (DR) - nisu žurni.

Kratkoročnih planova je najviše, što je i razmljivo s obzirom na postojeći nedostatak akcija praktične zaštite u Hrvatskoj.

Uz planove su naznačeni i mogući izvori njihova financiranja. Za akcije vezane uz područja i vrste od međunarodne važnosti, potrebno je tražiti sufinanciranje iz međunarodnih fondova (MS) namijenjenih zaštiti biološke raznolikosti. Ipak, glavni izvor financiranja većine planova će biti državni proračun (DP), preko Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, te djelimično županijski proračuni (ŽP). Za projekte koji uključuju istraživanja i inventarizaciju, trebalo bi se uključiti i Ministarstvo znanosti. Štoviše, nužno je načiniti zajednički program Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i Ministarstva znanosti kojim bi se utvrdilo koja su istraživanja važna za zaštitu biološke raznolikosti, kako bi se njima dao prioritet u financiranju. Dio planova trebao bi se financirati i preko sponzora iz poslovnoga sektora (PS), npr. onih pravnih osoba koje gospodare određenim komponentama biološke raznolikosti za koje se plan izrađuje.

Akcijske planove će provoditi brojne vladine i nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti i djelokruga: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga tijela državne uprave, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, znanstvene institucije te nevladine udruge.

Radi sustavnijega prikazivanja problematike, akcijski planovi su podijeljeni u nekoliko cjelina. Unutar svake planovi su okvirno poredani po prioritetima, a oni najžurniji posebno su naznačeni. U odnosu na ranije navedene opće strateške ciljeve, utvrđeni su i opći akcijski planovi:

Opći akcijski planovi

 Akcijski plan inventarizacija biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

 Akcijski plan kartiranja rasprostranjenosti biološke i krajobrazne raznolikosti

 Akcijski plan procjene stanja ugroženosti

 Izrada akcijskih planova zaštite

 Provedba akcijskih planova zaštite

 Akcijski planovi nadgledanja (monitoring)

 Akcijski planovi za mehanizme provedbe.

Također su definirane sljedeće skupine posebnih akcijskih planova:

Posebni akcijski planovi

 akcijski planovi za zaštitu krajobraza

 akcijski planovi za zaštitu ekoloških sustava i staništa

 akcijski planovi za zaštitu vrsta i podvrsta

 akcijski planovi za zaštitu genetske raznolikosti udomaćenih svojti

 akcijski planovi za zaštitu kroz sektore

 akcijski planovi za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

 akcijski planovi za istraživanja i nadgledanje

 akcijski planovi za obrazovanje i obavješćivanje javnosti

S obzirom na vrlo opsežnu i raznoliku problematiku, neki su akcijski planovi tijekom izrade NSAP-a detaljno razrađeni, uključujući i financijske pokazatelje, dok su drugi naznačeni kao nužne akcije koje će se tek naknadno razraditi. Redoslijed izrade takvih akcijskih planova ovisit će o njihovoj žurnosti.

Vrlo opsežni materijali prikupljeni kroz rad pojedinih radnih skupina pohranjeni su u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša, te će se prema potrebi koristiti u svrhu provođenja NSAP-a u praksi.

I. Očuvanje krajobraza

1. Strateški cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

Strateške smjernice

 Načiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i čine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja sukladno Zakonu o prostornom uređenju skrbi putem dokumenata prostornog uređenja o prostoru Države

 Na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

 U postojećim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i određenije regulirati zaštitu krajobraza

 Utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih značajki

 Poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i uključivati elemente tradicijske arhitekture.

Akcijski planovi


AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA
Akcijski plan
Žurnost
Mogući
financ. izv.


 Izrada Krajobrazne osnove Hrvat-
  ske kao prostorno-planske podloge 
  za utvrđivanje temeljnih vrijednosti 
  krajobraza
  Podloga za izradu Krajobrazne osno-
  ve sa stanovišta biološke raznoliko-
  sti je podatak i dokument za izradu 
  prostornih planova

 Donošenje propisa za uspostavu Krajo-
  brazne osnove Hrvatske, kao obveze na 
  razinama prostorno-planskih dokumenata 
  županija, gradova i općina

 Ugrađivanje odredbi o zaštiti krajobra-
  za u propise iz djelokruga prostornog 
  uređenja, prometa, te zaštite prirode 
  i zaštite okoliša

 Inventarizacija i izrada programa zaštite 
  geološke baštine Republike Hrvatske

 Inventarizacija i izrada programa zaštite
  dijelova kulturne baštine važnih za očuva-
  nje identiteta pojedinih tipova krajobraza


PR!	







KR	




KR	






KR-SR	


KR-SR	


DP	







DP	




DP	






DP	


DP	


II. Zaštita ekoloških sustava i staništa

2. Strateški cilj - močvare i vode

Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava - očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja

Strateške smjernice

 Popisati i vrednovati sve močvare u Hrvatskoj, te načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja močvarama

 Spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka

 Osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja, te mjere aktivne zaštite za male sredozemne močvarne lokalitete

 Osigurati zaštitu voda od onečišćenja

 Obnoviti degradirane prirodne močvare i, gdje god je to još moguće, revitalizirati uništene močvare, naročito u sredozemnom području Hrvatske

 Unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki.

Akcijski planovi


AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU VODA I MOČVARA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Programi zaštite

 Osnivanje nacionalnoga povjeren-		PR!		DP
  stva za močvare i donošenje nacio-
  nalnoga programa očuvanja i uprav-
  ljanja močvarama

 Inventarizacija i vrednovanje moč-		PR!		DP,MS
  vara, uključujući utvrđivanje novih 
  potencijalnih Ramsarskih i nacional-
  no zaštićenih područja

 Analiza i dopuna Državnoga plana za 		KR		DP
  zaštitu voda
  Planovi gospodarenja zaštićenim pod-
  ručjima

 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		PR!		DP,MS
  podr. Donji tok Neretve

 Izrada plana gospodarenja za Rams.		PR!		DP,MS
  podr. Kopački rit

 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		KR		DP,MS
  podr. Lonjsko polje

 Izrada plana gospodarenja za NP 		KR		DP,MS

  Plitvička jezera-UNESCO WH

 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		KR		DP,MS,ŽP,PS
  podr. Crnu Mlaku

 Izrada mjera zaštite i upravljanja 
  močvarama zaštićenim na županijskoj 		KR		DP,ŽP
  razini
  Zaštita

 Zakonska i praktična zaštita preo-		PR!		DP,ŽP
  stalih cretova

 Zaštita vodenih i močvarnih staniš-		PR!		DP,ŽP
  ta na otocima

 Zaštita malih vodotoka Podbiokovlja

 Saniranje izvora onečišćenja podzem-		PR!		DP,ŽP
  nih voda okolice Ogulina

 Pokretanje postupka zaštite i izrade		PR! 		DP,ŽP,PS
  akcijskih planova za sve močvare koje 
  su utvrđene kao posebno vrijedne tije- 	KR		DP
  kom inventarizacije i vrednovanja

 Zakonska zaštita najugroženijih krških 
  tekućica (prioritet Krka, Cetina, Zrma- 	KR		DP,ŽP
  nja, Gacka)

 Zakonska zaštita najugroženijih dijelo- 	KR		DP,ŽP
  va Mure, Drave i Save

Izrada akcijskih planova zaštite	  	

 Izrada akcijskog plana zaštite manjih 		SR		DP,MS,ŽP
  močvarnih područja u sredozemnom području

 Izrada akcijskog plana za krške tekućice	SR		DP,ŽP

 Izrada akcijskog plana za zaštitu biološke 	SR		DP,MS
  raznolikosti Save i Drave

 Izrada akcijskog plana zaštite Odre i sred-	SR		DP,MS
  nje velikih rijeka

 Izrada akcijskog plana zaštite svih prirod-	SR		DP,MS
  nih jezera

 Izrada regionalnih (županijskih) akcijskih 	SR		ŽP,DP
  planova za zaštitu manjih močvarnih i vode-
  nih područja

 Izrada akcijskog plana unapređivanja akumu-	DR		DP
  lacija, šljunčara i drugih umjetnih vodenih 
  staništa u smislu povećanja raznolikosti 
  staništa

 Izrada akcijskog plana stvaranja novih moč-	DR		DP,MS
  vara preuređivanjem šljunčara i sličnih ko-
  pova, te preuređivanjem dijelova nekih vlaž-
  nih livada i poplavnih pašnjaka
	

3. Strateški cilj - krš i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

Strateške smjernice

 Popisati i vrednovati speleološke pojave na čitavom području krša, s prijedlozima za zaštitu

 Sustavno pristupiti sanaciji postojećih izvora onečišćenja koji ugrožavaju podzemne i nadzemne krške vode, te sanaciji odlagališta otpada na slivnom području špilja u krškom području

 Štititi postojeći humusni sloj ili pokrov u zonama krša i u međurječnom prostoru

 Tijekom izrade studija utjecaja na okoliš za sve zahvate na krškom području, posebnu pozornost posvetiti zaštiti podzemnih staništa i faune, a u izradi studija angažirati mjerodavne stručnjake i institucije

 U svjetlu slabe istraženosti, a izuzetnoga bogatstva reliktnih i endemičnih svojti, upotpuniti postojeće »rupe« u znanju o podzemnoj fauni, te načiniti inventar svih troglobiontskih i troglofilnih svojti sa svim odgovarajućim morfološkim, taksonomskim, biografskim i ekološkim podacima

 Podizati javnu svijest o kršu kao specifičnoj pojavi značajnoj u svjetskim razmjerima, te poticati uključivanje javnosti u procese zaštite biološke raznolikosti podzemlja.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRŠA I PODZEMLJA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Planovi gospodarenja zaštićenim pod- 
ručjima

 Izrada plana gospodarenja za Vele-		PR!		DP, MS
  bit - UNESCO MAB

 Izrada plana gospodarenja za Bio-		PR!		DP, MS
  kovo
Zaštita

 Zaštita endema velebitske degenije 		PR!		DP, MS
  Degenia velebitica

 Sanacija glavnih izvora onečišćenja 		PR!		ŽP, DP, PS
  krških podzemnih voda, osobito onih 
  na području Ogulina

 Sanacija odlagališta otpada na sliv-		KR		ŽP, DP, PS
  nom području špilja u kršu, te osigu-
  ranja odlaganja tehnološkog i bioraz-
  gradivog otpada na krškim područjima

 Uspostavljanje generalne zakonske zaš-		KR		DP
  tite krša, te zaštita pojedinih loka-
  liteta - reprezentativnih i jedinstve-
  nih tipova pojava u kršu
Inventarizacija

 Inventarizacija i vrjednovanje speleo-		KR-SR		DP
  loških pojava u kršu, s prijedlozima 
  za zaštitu pojedinih lokaliteta, prven-
  stveno reprezentativnih i jedinstvenih 
  "tipova" pojava u kršu

 Inventarizacija špilja i jama s posebno 	KR-SR		DP
  bogatom endemičnom faunom

 Inventarizacija značajnih kolonija šiš-	KR-SR		DP
  miša

4. Strateški cilj - šume

S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima - svakako održati postojeće stanje, te ga nastojati unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.

Strateške smjernice

 Gospodarenje šumama i dalje temeljiti na načelima prirodnoga sastava i prirodne obnove, uz strukturu koja dobro omogućava prirodan razvoj svih članova životne zajednice

 Spriječiti smanjivanje šumskih površina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju

 Povećati šumske površine u onim prostorima Hrvatske gdje šumovitost iznosi manje od 10%

 U različitim šumskim zajednicama trajno zaštititi najočuvanije doprirodne šume i prepustiti ih prirodnome razvoju stvarajući uvjete za razvoj sekundarnih prašuma. Unutar tako zaštićenih sekundarnih prašuma osnovati šumske genetske rezervate za očuvanje genofonda flore, mikoflore i faune

 Zakonski propisati utvrđene mjere unapređenja biološke raznolikosti u šumama, posebno ostavljanje sušaca prilikom sječe, te produženje ophodnje glavnih vrsta drveća

 Precizno odrediti sanitarni sijek, posebno u gospodarskim, a posebno u zaštićenim šumama

 Razraditi posebne mjere gospodarenja šumama koje su u sastavu različitih kategorija zaštićenih dijelova prirode

 U nizinskim šumama koje su jako pogođene sušenjem i promjenama, uspostaviti cjelovitu mrežu monitoringa radi sagledavanja trenda negativnih procesa; sličnu mrežu, ali uz drugi tip monitoringa, uspostaviti i za gorske i pretplaninske šume

 Istraživati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice)

 Organizirati šumske površine kako bi se uklopile u europsku mrežu šumskih ekoloških sustava prema konceptu EECONET, a posebnu pažnju posvetiti prekograničnim šumama

 Posebno skrbiti za životinjske vrste koje su na vrhu hranidbene piramide (grabežljivci), a koje su tradicionalno bile u sukobu s interesima čovjeka, naročito lovaca i stočara (vuk, ris i druge).

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU ŠUMA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Zaštita

 Zaštita i restauracija dijelova Moto-		PR!		DP
  vunske šume uz stalno nadgledanje

 Izdvajanje i zaštita šumskih genetskih 	KR		DP
  rezervata

 Donošenje propisa za ugrađivanje mjera 	KR		DP
  zaštite biološke raznolikosti u šumar-
  stvo (produženje ophodnje glavnih gos-
  podarski važnih vrsta drveća na odre-
  đenim područjima, ostavljanje stojećih 
  i ležećih osušenih stabala, definiranje 
  sanitarnoga sijeka, unošenje zavičajno-
  ga šumskoga voća i grmova s bobičastim 
  plodovima, ograničenje korištenja pesti-
  cida i korištenja teške mehanizacije u 
  šumama)
Izrada planova i programa zaštite

 Izrada programa unapređenja, zaštite i 	KR		DP, ŽP
  očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima 
  prirode

 Uspostava "zelenih koridora" u okviru 		KR-SR		DP, MS
  međunarodnoga koncepta EECONET
Istraživanja i nadgledanje

 Utvrđivanje stanja nizinskoga brijesta, 	KR		DP
  pitomog kestena i šumskih voćkarica

 Praćenje populacija vuka, risa i medvjeda, 	KR		DP, MS
  te njihova utjecaja na druge životinjske 
  vrste

 Uspostava nadgledanja za ugrožene nizin-	KR-SR		DP
  ske šume

 Uspostava nadgledanja za gorske i pret-	KR-SR		DP
  planinske šume

5. Strateški cilj - more

Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova.

Strateške smjernice

 Buduće iskorištavanje obnovljivih resursa Jadrana temeljiti na principima razumnog i obzirnog gospodarenja, što uključuje prvenstveno procjenu ribolova dostupnih bioloških zaliha i optimalno moguće (dozvoljene) razine iskorištavanja

 Zaštitu bioloških resursa Jadrana provoditi koordinirano sa zemljama koje to more iskorištavaju na osnovama usklađenih nacionalnih i zajedničkih programa, a pod pokroviteljstvom Generalnog savjeta za ribarstvo Mediterana (CFCM), organizacije FAO

 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda koje se ulijevaju u more

 Osigurati izgradnju uređaja za prihvat zauljenih voda s brodova u lukama otvorenim za međunarodni promet

 Očuvanje biološke raznolikosti mora provoditi putem uključivanja određenih područja i pripadajućih životnih zajednica u neku od kategorija strože zaštite

 Očuvati postojeću biološku raznolikost mora uključivanjem strožih mjera zaštite pri donošenju prostornih planova korištenja mora i priobalja

 Znanstveno-istraživačke programe i projekte usmjeravati prema istraživanjima specifičnih, vrijednih, ekonomski značajnih i iskorištavanih, osjetljivih, nedovoljno poznatih i ugroženih zajednica, svojti i staništa.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU MORA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Procjena ribolova dostupnih bio-		PR!		DP
  loških zaliha i optimalno moguće 
  (dozvoljene) razine iskorištavanja

 Zaštita glavate želve od slučajnog 		PR!		DP, MS
  ulova

 Izgradnja uređaja za prihvat zau-		PR!		DP,MS,ŽP
  ljenih voda s brodova u lukama 
  otvorenim za međunarodni promet

 Vrjednovanje i izrada programa za 		KR		DP
  zaštitu pojedinih morskih područja

 Osnivanje zooloških morskih rezer-		KR		DP
  vata (dupini i dr.)

 Kartiranje i zaštita podmorskih špi-		KR		DP
  lja

 Zaštita Malostonskog zaljeva od one-		KR		DP, ŽP
  čišćenja

 Izrada izvedbenih projekata, izgrad-		KR-DR		DP,ŽP,MS,PS
  nja i stavljanje u pogon uređaja za 
  pročišćavanje gradskih i industrij-
  skih otpadnih voda do razine sadrža-
  ne u nacionalnim i/ili međunarodnim 
  propisima radi smanjenja zagađivanja 
  mora
Istraživanja i nadgledanje

 Nastavak praćenja stanja u naseljima 		KR		DP
  bentoskih algi i morskih cvjetnica na 
  već istraživanim ugroženim područjima 
  u priobalju

 Istraživanje gotovo nepoznate flore 		KR		DP
  bentoskih algi i morskih cvjetnica ne-
  kih otoka i brakova u otvorenom sred-
  njem i južnom Jadranu

 Utvrđivanje i kartiranje rasprostranje-	KR		DP
  nja livada morskih cvjetnica i mjesta 
  njihovog nestajanja zbog utjecaja čov-
  jekovih djelatnosti

 Praćenje stanja mora i životnih zajed-		KR		DP
  nica u svim zaštićenim područjima teri-
  torijalnog mora Republike Hrvatske

 Istraživanje stanja i dinamike popula-		KR		DP
  cija endemičnih i ugroženih vrsta riba, 
  rakova i glavonožaca

 Istraživanje utjecaja kaveznog uzgoja 		KR		DP
  riba na bentoske biocenoze

 Istraživanje stanja obnovljivih biološ-	KR		DP
  kih zaliha na ugroženim i devastiranim 
  morskim područjima s ciljem zaštite

6. Strateški cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću.

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama.

Strateške smjernice

 Gospodariti poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će zaštititi spontani biljni i životinjski svijet

 Zaustaviti korištenje na onoj crti na kojoj se počinje ugrožavati prirodnost travnjačkih ekoloških sustava i na taj način umanjivati biološka raznolikost

 Oživjeti ekstenzivno stočarstvo brdskih, planinskih, otočnih i primorskih područja

 Spriječiti isušivanje i očuvati vodni režim nizinskih vlažnih travnjaka

 Ne poticati hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine

 Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale

 Načiniti akcijske planove za pojedina reprezentativna područja različitih tipova travnjaka uz program prikladnih aktivnih mjera zaštite

 Na oranicama držati pokrovnost korova od 10% uz odgovarajuće tretiranje; održavati i uvoditi važne segmente staništa poput živica

 Razvijati ekološku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza

 Obnoviti i poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne proizvodnje

 Prikladnije regulirati korištenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata

 Odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje su dokazano visokotoksične (lindan, atrazin); smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a korisititi selektivne insekticide

 Poboljšati kakvoću tala, pratiti stanje tla.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU TRAVNJAKA I ORANICA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Zaštita

 Zaštita pjeskovitih travnjaka Po-		PR!		DP, MS
  dravine i Požeške kotline

 Zaštita suhog travnjačkog ekološ-		PR!		DP
  kog sustava Čučerje - nalazište 
  vrste Anemone sylvestris

 Zaštita vlažnog travnjačkog ekološ-		PR!		DP
  kog sustava oko Babine Grede - za-
  jednica Rhinantho - Filipendule- tum

 Zaštita travnjačkih lokaliteta u Pod-		PR!		DP, MS
  ravini važnih za opstanak danjih lep-
  tira roda Maculinea

 Zaštita travnjaka u Petrijevcima - na-		PR!		DP
  lazište Iris sibirica

 Zaštita polustepskih travnjaka Podu-		PR!		DP, MS	
  navlja (Bistrinci, Bilje, Šarengrad)

 Zaštita močvarnih livada Istre uz gra-		PR!		DP	
  nicu prema Sloveniji - leptir Coeno-
  nympha oedippus

 Zaštita močvarne vegetacije na ušću Ne-		PR!		DP, MS	
  retve - jedino nalazište vrste Dorycni-
  um rectum u Hrvatskoj

 Zaštita obalne vegetacije na Rtu Kame-	PR!		DP
  njak
  - jedina potvrđena nalazišta Anthemis 
  tomentosa i Convolvulus lineatus

 Zaštita travnjaka kod Žminja u Istri -		PR!		DP
  Pulsatilla montana

 Zaštita ostataka močvarnih travnjaka u 		PR!		DP
  Baranji - Serratulo-Plantaginetum alti-
  ssimae

 Uspostava i održavanje travnjaka s obje 	KR-SR		DP, ŽP
  strane Limskog kanala

 Održavanje planinskih travnjaka na Snjež-	KR-SR		DP, ŽP
  niku, Velebitu i Bjelolasici
Programi

 Donošenje propisa za odstranjivanje iz 	KR		DP
  uporabe visokotoksičnih preparata (lindan, 
  atrazin) i za smanjenje uporabe insektici-
  da širokoga spektra

 Izrada programa održavanja tradicionalnih 	KR-SR		DP
  oblika poljodjelstva u određenim zaštiće-
  nim područjima

 Vrjednovanje travnjaka i izrada prijedloga 	KR-SR		DP
  za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određe-
  ni program gospodarenja
Istraživanja i nadgledanje

 Istraživanje po jedne sastojine karakteris-	SR		DP
  tične zajednice travnjaka u svakom fitogeo-
  grafskom području

 Istraživanje po jedne sastojine karakteris-	SR		DP
  tične zajednice oranica u svakom fitogeograf-
  skom području	

7. Strateški cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

Strateške smjernice

 Kartirati lokalitete, staništa i rasprostranjenost ugroženih vrsta, te osnovati njihov katastar

 Izvršiti reviziju vrjednovanja prostora i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Zabraniti unošenje stranih vrsta i populacija bez dopuštenja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša

 Zaštititi lokalitete najvažnije zbog endemizma (prvenstveno male otoke)

 Osigurati djelatniju provedbu zakona i javni nadzor provedbe

 Stimulirati tradicionalno gospodarstvo i uzgoj tradicionalnih pasmina i kultivara

 Načiniti dugoročni plan smanjivanja onečišćenja okoliša

 Osigurati nadgledanje i gospodarenje ugroženim vrstama i staništima.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU OBALA I OTOKA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Zaštita malih otoka značajnih po 		PR!		DP, MS
  endemičnim svojtama

 Zaštita neretvanskih močvara			PR!		DP, MS

 Zaštita vodenih staništa na otocima 		PR!		DP, ŽP
  (izvori, lokve, jezera, močvare i vo-
  dotoci)

 Zaštita pješčanih plaža			PR!		DP, ŽP

 Zaštita muljevitih obala			PR!		DP, ŽP

 Zaštita otočića i hridi - gnijezdi-		PR!		DP, MS
  lišta morskih ptica i Eleonorinog 
  sokola 
  Falco eleonorae

 Zaštita zavičajnih svojti domaćih 		PR!		DP, ŽP
  životinja: otočki poni i magarci

 Zaštita Saplunare i uvale Blaca na 		PR!		DP, ŽP
  Mljetu

 Zaštita izvora u Ublima, Lastovo		PR!		DP, ŽP

 Istraživanje i zaštita staništa 		PR!		DP
  stepske riđovke na Krku

 Zaštita morskih špilja				KR		DP, ŽP

 Određivanje lokacija, izgradnja i 		KR-SR		DP, ŽP
  uređenje odlagališta, te stalan 
  odvoz otpada s malih i raštrkanih 
  otoka

 Izgradnja komunalne infrastrukture 		KR-SR		DP, ŽP
  na otocima 	

8. Strateški cilj - staništa

Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti, osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

Strateške smjernice

 Kartirati staništa u Hrvatskoj i načiniti analizu ugroženosti pojedinih tipova staništa

 Zakonom o zaštiti prirode zaštititi ugrožene i rijetke tipove staništa

 Zaštititi najugroženije lokalitete - predstavnike pojedinih tipova staništa.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU STANIŠTA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Istraživanja

 Izrada akcijskih planova zaštite za 		PR!		DP
  kritično ugrožene tipove staništa

 Kartiranje ugroženih tipova staništa		KR-SR		DP, MS

 Crveni popis ugroženih tipova staniš-		KR-SR		DP
  ta
Zaštita

 Zaštita Đurđevačkih i Kloštarskih 		PR!		DP, MS
  pijesaka

 Zaštita creta Dubravica kod Zaprešića 	PR!		DP
  - nalazište vrste Drosera rotundifolia

 Zaštita creta u dolini Lepenice (Gorski 	PR!		DP
  kotar) - nalazište vrste Drosera rotun-
  difolia

 Zaštita creta Sungerski lug - nalazište 	PR!		DP
  vrste Calla palustris

 Zaštita creta Tršće - nalazište vrste 	PR!		DP
  Eriophorum gracille

 Zaštita močvarnog ekosistema u područ-	PR!		DP, MS
  ju ušća Neretve - nalazište vrste Dory-
  cnium rectum

 Zaštita lokvi i izvora na obalnim i o-	PR!		DP, ŽP
  točnim područjima

 Zaštita močvarnih livada			PR!		DP, ŽP

 Zaštita prirodnih obala rijeke Mure i 	PR!		DP, MS
  Drave

 Zaštita polustepskih travnjaka Podunav-	PR!		DP, MS
  lja

 Akcijski plan za zaštitu niskih muljevi-	PR!		DP, ŽP
  tih i pjeskovitih morskih obala

 Zakonska i praktična zaštita svih preos-	PR!		DP, ŽP
  talih cretova

 Kartiranje i zaštita vodenih špilja i 	KR		DP, ŽP
  jama obalnih i otočnih područja	

III. Zaštita vrsta i podvrsta

9. Strateški cilj - zaštita vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

Strateške smjernice

 Načiniti i provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene divlje svojte

 Načiniti akcijske planove za ugrožene svojte i provoditi ih prema popisu prioriteta.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA DIVLJIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Osnivanje nacionalnog povjerenstva 		PR!		DP
  za verifikaciju statusa ugroženosti 
  i ažuriranje prioriteta crvenih popi-
  sa staništa, flore, mikoflore i faune

 Crveni popis ugrožene flore, mikoflo-		PR!		DP
  re i faune

 Provedba akcijskih planova za kritič-		PR!		DP, MS
  no ugrožene svojte prema popisu prio-
  riteta

 Izrada akcijskih planova za zaštitu 		PR!		DP
  ugroženih biljnih svojti

 Provedba akcijskih planova za zašti-		KR		DP
  tu svih ugroženih biljnih svojti

 Osnivanje mikoloških rezervata		KR		DP

 Izgradnja prijelaza za divlje životi-		KR		DP, PS
  nje preko pruge Karlovac-Rijeka

 Uklanjanje i saniranje najmanje 5 		KR		DP, ŽP
  šumskih odlagališta krutoga otpada u 
  Gorskome kotaru (Delnice, Mrkopalj, 
  Vrbovsko, Lokve i Ogulin), te onemogu-
  ćavanje pristupa divljim životinjama 
  odlagalištu ograđivanjem i održavanjem 
  ograde

 Izrada i provedba srednjoročnih akcij-	SR		DP, MS
  skih planova za faunu

 Izrada i provedba dugoročnih akcijskih 	DR		DP, MS
  planova za faunu

KRATKOROČNI AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU DIVLJIH SVOJTI

SISAVCI

 Zaštita i plan gospodarenja vukom Canis lupus - PR!

 Inventarizacija stanja populacija ugroženih sisavaca Podunavlja i Podravine: tekunica Spermophilus citellus, sljepaš Nannospalax (leucodon) syrmiensis, močvarni šišmiš Myotis dasycneme, stepski miš Apodemus uralensis i miš humkaš Mus spicilegus te osnivanje zoološkog rezervata - PR!

 Nadgledanje i zaštita šišmiša obalnih i otočnih područja - PR!

 Akcijski plan zaštite/ponovnog unošenja (reintrodukcije) sredozemne medvjedice Monachus monachus - PR!

 Zaštita i plan gospodarenja risom Lynx lynx

 Zaštita i plan gospodarenja medvjedom Ursus arctos

 Akcijski plan zaštite vidre Lutra lutra

 Utvrđivanje veličine i trenda populacije i zaštita dupina - pilot morski park

 Utvrđivanje statusa ugroženosti i program ponovnog unošenja (reintrodukcije) divokoze

PTICE - I. Prioritetna skupina

 Akcijski plan zaštite kosca Crex crex i pjegavog cvrčića Locustella naevia - PR!

 Akcijski plan zaštite orla krstaša Aquila heliaca - PR!

 Akcijski plan zaštite bjelonokte vjetruše Falco neumanni - PR!

 Akcijski plan zaštite crvenonoge prutke Tringa totanus - PR!

 Akcijski plan zaštite šljuke kokošice Gallinago gallinago - PR!

 Akcijski plan zaštite eleonorinog sokola Falco eleonore - PR!

 Akcijski plan zaštite kratkoprstog kopca Accipiter brevipes

 Akcijski plan zaštite crvene lunje Milvus milvus

 Akcijski plan zaštite zlatovrane Coracias garrulus

 Akcijski plan zaštite brkate sjenice Panurus biarmicus i crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melanopogon

 Akcijski plan zaštite velike ševe Melanocorypha calandra

 Akcijski plan zaštite modrovoljke Erithacus svecicus i žutog voljića Hippolais icterina

VODOZEMCI I GMAZOVI

 Akcijski plan inventarizacije i zaštite talijanske žabe Rana latastei - PR!

 Projekt utvrđivanja inventarizacije i stanja rječne kornjače Mauremys caspica u Hrvatskoj i započinjanja prvih mjera na njenoj zaštiti - PR!

 Utvrđivanje staništa i gnjezdilišta glavate želve Caretta caretta - PR!

 Utvrđivanje preostalih staništa i lokaliteta kompleksa vrste stepske riđovke Vipera ursinii - PR!

 Istraživanje osobitosti i ugroženosti guštera zelembaća i otočnih gušterica - PR!

 Nadgledanje označenih morskih kornjača, njihovih zimovališta i zaštita

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite populacija ivanjskog rovaša Ablepharus kitaibeli u Hrvatskoj

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite stepskog guža Coluber caspius

 Akcijski plan inventarizacije i zaštite endemskih vodozemaca i gmazova:

- čovječja ribica Proteus anguinus, mali vodenjak Triturus vulgaris meridionalis, Triturus vulgaris dalmaticus,;

- mrka gušterica Algyroides nigropunctatus, velebitska gušterica Lacerta horvathi, mosorska gušterica Lacerta mosorensis, oštroglava gušterica Lacerta oxycephala, zidna gušterica Podarcis muralis maculiventris, crna poljarica Coluber viridiflavus carbonarius, šara poljarica Coluber gemonensis

RIBE

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: cetinska uklija Leuciscus ukliva - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: primorski blistavac Leuciscus souffia muticellus - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: makal Leuciscus microlepis - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: lički pijor Phoxinellus croaticus - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: mekousna pastrva Salmothymus obtusiristris - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: pijurica Phoxinellus alepidotus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: popovska gaovica Phoxinellus ghetaldi

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: Phoxinellus pstrossi

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: imotska gaovica Phoxinellus adspersus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: vrgoračka gobica Knipowitschia punctatissima croatica

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: ilirski klen Leuciscus illiricus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svijetlica Leuciscus polylepis

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svalić Leuciscus svallize

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: oštrulja Aulopyge hugeli

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: endemske podvrste potočne pastrve Salmo trutta

BESKRALJEŽNJACI

 Akcijski plan zaštite endema, relikata i rijetkih vrsta podzemnih terestričkih i vodenih staništa - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite leptira vlažnih livada - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune malih vodotoka i izvora jadranskoga sliva, otoka i obale - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune bočatih voda

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune pjeskara

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune cretova

PTICE - II. Prioritetna skupina

 Akcijski plan zaštite negnijezdećih ptičjih populacija: oštrigara Haematopus ostralegus, vlastelice Himantopus himantopus, modronoge sabljarke Recurvirostra avosseta, riđe muljače Limosa lapponica, prugastog pozviždača Numenius phaeopus, tankokljunog pozviždača Numerius tenuirostris, kameničara Arenaria interpres i žalara cirikavca Calidris alpina

 Akcijski plan zaštite bukavca Botaurus stelaris, eje močvarice Circus aeruginosus i sove močvarice Asio flammeus

 Akcijski plan zaštite gaka Nycticorax nycticorax, žute čaplje Ardeola ralloides, male i velike bijele čaplje Egretta garzetta i Egretta alba, čaplje dangube Ardea purpurea, blistavog ibisa Plegadis falcinellus i žličarke Platalea leucorodia

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija riđogrlog gnjurca Podiceps grisegena, i crnogrlog gnjurca Podiceps nigricollis

 Akcijski plan zaštite morskog kulika Charadrius alexandrinus

 Akcijski plan zaštite divlje guske Anser anser

 Akcijski plan zaštite stepskog sokola Falco cherrug

 Akcijski plan zaštite eje livadarke Circus pygargus

 Akcijski plan zaštite patke kreketaljke Anas strepera, patke gogoljice Netta rufina, patke njorke Aythya nyroca, i zimujuće populacije kržulje Anas crecca

 Akcijski plan zaštite sokola Falco biarmicus i sivog sokola Falco peregrinus

 Akcijski plan zaštite prugastog orla Hieraaetus fasciatus, i patuljastog orla Hieraaetus pennatus

 Akcijski plan zaštite bjeloglavog supa Gyps fulvus

 Akcijski plan zaštite štekavca Haliaeetus albicilla

 Akcijski plan zaštite orla kliktaša Aquila pomarina i orla kloktaša Aquila clanga

 Akcijski plan zaštite male čigre Sterna albifrons

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije male prutke Actitis hypoleucos

 Akcijski plan zaštite goluba dupljaša Columba oenas

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije šljuke Scolapax rusticola

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija bjelobrade čigre Chlidonias hybrida, bjelokrile čigre Chlidonias leucoptera i crne čigre Chlidonias nigra

PTICE - III. Prioritetna skupina

 Akcijski plan priprema za ponovno unošenje (reintrodukciju) izumrlih vrsta i populacija

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije vlastelice Himantopus himantopus

 Akcijski plan zaštite sive štijoke Porzana parva i male štijoke Porzana pusilla

 Akcijski plan zaštite gregule Puffinus yelkouan

 Akcijski plan zaštite malog ćuka Glaucidium passerinum i ćuka batoglavca Aegolius funereus

 Akcijski plan zaštite tetrijeba gluhana Tetrao urogallus

 Akcijski plan zaštite surog orla Aquila chrysaetos

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih kolonija velikog vranca (kormorana) Phalacrocorax carbo

 Akcijski plan zaštite malog sokola Falco columbarius

 Akcijski plan zaštite ćukavice Burhinus oedicnemus

 Akcijski plan zaštite droplje Otis tarda

 Akcijski plan zaštite male šljuke Lymnocryptes minima

 Akcijski plan zaštite troprstog djetlića Picoides tridactylus

 Akcijski plan zaštite planinske ševe Eremophila alepestris

 Akcijski plan zaštite voljića maslinara Hippolais olivetorum

 Akcijski plan zaštite debelokljune čigre Gelochelidion nilotica

 Kartiranje i zaštita gnjezdilišta ptica grabljivica obalnih i otočnih područja

 Kartiranje gnjezdilišta i zaštita morskih ptica

POPIS UGROŽENIH SVOJTI VIŠIH BILJAKA (IUCN/kategorije ugroženosti E, Ex i ?Ex)

(za kategorije E i ?Ex je potrebno načiniti akcijske planove)

- proljetni gorocvijet Adonis vernalis

- siva gromotulja Alyssum montanum ssp. pluscanescens *

- pješčarska milava Ammophila arenaria

- velika šumarica Anemone sylvestris

- zimzelena medvjetka Arctostaphylos uva-ursi

- gorska moravka Arnica montana

- tankolisna šparoga Asparagus tenuifolius

- Asplenium sagittatum

- Aubrieta columnae ssp. croatica *

- cretna breza Betula pubescens

- Botrychium matricariifolim

- Brassica botterii *

- Brassica cazzae *

- Brassica mollis *

- štitasti vodoljub Butomus umbellatus

- močvarni zmijinac Calla palustris

- patuljasta zvončika Campanula cochleariifolia

- Carex curta

- cretni šaš Carex davalliana

- uskolisni šaš Carex diandra

- dvodomni šaš Carex dioica

- razdijeljeni šaš Carex divisa

- Carex echinata

- Carex extensa

- žuti šaš Carex flava

- Hostov šaš Carex hostiana

- tamnozeleni šaš Carex lepidocarpa

- Carex nigra

- Carex serotina

- vodena slatka trava Catabrosa aquatica

- Cephalanthera damasonium

- dugolisna naglavica Cephalanthera longifolia

- crvena naglavica Cephalanthera rubra

- sivkasta gladica Corynephorus canescens

- Corynephorus divaricatus

- lanova vilina kosa Cuscuta epilinum (?Ex)

- Gospina papučica Cypripedium calceolus

- Blagajev likovac Daphne blagayana

- crveni uskolisni likovac Daphne cneorum

- velebitska degenija Degenia velebitica *

- Dianthus multinervis (Ex) *

- hrđavosmeđi naprstak Digitalis ferruginea

- velecvjetni naprstak Digitalis grandiflora

- Drosera anglica (?Ex)

- Drosera intermedia (?Ex)

- Elymus farctus

- Elymus pycnanthus

- uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium

- Eriophorum gracile (?Ex)

- širokolisna suhoperka Eriophorum latifolium

- vlasulja bradica Festuca vaginata

- Fimbristylis bisumbellata

- prava kockavica Fritillaria meleagris

- plućna sirištara Gentiana pneumonanthe

- Geranium dalmaticum *

- Hemerocallis lilioasphodelus

- pasji trn Hippophaë rhamnoides

- Hymenophyllum tunbrigense

- božikovina Ilex aquifolium

- Iris pseudopumilla *

- sibirska perunika Iris sibirica

- Koeleria glauca

- sibirska jezičnjača Ligularia sibirica

- Lilium bosniacum *

- lukovičavi ljiljan Lilium bulbiferum

- kranjski ljiljan Lilium carniolicum

- ljiljan zlatan Lilium martagon

- Lonicera borbasiana *

- Mandragora officinarum

- Myricaria germanica

- zvjezdastocvjetni sunovrat Narcissus radiiflorus

- zimski jednolist Ophioglossum lusitanicum (Ex)

- pčelina kokica Ophrys apifera

- žuta kokica Ophrys lutea

- talijanski kaćun Orchis italica

- Orchis lactea

- grimizni kaćun Orchis purpurea

- četverotočkasti kaćun Orchis quadripunctata

- kratkoostrugasti kaćun Orchis spitzelii

- kraljevski pujanik Osmunda regalis

- primorski žilj Pancratium maritimum

- zelenkasti dvolist Platanthera chlorantha

- Poa remota

- Pulsatilla pratensis ssp. nigricans

- bijela šiljkica Rhynchospora alba

- ravenski sladorovac Saccharum ravennae

- Saxifraga sedoides ssp. prenja *

- bijeli bun Scopolia carniolica

- Sporobolus pungens

- europska planinčica Trollius europaeus

- patuljasti rogoz Typha minima

- mali zimzelen Vinca minor

IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

10. Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost zavičajnih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

Strateške smjernice

 Provesti inventarizaciju zavičajnih i ugroženih udomaćenih svojti

 Provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene svojte.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA DOMAĆIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.
Zaštita svojti

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: otočki poni

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: magarci

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: ruda (dubrovačka) ovca

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: turopoljska svinja

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: crna slavonska svinja

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: lička buša

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: međimurski konj

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: koze (hrvatska bijela 
  i hrvatska šarena koza)

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: istarsko i slavonsko- 
  -podolsko govedo

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: posavski konj

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: istarska ovca

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: cigaja

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: zagorski puran

 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: kokoš Hrvatica

 Akcijski plan zaštite genetske raz-		KR		DP
  nolikosti pčela u Hrvatskoj
Istraživanja i banke gena

 Osnutak Hrvatske banke biljnih gena		PR!		DP, MS

 Osnivanje laboratorija za gensku di-		PR!		DP
  jagnostiku u domaćih životinja

 Izgradnja sjemenarskog laboratorija		KR-SR		DP, MS

 Uređivanje pokušališta Hrvatske ban-		SR		DP
  ke biljnih gena u Maksimiru

 Osnivanje banke gena domaćih životinja	SR		DP, MS

V. Zaštita kroz sektore

11. Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore

Kroz suradnju među svim ovlaštenim sektorima osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj.

Strateške smjernice

 Integrirati mjere zaštite i održivoga korištenja bioloških resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih

 Načiniti planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti izvan zaštićenih područja u suradnji s drugim ovlaštenim sektorima

 Izvršiti reviziju vrednovanja prostora sa stajališta biološke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Ojačati načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija utjecaja na okoliš

 Sustavno rješavati probleme vezane uz sve oblike onećišćenja tla, zraka i voda

 Smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu

 Pojačati napore na suzbijanju krivolova.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KROZ SEKTORE
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Šumarstvo

 Ugrađivanje mjera zaštite biološke 		KR		DP, MS
  raznolikosti u šumarstvo, uključu-
  jući reviziju zakona i propisa

 Istraživanja optimalnog načina ko-		KR-SR		DP, PS
  rištenja mehanizacije u šumi
Lovstvo

 Ugrađivanje mjera zaštite biološ-		KR		DP, MS
  ke raznolikosti u lovstvo
Poljoprivreda

 Ugrađivanje mjera zaštite biološ-		KR-SR		DP, MS
  ke i krajobrazne raznolikosti u 
  poljodjelstvo

 Provođenje pilot-projekata za prim-		SR		DP, MS
  jenu mjera zaštite biološke razno-
  likosti u poljodjelstvu

 Akcijski plan za poticanje tradici-		KR		DP
  onalne poljoprivrede i poljoprivre-
  de koja dopušta opstanak relativno 
  raznolikog i bogatog živog svijeta, 
  te ekstenzivnog i poluekstenzivnog 
  stočarstva

 Poticati i razvijati ekološku poljo-		KR-DR		DP
  privredu i osigurati prirodniji flor-
  ni sastav agrofitocenoza
Slatkovodno ribarstvo

 Omogućiti opstanak poluintenzivnog 		PR!		DP, MS
  i/ili ekstenzivnog ribogojstva na ša-
  ranskim ribnjacima, kao preduvjet odr-
  žanja njihove ornitološke vrijednosti

 Ugrađivanje mjera zaštite biološke 		KR		DP
  raznolikosti u slatkovodno ribarstvo
Morsko ribarstvo

 Ugrađivanje mjera razumnog i dugoročno 	KR		DP, MS
  održivog iskorištavanja bioloških re-
  sursa mora u morsko ribarstvo
Vodno gospodarstvo

 Analiza postojećih planova korištenja 	KR		DP, MS
  voda i planova za reguliranje i koriš-
  tenje vodotoka uz ugrađivanje mjera 
  zaštite biološke i krajobrazne raznoli-
  kosti
Prostorno planiranje

 Vrednovanje prostora na podlozi kartira-	KR-SR		DP, ŽP
  nja i vrednovanja staništa i značajnih 
  vrsta, te ugrađivanje rezultata u pros-
  torne planove
Biotehnologija

 Ugrađivanje mjera biološke sigurnosti u 	PR!		DP, MS
  biotehnologiju
	

VI. Jačanje zakonodavnog i
institucionalnog okvira

12. Strateški cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.

Strateške smjernice

 Pristupiti svim međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

 Usuglasiti nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

 Donijeti novi Zakon o zaštiti prirode, utemeljen na načelima Konvencije o biološkoj raznolikosti, te provedbene propise koji iz njega proizlaze

 Revidirati sveukupno nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu i korištenje bioloških resursa.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAKONODAVNI OKVIR
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Donošenje novoga Zakona o zaštiti 		PR!		DP
  prirode

 Donošenje pojedinih zakona o potvr-		PR!		DP
  đivanju međunarodnih konvencija iz 
  područja zaštite biološke i krajo-
  brazne raznolikosti i to: CITES, 
  Bernska, Bonnska

 Proglašenje novih zaštićenih parko-		PR!		DP
  va prirode: Mrežnica, Donja Neretva, 
  Lastovo, Elafiti, Hrvatsko zagorje, 
  Bjelolasica-Stijene, Lička Plješivi-
  ca, dio područja Kupe, Zrmanja i Kru-
  pa, Vransko jezero kod Biograda n/m

 Proglašenje novih zaštićenih dijelo-		PR!		DP, ŽP
  va prirode u drugim kategorijama

 Donošenje novih zakona i to:			PR!		DP
- Zakona o zaštiti genetske raznoliko-
  sti zavičajnih   domaćih životinja i 
  kultiviranih biljaka
- Zakona o genetski modificiranim orga-
  nizmima

 Izrada programa izmjena i dopuna zako-	KR		DP
  na koji uređuju pojedina pitanja u sve-
  zi sa zaštitom i korištenjem bioloških 
  dobara

 Donošenje provedbenih propisa temeljem 	KR		DP
  novog Zakona o zaštiti prirode i među-
  narodnih konvencija

 Revizija popisa zakonski zaštićenih 		KR		DP
  svojti na temelju crvenih popisa

 Izrada propisa o poticajnim mjerama za 	KR		DP
  zaštitu prirode i okoliša

 Izrada propisa o financijskim mehaniz-	KR		DP
  mima u zaštiti prirode

 Donošenje metoda i kriterija za vrjed-	KR-SR		DP
  novanje prirode, te shodno tome revizija 
  zaštićenih područja
	

	

13. Strateški cilj - institucionalni okvir

U državnome i nevladinom sektoru razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Strateške smjernice

 Ustrojstvo tijela državne uprave, ovlaštenoga za zaštitu prirode i okoliša, podići na razinu ministarstva

 Institucionalno ojačati službu zaštite prirode i okoliša na svim razinama, uključujući znatno pojačanje inspekcijske službe i službe stručnog nadzora

 Institucionalizirati sustavno prikupljanje, pohranjivanje i obradu prikupljenih podataka o biološkoj raznolikosti Hrvatske

 Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA INSTITUCIONALNI OKVIR
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Osnivanje Nacionalnoga povjeren-		PR!		DP
  stva za praćenje provedbe NSAPa

 Izrada programa institucionalnog 		PR!		DP, ŽP
  i organizacijskog jačanja službi 
  ovlaštenih za zaštitu biološke i 
  krajobrazne raznolikosti na držav-
  noj i županijskoj razini, uključu-
  jući inspekcijske službe u djelat-
  nosti zaštite prirode i okoliša

 Osnivanje javnih ustanova za uprav-		KR		DP, ŽP
  ljanje zaštićenim dijelovima prirode

 Osnivanje stručno-znanstvene usta-		KR		DP
  nove za sustavno prikupljanje, poh-
  ranjivanje i obradu prikupljenih 
  podataka o biološkoj raznolikosti 
  Hrvatske

 Izrada programa učinkovitijega nad-		KR		DP
  zora u svezi pridržavanja Zakona o 
  zaštiti prirode i Zakona o zaštiti 
  okoliša, uključujući programe obra-
  zovanja policajaca, carinika, kao i 
  inspektora koji obavljaju poslove 
  inspekcije zaštite mora od onečiš-
  ćenja

 Organiziranje sustavnoga pohranji-		KR-SR		DP
  vanja genetskih dokaznih uzoraka 
  endemičnih svojti, u zbirkama muze-
  ja i drugih ustanova

VII. Poboljšanje stanja u znanosti

14. Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje

U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih podataka o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnoga znanstveno-istraživačkog kadra.

Strateške smjernice

 Unaprijediti saznanja i baze podataka o biološkoj raznolikosti

 Osigurati trajno istraživanje i izradu analitičke flore, mikoflore i faune

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju, financiranju, stipendiranju i zapošljavanju istraživača biološke raznolikosti, posebice vezano za neistražene skupine beskralježnjaka

 Kartirati staništa i rasprostranjenost vrsta važnih za očuvanje biološke raznolikosti i osobitosti.

 Osigurati monitoring i management ugroženih vrsta i staništa

 Tiskati cjeloviti popis flore, mikoflore i faune Hrvatske

 Poticati tiskanje dopunskih znanja o bogatstvu biološke i krajobrazne raznolikosti i to po regionalnom principu

 Podržavati i poticati adekvatno čuvanje materijalnih dokaza o biološkoj raznolikosti (botaničke i zoološke zbirke i genetski materijal)

 Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ISTRAŽIVANJA I MONITORING
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Akcijski planovi za istraživanja i nad-
gledanje područja i ekoloških sustava

 Istraživanja i nadgledanje u zašti-		PR!		SVE
  ćenim područjima						- DP, MS

 Izrada vegetacijske karte Hrvatske		KR

 Izrada karte biološke raznolikosti 		KR
  Hrvatske

 Izrada regionalnih inventarnih lis-		KR-SR
  ta dobro istraženih područja s ci-
  ljem praćenja biološke raznolikosti

 Kontinuirana istraživanja biljnih i 		KR-DR
  životinjskih zajednica močvarnih i 
  vodenih ekosistema, uz nadgledanje 
  na najznačajnijim lokalitetima

 Izrada programa istraživanja i nad-		KR
  gledanja posebno ugroženih krških lo-
  kaliteta

 Sustavna istraživanja podzemnih voda 		KR
  (prvenstveno u špiljama), te detek-
  cija izvora organskih onečišćenja u 
  slivnom području špiljskih ekoloških 
  sustava

 Registriranje faune na prostoru među-		KR-SR
  rječja Save i Drave

 Osnovna istraživanja u još neistraže-		KR-DR
  nim ili nedovoljno istraženim dijelo-
  vima Jadranskog mora, uz određivanje 
  stalnih postaja (ploha), s ciljem pra-
  ćenja stanja biološke raznolikosti: - 
  ušća rijeka; more oko vanjskih i pučin-
  skih otoka; osekline; plaže; podvodne 
  spilje; estuariji; batijal

 Izrada regionalnih inventarnih lista 		KR
  gospodarskih ili iz drugih razloga 
  značajnih morskih područja, s ciljem 
  praćenja promjena u pelagičkim i benton-
  skim ekološkim sustavima

 Praćenje stanja biološke raznolikosti u 	KR-DR
  šumama na pokusnim plohama znanstvenih 
  institucija

 Istraživanje korištenja određenih pesti-	KR
  cida u šumi
Akcijski planovi za istraživanja i nadgle-
  danje svojti

 Plan kontinuiranog istraživanja i nadgle-	PR!
  danja populacija ugroženih vrsta, uz 
  predlaganje potrebnih mjera zaštite, pre-
  ma popisu prioriteta

 Utvrđivanje rasprostranjenosti rijetkih 	PR!
  i endemičnih riba

 Projekt inverntarizacije podzemne faune	PR!

 Istraživanje rasprostranjenosti i statu-	KR-SR
  sa ugroženih biljnih i životinjskih vrs-
  ta, vezanih za močvarna i vodena staniš-
  ta

 Istraživanja rasprostranjenosti, gustoće, 	KR-SR
  biologije i ekologije populacija endemič-
  nih, rijetkih i evidentno ugroženih bilj-
  nih i životinjskih svojti u moru, radi 
  njihove djelotvorne zaštite

 Inventarizacija flore Hrvatske		KR

 Kartiranje flore Hrvatske			KR-SR

 Izrada Flore Hrvatske				KR-SR

 Izrada nacionalne baze podataka i pripad-	KR-SR
  nog GIS-a za raznolikost flore i vegeta-
  cije

 Inventarizacija i utvrđivanje areala po-	KR-SR
  jedinih vrsta slatkovodnih riba radi do-
  bivanja opće slike rasprostranjenosti 
  slatkovodnih zajednica riba Hrvatske

 Ukupna inventarizacija i utvrđivanje 		KR-SR
  areala pojedinih vrsta radi dobivanja 
  opće slike rasprostranjenja vodozemaca 
  i gmazova

 Revizija taksonomskog statusa, raspro-	KR-SR
  stranjenje, stanje populacije i ekolo-
  gija biljnih i životinjskih endema i 
  subendema obalnih i otočnih područja

 Istraživanje osebujnosti, stanja popu-	KR-SR
  lacije, te direktne akcije zaštite za-
  vičajnih pasmina i kultivara obalnih 
  i otočnih područja

 Monitoring programi i ciljana istraži-	KR-SR
  vanja ihtiofaune Jadrana

 Ihtiofaunistička istraživanja dubokog 	KR-SR
  južnog Jadrana

 Istraživanja faunističkoga sastava, u-	KR-SR
  čestalosti i rasprostranjenosti beskra-
  lježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa

 Praćenje stanja biološke raznolikosti 	KR-DR
  morskih beskralježnjaka na stalnim pos-
  tajama, osobito u još neistraženim ili 
  nedovoljno istraženim dijelovima sjever-
  nog i srednjeg Jadrana, te na područjima 
  svih pučinskih otoka

 Inventarizacija sisavaca juga Hrvatske	KR-SR

 Ekologija ugroženih životinjskih vrsta 	KR-SR
  dubrovačkog područja

 Istraživanje ornitofaune, herpetofaune 	KR-SR
  i beskralježnjaka vanjskih otoka

 Taksonomija, rasprostranjenost i ekolo-	KR-SR
  gija faune krškog podzemlja

 Praćenje brojnosti vrsta i održanje pre-	KR-SR
  hrambene piramide u šumama

 Praćenje promjena u flori i vegetaciji 	KR-SR
  kao posljedice prirodnih promjena i an-
  tropogenih utjecaja

 Inventarizacija mikroorganizama		KR-SR
Akcijski planovi za publiciranje podataka

 Utemeljenje nacionalnog znanstvenog Od-	PR!		DP
  bora za faunu i Odbora za floru i osigu-
  ranje sredstava za njihov rad

 Pripremanje i tiskanje edicija faune na 	PR!		DP
  razini cijele Hrvatske ili po regijama, 
  ovisno o istraženosti pojedinih skupina

 Kadrovsko ojačavanje i osiguravanje redo-	KR		DP
  vite financijske potpore časopisima Na-
  tura Croatica, Acta Adriatica, Acta Bo-
  tanica Croatica i Larus

 Osnivanje baze podataka o biološkoj raz-	KR-SR		DP
  nolikosti Jadrana

VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti

15. Strateški cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva.

Strateške smjernice

 Unaprijediti stanje prirodoslovlja na svim razinama školstva

 Revidirati nastavne programe

 Više ulagati u stručno usavršavanje nastavnika iz područja prirodoslovlja

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju istraživača biološke raznolikosti

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju o upravljanju zaštićenim područjima

 Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu izvaninstitucionalnog obrazovanja široke javnosti

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBRAZOVANJE
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Osiguravanje sadržaja o biološkoj 		PR!		DP
  raznolikosti u svim školama i na 
  svim razinama

 Revizija svih postojećih nastavnih 		PR!		DP
  planova i programa i njihovo uskla-
  đivanje s ciljevima i zadaćama od-
  goja i obrazovanja za održanje bio-
  loške raznolikosti

 Osnivanje Povjerenstva Vlade RH za 		KR-SR		DP
  odgoj i obrazovanje za zaštitu bio-
  loške raznolikosti, s ciljem pripre-
  me edukacijskih materijala (zavičaj-
  ne čitanke, brošure i monografije, 
  priručnici za nastavnike)

 Obrazovanje većeg broja biologa-tak-		KR-DR		DP
  sonoma na PMF-u za kritične (nepokri-
  vene) svojte

 Organiziranje županijskih ureda za 		KR-SR		DP, ŽP
  prosvjetu i kulturu kao mjesta ko-
  ordinacije aktivnosti oko projekata 
  odgoja i obrazovanja za očuvanje bi-
  ološke raznolikosti, s obzirom na 
  specifičnost regije

 Program usavršavanja mladih istra-		KR-DR		DP, MS
  živača u inozemstvu

 Edukacija stručnjaka za upravljanje 		SR-DR		DP, MS
  zaštićenim vodenim i močvarnim sta-
  ništima (Wetland Managers)

 Edukacija stručnjaka za upravljanje 		SR-DR		DP, MS
  zaštićenim područjima (Protected Area 
  Managers)

 Nabava novije faunističko-florističke 	KR		DP, MS
  literature za izobrazbu mladih znan-
  stvenika

16. Strateški cilj - obavješćivanje javnosti

Potaknuti sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te potaknuti sudjelovanje javnosti u zaštiti.

Strateške smjernice

 Unaprijediti i podići razinu obrazovanja i svijest javnosti o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, te pojačati udio javnosti u akcijama zaštite

 Uspostaviti mehanizam međunarodne razmjene podataka o biološkoj raznolikosti

 Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite

 Poticati i osigurati financiranje akcija zaštite i ekološki održivoga korištenja pojedinih vrsta, staništa i područja, javnim natječajima

 Tiskati priručnike za obrazovanje većega broja amatera.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.


 Akcijski plan za obavješćivanje jav-		PR!		DP, ŽP, PS
  nosti kroz sve medije

 Uspostava mehanizma razmjene podata-		PR!		DP, MS
  ka u okviru Konvencije o biološkoj 
  raznolikosti (Clearing-house Mecha-
  nism) preko interneta

 Informacijski sustav za biološku 		PR!		DP
  raznolikost Hrvatske

 Osmišljavanje mreže NVU-a, pod vod-		PR!		DP, PS
  stvom stručnih i znanstvenih NVU-a, 
  iz područja zaštite biološke i krajo-
  brazne raznolikosti, koja bi prekri-
  vala područje cijele države

 Uspostavljanje fondova na državnoj 		PR!		DP
  razini za financiranje putem natje-
  čaja NVU-a, za projekte koji su od 
  koristi za očuvanje biološke i kra-
  jobrazne raznolikosti

 Program uključivanja NVU-a u bavlje-		KR		DP, ŽP
  nje zaštitom biološke i krajobrazne 
  raznolikosti na lokalnoj razini (na-
  ročito na razini općina i gradova)

 Tiskanje priručnika za određivanje 		KR-DR		DP,MS,PS
  raznih skupina flore i faune s ciljem 
  obrazovanja većeg broja amatera

 Program obrazovanja predstavnika lo-		KR-DR		DP, ŽP
  kalne uprave i samouprave, turistič-
  kih zajednica i drugih o zaštiti pri-
  rode

 Program obrazovanja djelatnika držav-		KR-DR		DP
  ne uprave (carina, policija)	

IV. PROVOÐENJE NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA

U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti zacrtan je niz strateških smjernica i akcijskih planova zaštite. Oni oslikavaju potrebna djelovanja, ali je teško prognozirati mogućnost njihove provedbe. Navedeni program vrlo je teško u cijelosti realizirati. Stoga su akcijski planovi poredani po prioritetima, te bi ih tim redom trebalo i provoditi, vodeći računa o utvrđenim općim strateškim ciljevima i akcijskim planovima.

Osnovne prepreke provedbi NSAP-a bit će manjak financijskih sredstava i nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode i okoliša. Treba naglasiti i činjenicu da je koncept očuvanja i održivoga korištenja sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj još u začetku, te još uvijek prevladava »konzervativni« pristup koji daje prednost zaštiti pojedinih vrijednih područja u odnosu na zaštitu raznolikosti bioloških svojti i zajednica.

Sudionici provedbe NSAP-a

Tijela ovlaštena za provođenje NSAP-a su Vlada Republike Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga nadležna tijela državne uprave, te nadležna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) osigurava provođenje godišnjih programa akcijskih planova i o tome podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske. Radi opsega posla, potrebno je predvidjeti 2-3 djelatnika u okviru DUZPO-a koji će raditi na ovim poslovima.

Osim nadležnih tijela državne uprave te lokalne samouprave i uprave, u provedbi NSAP-a sudjelovat će i ostali sudionici - preko znanstvenih institucija i poslovnog sektora do nevladinih udruga i lokalne zajednice u najširem smislu.

Povjerenstvo za praćenje provođenja NSAP-a

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša će koordinirati daljnji rad i obavljati administrativne i organizacijske poslove u svrhu provođenja NSAP-a, uz nadzor, posebnoga Povjerenstva za praćenje provođenjea NSAP-a kojega će osniovati Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo će biti sastavljeno od predstavnika ovlaštenih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, te poslovnoga sektora. Na takav način osigurat će se nastavak sudioničkoga načela koje je zauzeto i prilikom izrade NSAP-a. Povjerenstvoi će svake godine donositi godišnji program akcija za narednu godinu i plan iznalaženja sredstava za njihovo provođenje. Također bi trebalo osigurati koordiniranost između resornih tijela državne uprave glede provedbe određenih akcijskih planova i utvrditi akcijske planove i projekte koji će se nuditi za financiranje na međunarodnoj razini.

Financiranje provođenja NSAP-a

S obzirom na vrlo raznoliku problematiku i heterogenost akcijskih planova, nemoguće je realno izraziti ukupna potrebna sredstva za provođenje NSAP-a. Tijekom razmatranja financijskih pokazatelja potrebno je imati na umu sljedeće:

 Akcijski planovi realizirat će se prema prioritetima, ovisno o financijskim i organizacijskim mogućnostima. S realizacijom prioritetnih akcijskih planova (PR!) trebalo bi započeti odmah, odnosno realizirati ih tijekom sljedeće dvije godine. Kratkoročne planove potrebno je započeti u razdoblju od sljedećih pet godina. Srednjoročni i dugoročni mogu se, ovisno o mogućnostima, realizirati i nakon pet godina.

 Veliki dio akcijskih planova realizirat će se kroz redovnu djelatnost ovlaštenih tijela, te ne zahtijevaju posebno financiranje. Iznimno će biti potrebno financirati rad pojedinih stručnih povjerenstva, što ne zahtijeva velika sredstva. Svrha navođenja takvih akcijskih planova u NSAP-u je osiguravanje prioriteta i žurnosti u njihovoj realizaciji. To se posebice odnosi na donošenje nekih novih zakona i propisa, reviziju postojećega zakonodavstva i osiguranje unošenja mjera zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u različite sektore, te osiguranja prioriteta u financiranju dijela znanstveno-istraživačkih programa.

 Iako bi financiranje većine planova trebala biti obveza državnoga proračuna, veliki broj projekata je podoban i za financiranje iz međunarodnih sredstava, no realizaciju ove mogućnosti je teško procijeniti, budući da ovisi o različitim činiteljima, a naročito o ulasku Republike Hrvatske u PHARE-program.

U Državnom proračunu utemeljit će se posebna stavka - Sredstva za provođenje NSAP-a kojom bi se barem dijelom osigurala nužna sredstva za ovu djelatnost. Visinu godišnjih sredstava moguće je odrediti paušalno (određena svota) na temelju prijedloga godišnjega programa rada kojega donosi Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a ili u određenom postotku od visine ukupnoga državnog proračuna.

Osim ovih namjenskih sredstava, svi sudionici provedbe NSAP-a osiguravat će dio sredstava u okviru svojih djelatnosti, a ovisno o sudjelovanju u pojedinim akcijskim planovima. Dio sredstava pokušat će se osigurati preko sponzora iz poslovnoga sektora.

Posebno je važno razraditi akcijske planove koji su od međunarodne razine važnosti i za njih tražiti financiranje iz inozemnih izvora.

Izrada županijskih SAP-ova

Dio aktivnosti u provedbi NSAP-a treba sustavno usmjeravati na županijsku razinu koja će vjerojatno s vremenom biti sve izraženija.

Nakon usvajanja NSAP-a na državnoj razini, županije, odnosno Grad Zagreb, pristupit će izradi odgovarajućih provedbenih programa na lokalnoj razini, koje donose županijske skupštine, odnosno Skupština Grada Zagreba, uz pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Na takav način osigurat će se odgovarajuća zaštita i briga za dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti koji su od lokalne razine važnosti, te provedba brojnih nacionalnih ciljeva na lokalnoj razini.

Revizija NSAP-a

Na temelju stalnoga praćenja provođenja NSAP-a, svakih pet godina načinit će se njegova revizija, odnosno sagledati što je od zacrtanoga plana realizirano, da li su se pojavili neki novi trenuci, jesu li se promijenili prioriteti, te načiniti novi popis akcijskih planova.

Za reviziju NSAP-a zaduženi su Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a. Revidirani NSAP donosi Hrvatski državni sabor.

Klasa: 351-02/97-01/04

Zagreb, 30. lipnja 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.