MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI

Na osnovi članka 93. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" broj: 73/97) ministar rada i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O VRSTI DOMA ZA DJECU I DOMA ZA ODRASLE OSOBE I NJIHOVOJ DJELATNOSTI, TE UVJETIMA GLEDE PROSTORA, OPREME I POTREBNIH STRUČNIH I DRUGIH DJELATNIKA DOMA SOCIJALNE SKRBI

Ovim se Pravilnikom utvrđuju vrste domova za djecu, domova za odrasle osobe i domova za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja, te njihova djelatnost, uvjeti glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika domova socijalne skrbi.

U dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi (u daljnjem tekstu: dječji dom) smještavaju se djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca bez roditelja ili djeca koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti ili je taj smještaj iz drugih razloga u djetetovu interesu, te osobe iz članka 69. Zakona o socijalnoj skrbi.

Dječji dom se može organizirati kao:

- dom za stalni smještaj,

- dom za tjedni smještaj,

- dom za dnevni boravak.

(1) Dječji dom za stalni smještaj osigurava zadovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje, prehrana, odijevanje, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena.

(2) Dom iz stavka 1. ovoga članka dužan je, u okviru svoje djelatnosti, pratiti izvršavanje obveza korisnika, pružati odgovarajuće oblike stručne pomoći i osposobljavati korisnike sukladno njihovoj dobi za samostalan život izvan ustanove, te surađivati s nadležnim centrom za socijalnu skrb glede skrbi o djetetu.

Dom za tjedni smještaj osigurava djeci usluge smještaja tijekom radnih dana, čuvanja i odgoja, prehrane te brige o zdravlju, održavanje osobne higijene i njege, provođenje slobodnih aktivnosti i igre s djecom, a za školsku djecu pomoć u učenju i vođenje brige o školskim i izvanškolskim aktivnostima i drugo.

(1) Dom za dnevni boravak osigurava djeci usluge boravka u pravilu za poludnevni boravak u trajanju do 8 sati dnevno, a za cjelodnevni boravak do 12 sati dnevno.

(2) Za vrijeme boravka dom osigurava usluge prehrane, održavanja osobne higijene, brigu o zdravlju, čuvanje, odgoj i provođenje slobodnih aktivnosti i igara s djecom, a za školsku djecu pomoć u učenju i vođenju brige o školskim i izvanškolskim aktivnostima i drugo.

Dječji dom je dužan izvješćivati nadležni centar za socijalnu skrb o svim promjenama vezanim za razvoj djeteta i odnose roditelja prema djetetu.

(1) U okviru dječjeg doma može se ustrojiti posebna ustrojbena jedinica za smještaj trudnica i roditelja s malom djecom.

(2) Ustrojbena jedinica iz stavka 1. ovoga članka osigurava smještaj trudnici i zajednički smještaj roditelju s djetetom, sukladno članku 69. Zakona o socijalnoj skrbi.

(3) Za vrijeme smještaja korisnika iz stavka 2. ovoga članka osigurava se i usluga prehrane, brige o zdravlju, održavanju njege i osobne higijene, osposobljavanje majke za samostalno vođenje brige o djetetu, te pružanje psihosocijalne potpore.

Dječji dom svoju djelatnost može organizirati i provoditi u stanu ili kući namijenjenoj manjim odgojnim skupinama (dom obiteljskog tipa).

Dječji dom može pružiti više vrsta smještaja iz članka 3. ovoga Pravilnika.

Dom za djecu s poremećajima u ponašanju osniva se kao:

1. Dom za odgoj djece

2. Dom za odgoj mladeži

3. Odgojni dom

4. Posebna odgojna ustanova

5. Prihvatna stanica.

Dom za odgoj djece osigurava stalni i tjedni smještaj, cjelodnevni ili poludnevni boravak djeci do 14 godina starosti koja iskazuju poremećaje u ponašanju i osobnosti.

(1) Dom za odgoj mladeži osigurava stalni i tjedni smještaj, poludnevni boravak odnosno prihvat, zbrinjavanje, odgoj, školovanje, razvijanje radnih navika te pružanje odgovarajućih oblika stručne pomoći maloljetnicima i mlađim punoljetnim osobama u dobi od 14 do 21 godine života.

(2) U domu za odgoj mladeži u skladu s propisima o izvršavanju odgojnih mjera za maloljetnike i mlađe punoljetne osobe izvršavaju se odgojne mjere: upućivanje u centar za odgoj, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi i upućivanje u odgojnu ustanovu.

(1) Odgojni dom osigurava smještaj, zbrinjavanje, odgoj, školovanje i radno osposobljavanje, te odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima i mlađim punoljetnim osobama s poremećajima u ponašanju u dobi od 14 do 21 godine života.

(2) U odgojnom domu izvršava se sudska odgojna mjera Upućivanje u odgojnu ustanovu, kao i mjera smještavanja u odgojni dom odlukom centra za socijalnu skrb.

(1) Posebna odgojna ustanova osigurava smještaj, zbrinjavanje, odgoj, školovanje i radno osposobljavanje, te odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima i mlađim punoljetnim osobama s poremećajima u ponašanju i tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, u dobi od 14 do 21 godine života.

(2) U posebnoj odgojnoj ustanovi izvršava se sudska odgojna mjera Upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu.

(1) Prihvatna stanica osigurava djeci i mladeži zatečenoj u lutanju ili skitnji, kao i djeci i mladeži kojima je potrebno hitno zbrinjavanje: privremeni boravak, prehranu, hitnu medicinsku pomoć, nabavku prijeko potrebne odjeće i obuće, troškove prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu.

(2) Prihvatnu stanicu je moguće osnovati i uz ustanovu iz članka 11. točka 2.

Dom za djecu s poremećajima u ponašanju svoju djelatnost može organizirati i provoditi u stanu ili kući namijenjenoj manjim odgojnim skupinama.

Dom za djecu s poremećajima u ponašanju može obavljati više djelatnosti domova navedenih u članku 11. ovoga Pravilnika.

U domu za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu smještavaju se djeca i mladež kod kojih je tjelesno ili mentalno oštećenje utvrdilo tijelo vještačenja socijalne skrbi ili drugo nadležno tijelo vještačenja prema posebnim propisima.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 19. ovoga Pravilnika osniva se kao:

1. Centar za školovanje i rehabilitaciju

2. Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju

3. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju.

Centar za školovanje i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge smještaja, boravka, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja u posebnim uvjetima, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Centar za školovanje i rehabilitaciju može pružati i usluge radne terapije.

U centru za školovanje i rehabilitaciju može se organizirati posebna ustrojbena jedinica za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež s poremećajima u ponašanju.

Centar za školovanje i rehabilitaciju može, u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Centar za školovanje i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Centar za školovanje i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge i tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži s poremećajima u ponašanju.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

(1) Domovi za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. točka 1. i 2. ovoga Pravilnika mogu svoje usluge pružati u okviru stalnog, tjednog i privremenog smještaja, te cjelodnevnog i poludnevnog boravka.

(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. točka 3. ovoga Pravilnika može svoje usluge pružati u okviru cjelodnevnog i poludnevnog boravka.

(3) Poludnevni boravak u pravilu je boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, a boravak duži od 8 sati je cjelodnevni boravak.

(1) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. ovoga Pravilnika provodi odgoj i psihosocijalnu rehabilitaciju prema programima koje donosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. ovoga Pravilnika može obavljati i djelatnost propisanu za dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe.

Dom za djecu ovisnike o drogama i drugim opojnim sredstvima nakon medicinskog liječenja pruža usluge zbrinjavanja, odgoja, psihosocijalne skrbi i društvene integracije djeci ovisnicima i uživateljima opojnih droga.

U dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe smještavaju se punoljetne osobe kod kojih je tjelesno ili mentalno oštećenje utvrdilo tijelo vještačenja socijalne skrbi, zdravstva, mirovinskog osiguranja ili drugo nadležno tijelo vještačenja prema posebnim propisima.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećenje odrasle osobe iz članka 39. ovoga Pravilnika osniva se kao:

1. Centar za rehabilitaciju

2. Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju

3. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju

4. Dom za samostalno stanovanje.

Centar za rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenim odraslim osobama usluge smještaja boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Centar za rehabilitaciju može pružati i usluge radne terapije.

Centar za rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Centar za rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Centar za rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini odraslih osoba.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenim odraslim osobama usluge smještaja i boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini odraslih osoba.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenim odraslim osobama usluge boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini odraslih osoba.

(1) Dom za samostalno stanovanje pruža usluge smještaja u stanu namijenjenom manjoj skupini odraslih tjelesno ili mentalno oštećenih osoba, uz dnevno praćenje i pomoć u njihovom samostalnom življenju.

(2) Dom za samostalno stanovanje može pružati usluge stručnog osposobljavanja obitelji udomitelja za prijam i zbrinjavanje tjelesno ili mentalno oštećene osobe, te usluge osposobljavanja tjelesno ili mentalno oštećene osobe za život u obitelji udomitelja.

(1) Domovi za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe iz članka 40. točka 1. i 2. ovoga Pravilnika mogu svoje usluge pružati u okviru stalnog, tjednog i privremenog smještaja, te cjelodnevnog i poludnevnog boravka.

(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe iz članka 40. točka 3. ovoga Pravilnika može svoje usluge pružati u okviru cjelodnevnog i poludnevnog boravka.

(3) Poludnevni boravak u pravilu je boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, a boravak duži od 8 sati je cjelodnevni boravak.

(1) Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe iz članka 40. ovoga Pravilnika provodi psihosocijalnu rehabilitaciju prema programima koje donosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

(2) Domovi za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe iz članka 40. ovoga Pravilnika mogu obavljati i djelatnost propisanu za domove za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu.

Dom za starije i nemoćne osobe može se osnovati kao:

1. Dom za starije i nemoćne osobe,

2. Prihvatilište za odrasle osobe,

3. Dom za dnevni boravak.

(1) Dom za starije i nemoćne osobe u sklopu stalnog smještaja pruža usluge stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena za najviše 200 korisnika po objektu.

(2) Dom iz stavka 1. ovoga članka može pružati usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka i usluge pomoći i njege u kući.

Prihvatilište za odrasle osobe u sklopu privremenog smještaja osigurava privremeni boravak, prehranu, hitnu medicinsku pomoć, nabavu prijeko potrebne obuće i odjeće, troškove prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu za najviše 50 korisnika.

Dom za dnevni boravak osigurava zadovoljavanje životnih potreba: boravak, prehranu, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena za najviše 50 korisnika.

Dom iz članka 57. točka 1. ovoga Pravilnika može obavljati djelatnost doma točke 2. i 3. istoga članka ako ispunjava uvjete glede prostora, opreme i djelatnika propisane ovim Pravilnikom.

(1) Dom za psihički bolesne odrasle osobe u sklopu stalnog smještaja pruža usluge stanovanja, prehrane, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti, psihosocijalnu rehabilitaciju i korištenje slobodnog vremena za najviše 200 korisnika po objektu.

(2) Dom iz stavka 1. ovoga članka može obavljati djelatnost prihvatilišta za odrasle osobe.

(3) Dom iz stavka 1. ovoga članka može pružati usluge dnevnog boravka i usluge pomoći i njege.

Dom za psihički bolesne odrasle osobe koji obavlja djelatnost iz članka 62. stavak 2. i 3. ovoga Pravilnika treba ispunjavati uvjete glede prostora, opreme i djelatnika propisane ovim Pravilnikom.

Dom za odrasle osobe ovisnike o alkoholu, drogama i drugim opojnim sredstvima nakon medicinskog liječenja pruža ovisnicima o alkoholu i uživateljima opojnih droga, usluge zbrinjavanja, psihosocijalne rehabilitacije, radne okupacije i društvene reintegracije.

U dom za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja smještavaju se djeca i drugi članovi obitelji izloženi obiteljskom nasilju dok traje potreba, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana.

(1) Za vrijeme smještaja korisnika iz članka 65. ovoga Pravilnika osigurava se i usluga prehrane, brige o zdravlju, održavanje njege i osobne higijene te pružanje psihosocijalne potpore, a roditelj je dužan sam brinuti o zadovoljavanju svakodnevnih životnih potreba svog djeteta.

(2) Dom za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja dužan je surađivati s nadležnim centrom za socijalnu skrb glede ostvarivanja preduvjeta za samostalan život obitelji.

Dom za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja može, u okviru djelatnosti koju obavlja ova vrsta doma, pružati usluge savjetodavnog rada.

Lokacija građevinskog objekta doma socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: dom) treba biti u naselju ili njegovoj blizini i mora imati mogućnost priključka na električnu, telefonsku mrežu, vodovod i kanalizaciju i da ovisno o vrsti korisnika omogući korištenje usluga ustanova odgoja i obrazovanja, zdravstva i drugih djelatnosti, te da ima prometne veze s naseljem.

(1) Dom, u pravilu, treba biti odvojen od drugih zgrada, a oko objekta treba osigurati određenu površinu neizgrađenog zemljišta za prilaz objektu, dvorište, park, igrališe, parkiralište i slično.

(2) Površina neizgrađenog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka treba iznositi po jednom korisniku najmanje 20 m², a od toga 5 m² zelene površine, osim ukoliko se radi o domu za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja kao posebnom objektu.

(3) Ako je dom smješten u neposrednoj blizini javnog parka, ili druge zelene površine, površina neizgrađenog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka može biti manja za predviđenu zelenu površinu.

(4) Dom mora imati prilaz prijevoznim sredstvima.

(1) Dom mora imati potreban broj funkcionalno raspoređenih prostorija za obavljanje djelatnosti za koju se dom osniva.

(2) Podovi u svim prostorijama moraju biti izvedeni od materijala koji nisu klizavi i upijajući. Podovi u spavaonicama moraju biti od toplog materijala.

(3) Vrata na prostorijama trebaju biti u pravilu bez pragova i ne smiju biti ostakljena bez zaštite.

(4) U prostorijama gdje borave korisnici potrebno je osigurati prirodno provjetravanje i osvjetljenje.

(5) Za prostorije za dnevni boravak korisnika može se koristiti više manjih prostorija, a mogu se iznimno koristiti i blagovaonice.

(6) Dom, koji u okviru svoje djelatnosti pruža usluge prehrane, mora imati odgovarajući prostor za posluživanje jela.

(7) Dom koji priprema obroke mora imati kuhinjski prostor u kojem su odvojeni: prostor za priručno skladištenje, pripremu i kuhanje hrane te pranje posuđa.

(8) Dom, ovisno o njegovoj djelatnosti, mora imati prostorije za radne i terapijske aktivnosti, te prostor za korištenje slobodnog vremena.

(9) Dom mora imati radne prostorije za stručne i druge djelatnike.

(10) Dom mora imati odgovarajući skladišni prostor u kojem su odvojeni prostori za skladištenje prehrambenih proizvoda od prostora namijenjenih za skladištenje sredstava za čišćenje i osobnu higijenu, te sredstva za održavanje zgrade i okoliša.

(11) U domu je potrebno osigurati mjesto za čuvanje lijekova i sanitetskog materijala dostupno samo ovlaštenim osobama.

(12) Dom mora imati osiguran prostor za održavanje čistoće rublja, ako to nije osigurano na drugi način.

(13) U domu moraju postojati zahodi i kupaonice.

(1) Oprema prostorije mora biti takve izrade da odgovara namjeni pojedine prostorije, te tehničkim, higijenskim i estetskim zahtjevima i da se može lako održavati.

(2) Spavaonice moraju biti opremljene ležajevima, noćnim ormarićima, noćnim svjetiljkama, stolom i potrebnim brojem stolica, ormarom za odjeću odvojeno za svakog korisnika.

(3) U prostorijama za dnevni boravak mora biti potreban broj stolova, stolica s naslonom odnosno fotelja, polica za knjige, televizor i radio-prijemnik, pribor za društvene igre, zavjese i ukrasni predmeti.

(4) Čajna kuhinja mora biti opremljena kuhalom, sudoperom, slavinom s toplom i hladnom vodom, hladnjakom, stolićem za pripremanje hrane, kuhinjskim ormarićem te potrebnim posuđem i priborom za jelo.

(5) Stubišta moraju imati rukohvate.

(6) Potrebno je osigurati željezne ormariće s posebnom zaštitnom bravom za čuvanje lijekova tipa psihofarmaka.

(7) Ostale prostorije, ovisno o namjeni i broju korisnika, moraju imati odgovarajuću opremu.

(1) Oko dječjeg doma mora se osigurati prostor za igralište površine najmanje 15 m² po djetetu.

(2) U stambeno-skupnoj cjelini za boravak djece u dobi do 3 godine potrebno je osigurati minimalno 3 m² prostora po djetetu na terasi.

(3) Svaka stambeno-skupna cjelina mora se sastojati od spavaonica, dnevnog boravka, sanitarnog čvora i čajne kuhinje te radne prostorije za odgojitelja.

(4) Površina spavaonice treba iznositi najmanje 5 m² po korisniku za školsku djecu, a 3 m² za djecu jasličke i predškolske dobi.

(5) Spavaonica za djecu u dobi do 3 godine može imati najviše 10 ležajeva, za djecu u dobi od 3 do 7 godina najviše 5 ležajeva, a za djecu stariju od 7 godina najviše 3 ležaja.

(6) Prostorija za dnevni boravak treba iznositi najmanje 2 m² po korisniku.

(7) Površina prostorija za osobnu higijenu, mora iznositi najmanje 15 m² za skupinu od 15 djece.

(8) U ustrojbenoj jedinici za boravak djece jasličke dobi (do 3 g.) potrebno je gornji dio pregradnog zida između spavaonica, dnevnog boravka i čajne kuhinje djelomice ostakliti radi stalnog nadzora djece.

(9) Svaka stambena - grupna cjelina treba imati prostor za odlaganje odjeće i obuće s površinom od najmanje 0,5 m² po korisniku.

(10) U stambeno grupnoj cjelini za pranje, sušenje i glačanje rublja, za djecu stariju od 12 godina, treba osigurati posebnu prostoriju radi mogućnosti samostalnog obavljanja tih poslova.

(11) Dom mora imati prostoriju za nesmetane susrete i druženja roditelja i djeteta.

(12) U domu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi potrebno je osigurati sobu za izolaciju djece koja boluju od zarazne bolesti.

(13) Sobe ustrojbene jedinice za smještaj trudnica i roditelja s malom djecom mogu biti jednokrevetne ili dvokrevetne, a dom treba imati najmanje dvije jednokrevetne sobe na 10 korisnika, dnevni boravak i radne prostorije za stručne djelatnike, na dvije sobe potrebno je osigurati zahod i kupaonicu, a na pet soba treba osigurati čajnu kuhinju.

(1) Oko doma se mora osigurati prostor za igralište površine najmanje 15 m² po korisniku.

(2) Svaka stambeno skupna cjelina mora se sastojati od spavaonica, dnevnog boravka, sanitarnog čvora i čajne kuhinje, te radne prostorije za odgajatelja.

(3) Površina spavaonica treba iznositi najmanje 5 m² po korisniku.

(4) Spavaonica može imati najviše do 3 ležaja.

(5) Prostorija za dnevni boravak treba iznositi najmanje 2 m² po korisniku.

(6) Na svakih šest korisnika treba se osigurati zahod.

(7) Površina prostorija za održavanje osobne higijene treba iznositi najmanje 15 m² za skupinu od 15 korisnika.

(8) Svaka stambeno skupna cjelina treba imati prostor za odlaganje odjeće i obuće s površinom od najmanje 0,5 m² po korisniku.

Prostorije doma za odgoj mladeži namijenjene za prihvat, opservaciju i poludnevni boravak korisnika, te za provođenje odgojne mjere "Upućivanje u centar za odgoj", trebaju biti odvojene od prostora namijenjenog za domski boravak korisnika.

Prostor Prihvatne stanice koja djeluje uz centar za socijalnu skrb treba biti odvojen od prostorija centra za socijalnu skrb.

(1) Objekt doma u pravilu treba biti prizemnica, a ukoliko je objekat katnica, mora imati dizalo.

(2) Pripadajuće neizgrađeno zemljište uz objekt za smještaj ili boravak tjelesno oštećenih korisnika mora biti ravno.

(3) Prostor oko objekta mora omogućavati nesmetan dolazak vozila i nesmetano kretanje osoba u invalidskim kolicima i drugim teže pokretnim osobama.

(4) Stube ne smiju biti više od 14 cm. Širina gazišta stube ne smije biti manja od 33 cm, a nastupna ploha stube mora biti zaštićena protiv klizanja.

(5) Za ulazak u objekt i kretanje u objektu moraju biti izgrađene rampe za nesmetano kretanje osoba u invalidskim kolicima.

(1) Prostorije se, ovisno o aktivnostima koje se u njima organiziraju i koje čine zasebnu cjelinu, moraju u odnosu na drugu takvu cjelinu ili pojedine prostorije, radi lakše orijentacije, različito označiti bojom, slikom ili drugim odgovarajućim znakom.

(2) Vrata na prostorijama i na osobnom dizalu moraju biti široka najmanje 100 cm kako bi se omogućio nesmetan pristup osobama u invalidskim kolicima.

(3) Hodnici u domovima za tjelesno oštećene osobe moraju biti široki najmanje 250 cm.

(4) Podovi u prostorijama domova za osobe oštećena sluha moraju biti odgovarajuće akustično izolirani.

(5) Jačina umjetne rasvjete u prostorijama za rad mora iznositi najmanje 180 luksa.

(6) Za korisnika oštećena vida (slabovidne) potrebno je osigurati neposredno osvjetljavanje njihovog radnog prostora.

(7) Svaka zasebna smještajna cjelina doma mora se sastojati od spavaonica, dnevnog boravka, prostorija za održavanje osobne higijene, čajne kuhinje i prostora za oslaganje odjeće i obuće.

(8) U spavaonice se može smjestiti najviše do 5 korisnika, a površina spavaonica mora iznositi najmanje 6 m² po pokretnom korisniku, odnosno 7 m² po korisniku u invalidskim kolicima.

(9) Površina prostorije za dnevni boravak mora iznositi najmanje 2 m² po korisniku.

(10) Ukupna površina prostorija za održavanje osobne higijene mora iznositi najmanje 20 m² za skupinu od 15 korisnika.

(11) Na svakih 10 korisnika mora se osigurati zahod.

(12) Površina prostora za odlaganje odjeće i obuće mora iznositi najmanje 0,5 m² po korisniku.

(13) U blagovaonici treba osigurati uvjete za istovremeno blagovanje najmanje 50% pokretnih korisnika, a površina blagovaonice treba iznositi najmanje 1,1 m² po pokretnom korisniku, odnosno najmanje 1,5 m² po korisniku u invalidskim kolicima.

(14) U objektu se, ovisno o vrsti usluga koju dom pruža, moraju osigurati prostorije za individualnu i grupnu terapiju kao što je: logoterapija, radna terapija, fizioterapija, hidroterapija i druge terapijske aktivnosti.

(15) Za svaku skupinu djece uzrasta od 3 do 7 godina, dom mora imati prostoriju za igru s najmanje 2 m² prostora po djetetu, te prostoriju za didaktički materijal, ležaljke i drugo, površine 6 m².

(16) Objekt doma mora imati prostoriju za izolaciju bolesnih korisnika.

(17) Za teško oštećene korisnike mora se osigurati prostorija za odlaganje, pranje i dezinfekciju noćnih posuda.

(18) Stan u kojem se organizira i provodi djelatnost doma mora ispunjavati uvjete iz članka 68. ovoga Pravilnika, a mora se sastojati od dnevne sobe, najmanje jedne spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom, zahoda i kupaonice. U stan se može smjestiti najviše 6 korisnika.

(19) U sjedištu ustanove dom za samostalno stanovanje mora imati radne prostorije za obavljanje stručnih i administrativnih poslova.

(1) Prilaz zgradi mora omogućavati nesmetan dolazak vozila s bolesnim ili nepokretnim korisnicima i njihov prelazak u kolica.

(2) Stube ne smiju biti više od 14 cm. Širina gazišta stuba mora biti najmanje 33 cm, a nastupna ploha stube treba biti zaštićena protiv klizanja.

(3) U zgradi moraju biti postavljene rampe radi nesmetanog kretanja osoba u kolicima.

(1) Vrata na prostorijama trebaju biti široka najmanje 100 cm, radi nesmetanog kretanja korisnika.

(2) Spavaonica u stambenom dijelu doma može imati najviše četiri ležaja, a površina spavaonice treba najmanje 6 m² po korisniku.

(3) Spavaonica u jedinici za pojačanu njegu može imati najviše pet ležaja, a površina spavaonice treba biti najmanje 7 m² po korisniku. U jedinici za pojačanu njegu mora biti osigurana prostorija za medicinsku sestru.

(4) Spavaonica treba imati dnevno svjetlo, mogućnost prirodnog provjetravanja i ne smije biti prolazna.

(5) Prostorija za obavljanje osobne higijene u stambenom dijelu treba imati najmanje 1 zahod s predprostorom za pranje ruku na 10 korisnika i najmanje 1 tuš ili kadu na 15 korisnika.

(6) Prostorija za obavljanje osobne higijene u jedinici za pojačanu njegu treba imati najmanje 1 zahod s predprostorom za pranje ruku i 1 tuš na 15 korisnika.

(7) Prostorije za obavljanje osobne higijene moraju biti odvojene za žene i muškarce.

(8) Blagovaonica može imati jednu ili više prostorija sa stolovima i stolicama koje omogućavaju istovremeno blagovanje za najmanje 50% pokretnih korisnika.

(9) Površina blagovaonice treba iznositi najmanje 1 m² po pokretnom korisniku.

(10) Uz blagovaonicu je potrebno osigurati zahod za muškarce i za žene s predprostorom za pranje ruku.

(11) Najmanje 50% ukupnog kapaciteta doma mora biti namijenjeno za pojačanu njegu korisnika.

(12) Prostorija za dnevni boravak može sadržavati jednu ili više prostorija s time da ukupna površina prostorije treba iznositi najmanje 1 m² po korisniku. Ukoliko dom nema odvojeni prostor za dnevni boravak propisane površine, za potrebe dnevnog boravka korisnika može se koristiti prostor blagovaonice u vremenu kada se ne koristi za prvotnu namjenu.

(13) Prostorija za radnu terapiju treba osigurati uvjete za istovremeno korištenje za najmanje 20% od ukupnog broja korisnika. Ukoliko dom nema odgovarajući prostor, za ovu namjenu može se koristiti prostor blagovaonice ili dnevnog boravka u vremenu kada se ne koristi za prvotnu namjenu.

(14) Na svakih 50 korisnika potrebno je osigurati 1 čajnu kuhinju.

(15) Prostorija za odlaganje, pranje i dezinfekciju noćnih posuda mora biti površine najmanje 6 m².

(16) Hodnici trebaju biti široki najmanje 180 cm.

(17) Dom treba imati prostoriju za privremenu pohranu mrtvih.

Na prihvatilište za odrasle osobe u pogledu uvjeta za prostorije primjenjuju se odredbe članka 78. i članka 79. stavak 1., 4., 5., 7., 8., 9., 10. i 16. ovoga Pravilnika, s tim da:

- spavaonice mogu biti s najviše pet ležaja,

- treba imati prostoriju za odlaganje odjeće, obuće i ostalih stvari korisnika s mogućnošću zaključavanja,

- treba imati prostoriju za dezinfekciju i dezinsekciju.

(1) Stube na stubištu ne smiju biti više od 14 cm. Širina gazišta stuba ne smije biti manja od 33 cm, a nastupna ploha stube treba biti zaštićena protiv klizanja.

(2) U zgradi moraju biti postavljene rampe radi nesmetanog kretanja osoba u kolicima.

(1) Vrata na prostorijama trebaju biti široka najmanje 100 cm radi nesmetanog prolaza korisnika.

(2) Prostorija za dnevni boravak može sadržavati jednu ili više prostorija s time da ukupna površina prostorija treba iznositi najmanje 5 m² po korisniku. Ovaj prostor može se koristiti i kao prostor za konzumiranje obroka i za dnevni odmor korisnika.

(3) Dom treba imati čajnu kuhinju ukoliko se obroci za korisnike ne pripremaju u domu.

(4) Prostorija za obavljanje osobne higijene treba imati zahod, odvojeno za žene i muškarce, s predprostorom za pranje ruku na 17 korisnika.

(5) Za svakih 25 korisnika potrebno je osigurati tuš.

(6) U prostoru doma za dnevni boravak potrebno je za osoblje osigurati radnu prostoriju, kao i zaseban sanitarni čvor.

(7) Dom treba osigurati prostor za odlaganje odjeće i obuće korisnika.

Na Dom za psihički bolesne odrasle osobe primjenjuju se odredbe članka 78. stavak 1. - 3. i članka 79. stavak 1. - 11. i 14. - 17. ovoga Pravilnika s time da:

- treba imati prostorije za radno okupacijske aktivnosti i to najmanje 1 m² po pokretnom korisniku, a po mogućnosti osigurati obradive površine radi obavljanja radne terapije korisnika,

- treba imati prostor za dnevni boravak korisnika i to najmanje 1 m² po pokretnom korisniku.

(1) Dom za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja mora imati kuhinju, spavaonice, dnevni boravak, sanitarni čvor, te radnu prostoriju za stručne djelatnike.

(2) Potrebno je osigurati poseban prostor za pripremu hrane, sušenje i glačanje rublja.

(3) Površina spavaonice treba iznositi najmanje 5 m² po osobi, a 3 m² za djecu jasličke i predškolske dobi.

(4) Spavaonica može imati najviše do 4 ležaja.

(5) Prostorija za dnevni boravak treba iznositi najmanje 1 m² po korisniku. Ukoliko dom nema odvojeni prostor za dnevni boravak propisane površine, za potrebe dnevnog boravka korisnika može se koristiti prostor blagovaonice u vremenu kada se ne koristi za prvotnu namjenu.

(6) Potrebno je osigurati sobu za izolaciju bolesnih osoba.

(1) Ležajevi u spavaonicama moraju biti prilagođeni uzrastu korisnika: širine 70 - 90 cm, duljine 150 - 200 cm i visine 40 - 60 cm, osim krevetića za djecu jasličke dobi koji su standardizirane veličine i imaju zaštitne stranice.

(2) Razmak između ležajeva mora biti najmanje 65 cm.

(3) U sobama djece školske dobi potrebno je osigurati radni stol i stolicu za svako dijete.

(4) U prostorijama za dnevni boravak potrebno je prostor opremiti sukladno dobi djece: policama i ormarima za igračke, didaktičkim materijalom, spravama za igru djece, zidnim panoima i dr.

(5) U prostoru za sanitarni čvor na svakih 10 korisnika potrebno je osigurati tuš, umivaonik i zahod.

(6) U prostoru za boravak djece jasličke dobi (do 3 g.) potrebno je osigurati stoliće za prematanje djece, kuhala ili sterilizatore.

(7) Prostor terase i igralište potrebno je opremiti, sukladno dobi djece, opremom i spravama za igru.

(8) Prostor za susrete roditelja i djeteta treba biti opremljen stolom, potrebnim brojem stolica s naslonom odnosno fotelja, ukrasnim predmetima, priborom za društvene igre i igračkama.

(9) Stambeno skupna jedinica za boravak trudnica i majki dojilja mora osigurati minimum opreme kao što je: krevet za majku, dječji krevet, garderobni ormar, stol za prematanje djeteta, kolica, kadica za kupanje djeteta, pribor za njegu djeteta kao što je: bočica, dudica, toplomjer, pelene i sl., ormari i police s posuđem, hladnjak i štednjak.

(10) Prostor blagovaonice u domu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi treba iznositi 1 m² po korisniku s tim da se prostor može koristiti i za provođenje slobodnih aktivnosti korisnika ustanove.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu, mladež i odrasle osobe mora osigurati minimum opreme i pomagala za njegu korisnika kao što su: termofori, vrećice za led, zračne blazine, irigatori, posude za umivanje, posude za stavljanje obloga, veliki umivaonik za umivanje u krevetu, vaga, invalidska kolica, nosila, servisna kolica i stolići, toplomjeri, tlakomjeri, plahte, pokrivači, gumirane plahte, čaše, hladnjaci, posude za mokrenje, sušila za kosu, brijaći aparat, gumene pregače, sredstva za dezinfekciju, te drugu opremu neophodnu ovisno o vrsti i stupnju oštećenja.

(1) Ležajevi u spavaonicama moraju biti širine 70 do 90 cm, duljine 150 do 200 cm i visine 40 do 60 cm (ovisno o dobi korisnika). Razmak između ležaja treba biti 60 do 80 cm. Najmanje 20% ležajeva mora imati zaštitne stranice, a ležajevi ne mogu biti postavljeni jedan iznad drugoga.

(2) U spavaonicama za tjelesno oštećene korisnike razmak između ležajeva mora iznositi najmanje 120 cm. Najmanje 20% ležajeva moraju biti takvi da im se pojedini dijelovi mogu pomicati.

(3) Za nepokretne korisnike dom mora imati stolove za serviranje jela u krevetu, a iznad ležaja moraju se ugraditi hva-taljke.

(4) U prostorima za dnevni boravak djece od 3 do 7 godina, dom mora imati police za igračke i didaktičku opremu, potrebno je osigurati sprave za igru djece, kutić igračaka, zidne panoe (ploče za crtanje, flanelograf i juta) visine 60 do 150 cm, duljine najmanje 400 cm.

(5) U prostorijama za odlaganje odjeće i obuće dom mora imati vješalice, police, te mrežaste police za obuću.

(6) U kupaonici treba osigurati specijalna kolica za prijevoz i dizalo za podizanje nepokretnih ili polupokretnih korisnika.

(7) U prostoriji za održavanje osobne higijene na svakih 5 korisnika dom mora imati najmanje jedan umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan tuš.

(8) Na 15 do 20 teže pokretnih i nepokretnih korisnika mora se postaviti kada s pristupom s tri strane ili iznimno pokretna kada.

(9) Hodnik i prostorije za održavanje osobne higijene moraju imati rukohvate.

(10) U spavaonici, kupaonici i zahodu za teže oštećene korisnike dom mora imati signalni uređaj vezan sa prostorijom za dežurstvo.

(11) Prostorije za rehabilitaciju moraju biti opremljene osnovnom opremom potrebnom za individualni i grupni rehabilitacijski rad s korisnicima, ovisno o vrsti i stupnju oštećenja.

(12) U prostorije za djecu od 3 do 7 godina i u prostorije za osobe s mentalnom retardacijom, slabovidne i tjelesno oštećene osobe treba ugraditi luminiscentne prekidače.

(13) Prostorija za izolaciju bolesnih korisnika mora biti opremljena s ležajevima, te odgovarajućim brojem noćnih ormarića. Uz prostoriju za izolaciju treba se osigurati poseban prostor za održavanje osobne higijene.

(14) Stan u kojem se organizira i provodi djelatnost doma mora biti opremljen odgovarajućim namještajem u skladu s namjenom svake pojedine prostorije, a spavaća soba može biti opremljena s najviše tri ležaja.

(1) Ležaj u spavaonici treba biti veličine 90 x 200 i visine 50 do 60 cm s razmakom između ležajeva najmanje 65 cm. Ležajevi ne mogu biti postavljeni jedan iznad drugog.

(2) Na jedinici za pojačanu njegu korisnika razmak između ležajeva treba iznositi najmanje 120 cm.

(3) Prostorija za nepokretne korisnike treba biti opremljena stolovima za serviranje obroka u krevetu. Za nepokretne i teže pokretne korisnike moraju se iznad kreveta ugraditi hvataljke. U sobama u jedinici za pojačanu njegu trebaju se nalaziti stol i stolice i hodalice za pomoć pri kretanju.

(4) Opremu zajedničke kupaonice na jedinici za pojačanu njegu treba činiti tuš ili kada kojoj je moguć pristup s tri strane ili pokretna kada, kolica za prijevoz korisnika u kupaonice i dizalo za podizanje nepokretnih korisnika.

(5) Soba korisnika treba biti opremljena ormarom za odjeću odvojeno za svakog korisnika s mogućnošću zaključavanja, stolom, stolicom, noćnim ormarićem i svjetiljkom.

(6) U hodniku, kupaonici i zahodu trebaju se ugraditi rukohvati.

(7) U prostoru jedinice za pojačanu njegu korisnika (spavaonice, kupaonice i zahod) trebaju se ugraditi alarmni uređaji vezani za prostorije za dežurstvo.

(8) Ako zgrada ima više od dvije etaže treba imati dizalo. Širina ulaza u dizalo ne smije biti manja od 100 cm, a dubina dizala prilagođena dužini nosila. Dom koji smještava do 50 korisnika na 3 etaže nije obavezan imati dizalo, ali mora imati nosila ili stolicu za prijenos polupokretnih i nepokretnih korisnika.

(9) Odgovarajuća oprema treba se osigurati i u prostorijama za dežurstvo.

(10) Opremu prostorije za medicinsku sestru treba činiti stol, stolica, ormar za odlaganje dokumentacije, sef za pohranjivanje psihofarmaka, stol za pregled, sterilizator, tlakomjer.

(11) Dom mora za pružanje njege korisnicima, ovisno o vrsti usluge osigurati minimum opreme i pomagala za njegu korisnika kao što su: termofor, vrećice za led, irigator, posude za umivanje, posude za stavljanje obloga, veliki umivaonik za umivanje u krevetu, vaga, invalidska kolica, nosila, toplomjeri, plahte, pokrivači, gumirana plahta, čaše, hladnjak, posude za mokrenje, pljuvačnice, sušila za kosu, brijaći aparati, gumene pregače, plastične zavjese za kupaonice ili tuš kabine.

(12) Minimalnu opremu prostora za radnu terapiju čini: stol, stolice, ormarići, pribor za obavljanje radne terapije.

(13) Kuhinja treba imati opremu za pripremu obroka, pranje posuđa, ormare za odlaganje namirnica za dnevno korištenje, te hladnjake i zamrzivače.

(14) Praonica rublja treba imati opremu za pranje, sušenje i glačanje rublja.

Na prihvatilište za odrasle osobe u pogledu uvjeta za opremu primjenjuju se odredbe članka 88. stavak 1. - 9., 12., 14. i 16. ovoga Pravilnika.

(1) Prostorija za dnevni boravak treba biti opremljena do-voljnim brojem stolova i stolica, policama za knjige, ormarićima, televizorom i radio-prijemnikom, priborom za društvene igre, zavjesama i ukrasnim predmetima.

(2) Prostor za dnevni odmor treba imati dovoljan broj kreveta ili ležaljki.

(3) Kuhinja treba biti opremljena štednjacima, toplom i hladnom vodom, stolićem za pripremanje obroka, hladnjakom, te potrebnim posuđem i priborom za jelo.

(4) Prostorija za obavljanje osobne higijene treba biti opremljena zahodom, umivaonikom i tušem.

(5) U hodnicima, zahodima i prostorijama za tuširanje trebaju se ugraditi rukohvati.

(6) Prostor za odlaganje odjeće i obuće korisnika treba imati dovoljan broj ormara s mogućnošću zaključavanja.

Na dom za psihički bolesne odrasle osobe u pogledu uvjeta za opremu primjenjuje se odredba članka 88. ovoga Pravilnika.

(1) Ležajevi u spavaonicama moraju biti širine 70 do 90 cm, duljine 150 do 200 cm i visine 40 do 60 cm, ovisno o dobi korisnika. Razmak između ležajeva mora biti najmanje 65 cm.

(2) U prostorijama za dnevni boravak potrebno je prostor opremiti sukladno dobi djece: policama i ormarima za igračke, didaktičkim materijalom, spravama za igru djece i dr.

(3) Sobe korisnika moraju biti opremljene ormarom za odjeću s mogućnošću zaključavanja.

(4) Dom, u pravilu, na 7 korisnika mora imati zahod i dva tuša.

Broj stručnih i drugih djelatnika u ustanovama određuje se prema vrsti ustanove ovisno o vrsti usluge koje ustanova pruža korisnicima i o broju korisnika.

U stambeno skupnoj jedinici za djecu jasličke dobi (do 3 g.) potrebno je na skupinu od 5 djece osigurati 1 stručnog djelatnika - medicinsku sestru (SSS/VŠS).

U stambeno skupnoj jedinici za djecu predškolske dobi (3-7 g.) potrebno je na skupinu od 6-8 djece osigurati 1 stručnog djelatnika - predškolski odgojitelj (VŠS/VSS).

U stambeno skupnoj jedinici za djecu školske dobi (7-18 g.) potrebno je na skupinu od 8-10 djece osigurati 1 stručnog djelatnika - odgojitelja (VŠS/VSS).

U ustrojbenoj jedinici za poludnevni boravak, potrebno je na skupinu od 10 djece osigurati 1 stručnog djelatnika - odgojitelja (VŠS/VSS).

Stručni djelatnik koji se spominje kao odgojitelj u ustrojbenim jedinicama narečenim u čl. 96. i 97. ovoga Pravilnika može biti: učitelj razredne ili predmetne nastave, socijalni radnik, psiholog, defektolog.

U ustrojbenoj jedinici za smještaj trudnica i roditelja s malim djetetom potrebno je osigurati socijalnog radnika (VŠS/VSS) i medicinsku sestru (SSS).

U stambeno skupnoj jedinici za djecu jasličke dobi potrebno je tijekom noći osigurati jednog stručnog djelatnika (medicinska sestra - SSS) na 10 djece.

(1) U stambeno skupnim jedinicama djece predškolske dobi potrebno je tijekom noći osigurati odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu do 20 korisnika, a u stambeno skupnim jedinicama djece školske dobi odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu do 30 korisnika.

(2) Ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakome od njih tijekom noći mora biti osiguran najmanje jedan odgojitelj.

(1) Na skupinu od 50 korisnika potrebno je osigurati:

- socijalnog radnika (VŠS/VSS),

- psihologa (VSS),

- medicinsku sestru - SSS (ukoliko ustanova ima ustrojenu stambeno-grupnu jedinicu jasličke i predškolske dobi),

- odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS).

(2) Dom koji smještava manje od 50 korisnika osigurat će rad ovih stručnih djelatnika u manjem obimu, sukladno broju korisnika.

U domu obiteljskog tipa ulogu odgojitelja može vršiti osoba (SSS), ako dječji dom ima psihologa i socijalnog radnika.

(1) Domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju moraju imati osnovni stručni tim u sastavu: socijalni pedagog (VSS), socijalni radnik (VŠS/VSS) i psiholog (VSS).

(2) Domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju mogu u stručni tim uključiti i druge stručne djelatnike, što ovisi o intenzitetu poremećaja i broju korisnika.

Dom za odgoj djece koji pruža usluge stalnog ili tjednog smještaja, treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 5 korisnika

- jednog odgojitelja za rad noću (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću

- jednog odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika.

Dom za odgoj djece koji pruža usluge cjelodnevnog ili poludnevnog boravka treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 8-10 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika.

Dom za odgoj mladeži koji pruža usluge stalnog i tjednog smještaja, treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 5-8 korisnika

- jednog odgojitelja za rad noću (VŠS, VSS) na skupinu od 30 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću (VSS)

- jednog psihologa na skupinu od 50 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika.

Dom za odgoj mladeži za provođenje sudske odgojne mjere "Upućivanje u centar za odgoj" treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na 50 korisnika godišnje.

Dom za odgoj mladeži koji pruža usluge poludnevnog boravka treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 8-12 korisnika

- jednog psihologa (VSS) na skupinu od 50 korisnika.

Odgojni dom koji pruža usluge smještaja, odgoja, školovanja i radnog osposobljavanja korisnika, treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 5-8 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje praktične nastave (VŠS/VSS) na skupinu od 5 do 8 korisnika.

Posebna odgojna ustanova koja pruža usluge smještaja, zbrinjavanja, odgoja, školovanja i radnog osposobljavanja korisnika, treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na skupinu od 5-8 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje slobodnih aktivnosti (VŠS/VSS) na skupinu od 30 korisnika

- jednog odgojitelja za provođenje praktične nastave (VŠS/VSS) na skupinu od 5 do 8 korisnika.

Prihvatna stanica koja pruža usluge privremenog boravka i zbrinjavanja djeci i mladeži zatečenoj u lutanju ili skitnji, a koja je osnovana kao ustrojbena jedinica doma za odgoj mladeži, treba imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na 100 prihvata godišnje.

Prihvatna stanica koja pruža usluge privremenog boravka i zbrinjavanja djeci i mladeži zatečenoj u lutanju ili skitnji, a osnovana je kao samostalna ustanova ili ustrojbena jedinica centra za socijalnu skrb, mora imati:

- jednog odgojitelja (VSS) na 100 korisnika godišnje.

Ako dom za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju obavlja djelatnost školstva, primjenjuju se normativi utvrđeni propisima ministarstva nadležnog za poslove školstva.

(1) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež i dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe mora imati osnovni stručni tim u sastavu: socijalni radnik (VŠS/VSS), defektolog (VSS) i medicinska sestra (SSS).

(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež i dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe može u stručni tim uključiti i drugog stručnog djelatnika ovisno o vrsti oštećenja i broju korisnika.

Dom za tjelesno i mentalno oštećenu djecu i mladež koji pruža usluge stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 pokretnih korisnika,

- jednog odgojitelja za rad noću (SSS/VŠS/VSS) na skupinu do 50 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću,

- jednog njegovatelja (NKV) na skupinu od 6 nepokretnih korisnika,

- jednog glazbenog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog likovnog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog psihologa (VSS) ukoliko je smještajni kapacitet doma veći od 50 korisnika,

- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 40 korisnika,

- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog, logoped i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež koji pruža usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka treba imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog odgajatelja (VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 korisnika,

- jednog psihologa (VSS) ukoliko je kapacitet doma veći od 50 korisnika,

- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 50 korisnika,

- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog, logoped i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe koji pruža usluge stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog radnog terapeuta ili radnog instruktora (SSS/VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 pokretnih korisnika,

- jednog odgojitelja za rad noću (SSS/VŠS/VSS) na skupinu do 50 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću,

- jednog njegovatelja (NKV) na skupinu od 6 nepokretnih korisnika,

- jednog glazbenog ili likovnog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog psihologa (VSS) ukoliko je smještajni kapacitet doma veći od 50 korisnika,

- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 40 korisnika,

- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe koji pruža usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka treba imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,

- jednog radnog terapeuta ili radnog instruktora (SSS/VŠS/VSS) na skupinu od 12 - 15 korisnika,

- jednog psihologa (VSS) ukoliko je kapacitet doma veći od 50 korisnika,

- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,

- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 50 korisnika,

- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež ili dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe pruža usluge patronaže, treba imati jednog stručnog djelatnika (ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima pružaju usluge) na 5 korisnika.

Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu ili mladež ili dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe organizira i provodi svoju djelatnost u stanu namijenjenom manjoj skupini korisnika, treba imati tri odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu do 6 korisnika.

(1) Dom za samostalno stanovanje, na skupinu od 20 korisnika, treba imati dva njegovatelja (NKV) i jednog defektologa (VSS).

(2) Broj djelatnika povećava se razmjerno povećanju broja korisnika.

Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež obavlja djelatnost školstva, za obavljanje tih poslova primjenjuju se normativi utvrđeni propisima ministarstva nadležnog za poslove školstva.

Dom za djecu ovisnike o drogama i drugim opojnim sredstvima mora imati stručni tim u sastavu: socijalni radnik (VŠS/VSS) ili socijalni pedagog (VSS), psiholog (VSS).

Dom za djecu ovisnike o drogama i drugim opojnim sredstvima može u stručni tim uključiti i druge stručne djelatnike ovisno o vrsti oštećenja i broju korisnika.

(1) Dom koji smještava do 50 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) koji će obavljati poslove stručnog socijalnog rada i radne terapije,

- četiri medicinske sestre (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- četiri njegovateljice (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

(2) Poslove stručnog socijalnog rada i radne terapije može obavljati ravnatelj doma ukoliko je socijalni radnik (VŠS/VSS).

Dom koji smještava od 50 do 100 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) koji će obavljati poslove stručnog socijalnog rada i radne terapije,

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale - SSS općeg usmjerenja),

- sedam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

Dom koji smještava od 100 do 150 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) koji će obavljati poslove stručnog socijalnog rada i radne terapije,

- jednog radnog terapeuta (VŠS/VSS - socijalni radnik ili radni terapeut) koji će obavljati poslove do 20 sati tjedno,

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- sedam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavnje za njegovateljice).

Dom koji smještava od 150 do 200 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) za obavljanje poslova stručnog socijalnog rada,

- jednog radnog terapeuta (VŠS/VSS - socijalni radnik, radni terapeut),

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- sedam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

Za svakih 150 korisnika broj socijalnih radnika i radnih terapeuta povećava se za jednog djelatnika.

Na 50 korisnika prihvatilište treba imati:

- dva socijalna radnika (VŠS/VSS),

- četiri medicinske sestre (SSS - općeg usmjerenja),

- četiri njegovateljice (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

Potrebno je osigurati socijalnog radnika - radnog terapeuta (VŠS/VSS - socijalni radnik), medicinsku sestru (SSS - općeg usmjerenja) i njegovateljicu (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

Dom koji smještava do 50 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) koji će obavljati poslove stručnog socijalnog rada i radne terapije,

- pet medicinskih sestara (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- šest njegovateljica (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice),

- fizioterapeuta koji će obavljati poslove do 20 sati tjedno (SSS).

Dom koji smještava od 50 do 100 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS),

- jednog radnog terapeuta (SSS/VŠS/VSS - socijalni radnik, radni terapeut),

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- osam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice),

- fizioterapeuta koji će obavljati poslove 20 sati tjedno (SSS).

Dom koji smještava od 100 do 150 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS),

- jednog radnog terapeuta (SSS/VŠS/VSS - socijalni radnik, radni terapeut),

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- osam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice),

- jednog fizioterapeuta (SSS).

Dom koji smještava od 150 do 200 korisnika mora imati:

- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) za obavljanje poslova stručnog socijalnog rada,

- jednog psihologa ili defektologa (VSS),

- dva radna terapeuta (SSS/VŠS/VSS - socijalni radnik, radni terapeut),

- pet medicinskih sestara na 50 nepokretnih korisnika (jedna VŠS, a ostale SSS - općeg usmjerenja),

- osam njegovateljica na 50 nepokretnih korisnika (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice),

- jednog fizioterapeuta (SSS).

Za svakih 150 korisnika broj socijalnih radnika i radnih terapeuta povećava se za jednog djelatnika.

(1) Dom za odrasle ovisnike o alkoholu, drogama i drugim opojnim sredstvima mora imati stručni tim u sastavu: socijalni radnik (VŠS/VSS) ili socijalni pedagog (VSS), psiholog (VSS) i radni terapeut (VŠS/VSS).

(2) Dom za odrasle ovisnike o alkoholu, drogama i drugim opojnim sredstvima može u stručni tim uključiti i druge stručne djelatnike kao i rehabilitirane ovisnike.

(1) Dom za privremeni smještaj žrtava obiteljskog nasilja mora imati stručni tim u sastavu: socijalni radnik i psiholog, a stručne poslove u domu mogu obavljati i drugi stručni djelatnici najmanje IV. stupnja stručne spreme s izobrazbom iz područja rada sa žrtvama obiteljskog nasilja.

(2) Jedan član stručnog tima iz stavka 1. ovog članka može biti i stručni djelatnik, vanjski suradnik temeljem ugovora o djelu.

(3) U domu je potrebno na 7 odraslih osoba osigurati 1 stručnog djelatnika (SSS/VŠS/VSS).

U domu za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja ne osiguravaju se drugi djelatnici (osim onih propisanih člankom 138.) već je rad u domu organiziran na način da korisnici sukladno kućnom redu obavljaju poslove kuhanja, glačanja, pranja, čišćenja i slično. Izuzetak je vođenje računovodstvenih poslova koje se mora povjeriti ovlaštenom računovodstvenom servisu ukoliko nema zaposlenih potrebnih kadrova.

Dom u kojem je smješteno do 100 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS/VSS) koji osim poslova šefa računovodstva obavlja i poslove financijskog knjigovođe, kontera i obračuna plaća,

- likvidatora blagajnika (SSS) koji obavlja i poslove materijalnog knjigovođe.

Dom u kojem je smješteno od 100 do 200 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS/VSS) koji obavlja i poslove financijskog knjigovođe,

- kontera,

- likvidatora blagajnika (SSS) koji obavlja i poslove materijalnog knjigovođe,

- likvidatora obračuna plaća te vođenja evidencije osnovnih sredstava.

Dom u kojem je smješteno od 200 do 300 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS/VSS),

- blagajnika likvidatora (SSS),

- financijskog knjigovođu (SSS),

- materijalnog knjigovođu (SSS).

Dom u kojem je smješteno od 300 do 400 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS/VSS)                                  1

- blagajnika likvidatora (SSS)                                        1

- financijskog knjigovođu (SSS)                                     2

- materijalnog knjigovođu (SSS)                                     1

Dom u kojem je smješteno od 400 do 500 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS ili VSS)                               1

- blagajnika (SSS)                                                         1

- likvidatora (SSS)                                                         1

- financijskog knjigovođu (SSS)                                     2

- materijalnog knjigovođu (SSS)                                     1

Dom u kojem je smješteno od 500 do 600 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS ili VSS)                                1

- blagajnika (SSS)                                                          1

- likvidatora (SSS)                                                          2

- financijskog knjigovođu (SSS)                                      2

- materijalnog knjigovođu (SSS)                                      1

Dom u kojem je smješteno više od 600 korisnika mora imati:

- šefa računovodstva (VŠS ili VSS)                                 1

- blagajnika (SSS)                                                           1

- likvidatora (SSS)                                                          2

- financijskog knjigovođu (SSS)                                       3

- materijalnog knjigovođu (SSS)                                      1

Dom može vođenje računovodstvenih poslova povjeriti ovlaštenom računovodstvenom servisu.

U domu u kojem je smješteno do 100 korisnika skladišne poslove i poslove dostave otpreme pošte te urudžbiranje pošte obavlja osoba koja ima završenu srednju stručnu spremu.

(1) U domu mora biti zaposlena čistačica za čišćenje 700 m² prostora (uredski prostor, dvorane za sastanke, hodnici, stubište i sanitarni čvorovi).

(2) U domu mora biti zaposlena čistačica za čišćenje 500 m² prostora u kojem su smješteni nepokretni korisnici ili teže i teško hendikepirane osobe (sobe korisnika, sanitarni čvorovi).

(3) U domu se poslovi čišćenja mogu organizirati i na drugi način.

Dom koji smještava do 100 korisnika mora imati sljedeće djelatnike:

- ekonom koji obavlja poslove vozača i
      kućnog majstora                                                              1

- skladištar koji obavlja i poslove kućnog majstora                 1

- kuhar                                                                                  3

- pomoćni kuhar                                                                    2

- servirka                                                                               3

- pralja - glačara                                                                    2

Dom  koji  smještava  od 100 do 200 korisnika  mora imati sljedeće djelatnike:

- ekonom - vozač - kućni majstor                                           1

- skladištar - kućni majstor                                                     1

- kućni majstor                                                                       1

- kuhar                                                                                   4

- pomoćni kuhar                                                                     3

- servirka                                                                               4

- pralja - glačara                                                                    3

(1) Broj pomoćno-tehničkog osoblja u domu koji smještava više od 200 korisnika povećavat će se razmjerno broju djelatnika iz članka 151. ovoga Pravilnika.

(2) Dom može organizirati obavljanje tehničkih i pomoćnih poslova sklapanjem ugovora s ovlaštenim pravnim i fizičkim osobama.

(1) Skrb izvan vlastite obitelji za najviše 20 korisnika osigurava se tjelesno ili mentalno oštećenim osobama, djeci bez rodi-teljske skrbi, djece s poremećajima u ponašanju i ovisnicima o drogi, te starijim i nemoćnim ili psihički bolesnim odraslim osobama.

(2) Pružanje skrbi iz stavka 1. ovoga članka može se ostvarivati kao stalni, tjedni i privremeni smještaj te cjelodnevni i poludnevni boravak.

(1) Ukoliko pružanje skrbi iz članka 153. ovoga Pravilnika obuhvaća neki od oblika smještaja, obavezno se osigurava prostor za spavaonice, dnevni boravak, prostorije za održavanje osobne higijene, blagovaonica, prostor za stručni rad za svaku vrstu djelatnosti, prostor za odlaganje odjeće i obuće korisnika, te prostor za odlaganje potrebne opreme, u skladu s normativima utvrđenim ovim Pravilnikom.

(2) Također je potrebno osigurati prostoriju za djelatnike.

(3) Za korisnike je potrebno osigurati pripremu ili dostavu toplih obroka, pranje, sušenje i glačanje rublja, te čišćenje prostora.

(1) Ukoliko pružanje skrbi iz članka 153. ovoga Pravilnika obuhvaća neki od oblika boravka, obavezno se osigurava prostor za dnevni boravak, prostorije za održavanje osobne higijene, blagovaonica i prostor za stručni rad s korisnicima ovisno o vrsti djelatnosti.

(2) Prostorija za dnevni boravak može se koristiti kao blagovaonica.

(3) Potrebno je osigurati prostor za stručne djelatnike.

(4) Korisnicima je, ovisno o dužini boravka, potrebno osigurati najmanje jedan obrok.

Prostor u kojem se organizira i provodi pružanje skrbi iz članka 153. ovoga Pravilnika mora biti opremljen odgovarajućim namještajem i opremom u skladu s namjenom svake pojedine prostorije tako da odgovara dobi, vrsti i kategoriji korisnika.

(1) Za pružanje usluga stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati najmanje dva odgojitelja (VŠS/VSS) i jednog odgojitelja za rad noću na skupinu od 20 korisnika.

(2) Za pružanje usluga cjelodnevnog ili poludnevnog boravka treba imati najmanje dva odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu od 20 korisnika.

(1) Za pružanje usluga stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati dvije medicinske sestre (SSS - općeg usmjerenja) i četiri njegovateljice (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

(2) Za pružanje usluga cjelodnevnog ili poludnevnog boravka treba imati medicinsku sestru (SSS - općeg usmjerenja) i njegovateljicu (PKV - osnovna škola i završeno osposobljavanje za njegovateljice).

(1) Za pružanje usluga stalnog, tjednog ili privremenog smještaja potrebno je na skupinu od 5 djece jasličke dobi (do 3 godine) osigurati jednog stručnog djelatnika - medicinsku sestru (SSS/VŠS), za djecu predškolske dobi (3-7 godina) potrebno je na skupinu od 6-8 djece osigurati jednog stručnog djelatnika - predškolski odgojitelj (VŠS/VSS), a za djecu školske dobi (7-18 godina) potrebno je na skupinu 8-10 djece osigurati jednog stručnog djelatnika - odgojitelja (VŠS/VSS).

(2) Za pružanje usluga cjelodnevnog ili poludnevnog boravka potrebno je na skupinu od 10 djece osigurati jednog stručnog djelatnika - odgojitelja (VŠS/VSS).

(1) Za pružanje usluga stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba na skupinu od 5 korisnika imati dva odgojitelja (VŠS/VSS).

(2) Za pružanje usluga cjelodnevnog ili poludnevnog boravka na skupinu od 5-10 korisnika treba imati jednog odgojitelja (VSS).

Za pružanje usluga smještaja ili boravka treba imati jednog stručnog djelatnika (socijalni radnik - VŠS/VSS, psiholog - VSS, socijalni pedagog - VSS), a usluge drugih stručnih djelatnika može koristiti sklapanjem ugovora o djelu i slično.

(1) Domovi socijalne skrbi koji su osnovani prije stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi ili ovoga Pravilnika moraju ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom.

(2) Domovi iz stavka 1. ovoga članka koji ne ispunjavaju uvjete propisane ovim Pravilnikom dužni su u roku 5 godina ispuniti propisane uvjete.

Domovi socijalne skrbi koji će se osnivati sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, moraju ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom za svaku pojedinu vrstu doma.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje se primjenjivati Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika radne organizacije socijalne zaštite ("Narodne novine" broj 56/83).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 550-01/99-01/781
Urbroj: 524-01-99-1
Zagreb, 23. rujna 1999.