MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
I ŠUMARSTVA

1734

Na temelju članka 17. stavka 2., članka 18. stavka 2. i članka 49. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 46/97-pročišćeni tekst) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

P R A V I L N I K

O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG
RIBOLOVA NA MORU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se:

- obavljanje gospodarskog ribolova na moru;

- redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova na pojedinom ribolov­nom području ili zoni;

- broj i veličina plovila, snaga pogonskog porivnog stroja plovila te vrste i količine ribolovnih alata i opreme kojima je na određenom ribolovnom području ili zoni dozvoljen ribolov;

- ograničenje vremena ribolova na određenom ribolovnom području ili zoni;

- vrijeme i mjesto uporabe pojedinih ribolovnih alata;

- dopuštena količina ulova ili sakupljanja na određenom ribolovnom području ili zoni odnosno dopuštena količina ulova ili sakupljanja po jednoj povlastici;

- broj povlastica za određenu vrstu ribolova na određenom ribolovnom području ili zoni;

- konstrukcijsko-tehničke osobine, način uporabe i namjena pojedinih vrsta ribolovnih alata i opreme za ribolov.

Članak 2.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju ova značenja:

1. krupna plava riba su iglan (Tetrapturus belone), iglun (Xiphius gladius), luc (Euthunnus  allettteratus), palamida (Sarda sarda), rumbac ( Auxis rochei) i   tunj (Thunnus thynnus),

2. sitna plava riba su iglica (Belone belone gracilis), inćun (Engraulis encrasicolus), papalina (Sprattus  sprattus phalericus), plavica (Scomber japonicus) skuša (Scomber  scombrus), srdela (Sardina pilchardus) i šaruni (Trachurus trachurus i T.  trachurus mediterraneus),

3. ribe iz obitelji girovki (Centracanthidae) su gira oblica (Spicera smaris), gira oštrulja (Spicera   flexuosa) i modrak (Spicara maena)

4. ostali morski organizmi su glavonošci, koralji, puževi, rakovi, spužve, školjke i veliki morski crv;

5.. saka je vreća pridnene koće, pelagijske koće, obalnih mreža potegača, koćice, rampona, kunjkare, kogola i strašina,

6. umjetna rasvjeta je rasvjeta koja se proizvodi uz uporabu plina ili elektro agregata.

II. RIBOLOV PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM KOĆOM

Članak 3.

(1) Pridnena povlačna mreža koća (u daljnjem tekstu: pridnena koća) je mreža koja se povlači po morskom dnu pomoću dva čelična užeta, na kojima su širilice koje mrežu otvaraju vodoravno.

(2) Pridnena koća sastoji se od krila, tijela koće i sake.

(3) Saka smije biti sa ili bez košulje (zaštitnog pokrova).

Članak 4.

Pridnena koća je namijenjena ribolovu pridnenih vrsta riba i drugih morskih organizama.

Članak 5.

Ribolov pridnenom koćom smije se obavljati u cijelom ribolovnom moru tijekom cijele godine, osim ako vrijeme ili mjesto uporabe pridnene koće nisu ograničeni ili zabranjeni ovim Pravil­nikom.

Članak 6.

Obavljanje ribolova pridnenom koćom zabranjeno je:

 1. u priobalnom pojasu od jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka, do položaja plovila u ribolovu;

2. u priobalnom pojasu do dvije (2) morske milje od otoka Palagruža, Galijula, Lastovo, Lastovnjaci, Vrhovnjaci, Glavat, Kopište, Mljet, Vis, Barjak Mali, Barjak Veli, Ravnik, Budikovac, Paržan Veli, Paržan Mali, Greben, Pločica, Sušac, Svetac, Jabuka, Biševo, Brusnik i Korčula do položaja plovila u ribolovu;

3. u Creskom zaljevu unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B:

točka A - Rt Pernat na otoku Cres

točka B - Rt Sv. Blaž na otoku Cres;

4. u Osorskom zaljevu, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, te C i D kao i mostom Cres-Lošinj:

točka A - Rt Tanki na otoku Zeča

točka B - Rt Koludar na otoku Cres

točka C - Rt Debeli na otoku Zeča

točka D - Rt Osor na otoku Lošinj;

5. u Vinodolskom i u Velebitskom kanalu, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, C i D, te E i F, G i H, I i J, Ljubačkim vratima, te spojnicama između točaka D i L te obalom kopna između točaka L i A:

točka A - svjetionik Ertak na kopnu

točka B - Rt Bejavec na otoku Krk

točka C - Rt Škuljica na otoku Krk

točka D - Rt Stražica na otoku Prvić

točka E - Rt Šilo na otoku Prvić

točka F - Rt Markonj na otoku Goli

točka G - Rt Blažina na otoku Goli

točka H - Rt Krklant na otoku Rab

točka  I - Rt Glavina na otoku Rab

točka  J - Rt Zali na otoku Pag

točka K - Rt Korotanja na kopnu

točka L - Rt Baljenica na kopnu;

6. u Novigradskom moru;

7. u kanalu Nova Povljana i Ljubačkom zaljevu unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B te Ljubačkim vratima (Paški most) i Privlačkim gazom (Virski most):

točka A - Rt Rastovac na otoku Pagu

točka B – Južni rt uvale Radnjača na otoku Viru;

8. u Zadarskom i Pašmanskom kanalu, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B te C i D:

točka A - Oštri rat (Punta Mika) na kopnu

točka B - svjetionik Lukoran na otoku Ugljan

točka C - mjesto Pakoštane na kopnu

točka D - Rt Borovnjak na otoku Pašman;

9. oko otoka Blitvenica, unutar akvatorija od tri (3) morske milje oko otoka Blitvenice;

10. u Kaštelanskom zaljevu, unutar akvatorija do spojnice između točaka A i B:

 točka A - Rt Čiovo na otoku Čiovo

 točka B - Rt Marjan na kopnu;

11. u Splitskom i Bračkom kanalu, unutar akvatorija do spojnice između točaka A i B te C i D:

 točka A – lučko svjetlo Stobreč na kopnu

 točka B - lučko svjetlo Sutivan na otoku Brač

 točka C - Rt Križica na kopnu

 točka D - Rt Sveti Nikola na otoku Brač;

12. u Hvarskom kanalu, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B te C i D:

točka A - zapadni rt uvale Blaca na otoku Brač

točka B - Rt Kabal na otoku Hvar

točka C - Rt Gališnjak na otoku Brač

točka D - Plani rat na otoku Hvar;

13. u Neretvanskom kanalu, Malom moru i kanalu Mali Ston, unutar akvatorija do spojnice između točaka A i B:

točka A - Rt Višnjica na kopnu

točka B - uvala Vela Prapatna na poluotoku Pelješac;

14. u Koločepskom kanalu, unutar akvatorija koji je unutar spojnica između točaka A i B, te C i D, te E i F, prolazom između otoka Jakljan i Šipan, te spojnicama između točaka G i H:

točka A - Rt Petka na kopnu

točka B - Rt Bezdanj na otoku Koločep

točka C - Rt Čavalika na otoku Koločep

točka D - Rt Poluge na otoku Lopud

točka E - Benešin rat na otoku Lopud

točka F - Rt Prtuša na otoku Šipan

točka G - sjeverozapadni rt otoka Jakljan

točka H - Rt Vratnik na poluotoku Pelješcu;

15. u priobalnom pojasu od tri (3) morske milje od obale kopna ili otoka od spojnice između točke A i B do jugoistočne državne granice na moru Republike Hrvatske:

točka A - uvala Bujevac na obali kopna

točka B - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje u kursu 215° od točke A.

Članak 7.

U smislu ovoga Pravilnika smatra se da plovilo povlači prid­nenu koću kada je kompletni koćarski sustav u funkciji.

Članak 8.

U cilju zaštite spolno nezrelih jedinki ili nedoraslih riba i drugih morskih organizama, u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna, zabranjeno je obavljati ribolov pridnenom koćom unutar:

1. akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A, B, C, D, E, F, G, H, I i J:

 točka A - jugozapadni rt otoka Sestrice

 točka B - sjeverozapadni rt otoka Mrtovac

 točka C - jugozapadni rt otoka Balun

 točka D - otok Purara

 točka E - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od otoka Vrtić u kursu 210°,

 točka F - točka koja se nalazi na udaljenosti šest (6) morskih milja od otoka Vrtić u kursu 210°

točka G - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od otoka Purara u kursu 210°

točka H - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od jugozapadnog rta otoka Balun u kursu 210°

točka I - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od sjeverozapadnog rta otoka Mrtovac u kursu 210°

točka J - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od jugozapadnog rta otoka Sestrice u kursu 210°;

2. akvatorija koji je omeđen spojnicama između točka A, B, C, D, E, F, G i H:

točka A - Rt Debela na otoku Žirje

točka B - Rt Grašnjak na otoku Žirje

točka C - južni rt otoka Mažirina

točka D - zapadni rt otoka Lukovnjak

točka E - sjeverni rt otoka Svilan

točka F - hrid Mulo

točka G - točka koja se nalazi na udaljenosti tri (3) morske milje od hridi Mulo u kursu 210°,

točka H - točka koja se nalazi na udaljenosti tri morske milje od Rta Debela na otoku Žirje u kursu 210°.

Članak 9.

U cilju zaštite nedoraslog oslića (Merluccius merluccius), u razdoblju od 1. travnja do 1. srpnja, zabranjeno je obavljati ribolov pridnenom koćom unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, C i D, D i E te obalom otoka Dolin između točaka B i C i obalom otoka Pag između točaka E i A:

točka A - Rt Lun na otoku Pag

točka B - Donji rt na otoku Dolin

točka C - Gornji rt na otoku Dolin

točka D - Rt Glavina na otoku Rab

točka E - Zali rt na otoku Pag.

Članak 10.

(1) U unutrašnjem ribolovnom moru ribolov pridnenom koćom smije se obavljati samo uz uporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 184 kW (250 KS).

(2) Od 1. siječnja 2005. godine u unutrašnjem ribolovnom moru ribolov pridnenom koćom smije se obavljati uz uporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 110 kW (150 KS).

Članak 11.

U cilju zaštite riba i drugih morskih organizama ribolov prid­nenom koćom u Riječkom zaljevu obavlja se na sljedeći način:

1. u zapadnom dijelu Riječkog zaljeva unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B te C i D:

točka A - uvala Martinšćica na kopnu

točka B - Rt Papratni na otoku Cres

točka C - Rt Jablanac na otoku Cres

točka D - uvala Brseč na kopnu,

ribolov pridnenom koćom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka.

2. u istočnom dijelu Riječkog zaljeva unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, C i D te E i F:

točka A - uvala Martinšćica na kopnu

točka B - Rt Papratni na otoku Cres

točka C - rt Grota na otoku Cres

točka D - rt Pelova na otoku Krk

točka E - rt Kijac na otoku Krk

točka F - rt Oštro na obali kopna

ribolov pridnenom koćom dopušten je obavljati samo u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna.

Članak 12.

Ribolov pridnenom koćom u ribolovnoj zoni F smije se obav­ljati samo u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka od 5,00 do 22,00 sata samo u:

1. dijelu Virskog mora i Zadarskog kanala, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, prolazom veli Ždrelac, spojnicama između točaka C i D, te D i E, mostom kopno-otok Vir:

točka A - Oštri rat (Punta Mika) na kopnu

točka B - svjetionik Lukoran na otoku Ugljan

točka C - rt Zanovin na otoku Rivanj

točka D - uvala Hrvatin na otoku Sestrunj

točke E - Rt Križ na otoku Sestrunj

točka F - Rt Vrulja na otoku Vir,

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

2. dijelu Srednjeg Kanala, unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A, B i C, mostom otok Ugljan-otok Pašman, te spojnicama između točaka D, E i F:

točka A - Rt Žman na Dugom otoku

točka B - Rt Parda na otoku Iž

točka C - Rt Japlenički na otoku Ugljan

točka D - Rt Rasovica na otoku Pašman

točka E - svjetionik na sjevernoj strani otoka Lavdara

točka F - Rt Bluda na Dugom otoku

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

3. dijelu Murterskoga mora, unutar akvatorija omeđenog spojnicama između točaka A, B, C, D i E:

točka A - svjetionik na otoku Košara

točka B - otok Vodnjak (otoci Kukuljari)

točka C - sjeverni rt otoka Čavlin

točka D - svjetionik na otoku Mrtovnjak

točka E - otok Mala Dajna,

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

4. dijelu južno od Zlarinskog kanala, unutar akvatorija omeđenog spojnicama između točaka A, B, C, D, E i F:

točka A - svjetionik na otoku Komorica

točka B - jugoistočni rt otoka Dugo

točka C - jugoistočni rt otoka Mažirina

točka D - sjeverni rt otoka Lukovnjak

točka E - zapadni rt otoka Malinovik

točka F - jugozapadni rt otoka Tmara

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom.

Članak 13.

Ribolov pridnenom koćom u ribolovnoj zoni G smije se obav­ljati samo u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka od 5,00 do 22,00 sata, osim u:

1. dijelu Splitskog kanala, unutar akvatorija omeđenoj spojnicama između točaka A i B, te C, D i E, kanalom između otoka Sv. Fumija i Čiovo, spojnicama između točaka F i G te H i I:

točka A - Rt Gomilica na otoku Brač

točka B - Rt Pelegrin na otoku Šolta

točka C - Rt Obinuški bok na otoku Šolta

točka D - otok Mali Krnjaš

točka E - sjeverozapadni rt otoka Sv. Fumija

točka F - Rt Čiova na otoku Čiovo

točka G - Rt Marjan na kopnu

točka H - lučko svjetlo Stobreč na kopnu

točka  I - lučko svjetlo Sutivan na otoku Brač,

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

2. u dijelu Bračkog kanala, unutar akvatorija omeđenog spojnicama između točaka A i B te C i D:

točka A - Rt Križica na kopnu

točka B - Rt Sveti Nikola na otoku Brač

točka C - lučko svjetlo Makarska

točka D - Rt Sumartin na otoku Brač,

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

3. u dijelu Korčulanskog i Neretvanskog kanala unutar akvatorija omeđenog spojnicom između točaka A i B te C i D:

točka A - Rt Sućuraj na otoku Hvar

točka B - Rt Duba na poluotoku Pelješac

točka C - Rt Ribolovišće na poluotoku Pelješac

točka D - zapadni rt uvale Smarska na otoku Hvar,

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom;

4. u dijelu Neretvanskog kanala, unutar akvatorija omeđenog spojnicama između točaka A i B te C, D i E:

točka A - Rt Višnjica na kopnu

točka B - zapadni rt uvale Prapratna na poluotoku Pelješac

točka C - Rt Duba na poluotoku Pelješac

točka D - Rt Sućuraj na otoku Hvar

točka E - lučko svjetlo Drvenik

u kojem se ribolov pridnenom koćom smije obavljati samo srijedom i četvrtkom.

Članak 14.

(1) Iznimno od odredbe članka 14. ovoga Pravilnika, u dijelu ribolovne zone G, unutar akvatorija omeđenog spojnicama između točaka A, B, C i D, obalom otoka Korčula, prolazom između otoka Korčula i otočića Proizd, spojnicom između točaka E i F, obalom otočića Vodnjak, spojnicom između točaka G i H te obalom otoka Hvar:

točka A - zapadni rt uvale Smarska na otoku Hvar,

točka B - rt Ribolovišće na poluotoku Pelješac,

točka C - rt Osičac na poluotoku Pelješac,

točka D - zapadni rt luke naselja Račišće na otoku Korčula,

točka E - rt Proizd na otočiću Proizd,

točka F - jugozapadni rt otočića Vodnjak,

točka G - sjeveroistični rt otočića Vodnjak,

točka H - rt Pelegrin na otoku Hvar

dozvoljeno je obaljati ribolov pridnenom koćom u razdoblju od 1. travnja do 31. kolovoza.

(2) Ribolov iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je obavljati samo srijedom i četvrtkom u vrijeme od 05,00 do 22,00 sata.

Članak 15.

Veličina oka mrežnog tega pridnene koće kojom se obavlja ribolov u unutrašnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske (ribolovnim zonama E, F i G) ne smije biti manja od 24 milimetra, a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti manja od 48 milimetara.

Članak 16.

Veličina oka mrežnog tega vreće pridnene koće kojom se obavlja ribolov u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske (ribolovnim zonama A, B, C i D) ne smije biti manja od 20 milimetara, a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti manja od 40 milimetara.

Članak 17.

Iznimno od odredbe članka 16. ovog Pravilnika, na akvatoriju od morske granice s Republikom Slovenijom do plićine Albanež u kursu 221° u pravcu vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, u razdoblju od 1. ožujka do 1. listopada, radi izlovljavanja muzgavaca ( Eledone moschata) dozvoljena je uporaba pridnene koće kod koje veličina oka mrežnog tega sake ne smije biti manja od 14 milimetara.

Članak 18.

(1) Pridnena koća radi razdvajanja ulova smije imati najviše dvije sake.

(2) Donja saka, na dijelu koji se povlači po morskom dnu smije imati košulju (zaštitni pokrov).

Članak 19.

Na svakoj širilici pridnene koće mora biti označeno ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov uz uporabu pridnene koće.

Članak 20.

 U cilju zaštite riba i drugih morskih organizama neće se izdavati nove povlastice za ribolov pridnenom koćom u unu­trašnjem ribolovnom moru (ribolovnim zonama E, F i G) niti će se u postojeće povlastice upisivati nove pridnene koće za ribolov u unutrašnjem ribolovnom moru.

III. RIBOLOV PELAGIJSKOM KOĆOM

Članak 21.

(1) Pelagijska koća je namijenjena za ribolov sitne plave ri­be.

(2) Pelagijska koća je takva mreža koja se povlači u stupcu morske vode od površine do neposredno iznad morskog dna uz uporabu jednog ili dva plovila.

(3) Veličina oka mrežnog tega ni na jednom dijelu pelagijske koće ne smije biti manja od 10 milimetara.

(4) Ribolov pelagijskom koćom zabranjeno je obavljati unutar pojasa od 0,5 morske milje od obale kopna, otoka ili granice posebnog staništa do položaja plovila u ribolovu.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u ribolovnim zonama E, F i G ribolov pelagijskom koćom zabranjeno je obav­ljati unutar pojasa od jedne (1) morske milje od obale kopna, otoka ili granice posebnog staništa do položaja plovila u ribolovu.

(6) Ribolov pelagijskom koćom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

IV. RIBOLOV KRUŽNIM MREŽAMA PLIVARICAMA

1. Općenito o kružnim mrežama plivaricama

Članak 22.

Okružujuće mreže plivarice su takve mreže kojima se ribolov obavlja tako da se mrežom okružuje riba, a ulov se omo­gu­ćava stiskanjem olovnje mreže odnosno njezinog dna pomoću stezača (imbroja).

Članak 23.

Okružujuće mreže plivarice su:

1. plivarica za ribolov tunja (u tekstu koji slijedi: plivarica tunolovka);

2. plivarica za ribolov palamida, rumbaca i luceva, (u tekstu koji slijedi: plivarica palamidara);

3. plivarica za ribolov sitne plave ribe, (u tekstu koji slijedi: plivarica srdelara);

4. plivarica za ribolov cipala, (u tekstu koji slijedi: plivarica ciplarica);

5. plivarica za ribolov iglica, (u tekstu koji slijedi: plivarica iglicara);

6. plivarica za ribolov gavuna olige, (u tekstu koji slijedi: plivarica oližnica).

2. Plivarica tunolovka

Članak 24.

(1) Plivarica tunolovka namijenjena je ribolovu tunja (Thunnus thynnus), drugih vrsta tunja i druge krupne plave ribe.

(2) Ribolov plivaricom tunolovkom smije se obavljati tako da se mrežom, koja pliva u stupcu mora, okružuje riba a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice tunolovke ni na jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 40 milimetara.

(4) Ribolov plivaricom tunolovkom zabranjeno je obavljati od 1. svibnja do 1. lipnja.

(5) Ribolov tunja (Thunnus thynnus) plivaricom tunolovkom zabranjeno je obavljati nakon što se izlovi dopuštena godišnja kvota tunja (Thunnus thynnus) za tekuću kalendarsku godinu.

(6) Ribolov plivaricom tunolovkom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 25.

U cilju zaštite tunja (Thunnus thynnus) neće se izdavati nove povlastice za ribolov tunja uz uporabu plivarice tunolovke niti će se u postojeće povlastice upisivati nove plivarice tunolovke.

3. Plivarica palamidara

Članak 26.

(1) Plivarica palamidara namijenjena je ribolovu palamida (Sarda sarda), rumbaca (Auxis rochei), luceva (Euthunnus alletteratus) i gofa (Seriola dumerilii).

(2) Ribolov plivaricom palamidarom smije se obavljati tako da se mrežom okružuje ribe, a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice palamidare smije biti od 34 milimetra do 38 milimetra.

(4) Ribolov plivaricom palamidarom smije se obavljati tijekom cijele godine.

(5) Ribolov plivaricom palamidarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

4. Plivarica srdelara

Članak 27.

(1) Plivarica srdelara namijenjena je za ribolov srdele (Sardina pilchardus) i drugih vrsta sitne plave ribe.

(2) Ribolov plivaricom srdelarom smije se obavljati tako da se mrežom okružuje riba a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice srdelare smije biti od 8 milimetara do 10 milimetara.

(4) U ribolovu plivaricom srdelarom dopuštena je uporaba umjetne rasvjete.

(5) Ribolov plivaricom srdelarom smije se obavljati tijekom cijele godine.

(6) Ribolov plivaricom srdelarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

5. Plivarica ciplarica

Članak 28.

(1) Plivarica ciplarica namijenjena je za ribolov cipala (Mugilidae).

(2) Ribolov plivaricom ciplaricom smije se obavljati tako da se mrežom okružuje riba, a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice ciplarice smije biti od 26 milimetara do 32 milimetra.

(4) Ribolov plivaricom ciplaricom smije se obavljati danju i noću tijekom čitave godine.

(5) Ribolov plivaricom ciplaricom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

6. Plivarica iglicara

Članak 29.

(1) Plivarica iglicara namijenjena je za ribolov iglica (Belone belone gracilis).

(2) Ribolov plivaricom iglicarom smije se obavljati tako da se mrežom okružuje riba a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice iglicare smije biti od 10 milimetara do 12 milimetara.

(4) Ribolov plivaricom iglicarom smije se obavljati danju i noću tijekom čitave godine.

(5) Ribolov plivaricom iglicarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

7. Plivarica oližnica

Članak 30.

(1) Plivarica oližnica namijenjena je za ribolov gavuna olige (Atherina boyeri).

(2) Ribolov plivaricom oližnicom smije se obavljati tako da se mrežom okružuje riba a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Veličina oka mrežnog tega plivarice oližnice smije biti od 5 milimetara do 7 milimetara.

(4) Ribolov plivaricom oližnicom dopušteno je obavljati sa­mo od 1. studenog do 1. travnja.

(5) Ribolov plivaricom oližnicom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

V. RIBOLOV OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA

1. Općenito o obalnim mrežama potegačama

Članak 31.

Obalne mreže potegače su ribolovni alati kojima se zapasuje dio akvatorija i koje se potežu prema obali ili plovilu, a sastoje se od krila mreže i sake.

Članak 32.

Obalne mreže potegače su:

1. obalna mreža potegača - ljetna trata ili srdelara (u daljnjem tekstu: potegača srdelara);

2. obalna mreža potegača - zimska trata ili girarica (u daljnjem tekstu: potegača girarica);

3. obalna mreža potegača - migavica (u daljnjem tekstu: migavica);

4. obalna mreža potegača - šabakun (u daljnjem tekstu: šabakun);

5. obalna mreža potegača - za ribolov iglica (u daljnjem tekstu: potegača iglicara);

6. obalna mreža potegača - za ribolov gavuna olige (u daljnjem tekstu: potegača oližnica);

7. obalna mreža potegača - kogol (u daljnjem tekstu: kogol);

8. obalna mreža potegača - strašin (u daljnjem tekstu: strašin).

Članak 33.

(1) Užad koja se rabi za potezanje svih potegača ne smije biti duža od 500 metara na svakom krilu mreže.

(2) Kod ribolova svim potegačama zabranjeno je rabiti okićeni konop za plašenje ribe.

2. Potegača srdelara

Članak 34.

(1) Potegača srdelara namijenjena je ribolovu sitne plave ribe.

(2) Ribolov potegačom srdelarom smije se obavljati tako da se mrežom, na čijim krajevima je privezana užad, zapaše riba, koja je sakupljena pomoću umjetne rasvjete i nakon toga se mreža poteže okomito prema obali ili plovilu koje je usidreno ili privezano uz obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega potegače srdelare smije biti od 8 milimetara do 10 milimetara.

(4) Kod ribolova potegačom srdelarom zabranjeno je povlačiti mrežu s plovilima u pokretu.

(5) Kod ribolova sitne plave ribe potegačom srdelarom dopuštena je uporaba umjetne rasvjete.

(6) Ribolov sitne plave ribe potegačom srdelarom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(7) Ribolov potegačom srdelarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

3. Potegača girarica

Članak 35.

(1) Potegača girarica namijenjena je ribolovu riba iz obitelji girovki (Centracanthidae).

(2) Ribolov potegačom giraricom smije se obavljati tako da se mrežom, na čijim krilima je privezana užad, zapaše riba i nakon toga se mreža poteže prema obali ili plovilu koje je usidreno ili vezano za obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod potegače girarice smije biti od 12 milimetara do 14 milimetara.

(4) Kod ribolova potegačom giraricom zabranjeno je povlačiti mrežu s plovilima u pokretu.

(5) Kod ribolova potegačom giraricom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.

(6) Potegača girarica smije se rabiti danju i noću.

(7) Ribolov potegačom giraricom dopušteno je obavljati u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja.

(8) Ribolov potegačom giraricom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

4. Migavica

Članak 36.

(1) Migavica je namijenjena za dnevni ribolov riba iz obitelji girovki (Centracanthidae).

(2) Ribolov migavicom smije se obavljati tako da se mre­žom, na čijim krilima je privezana užad, zapaše riba i nakon toga se mreža poteže prema obali ili prema plovilu koje je usidreno ili privezano uz obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega migavice smije biti od 12 mi­li­metara do 14 milimetara.

(4) Ribolov migavicom zabranjeno je obavljati uz uporabu plovila u pokretu.

(5) Migavica se smije rabiti samo danju od izlaska do zalaska sunca.

(6) Ribolov migavicom dopušteno je obavljati od 1. listopada do 1. svibnja.

(7) Ribolov migavicom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

5. Šabakun

Članak 37.

(1) Šabakun je namijenjen za ribolov krupne plave ribe, cipala (Mugilidae) i gofa (Seriola dumerilii).

(2) Ribolov šabakunom smije se obavljati tako da se mrežom, na čijim krilima je privezana užad, zapaše riba i nakon toga se mreža poteže prema obali ili plovilu koje je usidreno ili privezano uz obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega šabakuna smije biti od 28 milimetara do 32 milimetra.

(4) Ribolov šabakunom zabranjeno je obavljati uz uporabu plovila u pokretu.

(5) Ribolov šabakunom dozvoljeno je obavljati tijekom cijele godine.

(6) Ribolov šabakunom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

6. Potegača iglicara

Članak 38.

(1) Potegača iglicara je namijenjena za ribolov ribe iglice (Belone belone gracilis) na površini mora.

(2) Ribolov potegačom iglicarom smije se obavljati tako da se mrežom, na čijim krilima je privezana užad, zapaše riba koja pliva pri površini mora i nakon toga vuče prema obali ili prema plovilu koje je usidreno ili privezano uz obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega potegače iglicare smije biti od 10 milimetara do 12 milimetara.

(4) Ribolov potegačom iglicarom zabranjeno je obavljati uz uporabu plovila u pokretu.

(5) Ribolov potegačom iglicarom dozvoljeno je obavljati tijekom cijele godine.

(6) Ribolov potegačom iglicarom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

7. Potegača oližnica

Članak 39.

(1) Potegača oližnica namijenjena je za ribolov gavuna olige (Atherina boyeri).

(2) Ribolov potegačom oližnicom smije se obavljati tako da se mrežom, na čijim krajevima je privezana užad, zapaše riba i nakon toga se mreža poteže prema obali ili prema plovilu koje je usidreno ili privezano uz obalu.

(3) Veličina oka mrežnog tega potegače oližnice smije biti od 5 do 7 milimetara.

(4) Kod ribolova potegačom oližnicom zabranjeno je povla­čiti mrežu s plovilom u pokretu.

(5) Kod ribolova potegačom oližnicom zabranjena je uporaba umjetne rasvjete.

(6) Ribolov potegačom oližnicom zabranjeno je obavljati od 1. svibnja do 1. srpnja.

(7) Ribolov potegačom oližnicom dopušteno je obavljati samo u ribolovnim zonama A i F.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka u ribolovnoj zoni E ribolov potegačom oližnicom dopušteno je obavljati samo u Novigradskom i Karinskom moru.

8. Kogol i strašin

Članak 40.

(1) Kogol i strašin namijenjeni su isključivo za ribolov gira.

(2) Kogol se sastoji od sake na čijem otvoru su krila od mrežnog tega.

(3) Krila kogola otvorenim drži poprečno postavljena motka vezana na njihovim krajevima a ulaz u saku otvaraju posebni obruči.

(4) Strašin se sastoji od mrežaste sake i motke postavljene na gornju stranicu sake a na donjoj stranici sake postavljeni su utezi kojima se osigurava struganje sake po morskom dnu.

Članak 41.

(1) Ribolov uz uporabu kogola i strašina smije se obavljati tako da se kogol i strašin pomoću konopa potežu po morskom dnu prema obali s plovila usidrenog ili privezanog uz obalu.

(2) Ribolov kogolom i strašinom dozvoljeno je obavljati uz uporabu plovila u pokretu koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 18,3 kW ( 25 KS).

(3) Ribolov uz uporabu kogola i strašina dopušteno je obavljati samo od zalaska do izlaska sunca.

(4) Veličina oka mrežnog tega sake kogola i strašina ni na jednom dijelu ne smije biti manja od 12 milimetara.

Članak 42.

(1) Ribolov kogolom i strašinom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja.

(2) Ribolov kogolom i strašinom uz uporabu plovila u pokretu dopušteno je obavljati od 1. studenoga do 1. ožujka.

(3) Ribolov kogolom i strašinom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(4) Ribolov kogolom i strašinom uz uporabu plovila u pokretu zabranjeno je obavljati u ribolovnim zonama A, B i C.

(5) Ribolov kogolom i strašinom u ribolovnim zonama D, E, F i G dopušteno je obavljati na lovištima navedenim u člancima 48., 49., 50. i 51. ovoga Pravilnika.

Članak 43.

U cilju zaštite biocenoza morskog dna neće se izdavati nove povlastice za obavljanje ribolova uz uporabu kogola ili strašina niti u postojeće povlastice upisivati novi kogoli ili strašini.

VI. RIBOLOV OBALNOM POVLAČNOM MREŽOM

Članak 44.

(1) Obalna povlačna mreža (u daljnjem tekstu: koćica) je takva mreža koja se povlači po morskom dnu pomoću dva čelična užeta, na kojima su širilice koje mrežu drže otvorenom, a koćica se sastoji od krila, tijela koćice i sake.

(2) Saka smije biti s ili bez košulje (zaštitnog pokrova).

(3) Koćica je namijenjena za ribolov gire oblice (Spicara smaris).

(4) Veličina oka mrežnog tega sake koćice smije biti od 12 milimetara do 16 milimetara, a na košulji (zaštitnom pokrovu) veličina oka mrežnog tega smije biti od 24 milimetara do 32 milimetra.

(5) Na svakoj širilici koćice mora biti označeno ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov.

Članak 45.

(1) Ribolov koćicom dopušteno je obavljati samo uz uporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 29,2 kW (40 KS).

(2) Ribolov koćicom dopušteno je obavljati samo od zalaska do izlaska sunca.

(3) Ribolov koćicom dopušteno je obavljati od 1. studenoga do 1. ožujka.

Članak 46.

(1) Ribolov koćicom zabranjeno je obavljati u kanalima i/ili prolazima koji su uži od 0,2 morske milje.

(2) Ribolov koćicom zabranjeno je obavljati:

- unutar pojasa od 0,1 morske milje od obale kopna ili otoka, do položaja plovila u ribolovu.

- izvan pojasa od jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u ribolovu.

Članak 47.

Ribolov koćicom zabranjeno je obavljati u ribolovnim zonama A, B i C.

Članak 48.

U ribolovnoj zoni D ribolov koćicom smije se obavljati samo na lovištu od istočnog rta uvale Smokova od istočnog rta uvale Pržina na jugoistočnoj strani otoka Korčula;

Članak 49.

U ribolovnoj zoni E određuju se sljedeći dijelovi akvatorija  (u tekstu koji slijedi: lovište) na kojima se smije obavljati ribolov koćicom:

1. lovište od svjetionika koji se nalazi na ulazu u uvalu naselja Tovarnela do južnog rta uvale Slatina na jugozapadnoj obali otoka Pag;

2. lovište od rta Mišnjak do rta Zaglav na jugoistočnoj obali otoka Pag;

3. lovište oko otočića Brušnjak, Škrda i Maun;

4. lovište od zapadnog rta uvale Radnjača do istočnog rta uvale Srpnica na sjeverozapadnoj obali otoka Vir;

5. lovište od rta Šip do rta Tale na sjevero-istočnoj i južnoj obali otoka Olib;

6. lovište oko otočića Morovnik i plićak Veli brak;

7. lovište oko otočića Pohlib;

8. lovište oko otočića Planik i Planičić;

9. lovište od rta Tuf do rta Jabučni na sjevernoj obali otoka Ist;

10. lovište od rta Vranač do rta Glavica na sjevernoj obali otoka Molat;

11. lovište oko otočića Rižnjak;

12. lovište oko otočića Lušnjak;

13. lovište oko otočića Tovarnjak.

14. Lovište u Velebitskom kanalu

Omeđeno spojnicama između točaka

A i B, B i C, C i D, te D i A:

točka A - točka koja se nalazi na udaljenosti  sto (100) metara od rta Dragunica u kursu 058o

točka B - točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke A u kursu 058o,

točka C - točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke D u kursu 058o,

točka D - točka koja se nalazi na udaljenosti sto (100) metara od rta Debela nožica u kursu 058o.

Spojnica između točaka A i B, B i C, C i D je najkraća ravna crta, a spojnica između točke A i D je razlomljena crta koja je od obale kopna udaljena sto (100) metara.

15. Lovište od rta Zmoračna do rta Suhi na sjevernoj obali otoka Susak.

16. Lovište oko otoka Unije.

17. Lovište od rta Straža do rta Šilo na sjeveroistočnoj strani otoka Vele i Male Srakane.

18. Lovište od rta Liski do rta Kurila na zapadnoj obali otoka Lošinj.

19. Lovište oko otoka Iribolovika.

20. Lovište od rta Sveti Damjan do rta Suha na jugoistočnoj strani otoka Cresa.

21. Lovište oko otoka Oruda.

Članak 50.

U ribolovnoj zoni F određuju se sljedeća lovišta, na kojima se smije obavljati ribolov koćicom:

1. lovište od sjevernog rta uvale Dobra do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka;

 2. lovište oko otočića Veli i Mali Paranak (koji se nalaze izvan jugoistočne obale otoka Sestrunj);

 3. lovište južno od naselja Rivanj do južnog rta uvale Lokvina na otoku Rivanj;

 4. lovište od rta Ovčjak do sjeverozapadnog rta uvale Željina na otoku Ugljan;

 5. lovište od rta Parda do rta Osiljinac na južnoj obali otoka Iž;

 6. lovišta do otočića Mali, Sridnji, Glurovac i Fulija (koji se nalaze izvan južne strane otoka Iž);

 7. lovište od južnog rta uvale Kablin do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman;

8. lovišta oko otočića Košara, Žižanj, Mala i Velika Kotula, Runjava Kotula i Obun (koji se nalaze izvan jugoistočne strane otoka Pašman);

 9. lovište od sjevernog rta uvale u kojoj se nalazi naselje Bizikovica do južnog rta uvale Kuljkovica na sjeveroistočnoj obali otoka Žut;

10. lovišta oko otočića Tovarnjak, Gustac i Bisage, (koji se nalaze uz sjeveroistočnu obalu otoka Žut);

11. lovište oko otoka Sit;

12. lovišta oko otočića Kurba Mala, Balabra Velika, Brušnjak, Borovnik, Šćitna i Gangarol (koji se nalaze pokraj otoka Sit);

13. lovište od rta Glavčina do rta Kranje na jugozapadnoj obali otoka Vrgada;

14. lovišta oko otočića Obun, Šipnata, Obrovanj, Rakita, Oblik, Gira, Lončarić, Vrtlić, Murvenjak, Školjić Veli i Mali i Visovac (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Vrgada);

15. lovišta oko otočića Kukuljari (koji se nalaze s jugoistočne strane otoka Murter);

16. lovišta oko otočića Čavlin, Tetovišnjak Veliki i Mali, Čerigul i Dužac (koji se nalaze u Murterskom moru);

17. lovišta od rta Žirje do rta Rasoke na jugozapadnoj obali otoka Žirje;

18. lovišta oko otočića Škrovoda, Bakul i Mažirina (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Žirje);

19. lovište od rta Kaprije do rta Lemeš na sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije;

20. lovišta oko otočića Prčevac, Veli i Mali Dupinići, Bavljenac, Kruljak, Veli i Mali Mišnjak i Ravan (koji se nalaze s sjeveroistočne strane otoka Kaprija).

Članak 51.

U ribolovnoj zoni G određuju se sljedeća lovišta, na kojima se smije obavljati ribolov koćicom:

1. lovište od južnog rta uvale Trstenik na obali kopna do zapadnog rta naselja Stobreč i to samo u pojasu od najmanje 500 metara od obale kopna;

2. lovište od zapadnog rta uvale Livka do sjevernog rta uvale Tiha na sjeverozapadnoj obali otoka Brač;

3. lovište od rta Prapratna do rta Bad na sjeveroistočnoj obali otoka Hvar;

4. lovište od rta Podkapeć do rta Tanki na obali kopna u Neretvanskom kanalu;

5. lovište od zapadnog rta uvale Tankaraca do zapadnog rta uvale Crna luka na sjeverozapadnoj obali otoka Korčula;

6. lovište od rta Sreser do sjevernog rta uvale Perna na sjeverozapadnoj obali poluotoka Pelješac.

Članak 52.

U cilju zaštite pridnenih vrsta riba i zaštite biocenoza morskog dna neće se izdavati nove povlastice za obavljanje ribolova uz uporabu koćice niti u postojeće povlastice upisivati nove koćice.

VII. RIBOLOV LUDROM, ZAGONICOM I FRUŽATOM

1. Opće odredbe o ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom

Članak 53.

Ribolov ludrom, zagonicom i fružatom namijenjen je za izlov pridnenih vrsta riba.

Članak 54.

(1) Ribolov ludrom je način ribolova koji se obavlja zapasivanjem konopima dijela akvatorija, pri čemu se povlačenjem konopa prema kopnu ili plovilu zapasana riba sakuplja uz obalu i nakon toga zapasuje mrežama stajaćicama na manjem prostoru i završno izlovljava.

(2) Kod ribolova ludrom završno izlovljavanje ribe smije se obavljati uz uporabu:

- posebne mreže četverokutnog oblika bez plutnje samo sa olovnjom (u tekstu koji slijedi: kvadrun)

- jednostrukim mrežama stajaćicama - prosticama;

- trostrukim mrežama stajaćicama – poponicama;

- mrežama potegačama.

Članak 55.

Ribolov zagonicom je način ribolova koji se sastoji u zapasivanju konopima i obalnom mrežom potegačom dijela akvatori­ja, pri čemu se stezanjem konopa i mreže potegače zapasana riba sakuplja u manji prostor iz kojega se završno izlovljava izvla­čenjem mreže potegače na obalu ili na plovilo.

Članak 56.

Ribolov fružatom je način ribolova koji se sastoji u zapasivanju dijela akvatorija jednostrukim mrežama stajaćicama prosticama ili trostrukim mrežama stajaćicama poponicama na čijem se vanjskom kraju privezuje konop dozvoljene dužine, čijim stezanjem se zapasana riba usmjerava u prostor ograđen mrežama iz kojeg se plašenjem tjera u mreže i tako izlovljava.

Članak 57.

Kod ribolova ludrom ili fružatom trostruke mreže stajaćice-poponice smiju se koristiti samo u razdoblju kada je dozvoljena njihova uporaba.

Članak 58.

(1) Kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom smiju se rabiti samo:

- mreže potegače i jednostruke mreže stajaćice prostice kod kojih veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 32 milimetara;

- trostruke mreže stajaćice poponice čija su konstrukcijsko-
-tehnička svojstva sukladna odredbama ovoga Pravilnika.

- kvadruni kod kojih veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 22 milimetara.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka do 20. rujna 2000. godine kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom smiju se rabiti mreže potegače i jednostruke mreže stajaćice kod kojih veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 28 milimetara.

Članak 59.

(1) Kod obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom zabranjeno je ronjenje uz uporabu aparata pomoću kojih je osobi koja roni omogućeno disanje pod morem.

(2) Kod obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom zabranjeno je rabiti okružujuće mreže plivarice stiskanjem olovnje mreže pomoću stezača (imbroja).

(3) Kod obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom zabranjena je uporaba podvodne puške.

(4) Kod obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom zabranjena je uporaba umjetne rasvjete.

Članak 60.

(1) Kod obavljanja ribolova ludrom smije se rabiti do najviše 4.000 metara konopa.

(2) Kod obavljanja ribolova zagonicom i fružatom smije se rabiti do najviše 2.000 metara konopa.

(3) Kod obavljanja ribolova ludrom zagonicom i fružatom smije se koristiti i okićeni konop.

(4) Okićeni konop je konop na kojem su pričvršćene ili upletene drvene dašćice, granje, slama, vrpce od platna ili sintetike i drugo.

(5) U postupku sakupljanja ribe ( tjeranja ribe na manji prostor) kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom dozvoljena je uporaba utega vezanog na konop, pomoću kojeg se plaši sakupljena riba.

(6) U završnoj fazi obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom sakupljena riba smije se izlovljavati ostima.

Članak 61.

Ribolov ludrom, zagonicom i fružatom smije se obavljati u razdoblju od 1. srpnja do 20. rujna.

2. Ribolovne zone i dijelovi ribolovnih zona - lovišta
u kojima je dopušteno obavljanje ribolova ludrom, zagonicom i fružatom

Članak 62.

U ribolovnim zonama A i C zabranjeno je obavljati ribolov ludrom, zagonicom i fružatom.

Članak 63.

U ribolovnoj zoni B ribolov ludrom, zagonicom i fružatom smije se obavljati samo na lovištu od rta Lopata (u uvali Sakarun) do južnog rta uvale Tetovišnjica na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj.

Članak 64.

U ribolovnoj zoni D ribolov ludrom, zagonicom i fružatom smije se obavljati samo na lovištu od rta Ražnjić do rta Velo Dance na južnoj strani otoka Korčula uključujući lovište otočića Otočac, Vrhovnjak, Sridnjak, Crklica, Stupa, Kosor, Obljak, Zvirovnik, Lukovac, Veli i Mali Pržnjak, Trstenik i hridi Gredica.

Članak 65.

U ribolovnoj zoni E određuju se sljedeća lovišta na kojima se smije obavljati ribolov ludrom, zagonicom i fružatom:

1. lovište od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj obali otoka Pag;

2. lovište od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Pag;

3. lovište od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Pag;

4. lovište od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka Pag,

5. lovište oko otočića Škrda;

6. lovište oko otoka Maun;

7. lovište oko otočića Mali i Veli Brušnjak;

8. lovište od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vir;

9. lovište oko otočića Planičić i Planik;

10. lovište oko otočića Morovnik;

11. lovište od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Olib;

12. lovište od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silba;

13. lovište od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silba;

14. lovište oko otočića Grujica;

15. lovište od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda;

16. lovište oko otočića Lutrošnjak;

17. lovište oko otoka Škarda;

18. lovište oko otočića Vodenjak;

19. lovište oko otočića Tranerčica;

20. lovište oko otočića Lagnići;

21. lovište od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molat;

22. lovište od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i Vrtlac, na jugo­istočnoj obali otoka Molat;

23. lovište od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu.

Članak 66.

U ribolovnoj zoni F određuju se sljedeća lovišta na kojima se smije obavljati ribolov ludrom, zagonicom i fružatom:

1. lovište oko otoka Tun Veliki;

2. lovište oko otoka Zverinac, uključujući lovište otočića Sparušnjak i Šilo;

3. lovište od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunj;

4. lovište oko otočića Tri Sestrice;

5. lovište od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka;

6. lovište oko otočića Magarčić;

7. lovište od rta Dumboka do rta Kamičina na sjeveroističnoj obali Dugoga otoka uključujući lovišta oko otočića Mali i Veliki Planatak, Tatišnjak i Utra;

8. lovište od rta Pelegrin do uvale Velo žalo na istočnoj obali Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mrtovnjak;

9. lovište od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava;

10. lovište od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sje­vero­istočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iž, uključujući lovište oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji;

11. lovište otočića Fulija i Kudica;

12. lovište od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iž, uključujući lovište oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak;

13. lovište od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljan;

14. lovište od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašman;

15. lovište od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman, uključujući lovište oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun, Runjava Kotula i Žižanj;

16. lovište oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te plićaka Balabra;

17. lovište oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić;

18. lovište oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši;

19. lovište oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak, Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hiridi Mišine;

20. lovište oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka;

21. lovište oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin;

22. lovište od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Žirje, uključujući lovište oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak, Vrtlač i hridi Balun;

23. lovište od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući lovište oko otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada;

24. lovište od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroističnoj obali otoka Kaprije;

25. lovište od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući lovište oko otočića Oštrica;

26. lovište od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući lovište oko otočića Mali i Veli Borovnjak;

27. lovište od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući lovište oko otočića Mali i Veli Kamešnjak;

28. lovište oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol;

29. lovište oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući lovište oko otočića Dugo, Komorica i Mala i Velika Sestrica;

30. lovište oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara;

Članak 67.

U ribolovnoj zoni G određuju se sljedeća lovišta na kojima se smije obavljati ribolov ludrom, zagonicom i fružatom:

1. lovište od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brač;

2. lovište od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Zastup na sjevernoj obali otoka Brač;

3. lovište od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka Brač;

4. lovište od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brač;

5. lovište od istočng rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brač;

6. lovište od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka Brač;

7. lovište od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brač;

8. lovište od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brač;

9. lovište od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brač;

10. lovište od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvar;

11. lovište od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i lovište oko otočića Zečevo;

12. lovište od rta Prapatna do zapadnoj rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvar;

13. lovište od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvar;

14. lovište oko otoka Šćedro i hridi Lukavci;

15. lovište oko Paklenih otoka;

16. lovište od rta Vela Stiniva do rta Kneže na sjevernoj strani otoka Korčula.

3. Posebne odredbe u svezi ribolova
ludrom, zagonicom i fružatom

Članak 68.

(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar nadležan za morsko ribarstvo može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka ministar mora donijeti najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, a u tom rješenju mora se odrediti:

- tko provodi ždrijeb;

- mjesto u kojem se provodi ždrijeb;

- vrijeme u kojem se mora provesti ždrijeb;

- tko i pod kojim uvjetima može pristupiti ždrijebu;

- način provođenja ždrijeba i

- postupak obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fruža­tom nakon provedenog ždrijeba.

(3) Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostavit će se strukovnim grupama ribara udruženih pri Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori i oglasit će se u sredstvima javnog priopćavanja.

Članak 69.

 Radi zaštite pridnenih vrsta riba neće se izdavati nove povlastice za obavljanje ribolova ludrom, zagonicom i fružatom niti u postojeće povlastice upisivati nove ludre, zagonice i fružate.

VIII. RIBOLOV MREŽAMA STAJAĆICAMA

1. Opće odredbe o mrežama stajaćicama

Članak 70.

Mreže stajaćice namijenjene su za ribolov riba i drugih morskih organizama.

Članak 71.

(1) Ribolov mrežama stajaćicama smije se obavljati na doček ili na zapas.

(2) Ribolov mrežama stajaćicama topljenjem na doček smije se obavljati tako da se mreža postavlja na morsko dno ili na određenu dubinu.

(3) Ribolov mrežom stajaćicom na zapas smije se obavljati tako da se mrežom zapaše riba ili pregradi dio morskoga prostora, a zatim naizmjeničnim spuštanjem i dizanjem iste vrši zbijanje ribe na uži prostor gdje se izlovljava.

(4) Kod ribolova mrežama stajaćicama na zapas zabranjeno je rabiti kvadrun.

Članak 72.

(1) Mreže stajaćice dijele se na jednostruke mreže stajaćice i trostruke mreže stajaćice.

(2) Jednostruke mreže stajaćice izrađene su iz jednostrukog mrežnog tega.

(3) Trostruke mreže stajaćice izrađene su iz trostrukog mrežnog tega i to iz središnjeg tega i po jednog tega ili popona sa svake strane središnjeg tega (u tekstu koji slijedi: popon).

Članak 73.

(1) Jednostruke mreže stajaćice su:

 1. - mreža oližnica,

 2. - mreža gavunara,

 3. - mreža girara,

 4. - mreža vojga,

 5. - mreža menulara,

 6. - mreža bukvara,

 7. - mreža prostica

 8. - mreža polandara,

 9. - mreža psara,

10. - mreža jastogara

11. - mreža sklatara,

12. - mreža rakovica

13. - mreža rumbara

(2) Trostruke mreže stajaćice su:

 1. - mreža poponica,

 2. - mreža listarica,

 3. - mreža salpara,

 4. - mreža sipara.

2. Mreža oližnica

Članak 74.

(1) Mreža oližnica je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov gavuna olige (Atherina boyeri).

(2) Ribolov mrežom oližnicom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom oližnicom dopušteno je plašenje ribe uz uporabu vesala i pobuka.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže oližnice smije biti od 6 milimetara do 8 milimetara.

(5) Visina mreže oližnice ne smije biti veća od 300 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom oližnicom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. srpnja do 1. svibnja.

(7) Ribolov mrežom oližnicom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

3. Mreža gavunara

Članak 75.

(1) Mreža gavunara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov običnog gavuna (Atherina hepsetus)

(2) Ribolov mrežom gavunarom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom gavunarom dopušteno je plašenje ribe uz uporabu vesala i pobuka.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže gavunare smije biti od 10 milimetara do 12 milimetara.

(5) Visina mreže gavunare ne smije biti veća od 400 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom gavunarom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. svibnja do 1. veljače.

(7) Ribolov mrežom gavunarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

4. Mreža girara

Članak 76.

(1) Mreža girara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov gire oblice (Spicara smaris).

(2) Ribolov mrežom girarom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom girarom dopušteno je plašenje ribe uz uporabu vesala i pobuka.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže girare smije biti od 15 milimetara do 17 milimetara.

(5) Visina mreže girare ne smije biti veća od 400 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom girarom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja.

(7) Ribolov mrežom girarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

5. Mreža vojga

Članak 77.

(1) Mreža vojga je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov sitne plave ribe.

(2) Ribolov mrežom vojgom smije se obavljati na doček ili zaokruživanjem ribe koja je sakupljena pomoću umjetne rasvjete.

(3) Kod ribolova mrežom vojgom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Kod ribolova mrežom vojgom dopuštena je uporaba umjetne rasvjete.

(5) Veličina oka mrežnog tega kod mreže vojge smije biti od 16 milimetara do 18 milimetara.

(6) Visina mreže vojge ne smije biti veća od 450 oka mrežnog tega.

(7) Ribolov mrežom vojgom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(8) Ribolov mrežom vojgom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

6. Mreža menulara

Članak 78.

(1) Mreža menulara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov gire oštrulje (Spicara flexuosa).

(2) Ribolov mrežom menularom smije se obavljati samo na doček.

(3) Kod ribolova mrežom menularom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje riba.

(4) Kod ribolova mrežom menularom dopuštena je uporaba mamca, na način da se mamac stavlja na mrežu ili uz postavljenu mrežu.

(5) Veličina oka mrežnog tega kod mreže menulare smije biti od 18 milimetara do 26 milimetara.

(6) Visina mreže menulare ne smije biti veća od 80 oka mrežnog tega.

(7) Ribolov mrežom menularom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(8) Ribolov mrežom menularom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnm moru Republike Hrvatske.

7. Mreža bukvara

Članak 79.

(1) Mreža bukvara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov bukava (Boops boops).

(2) Ribolov mrežom bukvarom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom bukvarom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže bukvare smije biti od 22 milimetra do 30 milimetara.

(5) Visina mreže bukvare ne smije biti više od 400 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom bukvarom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(7) Ribolov mrežom bukvarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

8. Mreža prostica

Članak 80.

(1) Mreža prostica je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov priobalnih pridnenih vrsta riba.

(2) Ribolov mrežom prosticom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom prosticom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže prostice smije biti od 32 milimetra do najviše 50 milimetara.

(5) Visina mreže prostice ne smije biti veća od 400 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom prosticom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(7) Ribolov mrežom prosticom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

9. Mreža polandara

Članak 81.

(1) Mreža polandara je jednostruka mreža stajaćica koja u ribolovu pliva na površini mora i namijenjena za ribolov palamida (Sarda sarda) i drugih vrsta krupne plave ribe.

(2) Ribolov mrežom polandarom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom polandarom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Veličina oka mrežnog tega kod mreže polandare smije biti od 40 milimetara do 60 milimetara.

(5) Visina mreže polandare ne smije biti veća od 400 oka mrežnog tega.

(6) Ribolov mrežom polandarom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(7) Ribolov mrežom polandarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

10. Mreža psara

Članak 82.

(1) Mreža psara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov pridnenih vrsta riba.

(2) Ribolov mrežom psarom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod mreže psare smije biti od 60 milimetara do 100 milimetara.

(4) Visina mreže psare ne smije biti veća od 20 oka mrežnog tega.

(5) Ribolov mrežom psarom dopušteno je obavljati tijekom cijele godine.

(6) Ribolov mrežom psarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

11. Mreža jastogara

Članak 83.

(1) Mreža jastogara je jednostruka mreža stajaćica za ribolov jastoga (palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuka (Scyllarides latus).

(2) Ribolov mrežom jastogarom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod mreže jastogare smije biti od 120 milimetara do 130 milimetara.

(4) Visina mreže jastogare ne smije biti veća od 4,5 oka mrežnog tega.

(5) Ribolov mrežom jastogarom dopušteno je obavljati samo u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

(6) Ribolov mrežom jastogarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

12. Mreža sklatara

Članak 84.

(1) Mreža sklatara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov pridnenih vrsta riba.

(2) Ribolov mrežom sklatarom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod mreže sklatare smije biti od 130 milimetara do 148 milimetara.

(4) Visina mreže sklatare ne smije biti veća od 4,5 oka mrežnog tega.

(5) Ribolov mrežom sklatarom dopušteno je tijekom cijele godine.

(6) Ribolov mrežom sklatarom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

13. Mreža rakovica

Članak 85.

(1) Mreža rakovica je jednostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov rakovice (Maja squinado).

(2) Ribolov mrežom rakovicom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod mreže rakovice smije biti od 150 milimetara do 180 milimetara.

(4) Visina mreže rakovice ne smije biti veća od 4,5 oka mrežnog tega.

(5) Ribolov mrežom rakovicom dopušteno je obavljati samo od 1. prosinca do 1. lipnja.

(6) Ribolov mrežom rakovicom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

14. Mreža rumbara

Članak 86.

(1) Mreža rumbara je jednostruka mreža stajaćica namijenjena ribolovu rumba (Psetta maxima maxima).

(2) Ribolov mrežom rumbarom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mrežnog tega kod mreže rumbare smije biti od 182 milimetra do 200 milimetara.

(4) Visina mreže rumbare ne smije biti veća od 5,5 oka mrežnog tega.

(5) Ribolov mrežom rumbarom dozvoljeno je obavljati tijekom cijele godine.

(6) Ribolov mrežom rumbarom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru.

15. Mreža poponica

Članak 87.

(1) Mreža poponica je trostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov pridnenih vrsta riba.

(2) Ribolov mrežom poponicom smije se obavljati samo na doček.

(3) Kod ribolova mrežom poponicom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Veličina oka mreže poponice na središnjem tegu smije biti od 40 milimetara do 50 milimetara.

(5) Veličina oka mreže poponice na poponu smije biti od 120 milimetara do 200 milimetara.

(6) Visina mreže poponice ne smije biti veća od 5,5 oka popona i 42 oka središnjeg tega.

(7) Ribolov mrežom poponicom dopušteno je obavljati samo od 1. rujna do 1. lipnja.

(8) Ribolov mrežom poponicom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

16. Mreža listarica

Članak 88.

(1) Mreža listarica je trostruka mreža stajaćica namijenjena za ribolov listova.

(2) Ribolov mrežom listaricom smije se obavljati samo na doček.

(3) Veličina oka mreže listarice na središnjem tegu smije biti od 40 milimetara do 42 milimetra.

(4) Veličina oka mreže listarice na poponu smije biti od 150 milimetara do 170 milimetara.

(5) Visina mreže listarice ne smije biti veća od 3 oka popona i 25 oka središnjeg tega.

(6) Ribolov mrežom listaricom u unutrašnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati od 1. rujna do 1. lipnja.

(7) Ribolov mrežom listaricom dopušteno je obavljati u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati tijekom cijele godine osim u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna kada je ribolov mrežom listaricom dopušteno obavljati samo u akvatoriju koji se nalazi izvan jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka.

17. Mreža salpara

Članak 89.

(1) Mreža salpara je trostruka dvopodna mreža stajaćica namijenjena za ribolov salpi (Sarpa salpa) i drugih vrsta riba i morskih organizama.

(2) Ribolov mrežom salparom smije se obavljati na doček ili na zapas.

(3) Kod ribolova mrežom salparom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe.

(4) Mreža salpara sastavljena je od trostrukog mrežnog tega koji se nalazi u donjem dijelu mreže i jednostrukog mrežnog tega koji se nalazi u gornjem dijelu mreže.

(5) Veličina oka mreže salpare na središnjem tegu i na jednostrukom mrežnom tegu smije biti od 40 milimetara do 50 milimetara.

(6) Veličina oka mreže salpare na poponu smije biti od 120 milimetara do 200 milimetara.

(7) Ukupna visina mreže salpare ne smije biti veća od ukupno 150 oka središnjeg tega i jednostrukog mrežnog tega.

(8) Visina popona ne smije biti veća od 8 oka.

(9) Ribolov mrežom salparom dopušteno je obavljati u razdoblju od 1. studenoga do 1. lipnja.

(10) Ribolov mrežom salparom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

18. Mreža sipara

Članak 90.

(1) Mreža sipara je trostruka dvopodna mreža stajaćica namijenjena za ribolov sipa (Sepia officinalis).

(2) Ribolov mrežom siparom smije se obavljati samo na doček.

(3) Kod ribolova mrežom siparom zabranjena je uporaba svih sredstava i načina plašenja ribe.

(4) Mreža sipara sastavljena je od trostrukog mrežnog tega koji se nalazi u donjem dijelu mreže i jednostrukog mrežnog tega koji se nalazi u gornjem dijelu mreže.

(5) Veličina oka mreže sipare na središnjem tegu i na jednostrukom mrežnom tegu smije biti od 32 milimetra do 38 milimetara.

(6) Veličina oka mreže sipare na poponu smije biti od najmanje 150 milimetara do 170 milimetara.

(7) Ukupna visina mreže sipare ne smije biti veća od ukupno 100 oka središnjeg tega i jednostrukog mrežnog tega.

(8) Visina popona ne smije biti veća od 6 oka.

(9) Ribolov mrežom siparom dopušteno je obavljati od 1. rujna do 1. lipnja.

(10) Ribolov mrežom siparom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

19. Posebne odredbe o obavljanju ribolova mrežama stajaćicama

Članak 91.

(1) Prilikom ribolova svim vrstama mreža stajaćica zabranjena je uporaba umjetne rasvjete osim kod ribolova mrežom vojgom.

(2) Kod ribolova mrežom vojgom dopuštena je uporaba umjetne rasvjete u svrhu prikupljanja ribe.

Članak 92.

Prilikom ribolova svim vrstama mreža stajaćica zabranjena je uporaba mamca osim kod ribolova mrežom menularom.

Članak 93.

Zabranjeno je preinačavati konstrukcije mreža stajaćica od­re­đene ovim Pravilnikom povećavanjem njihovih visina, spaja­njem po visini dvije ili više istovjetnih ili različitih mreža i upletati popon na jednostruke mreže stajaćice.

Članak 94.

(1) Kod obavljanja ribolova mrežama stajaćicama na doček mora se vidljivo označiti njihov položaj u moru.

(2) Položaj svake mreže stajaćice, kojom se ribolov obavlja na doček, mora se označiti sa vidljivom plutajućom oznakom na početku i na kraju postavljene mreže.

(3) Plutajuće oznake na početku i na kraju postavljene mreže moraju biti jednake veličine i boje.

(4) Pod vidljivom plutajućom oznakom iz stavka 2. i 3. ovoga članka razumijeva se plutajuća oznaka od plovaka svijetle boje.

(5) Na plutajućoj oznaci iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka obvezno moraju biti čitljivo ispisani naziv i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov mrežama stajaćicama.

(6) Veličina slova i brojeva iz stavka 5. ovoga članka mora iznositi najmanje 5 centimetara.

Članak 95.

Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajaćicama na doček stječe se postavljanjem mreža stajaćica za ribolov na doček na tom lovištu.

Članak 96.

Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila i slično, zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.

Članak 97.

Zabranjeno je rabiti mreže stajaćice čija namjena, način, vrijeme i mjesto uporabe te njihove konstrukcijsko-tehnička svojstva nisu sukladna odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 98.

(1) Iznimno od odredbe članka 175. ovoga Pravilnika, radi obavljanja ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu takav ribolov može se obavljati prema redoslijedu koji se utvrđuje ždrijebom.

(2) Ždrijeb iz stavka 1. ovoga članka provodi područna jedinica ministarstva, na inicijativu pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov (u tekstu koji slijedi: ribari) u slučaju kad ima više zainteresiranih ribara za obavljanje ribolova na nekom manjem lovištu.

(3) Ždrijeb iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi se za tekuću kalendarsku godinu ili ribolovnu sezonu.

Članak 99.

(1) Ribari koji su na temelju ždrijeba stekli prvo na obav­ljanje ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu dužni su ga koristiti prema utvrđenom redoslijedu.

(2) Ako se mreža stajaćica kojom se obavlja ribolov na do­ček na određenom lovištu ne postavi najkasnije jedan sat nakon zalaska sunca, gubi se pravo na korištenje lovišta za tu noć i ono postaje slobodno lovište.

(3) Ako su na slobodno lovište iz stavka 2. ovoga članka isto­vremeno došla dva ili više ribara oni međusobno ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajaćicama te noći.

IX. RIBOLOV VRŠAMA ZA LOV RIBE

Članak 100.

(1) Vrša za lov ribe (u daljnjem tekstu: vrša za ribe) je klopka namijenjena za ribolov riba i drugih morskih organizama.

(2) Vrša za ribe sastoji se od konstrukcije na kojoj je razapet mrežni teg, a svaka vrša ima jedan ili više otvora (vršnjaka).

(3) Vrše za ribe smiju se rabiti tako da se postavljaju na morsko dno pojedinačno i/ili u nizu.

Članak 101.

(1) Kod vrša za ribe smije se rabiti mrežni teg izrađen od konca, metala ili plastike.

(2) Veličina oka mrežnog tega iz stavka 1. ovoga članka na vršama za ribe ne smije biti manja od 32 milimetra.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za ribolov jegulja (Anguilla anguilla) smiju se rabiti vrše za ribe sa mrežnim tegom pletenim od konca veličine oka od najmanje 12 milimetara (u daljnjem tekstu: vrše za jegulje).

(4) Vrše za jegulje su valjkastog oblika sa dva vršnjaka na kojima je mrežni teg postavljen na metalnim okvirima.

Članak 102.

(1) Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i/ili jegulje mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je odstupanje od 30 %.

(3) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnosi se na vršnjak.

Članak 103.

Kod ribolova vršama za ribe i/ili jegulje dopušteno je u vrše stavljati mamac radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.

Članak 104.

(1) Ribolov vršama za ribe dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(2) Ribolov vršama za jegulje dopušteno je obavljati samo u dijelu ribolovne zone G u akvatoriju rijeke Neretve i njezinih pritoka od ušća rijeke Neretve u more do mosta u Metkoviću.

Članak 105.

(1) Odredbe članka 101. stavka 2. ovoga Pravilnika započet će se primjenjivati od 1. siječnja 2002. godine.

(2) Dok se ne započne primjenjivati odredba članka 101. stav­ka 2. ovoga Pravilnika, veličina oka mrežnog tega na vršama za ribe ne smije biti manja od 26 milimetara.

Članak 106.

(1) Položaj vrše za ribe postavljene u moru obvezno se mora označiti vidljivom plutajućom oznakom.

(2) Pod vidljivom plutajućom oznakom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se plovak svijetle boje.

(3) Na plutajućoj oznaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezno moraju biti čitljivo ispisani ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov vršom za ribe.

(4) Veličina slova i brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara.

(5) Vrše za ribe postavljene u nizu obvezno se moraju ozna­čiti sa dvije vidne plutajuće oznake, na početku i na kraju skupine.                      

X. RIBOLOV OSTIMA SA ILI BEZ UPORABE OSVJETLJENJA

Članak 107.

(1) Osti su probodni ribolovni alat namijenjen ribolovu svih vrsta riba i drugih morskih organizama.

(2) Osti se smiju rabiti danju i noću, s i/ili bez uporabe plovila.

(3) Kod ribolova ostima dozvoljena je uporaba umjetnog osvjetljenja (u daljnjem tekstu: rasvjete), jačine najviše do 2.000 kandela.

(4) Ribolov ostima dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 108.

Osti se smiju rabiti i kod ribolova načinom ludra, zagonice i fružate, ribolova plivaricom ciplaricom i ribolova mrežama staja­ćicama na zapas.

XI. RIBOLOV PARANGALIMA I DRUGIM UDIČARSKIM RIBOLOVNIM ALATIMA

1. Općenito o udičarskim ribolovnim alatima

Članak 109.

(1) Udičarski ribolovni alati namijenjeni su izlovu riba i drugih morskih organizama.

(2) Udičarski ribolovni alati su:

 1. odmet;

 2. kančenica;

 3. tunja samica;

 4. povlačni povraz;

 5. povraz s kukom za ribolov glavonožaca;

 6. stajaći parangal;

 7. plutajući parangal.

(3) Udičarski ribolovni alati smiju se rabiti danju i noću sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

2. Odmet

Članak 110.

(1) Odmet je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu riba i drugih morskih organizama.

(2) Odmet se sastoji od uzice i udica privezanih na uzici.

(3) Odmet za ribolov hobotnice sastoji se od uzice i mamca.

(4) Kod odmeta za ribolov hobotnice smiju se rabiti najviše do tri (3) udice.

(5) Na odmetu smiju biti privezane najviše do tri (3) udice.

(6) Ribolov odmetom smije se obavljati uz uporabu udica čija širina luka ne smije biti manja od 7 milimetara.

(7) Ribolov odmetom dopušteno je obavljati u čitavom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

3. Kančenica

Članak 111.

(1) Kančenica je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu pridnenih vrsta riba.

(2) Kančenica se sastoji od uzice, predveza na kojima su privezane udice i utega.

(3) Ribolov kančenicom smije se obavljati uz uporabu udica čija širina luka ne smije biti manja od 7 milimetara.

(4) Na kančenici smije biti privezano najviše pet (5) udica.

(5) Ribolov kančenicom dopušteno je obavljati u čitavom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

4. Tunja samica

Članak 112.

(1) Tunja samica ili plivajući povraz (u daljnjem tekstu: tunja samica) je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu prid­nenih vrsta riba.

(2) Tunja samica se sastoji od uzice, predveza na kojima su privezane udice i utega.

(3) Uzica tunje samice mora biti privezana na plutajuću oznaku.

(4) Na plutajućoj oznaci tunje samice treba biti vidno napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja tunjom samicom.

(5) U ribolovu tunjom samicom smiju se rabiti udice čija širina luka ne smije biti manja od 10 milimetara.

(6) Na tunji samici smije biti privezano najviše do dvije (2) udice.

(7) Ribolov tunjom samicom dopušteno je obavljati u cije­lom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

5. Povlačni povraz

Članak 113.

(1) Povlačni povraz ili panula (u daljnjem tekstu: panula) je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu.

(2) Panula se sastoji od uzice na čijem kraju su privezane jedna ili više udica ili varalica.

(3) Ribolov panulom obavlja se iz plovila u pokretu.

(4) Na panuli smiju biti privezane do najviše deset (10) udica.

(5) Kod ribolova panulom smiju se rabiti udice čija širina luka ne smije biti manja od 7 milimetara.

(6) Ribolov panulom dopušteno je obavljati u cijelom ribolov­nom moru Republike Hrvatske.

6. Povraz s kukom

Članak 114.

(1) Povraz s kukom namijenjen je ribolovu glavonožaca.

(2) Povraz s kukom sastoji se uzice na čijem kraju je varalica sa vijencem od igala ili udica.

(3) Kod ribolova povrazom s kukom noću smije se koristiti umjetna rasvjeta.

(4) Ribolov povrazom s kukom smije se obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

7. Stajaći parangal

Članak 115.

(1) Stajaći parangal je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu koji se ne pomiče s mjesta na koje je postavljen.

(2) Stajaći parangal se sastoji od osnove na kojoj su na određenom razmaku privezane predvezi s udicama.

(3) Ribolov stajaćim parangalima smije se obavljati udicama čija širina luka ne smije biti manja od 10 milimetara.

(4) Ribolov stajaćim parangalom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 116.

(1) Kod obavljanja ribolova stajaćim parangalom mora se vidljivo označiti položaj stajaćeg parangala dok se nalazi u moru.

(2) Položaj svakog stajaćeg parangala mora se označiti sa vidljivom plutajućom oznakom na početku i na kraju postav­ljenog stajaćeg parangala.

(3) Plutajuće oznake na početku i na kraju postavljenog stajećeg parangala moraju biti jednake veličine i boje.

(4) Pod vidljivom plutajućom oznakom iz stavka 2. i 3. ovoga članka razumijeva se plutajuća oznaka od plovaka svijetle boje.

(5) Na plutajućoj oznaci iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka obavezno moraju biti čitljivo ispisani ime i luka upisa ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov stajaćim parangalom.

(6) Veličina slova i brojeva iz stavka 5. ovoga članka mora iznositi najmanje 5 centimetara.

8. Plutajući parangal

Članak 117.

(1) Plutajući parangal je udičarski ribolovni alat namijenjen ribolovu koji se pod utjecajem morskih struja pomiče s mjesta na koje je postavljen.

(2) Plutajući parangal se sastoji od osnove parangala na kojoj su na određenom razmaku privezani predvezi i udice.

(3) Ribolov plutajućim parangalom smije se obavljati udicama čija širina luka ne smije biti manja 10 milimetara.

(4) Ribolov plutajućim parangalom namijenjenim ribolovu tunja (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe smije se obavljati udicama čija širina luka ne smije biti manja od 30 milimetara.

(5) Ribolov tunja (Thunnus thynnus) plutajućim parangalima uz uporabu brodova dužih od 24 metra (ukupna dužina broda), zabranjeno je obavljati od 1. lipnja do 1. kolovoza.

(6) Ribolov plutajućim parangalom dozvoljeno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 118.

(1) Kod obavljanja ribolova plutajućim parangalom mora se vidljivo označiti položaj plutajućeg parangala dok se nalazi u moru.

(2) Položaj plutajućeg parangala mora se označiti sa vidljivom plutajućom oznakom na početku i na kraju postavljenog plutajućeg prangala.

(3) Plutajuće oznake na početku i na kraju postavljenog plu­ta­jućeg parangala moraju biti jednake veličine i boje.

(4) Pod vidljivom plutajućom oznakom iz stavka 2. i 3. ovoga članka razumijeva se plutajuća oznaka od plovaka svijetle boje.

(5) Na plutajućoj oznaci iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka obavezno moraju biti čitljivo ispisani ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov plutajućim parangalom.

(6) Veličina slova i brojeva iz stavka 5. ovoga članka mora iznositi najmanje 10 centimetara.

Članak 119.

U cilju zaštite tunja (Thunnus thynnus) neće se izdavati nove povlastice za lov tunja uz uporabu plutajućih parangala niti će se u postojeće povlastice upisivati novi plutajući parangali.

XII. LOV ŠKAMPA I DRUGIH SITNIH RAKOVA VRŠAMA

Članak 120.

(1) Vrša za lov škampa (Nephrops norvegicus) i vabića (Squilla mantis) u daljnjem tekstu: vrša za sitne rakove, je klopka namijenjena za lov sitnih rakova.

(2) Vrša za sitne rakove sastoji se od konstrukcije na kojoj je razapet mrežni teg, a svaka vrša ima jedan ili više otvora (vrš­njaka).

(3) Vrše za sitne rakove smiju se rabiti tako da se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.

Članak 121.

(1) Veličina oka mrežnog tega kod vrša za sitne rakove ne smije biti manja od 20 milimetara.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka započet će se primjenjivati od 1. siječnja 2002. godine.

(3) Dok se ne započne s primjenom odredbe stavka 1. ovoga članka veličina oka mrežnog tega na vrši za sitne rakove ne smije biti manja od 18 milimetara.

(4) Mrežni teg na vrši za sitne rakove mora biti tako postav­ljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata.

(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjak.

(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka dozvoljeno je odstupanje od 30 %.

Članak 122.

(1) Kod lova vršama za sitne rakove dopušteno je u vrše stav­ljati mamac.

(2) Lov vršama za sitne rakove dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 123.

(1) Vrše za sitne rakove postavljene u nizu obvezno se moraju označiti sa dvije plutajuće oznake (na početku i na kraju niza).

(2) Na plutajućoj oznaci obvezno mora biti vidljivo napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja lov vršama za sitne rakove.

(3) Veličina slova i brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora iznositi najmanje 5 centimetara.

Članak 124.

U cilju zaštite sitnih rakova neće se izdavati nove povlastice za lov sitnih rakova uz uporabu vrša za sitne rakove niti će se u postojeće povlastice upisivati nove vrše za sitne rakove.

XIII. LOV KRUPNIH RAKOVA VRŠAMA

Članak 125.

(1) Vrša za lov krupnih rakova (u daljnjem tekstu: vrša za krupne rakove) je klopka za lov krupnih rakova jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).

(2) Vrša za krupne rakove sastoji se od konstrukcije na kojoj je postavljen mrežni teg, a svaka vrša ima jedan ili više otvora (vršnjaka).

(3) Vrše za krupne rakove smiju se rabiti tako da se postav­ljaju na morsko dno pojedinačno ili u nizu.

Članak 126.

(1) Kod vrša za krupne rakove smije se rabiti mrežni teg četverostranog oblika.

(2) Veličina oka mrežnog tega iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti manja od 55 milimetara.

(3) Četverostrani mrežni teg na vršama za krupne rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je odstupanje od 30 %.

(5) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnosi se na vršnjak.

Članak 127.

(1) Kod lova vršama za krupne rakove dopušteno je u vrše stavljati mamac.

(2) Lov vršama za krupne rakove zabranjeno je obavljati od 1. rujna do 1. svibnja.

(3) Lov vršama za krupne rakove dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 128.

(1) Položaj vrše za krupne rakove postavljene u moru obvezno se mora označiti vidljivom plutajućom oznakom dok se vrša nalazi u moru.

(2) Pod vidljivom plutajućom oznakom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se plovak svijetle boje.

(3) Na plutajućoj oznaci-signalu iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezno mora biti čitljivo napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja lov vršom za krupne rakove.

(4) Veličina slova i brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara.

(5) Vrše za krupne rakove postavljene u nizu obvezno se moraju označiti sa dvije plutajuće oznake, na početku i na kraju niza.

XIV. RIBOLOV DRUGIM KLOPKAMA

1. Općenito o ribolovu drugim klopkama

Članak 129.

U smislu ovoga Pravilnika pod ribolovom drugim klopkama smatra se ribolov uz uporabu ribolovnih alata kao što su:

1. stajaći kogol trata,  (u tekstu koji slijedi: kogol trata),

2. stajaći jednokrilni kogol za ribolov gavuna običnog  (u tekstu koji slijedi: kogol gavunet).

2. Kogol trata

Članak 130.

(1) Kogol trata je klopka namijenjena za ribolov jegulja (Anquilla anquilla).

(2) Kogol trata rabi se za pregrađivanje korita rijeke i/ili njezinih pritoka, rukavaca, kanala i drugih akvatorija.

(3) Kogol trata smije se rabiti tako da se krajevi krila i saka postavljaju na motke zabijene u dno.

(4) Kogol trata se sastoji od krila mreže i sake mreže koji su izrađeni od mrežnog tega.

(5) Veličina oka mrežnog tega ni na jednom dijelu kogola trate ne smije biti manja od 12 milimetara.

Članak 131.

(1) Kod obavljanja ribolova kogolom tratom mora se vidljivo označiti njegov položaj.

(2) Položaj kogola trate označava se vidljivom plutajućom oznakom na njegovom početku i na kraju.

(3) Plutajuće oznake iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju biti svijetle boje, na kojima mora biti napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov uz uporabu kogola trate.

(4) Veličina slova i/ili brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara.

Članak 132.

(1) Ribolov kogolom tratom smije se obavljati samo u raz­dob­lju od 1. rujna do 1. ožujka.

(3) Ribolov kogolom tratom smije se obavljati samo na lo­viš­­tima u dijelu ribolovne zone G.

(3) Ribolov kogolom tratom dopušteno je obavljati samo na sljedećim lovištima (u daljnjem tekstu:

 penjala):

1. Mala Neretva - Jarčerog;

2. Mala Neretva - Tlaka;

3. Mala Neretva - Pržinovac;

4. Rječica Desanka;

5. Vanjsko penjalo Put Kabla;

6. Crepina;

7. Crna rijeka I, II, III i IV;

8. Rijeka Mislina I, II, III i IV;

9. Jezeranka Matica;

10. Rijeka Mislina, PIK-ov kanal;

11. Rijeka kod Trna;

12. Desanka, rijeka od granice općine Metković do Crne rijeke;

13. Crna rijeka, od mosta Rastoka do »Grla« u Vlaškoj;

14. Gradina rijeka, od Neretve prema Vrnjačkoj glavici s jarugom Medakuša niz ušće do novog kanala;

15. Široka, od vrha Malog Gumanca pa do mora.

(4) Po jednom penjalu smije se postaviti samo jedna (1) kogol trata, koja smije imati do najviše tri (3) sake.

Članak 133.

(1) Pravo na postavljanje kogola trate na jednom od penjala utvrđuje se - ždrijebom.

(2) Ždrijeb iz stavka 1. ovoga članka provodi Područna jedinica Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Dubrovniku.

(3) Ždrijeb iz stavka 1. ovog članka provodi se za ribolovnu sezonu, koja traje od 1. rujna od 1. ožujka.

(4) Ždrijeb iz stavka 1. ovoga članka za ribolovnu sezonu mora se provesti najkasnije do 1. kolovoza.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka ždrijeb za pravo postavljanja kogola trate za ribolovnu sezonu 2000. - 2001. mora se provesti najkasnije do 15. listopada 2000. godine.

Članak 134.

Ždrijebu za obavljanje ribolova kogolom tratom mogu pristupiti samo pravne ili fizičke osobe koje u povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova imaju upisanu kogol tratu.

3. Kogol gavunet

Članak 135.

(1) Kogol gavunet je klopka namijenjena ribolovu gavuna olige (Atherina boyeri) i običnog gavuna (Atherina hepsetus).

(2) Kogol gavunet sastoji se od jednog krila i sake koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega.

(3) Veličina oka mrežnog tega kogola gavuneta smije biti od 5 milimetara do 12 milimetara.

(4) Kod ribolova kogolom gavunetom zabranjeno je rabiti umjetnu rasvjetu.

(5) Ribolov kogolom gavunetom dopušteno je obavljati od 1. svibnja do 1. veljače.

(6) Ribolov kogolom gavunetom smije se obavljati samo u ribolovnoj zoni A.

Članak 136.

(1) Kod obavljanja ribolova kogolom gavunetom mora se vidljivo označiti njegov položaj.

(2) Položaj kogola gavuneta označava se plutajućom oznakom na njegovom početku i na kraju.

(3) Plutajuće oznake iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju biti svijetle boje mora biti napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja ribolov uz uporabu kogola gavuneta.

(4) Veličina slova i/ili brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara.

XV. LOV ŠKOLJAKA

1. Općenito o lovu školjaka

Članak 137.

Školjke se smiju loviti uz uporabu sljedećih ribolovnih alata:

1. Dredža rampon, (u tekstu koji slijedi: rampon),

2. Dredža kunjkara (u tekstu koji slijedi: kunjkara).

2. Rampon

Članak 138.

(1) Rampon je namijenjen lovu školjaka.

(2) Ribolov ramponom obavlja se povlačenjem po morskom dnu.

(3) Rampon se sastoji od metalnog okvira na koji je pričvršćena saka od mrežnog tega.

(4) Na donjem dijelu metalnog okvira, koji struže po morskom dnu, nalaze se zupci, a na gornjem dijelu je koso pri­čvrš­ćena daska.

(5) Veličina oka mrežnog tega sake rampona ne smije biti manja od 40 milimetara.

(6) Lov uz uporabu rampona dopušten je u razdoblju od 15. prosinca do 16. rujna.

(7) Lov ramponom u ribolovnom moru Republike Hrvatske smije se obavljati samo u dijelu ribolovne zone A unutar akvatorija koji je omeđen spojnicama između točaka A i B, B i C, C i D te A i D:

točka A - točka koja se nalazi na udaljenosti dvije (2) morske milje od rta Savudrija u kursu 270°,

točka B - točka koja se nalazi na vanjskoj granici teritorijalnog mora Republike Hrvatske u kursu 270° od rta Savudrija,

točka C - točka koja se nalazi na vanjskoj granici teritorijalnog mora Republike Hrvatske u kursu 270° od rta Barbariga,

točka D - točka koja se nalazi na udaljenosti dvije (2) morske milje od rta Barbariga u kursu 270°.

Spojnica između točke A i B je najkraća ravna crta.

Spojnica između točke B i C je razlomljena crta koja slijedi vanjsku granicu teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Spojnica između točke C i D je najkraća ravna crta.

Spojnica između točke A i D je razlomljena crta koja je od obale kopna udaljena dvije (2) morske milje.

Članak 139.

Na svakom ramponu mora biti napisano ime i luka upisa broda ili registarska oznaka brodice kojom se obavlja lov ramponom.

Članak 140.

U cilju zaštite školjaka i biocenoza morskog dna neće se izdavati nove povlastice za lov školjaka uz uporabu rampona niti će se u postojeće povlastice upisivati novi ramponi.

3. Kunjkara

Članak 141.

(1) Kunjkara je namijenjena za lov školjke kunjke (Arca noae).

(2) Lov kunjkarom obavlja se povlačenjem mreže po morskom dnu, a u lovu se smiju rabiti najviše do dvije (2) mreže po jednom plovilu.

(3) Kunjkara se sastoji od metalnog okvira ili drvene grede na kojoj je pričvršćena saka od mrežnog tega.

(4) Na donjem dijelu metalnog okvira koji struže po morskom dnu nalazi se strugač ili neko drugo opterećenje.

(5) Duljina metalnog okvira ili grede kunjkare ne smije biti veća od 280 centimetara.

(6) Veličina oka sake kunjkare ne smije biti manja od 40 milimetara.

(7) Lov uz uporabu kunjkare zabranjeno je obavljati od 1. lipnja do 1. rujna.

(8) Lov kunjkarom dopušteno je obavljati samo u ribolovnim zonama A, E i F.

 (9) U ribolovnoj zoni E lov kunjkarom dozvoljeno je obav­ljati samo u lovištu Novigradskog i Karinskog mora.

Članak 142.

U cilju zaštite školjke kunjke i biocenoza morskog dna neće se izdavati nove povlastice za lov školjke kunjke uz uporabu kunjkare niti će se u postojeće povlastice upisivati nove kunjkare.

XVI. LOV ILI SAKUPLJANJE DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA

1. Općenito o lovu drugih morskih organizama

Članak 143.

U smisli ovoga Pravilnika lov drugih morskih organizama od­­no­si se na:

1. lov velikog morskog crva (Eunice gigantea) uz uporabu naprave za lov velikog morskog crva i ostalih dozvoljenih ribolov­nih alata,

2. lov rakovice (Maja squinado) uz uporabu račnjaka.

2. Ribolov velikog morskog crva (Eunice gigantea)

Članak 144.

(1) Veliki morski crv smije se loviti uz uporabu naprave za lov velikog morskog crva, malih ostiju i drugim napravama.

(2) Lov velikog morskog crva zabranjeno je obavljati uz upo­­rabu aparata pomoću kojih se osobi koja obavlja lov omo­gućava disanje pod morem.

(3) Kod lova velikog morskog crva smije se rabiti umjetna rasvjeta jačine do najviše 2000 kandela.

(4) Lov velikog morskog crva smije se obavljati danju i noću tijekom cijele godine.

(5) Lov velikog crva dopušteno je obavljati u cijelom ribolov­nom moru Republike Hrvatske.

3. Ribolov rakovice (Maja squinado)

Članak 145.

(1) Za lov rakovice smije se rabiti račnjak.

(2) Račnjak je naprava za lov rakovice koja se sastoji od motke na kojoj su postavljene savijene čelične žice.

(3) Lov račnjakom zabranjeno je obavljati u razdoblju od 1. lipnja do 1. prosinca.

(4) Lov rakovice račnjakom dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

4. Općenito o sakupljanju drugih morskih organizama

Članak 146.

U smislu ovoga Pravilnika pod sakupljanjem drugih morskih organizama smatra se ručno sakupljanje školjaka (Bivalvia), puževa (Gastropoda), koralja (Anthozoa) i spužava (Spongia) na njihovim staništima na morskom dnu bez uporabe ribolovnih alata odnosno sa ili bez uporabe aparata za ronjenje i priručne opreme.

Članak 147.

U smislu ovoga pravilnika pod ronilačkim aparatima po­mo­ću kojih je osobi koja roni omogućeno disanje pod morem smat­raju se ronilački aparati na zrak ili mješavinu plinova.

5. Sakupljanje školjaka

Članak 148.

(1) Pod sakupljanjem školjkaša u smislu ovoga Pravilnika smatra se sakupljanje školjaka (Bivalvia) i puževa (Gastropoda) uz uporabu ronilačkih aparata i priručne opreme.

(2) Kod sakupljanja školjkaša dopušteno je rabiti sljedeću priručnu opremu:

1. - strugač (rašketa),

2. - grablje,

3. - kliješta,

4. - trgač.

(3) Sakupljanje školjkaša dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 149.

U cilju zaštite školjkaša neće se izdavati nove povlastice za skupljanje školjkaša niti će se u postojeće povlastice upisivati no­va ronilačka i priručna oprema za sakupljanje školjkaša.

6. Sakupljanje koralja (Corallium rubrum)

Članak 150.

(1) Kod sakupljanja koralja od priručne opreme dopušteno je koristiti sjekiru za otkidanje koralja.

(2) Sakupljanje koralja dopušteno je obavljati samo u razdob­lju od 1. travnja do 1. prosinca.

(3) Sakupljanje koralja dozvoljeno je obavljati na njihovim staništima u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 151.

Radi zaštite koralja po jednoj povlastici dopušteno je sakupiti do najviše 200 kilograma koralja tijekom sezone sakupljanja.

Članak 152.

Radi zaštite koralja neće se izdavati nove povlastice za sakup­ljanje koralja niti će se u postojeće povlastice upisivati nova ronilačka i priručna oprema za sakupljanje koralja.

7. Sakupljanje spužava

Članak 153.

(1) Sakupljanje spužava dopušteno je obavljati tako da se spužve ručno ili priručnom opremom otkidaju sa podloge na koju su pričvršćene.

(2) Sakupljanje spužava dopušteno je obavljati u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 154.

Radi zaštite spužava neće se izdavati nove povlastice za sakupljanje spužava niti će se u postojeće povlastice upisivati nova ronilačka oprema za sakupljanje spužava..

XVII. POSEBNE ODREDBE

1. Iznimke od zabrane izdavanja novih povlastica

Članak 155.

(1) Povlastice za obavljanje ribolova na moru uz uporabu određenog ribolovnog alata ili opreme, kod kojega je određeno da se zbog zaštite riba i/ili drugih morskih organizama na odre­đenom ribolovnom području ili zoni neće izdavati nove povlastice odnosno da se u postojeće povlastice ne smiju upisivati takovi novi ribolovni alati i oprema, smiju se iznimno izdati drugom ovlašteniku povlastice samo u slučajevima:

1. kad ovlaštenik povlastice (pravna ili fizička osoba) proda plovilo, ribolovni alat i opremu i kad nakon toga zatraži da mu se iz povlastice izbriše to plovilo, ribolovni alat ili oprema, a pravna ili fizička osoba koja je kupila to plovilo, ribolovni alat i opremu zatraži da joj se izda povlastica za obavljanje ribolova uz uporabu tog plovila, ribolovnog alata ili opreme;

2. kad ovlaštenik povlastice (fizička osoba) ugovorom o darovanju daruje plovilo, ribolovni alat ili opremu i zatraži da mu se iz povlastice izbriše obavljanje ribolova tim plovilom, ribolovnim alatom ili opremom a darovani zatraži da mu se izda povlastica uz uporabu toga plovila, ribolovnog alata ili opreme;

(2) Kod prijenosa povlastica iz stavka 1. ovoga članka mora se prodati odnosno darovati sav u povlastici upisan ribolovni alat za koji je ograničeno izdavanje povlastica na određenom ribolovnom području ili zoni.

2. Konstrukcijsko-tehničke osobine ribolovnih alata

Članak 156.

(1) Veličina oka uzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrež­nog tega.

(2) Veličina oka bezuzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju dužinom is­pru­žene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.

(3) Prigodom mjerenja veličine oka iz stavka 1. ili 2. ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje deset (10) oka mrežnog tega ( udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega.

(4) Grafički prikaz načina mjerenja veličine oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 1.).

Članak 157.

(1) Kod vrša ili drugih klopki pletenih od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.

(2) Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika iz stavka 1. ovoga članka tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 2.).

Članak 158.

(1) Veličina udice mjeri se širinom luka (zakrivljenog dijela) mjereno na najširem dijelu vanjskog ruba, odnosno najvećom udaljenošću između najšireg dijela vanjskog ruba prednjeg i stra­žnjeg luka udice.

(2) Grafički prikaz načina mjerenja veličine udice tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Prilog 3.).

2. Snaga porivnog stroja plovila

Članak 159.

(1) U smislu ovoga Pravilnika kao snaga porivnog stroja plovila smatra se isključivo nazivna snaga stroja prema originalnoj deklaraciji proizvođača toga stroja.

(2) U slučaju kada se plovilo pokreće uz uporabu dva ili više porivnih strojeva tada se kao snaga porivnog stroja plovila smatra zbroj nazivnih snaga ugrađenih porivnih strojeva prema originalnim deklaracijama proizvođača tih strojeva.

XVIII. REDOSLIJED I UVJETI OBAVLJANJA RIBOLOVA

1. Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova

Članak 160.

(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom lovištu objavit će se na oglasnim pločama svih područnih jedinica Ministarstva.

(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od djelatnika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljem tekstu: Povjerenstvo).

(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.

Članak 161.

Ždrijebu članka 68., članka 98., i članka 133. ovoga Pravilnika može pristupiti svaka pravna ili fizička osoba koja ima povlasticu za obavljanje ribolova uz uporabu ribolovnih alata za koje se provodi ždrijeb.

Članak 162.

(1) Prijava za ždrijebanje predaje se povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 08.30 do 11.00 sati.

(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:

1. ime i prezime fizičke osobe te tvrtku fizičke osobe odnos­no naziv i sjedište pravne osobe te ime ovlaštene osobe u pravnoj osobi;

2. fotokopiju povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz koje je vidljivo da ovlaštenik smije obavljati takav ribolov uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždri­jebanje.     

(3) Uz prijavu za ždrijebanje obvezno se mora priložiti potvrda o uplaćenom novčanom iznosu od 50,00 kuna, na račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, na ime troškova provo­đenje ždrijeba.

(4) Pravne i fizičke osobe, ovlaštenici povlastice za obav­ljanje gospodarskog ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb, mogu dati više prijava ako su ovlaštenici više povlastica za obavljanje ribolova za koji se provodi ždrijeb, ali svaka takva prijava mora se dati posebno i za nju moraju biti ispunjeni uvjeti iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 163.

(1) Ždrijeb se provodi tehnikom izvlačenja listića.

(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo - ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.

Članak 164.

(1) Nakon provedenog ždrijebanja sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva, na temelju kojeg je područna jedinica Ministarstva, u roku od najduže 20 dana, dužna izdati rješenje o redoslijedu i načinu obavljanja ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji je provedeno ždrijebanje.

(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči područne jedinice u kojoj je proveden ždrijeb.

(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.

(4) Radi provođenja inspekcijskog nadzora zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se i Državnom inspektoratu.

Članak 165.

Rješenje za obavljanje ribolova za koji je provedeni ždrijeb iz stavka 1. članka 164. ovoga Pravilnika, koje pravnim ili fizič­kim osobama na temelju provedenog ždrijeba izdaje nadležna područna jedinica Ministarstva mora u izreci rješenja obvezno sadržavati sljedeće podatke:

1. ime, prezime i/ili tvrtku fizičke osobe ili naziv i adresu pravne osobe koja je ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova;

2. podatke o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (broj i datum izdavanja povlastice, podaci o ribolovnim alatima i plovilima upisanim u povlastici);

3. način i uvjete pod kojima se smije obavljati ribolov za koji je proveden ždrijeb.

Članak 166.

Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba ne može se prenositi na druge pravne ili fizičke osobe.

2. Posebne odredbe o redoslijedu i uvjetima obavljanja ribolova

Članak 167.

Pravo na obavljanje ribolova na lovištu za koje nije propisano provođenje ždrijeba ili za koje nije proveden propisani ždrijeb stječe se dolaskom na lovište.

Članak 168.

(1) Ribolov sitne plave ribe ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.

(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 500 metara od lovišta sitne plave ribe.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka ako se na lovištu za ribolov sitne plave ribe pojavi i krupna plava riba, pred­nost ima ribolov krupne plave ribe.

Članak 169.

Radi nesmetanog obavljanja ribolova sitne plave ribe zabranjeno je približavati se svjećaricama bilo kojim plovilom na udaljenost manju od 300 metara.

Članak 170.

(1) Kod ribolova sitne plave ribe uz uporabu umjetne rasvjete, svaka od svjećarica dviju susjednih ribolovnih ekipa smije se nalaziti na udaljenosti od najmanje 300 metara ili na udaljenosti od najmanje 500 metara kad se svijetli uz uporabu elektro-agregata.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka udaljenost između svjećarica može biti i manja, ali ne manja od udaljenosti 100 metara, ako se ribolov sitne plave ribe obavlja na lovištima koja su zbog konfiguracije terena manjih površina.

Članak 171.

Ribolov koćicom - tartanom nije dopušten na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja drugih ribolovnih alata ili lovišta za koje je proveden ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda ili prava obavljanja ribolova.

XIX. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 172.

U slučaju kada se u ribolovnoj zoni ili u dijelu ribolovne zone pojavi veća količina nedoraslih riba ili rakova ili ženki rakova (hlapova, jastoga, rakovica ili škampa) ministar poljoprivrede i šumarstva može temeljem:

- rezultata praćenja stanja riba i/ili drugih morskih organizama;

- dojave ili inicijative pročelnika područnih jedinica ministarstva;

- dojave osoba ovlaštenih za provođenje inspekcijskih nadzora iz područja morskog ribarstva;

- dojave pravnih osoba registriranih za poslove istraživanja mora;

- dojave pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov na moru;

donijeti rješenje o privremenoj zabrani ribolova određenim ribolovnim alatom u toj ribolovnoj zoni ili dijelu ribolovne zone.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavit će se strukovnim grupama ribara udruženih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori i oglasit će se u sredstvima javnog priopćavanja.

Članak 173.

(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ovoga članka ne odnose se na ribolov i sakupljanje: školjkaša, koralja i spužava.

Članak 174.

U obavljanju gospodarskog ribolova na moru zabranjena je uporaba podvodne puške.

Članak 175.

(1) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata i/ili podvodnih pušaka, u smislu članka 173. i članka 174. ovoga Pravilnika razumijeva se i držanje ronilačkih aparata i/ili podvodnih pušaka u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka o zabrani uporabe ronilačkih aparata ne odnose se na plovila na kojima se obavlja ribolov uz uporabu povlačnih mreža i kružnih mreža plivarica.

Članak 176.

Zabranjeno je držati u plovilu vrste i količine ribolovnih alata koje nisu upisane u povlastici.

Članak 177.

Kod obavljanja ribolova zabranjeno je držati na plovilu, rabiti i/ili nositi uz obalu:

1. vrste i/ili količine ribolovnih alata koji nisu upisani u pov­lastici,

2. ribolovne alate čije konstrukcijsko – tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovog Pravilnika,

3. ribolovne alate čija je uporaba zabranjena u tom razdoblju u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske,

4. ribolovne alate čija uporaba nije predviđena ovim pravilnikom.

Članak 178.

Zabranjeno je držati u plovilu ili nositi uz obalu eksplozivna ili kemijska sredstva pomoću kojih se može ubijati, trovati ili omamljivati ribe i druge morske organizme.

Članak 179.

(1) Nakon što je izlovljena dopuštena kvota određene vrste ribe ili drugog morskog organizma zabranjeno je obavljanje daljnjeg ribolova te vrste ribe ili drugog morskog organizma.

(2) Nakon što je izlovljena dopuštena kvota određene vrste ribe ili drugog morskog organizma na plovilu, koje plovi izvan akvatorija luke, zabranjeno je držati ribolovni alat namijenjen samo za ribolov te vrste ribe ili drugog morskog organizma.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na plovilo koje je vezano u luci.

Članak 180.

Nakon što je sakupljena kvota određena za sakupljanje određenog morskog organizma po jednoj povlastici zabranjeno je obavljanje daljnjeg sakupljanja tog morskog organizma.

Članak 181.

Bez obzira na vrstu ribolovnog alata ili način na koji su ulov­ljeni obavezno se moraju neškodljivo vratiti u more:

- svi jastozi (Palinurus elephas), hlapovi (Hommarus gammarus) i rakovice

 (Maja squinado) čija veličina je manja od najmanje propisane veličine ispod koje se ne smiju riboloviti, sakupljati niti stav­ljati u promet;

- sve ženke jastoga i hlapa s vanjskim jajima,

- sve ženske rakovice s zatamnjenim vanjskim jajima.

Članak 182.

(1) U smislu ovoga Pravilnika vremenom izlaska sunca smatra se:

1. - 05.00 sati za PROLJEĆE;

2. - 04.00 ssti za LJETO;

3. - 07.00 sati za JESEN;

4. - 08.00 sati za ZIMU.

(2) U smislu ovoga Pravilnika vremenom zalaska sunca smatra se:

1. - 20,00 sati za PROLJEĆE;

2. - 21.00 sati za LJETO;

3. - 18.00 sati za JESEN;

4. - 17.00 sati za ZIMU.

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 183.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:

1. odredbe Pravilnika o obavljanju ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom ( »Narodne novine«, br. 69/97, 97/97, 136/97, 87/98, 108/98 i 145/98);

2. odredbe Pravilnika o obavljanju ribolova ramponom (»Narodne novine«, br. 4/97);

3. odredbe Pravilnika o obavljanju ribolova mrežama staja­ćicama (»Narodne novine«, br. 43/97, 63/97, 69/97, 94/97, 87/98 i 95/98);

4. odredbe Pravilnika o ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom (»Narodne novine«, br. 87/98, 95/98, 108/98 i 61/00);

5. odredbe točke IV. i V. Naredbe o ribolovu tunja - Thunnus thynnus (»Narodne  novine«, br. 19/99);

6. odredbe Pravilnika o privrednom i športskom ribolovu, uzgoju riba i drugih  morskih životinja, vađenja spužava, koralja, školjkaša i morskoga bilja (»Narodne novine«, br. 34/85, 35/86, 26/87, 9/89, 26/90, 130/97, 34/98 i 34/99), koje se odnose na ribolov i sakupljanje:

7. odredbe Pravilnika o obavljanju privrednoga športskoga morskog ribolova, te zaštiti riba i drugih morskih životinja na području Velebitskoga kanala (»Narodne novine«, br. 49/93, 10/97, 79/97, 34/98 i 87/98);

8. odredbe odluka skupština bivših općina odnosno odredbe odluka županijskih skupština, koje se odnose na obavljanje gospodarskog ribolova na moru.

Članak 184.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/00-01/112

Urbroj: 525-1-00-1

Zagreb: 23. kolovoza 2000.

Ministar
poljoprivrede i šumarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

 

PRILOG br. 1


VELIČINA OKA UZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA


 


VELIČINA OKA BEZUZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA


 

PRILOG br. 2


NAČIN MJERENJA VELIČINE ČETVEROSTRANOG I ŠESTEROSTRANOG OBLIKA OKA PLETENOG OD METALA ILI DRUGOG KRUTOG MATERIJALA KOD VRŠA ILI DRUGIH KLOPKI

 

a)      ČETVEROSTRANI OBLIK OKA


b)    ŠESTEROSTRANI OBLIK OKA


 

PRILOG br. 3


NAČIN MJERENJA ŠIRINE LUKA UDICE