ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA

833

Na temelju Zaključka koji je Hrvatski sabor donio na 13. sjednici, 23. ožujka 2005. godine, pročišćen tekst Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora je utvrdio na 40. sjednici održanoj 1. travnja 2005.

Pročišćen tekst Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća tekst Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01), njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, broj 10/02., 155/02., 45/03., 43/04. i 40/05, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 015-01/05-01/07

Zagreb, 1. travnja 2005.

 

Potpredsjednik

Odbora za zakonodavstvo

Josip Leko, dipl. iur., v. r.

ZAKON

O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE(REGIONALNE) SAMOUPRAVE (pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju izbori članova općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavnička tijela) jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: jedinice).

Članak 2.

Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Članak 3.

Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima (u daljnjem tekstu: izbori), tajnim glasovanjem.

Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela.

Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela.

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.

Članak 4.

Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja izbora.

Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.

Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori.

Članak 5.

Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva iste jedinice.

Član predstavničkog tijela jedinice ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika, pomoćnik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pročelnik i djelatnik u upravnim tijelima i službama iste jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač.

Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, osim djelatne vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, no ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna je pri konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 6.

Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Član predstavničkog tijela koji prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je u roku 8 dana od prihvaćanja dužnosti o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti u predstavničkom tijelu na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 7.

Članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima:

– ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

– ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,

– ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

– ako odjavi prebivalište s područja jedinice, danom odjave prebivališta,

– ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

– smrću.

Članak 8.

Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.

Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.

Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Članak 9.

Statutom jedinice odredit će se broj članova njezinog predstavničkog tijela iz redova hrvatskih državljana pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Predstavničko tijelo jedinice u kojoj pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na odgovarajuću zastupljenost u tom tijelu dužno je prije svakih redovnih izbora pravodobno uskladiti statut jedinice s odredbom stavka 1. ovoga članka na način propisan Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

U slučaju kada predstavničko tijelo jedinice ne postupi sukladno obvezi iz stavka 2. ovoga članka, obvezu je dužno izvršiti novo izabrano predstavničko tijelo u roku od 60 dana od konstituiranja.

Članak 10.

U zakonom propisanom postupku i istovremeno s utvrđivanjem rezultata glasovanja za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje i objavljuje je li na provedenim izborima osigurana zastupljenost nacionalnih manjina zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Državno izborno povjerenstvo s tim u vezi donosi pobliže upute i provodi nadzor izbornog postupka.

Ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i statutom jedinice, broj članova predstavničkog tijela jedinice povećat će se do broja koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena, a izabranima će se smatrati oni pripadnici određene manjine koji su bili kandidirani na izbornim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima.

Ako se ni primjenom odredbe stavka 2. ovoga članka ne postigne odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice, u jedinici će se raspisati dopunski izbori za predstavnika nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

Postupak iz stavaka 2. i 3. ovoga članka provest će se i u slučaju kada se u tijeku mandata predstavničkog tijela izgubi odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina.

U slučaju povećanja broja članova predstavničkog tijela jedinice preko broja utvrđenog statutom jedinice sukladno odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka, ukupan broj članova predstavničkog tijela iznimno od odredbe članka 28. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može biti paran.

Članak 11.

Dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice raspisuje Vlada Republike Hrvatske.

Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatak o broju predstavnika nacionalnih manjina koji se bira u predstavničko tijelo jedinice.

Odluka Vlade Republike Hrvatske dostavlja se istog dana kada je donesena Državnom izbornom povjerenstvu.

Pravo predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice i njegovog zamjenika imaju političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina koja ima pravo na zastupljenost. Ukoliko kandidata predlažu birači, za pravovaljanost kandidature vrijede uvjeti iz članka 16. ovoga Zakona.

Biračko pravo (aktivno i pasivno) na dopunskim izborima za predstavnike nacionalnih manjina imaju samo pripadnici manjina koji imaju pravo na zastupljenost, a koji pored općega biračkog prava imaju prebivalište u jedinici lokalne, ili područne (regionalne) samouprave.

Svaki predlagatelj predlaže na kandidacijskoj listi onoliki broj kandidata koliko ih se bira.

Ako se u predstavničko tijelo jedinice bira do tri člana predstavnika pojedine nacionalne manjine, uz svakog kandidata za člana predlaže se i kandidat za njegovog zamjenika, koji se bira zajedno s njim. Ako se u predstavničko tijelo jedinice bira više od tri člana predstavnika pojedine nacionalne manjine, zamjenjivanje se vrši sukladno odredbama članka 8. ovoga Zakona.

Članak 12.

Ako izabranom članu predstavničkog tijela pripadnika manjine koja ima pravo na odgovarajuću zastupljenost u predstavničkom tijelu, prestane mandat samo zbog smrti ili nesposobnosti za obnašanje mandata, ili razloga po sili zakona, zamjena toga člana dopunit će se sukladno odredbama članka 10. ovoga Zakona.

Nastavljanjem s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata izabranog člana pripadnika nacionalne manjine iz stavka 1. ovoga članka, prestaje mandat i zamjeniku kojim je povećan broj članova predstavničkog tijela da bi se ostvarila zastupljenost nacionalne manjine.

Člana predstavničkog tijela pripadnika manjine kojim je povećan broj članova predstavničkog tijela da bi se ostvarila zastupljenost nacionalne manjine sukladno odredbi članka 10. stavka 1. ovoga Zakona može zamijeniti samo pripadnik nacionalne manjine, sukladno odredbama članka 10. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 13.

Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.

Na zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda i postupak njezinog ostvarenja sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje uređuju način ostvarenja prava na zastupljenost predstavnika manjina u tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 14.

Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja.

Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.

II. KANDIDIRANJE

Članak 15.

Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.

Političke stranke utvrđuju i predlažu liste za izbor članova predstavničkih tijela na način propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom, donijetom na temelju statuta.

Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.

Dvije ili više, u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu za izbor članova predstav­ničkog tijela.

Članak 16.

Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste dužni su prikupiti:

– 100 potpisa za općinsku listu,

– 150 potpisa za gradsku listu,

– 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba.

Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prve tri po redu potpisnika nezavisne liste.

Članak 17.

Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime birača, adresa prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja.

Članak 18.

Prijedlozi lista moraju biti zaprimljeni u nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Naziv liste navodi se punim imenom stranke, odnosno stranaka koalicije, a ako postoji, navodi se i skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je listu predložila. Ako je listu predložila skupina birača, njen naziv je »nezavisna općinska lista«, »nezavisna gradska lista«, »nezavisna županijska lista«, odnosno »nezavisna lista Grada Zagreba«.

Nositelj liste prvi je predloženi kandidat na listi.

Članak 19.

U prijedlogu liste obvezno se navode imena i prezimena svakog od kandidata na listi, nacionalnost, adresa prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja. Uz prijedlog liste dostavlja se očitovanje svakog od kandidata na listi o prihvaćanju kandidature. Očitovanje mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnoga izbornog povjerenstva.

U prijedlogu liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja koliko se članova predstavničkog tijela bira na izborima. Predlagatelj liste slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi.

Ako predlagatelj predloži više kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela koliko ih se bira na izborima, smatra se da su pravovaljano predloženi samo kandidati do najvećeg broja članova koji se biraju u to predstavničko tijelo.

Ako nakon predaje lista postane nepotpuna zbog smrti nekog od predloženih kandidata, njegovo će se ime izbrisati sa liste, a lista će se smatrati potpunom.

Članak 20.

Nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste za izbor članova predstavničkih tijela, kao i zbirnu listu, i to u roku od 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista.

Članak 21.

Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno koalicije, koja je listu predložila. Ako je više stranaka predložilo koalicijsku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu.

Članak 22.

Sve političke stranke koje su predložile liste i nositelji ili drugi predstavnici nezavisnih lista imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa i izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.

Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste, a traje zaključno do 24 sata prije dana održavanja izbora.

Članak 23.

Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su političkim strankama i nositeljima ili drugim predstavnicima nezavisnih lista koji sudjeluju na izborima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornih programa i nesmetano obavljanje izborne promidžbe, pod jednakim uvjetima.

Članak 24.

Na dan koji prethodi danu održavanja izbora i na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta u 19 sati, zabranjena je svaka izborna promidžba i svako objavljivanje privremenih rezultata ili njihovih procjena.

Ispitivanje javnog mnijenja i opredjeljenja birača o glasovanju dopušteno je i za vrijeme trajanja izbora, a rezultati ispitivanja ne smije se objavljivati do zatvaranja birališta.

Članak 25.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvarit će političke stranke i nositelji nezavisnih lista koji na izborima dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela.

Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 20 dana prije dana izbora. Odluka Vlade o visini naknade primjenjuje se i na prijevremene izbore.

III. IZBOR ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA

Članak 26.

Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice, u skladu sa zakonom.

Ukoliko broj članova predstavničkog tijela jedinice nije utvrđen statutom, u predstavničko tijelo birat će se broj članova utvrđen zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Članak 27.

Članovi predstavničkih tijela biraju se proporcionalnom izbornom metodom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila kandidacijska lista jedinice (biračka masa liste) dijeli s brojevima od 1 do zaključno broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira na izborima. Od svih dobivenih rezultata posljednji rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko mjesta u predstavničkom tijelu koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj.

Ako su važeći glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi od dvije ili više lista dobila jedno mjesto ili još jedno mjesto u predstavničkom tijelu, ono pripada onoj listi koja je dobila više glasova.

Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Članak 28.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.

IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 29.

Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori.

Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori.

Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.

Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.

Izbore članova Gradske skupštine Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora kao i njihovi zamjenici mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo.

Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.

Članak 30.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.

Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav Državnoga izbornog povjerenstva čine predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici. Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale članove stalnog sastava Državnoga izbornog povjerenstva imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Prošireni sastav Državnoga izbornog povjerenstva određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi izbornih lista, a čine ga po tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora i njihovi zamjenici. Ako se ne postigne dogovor o tri predstavnika političkih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja kockom između predloženih kandidata pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Svi članovi Državnoga izbornog povjerenstva imaju jednaka prava i dužnosti.

Članak 31.

Općinska, gradska, županijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav izbornog povjerenstva jedinice čine predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici. Predsjednik izbornog povjerenstva mora biti diplomirani pravnik.

Prošireni sastav izbornog povjerenstva određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista za izbor članova predstavničkog tijela jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, a čine ga po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela jedinice. Ako se ne postigne dogovor o dva predstavnika političkih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja kockom između predloženih kandidata.

Izbor proširenog sastava općinskog i gradskoga izbornog povjerenstva obavlja se pred županijskim izbornim povjerenstvom, a izbor proširenog sastava županijskoga izbornog povjerenstva pred Državnim izbornim povjerenstvom.

Svi članovi izbornog povjerenstva imaju jednaka prava i dužnosti.

Članak 32.

Državno izborno povjerenstvo imenuje stalni sastav županijskih izbornih povjerenstva i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.

Županijska izborna povjerenstva imenuju stalni sastav općinskih, odnosno gradskih izbornih povjerenstava na svome području.

Članak 33.

Općinska i gradska izborna povjerenstva:

– brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove općinskog, odnosno gradskog vijeća,

– imenuju članove biračkih odbora za općinske, gradske, odnosno županijske izbore,

– određuju biračka mjesta za općinske, gradske, odnosno županijske izbore,

– nadziru rad biračkih odbora,

– obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,

– na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju općinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu općinsku, odnosno gradsku listu,

– nadziru pravilnost izborne promidžbe, za općinske, odnosno gradske izbore, u skladu s ovim Zakonom,

– prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području te kada se radi o županijskim izborima, dostavljaju ih izbornom povjerenstvu županije,

– objavljuju rezultate općinskih, odnosno gradskih izbora i

– obavljaju i druge poslove određene ovim Zakonom.

Članak 34.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba:

– brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove Gradske skupštine Grada Zagreba,

– imenuje članove biračkih odbora za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba i županijske izbore,

– određuje biračka mjesta,

– nadzire rad biračkih odbora,

– obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,

– na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje gradske liste za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba i sastavlja zbirnu listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba,

– nadzire pravilnost izborne promidžbe, u skladu s ovim Zakonom, za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba,

– prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području,

– objavljuje rezultate izbora za članove Gradske skupštine Grada Zagreba,

– obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Članak 35.

Županijsko izborno povjerenstvo:

– brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove županijske skupštine,

– nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava,

– na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu županijskih lista,

– nadzire pravilnost izborne promidžbe, u skladu s ovim Zakonom,

– objavljuje rezultate izbora za članove županijske skupštine,

– obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Članak 36.

Birački odbori izravno provode glasovanje birača na biračkim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik te dva člana i njihovi zamjenici. Po jednog člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po jednog člana i zamjenika određuju oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ukoliko prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.

Članovi biračkog odbora ne mogu biti kandidati na listi.

Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a u pravilu trebaju biti pravne struke. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik potpisuju izjavu o nestranačkoj pripadnosti pod materijalnom i kaznenom odgovornošću pri nadležnom izbornom povjerenstvu.

Biračke odbore za sva biračka mjesta imenuju izborna povjerenstva nadležna prema odredbama ovoga Zakona, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.

V. PROVOĐENJE IZBORA

Članak 37.

Glasovanje za izbor članova predstavničkog tijela jedinice obavlja se na biračkim mjestima na području općine, grada i Grada Zagreba.

Nadležna izborna povjerenstva objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovati na pojedinom mjestu, najkasnije osam dana prije izbora.

Nadležna izborna povjerenstva odredit će biračka mjesta ovisno o broju birača, odnosno prostornoj udaljenosti, na način da broj birača na jednom biračkom mjestu omogući glasovanje svih birača u vremenu određenom za glasovanje. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj.

Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija za glasovanje uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost glasovanja, u kojoj se mogu isticati samo državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/90), kao što su grb Republike Hrvatske i zastava Republike Hrvatske, te obilježja županija, gradova, odnosno općina sukladno njihovom statutu.

Na svakom biračkom mjestu trebaju biti vidljivo istaknute sve kandidacijske liste s pregledno navedenim imenima svih kandidata za predstavničko tijelo jedinice za koje se glasuje.

Članak 38.

Političke stranke i birači koji su predložili liste za izbor članova predstavničkog tijela jedinice kao i nevladine udruge te međunarodne organizacije imaju pravo odrediti promatrače koji će pratiti provedbu izbora tijekom čitavoga izbornog postupka.

Promatrač ima pravo biti nazočan glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na uočene nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje te u zapisnik izbornog tijela stavljati svoje primjedbe. Promatrač ima pravo dobiti kopiju zapisnika izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Državno izborno povjerenstvo obvezatnim uputama podrobnije će utvrditi prava i dužnosti promatrača te način praćenja provedbe izbora.

VI. GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA

Članak 39.

Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, glasačkim listićem.

Glasački se listić tiska u državnoj tiskari pod neposrednim nadzorom Državnoga izbornog povjerenstva i označen je serijskim brojem.

Članak 40.

Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku listu jedinice sadrži:

– naziv liste,

– ime i prezime nositelja liste,

– serijski broj.

Kandidacijske liste jedinice navode se na glasačkom listiću onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi kandidacijskih lista jedinice.

Ispred naziva liste stavlja se redni broj.

Članak 41.

Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću.

Glasački se listić popunjava tako da se zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje.

Članak 42.

Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu birač glasovao.

Nevažeći glasački listić:

– nepopunjeni glasački listić,

– listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je listu birač glasovao,

– listić na kome je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista.

Članak 43.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati, kada se biračka mjesta zatvaraju. Omogućit će se glasovanje i biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu u devetnaest sati.

Za vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Članak 44.

Nitko ne smije doći na biračko mjesto naoružan.

Predsjednik biračkog odbora dužan je brinuti o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja te je u slučaju potrebe ovlašten naložiti biraču koji ometa red i mir ili onemogućava, odnosno otežava glasovanje drugih, da napusti biračko mjesto.

Predsjednik biračkog odbora ovlašten je zatražiti pomoć policije. Službene osobe policije od kojih je zatražena pomoć, iznimno od stavka 1. ovoga članka, mogu nositi oružje.

Članak 45.

Prije no što birač pristupi glasovanju, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašten član provjerava u popisu birača je li birač koji je pristupio glasovanju upisan.

Ukoliko se ustanovi da birač nije upisan u popis birača, neće mu se dozvoliti glasovanje, osim ukoliko birač potvrdom tijela nad­ležnog za vođenje popisa birača ne dokaže da ima pravo pristupiti glasovanju u toj jedinici.

Potvrdu iz stavka 2. ovoga članka birač je dužan predati biračkom odboru i ona čini sastavni dio izbornog materijala.

Članak 46.

Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste.

Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.

Predsjednik biračkog odbora dužan je glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača, kao i glasovanje izvan biračkog mjesta po prethodnoj obavijesti birača, poimenično navesti u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 47.

Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti.

Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema biračkom popisu veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja nakon 15 dana. U slučaju ponavljanja glasovanja, njegov rezultat na tom biračkom mjestu utvrđuje se u roku od 24 sata nakon ponovljenog glasovanja.

Članak 48.

Kad birački odbor utvrdi rezultat glasovanja na biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će:

– broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača,

– koliko je birača pristupilo glasovanju prema popisu, a koliko uz potvrdu,

– koliko je ukupno birača glasovalo,

– koliko je glasova dobila svaka kandidacijska lista, te

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim listićima.

U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje.

Svaki član biračkog odbora, kao i zamjenik mogu dati svoje primjedbe na zapisnik.

Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.

Članak 49.

Zapisnik o radu i ostali izborni materijal birački odbor dostavlja izbornom povjerenstvu općine, odnosno grada najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.

Članak 50.

Izborno povjerenstvo općine, grada, odnosno Grada Zagreba utvrdit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta.

Kod izbora članova za skupštinu županije, izborno povjerenstvo općine, odnosno grada dostavit će izborne rezultate na svom području, zajedno sa zapisnikom o svom radu, nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu, na način i u roku koji joj on odredi.

Članak 51.

O svom radu izborno povjerenstvo općine, grada, odnosno Grada Zagreba vodi zapisnik u koji će ubilježiti:

– broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača na svom području,

– broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim,

– broj glasova koje je dobila na njenom području svaka kandidacijska lista jedinice.

Svaki član izbornog povjerenstva općine, grada, odnosno Grada Zagreba kao i zamjenik mogu staviti primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva jedinice.

Članak 52.

Rezultate izbora za članove predstavničkog tijela jedinice utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u jedinici.

Članak 53.

Kad izborno povjerenstvo jedinice, odnosno Grada Zagreba, utvrdi rezultate glasovanja za članove predstavničkog tijela odmah će objaviti:

– broj birača upisanih u popis birača jedinice,

– koliko je glasova dobila svaka pojedina kandidacijska lista,

– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

– broj mjesta u predstavničkom tijelu jedinice koje je dobila svaka kandidacijska lista, te

– imena i prezimena kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove predstavničkog tijela jedinice.

VII. TROŠKOVI ZA PROVOĐENJE IZBORA

Članak 54.

Sredstva za provedbu redovnih i prijevremenih izbora za članove predstavničkih tijela osiguravaju se u proračunu jedinice.

Sredstvima za provedbu izbora u jedinici raspolaže izborno povjerenstvo te jedinice. Izborno povjerenstvo ovlašteno je odrediti način korištenja sredstava, provoditi nadzor nad njihovom raspodjelom i korištenjem te dodijeliti potrebna sredstva biračkim odborima.

VIII. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Članak 55.

Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 56.

Političke stranke, udruge nacionalnih manjina, kandidati, najmanje 100 birača ili 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo podnijeti prigovor nadležnom izbornom povjerenstvu.

Protiv rješenja na prigovor nadležnog izbornog povjerenstva, u zaštiti izbornog prava političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni spor).

Ukoliko je kandidacijsku listu predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kada ga je podnijela samo jedna politička stranka.

Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora, odnosno ovlaštenim podnositeljem žalbe.

Skupina od najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori dužni su odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora, odnosno žalbe.

Nositelji nezavisnih lista prigovor, odnosno žalbu podnose osobno.

Članak 57.

Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo.

Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.

Članak 58.

Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova predstavničkog tijela jedinice podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

Članak 59.

Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.

Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.

Članak 60.

 Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati, računajući od dana kad je primljeno pobijano rješenje.

Žalba se podnosi putem nadležnoga izbornog povjerenstva.

Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

Članak 61.

Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

Članak 62.

Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se pristojbe.

IX. IZBORI ČLANOVA VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA U JEDINICAMA SAMOUPRAVE

Članak 63.

Članovi vijeća nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina biraju se tako da područje čitave jedinice čini jednu izbornu jedinicu.

Na izbornu listu unose se svi valjano predloženi kandidati prema abecednom redu prezimena.

Za članove vijeća nacionalne manjine izabrani su kandidati koji su dobili najveći broj glasova birači koji su glasovali, ovisno o broju članova vijeća nacionalne manjine koji se bira u pojedinoj jedinici.

Izabranog člana vijeća nacionalne manjine kojem prestane mandat prije njegova redovita isteka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s najviše dobivenih glasova.

Članak 64.

Izbore za vijeća nacionalnih manjina raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja izbora.

Članak 65.

Na ostala pitanja u vezi s izborom članova vijeća nacionalnih manjina na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica.

Odredbe ove glave Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na izbor predstavnika nacionalne manjine u jedinicama u kojima nacionalne manjine imaju pravo na izbor predstavnika sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 66.

Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– fizička osoba za povredu izborne šutnje (članak 24.).

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak 24.).

Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 24.).

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje (članak 24.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica, sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata.

Konstituirajuće sjednice općinskih i gradskih vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

Konstituirajuće sjednice županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba saziva Vlada Republike Hrvatske.

Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač odmah će sazvati novu konstituirajuću sjednicu koja se treba održati u roku od 15 dana.

Konstituirajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbora predsjednika predsjedava najstariji član.

Članak 68.

Objavom Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u 2001. godini donijete na temelju Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/01.), prestaje mandat članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave izabranim na izborima održanim 13. travnja 1997. godine i kasnije.

Članak 69.

Sredstva za provedbu prvih izbora za članove predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave koje nemaju vlastiti proračun osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Članak 69.

Na dopunskim izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave birači mogu glasovati samo za liste na kojima su kandidati kandidirani za predstavnike nacionalnih manjina.

Članak 70.

Predstavničko tijelo jedinice u kojoj pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br. 155/02.) dužno je uskladiti statut u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 40/05), te o tome bez odgode izvijestiti nadležno izborno povjerenstvo.

Članak 71.

Ukoliko predstavnička tijela ne usklade statute sukladno odred­bama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 40/05), u predstavnička tijela kojima je broj članova izmijenjen izmjenama statuta ili statutarnom odlukom radi ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkim tijelima sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina birat će se broj članova koji je bio određen prije povećanja broja radi postizanja zastupljenosti.

Članak 72.

Mandat svih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih na redovitim, prijevremenim ili dopunskim izborima prestaje danom objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 73.

Predstavnička tijela jedinica kojima je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 45/03.) mandat u tijeku, a u kojima jedna ili više nacionalnih manjina, odnosno pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na odgovarajući broj svojih predstavnika, broj članova predstavnika manjina, odnosno predstavnika hrvatskog naroda odredit će sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 45/03.) statutarnom odlukom u postupku propisanom općim odredbama o donošenju akata predstavničkog tijela u roku od 30 dana od stupanja na snagu toga Zakona.

Članak 74.

U jedinicama u kojima je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 45/03.) predstavničko tijelo raspušteno, kao i u jedinicama u kojima predstavničko tijelo bude raspušteno radi neusklađenosti statuta s odredbama toga Zakona, broj članova predstavničkog tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina odredit će povjerenik Vlade Republike Hrvatske u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i toga Zakona.

Članak 75.

Stupanjem na snagu Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narod­ne novine«, br. 33/01.) prestaje vrijediti Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, br. 90/92., 69/95., 59/96., 63/96. i 64/00.) i Zakon o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, br. 14/97., 20/97., 22/97., 24/97., 32/97., 37/97., 75/99., 91/99., 35/00. i 44/00.).