HRVATSKI SABOR

2385

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. listopada 2005. godine.

Broj: 01-081-05-3149/2

Zagreb, 18. listopada 2005.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

 

Članak 1.

U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 33/01. i 60/01. – vjerodostojno tumačenje) članak 2. mijenja se i glasi:

»Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na Grad Zagreb, ako zakonom iz stavka 1. nije drukčije određeno.«

 

Članak 2.

Iza članka 11. dodaje se članak 11.a koji glasi:

 

»Članak 11.a

Općinama, gradovima i županijama mogu se dodijeliti godišnja priznanja za doprinos razvoju i jačanju lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga nacionalnog saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuje priznanja iz stavka 1. ovoga članka.«

 

Članak 3.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,

– prostorno i urbanističko planiranje,

– komunalno gospodarstvo,

– brigu o djeci,

– socijalnu skrb,

– primarnu zdravstvenu zaštitu,

– odgoj i osnovno obrazovanje,

– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

– zaštitu potrošača,

– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

– protupožarnu i civilnu zaštitu,

– promet na svom području

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.«

 

Članak 4.

Iza članka 19. dodaje se članak 19.a koji glasi:

 

»Članak 19.a

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.

Gradovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,

– prostorno i urbanističko planiranje,

– komunalno gospodarstvo,

– brigu o djeci,

– socijalnu skrb,

– primarnu zdravstvenu zaštitu,

– odgoj i obrazovanje,

– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

– zaštitu potrošača,

– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

– protupožarnu i civilnu zaštitu,

– promet na svom području

– održavanje javnih cesta,

– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.«

 

Članak 5.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

– obrazovanje,

– zdravstvo,

– prostorno i urbanističko planiranje,

– gospodarski razvoj,

– promet i prometnu infrastrukturu,

– održavanje javnih cesta,

– planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,

– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.«

 

Članak 6.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija, pored poslova iz članka 19.a ovoga Zakona, na svom području mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije.«

 

Članak 7.

U članku 34. stavak 5. mijenja se i glasi:

»Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 4. ovoga članka, sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 15 dana.«

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»Nakon proteka rokova iz stavka 5. ovoga članka sjednicu može sazvati, na zahtjev jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.«

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

 

Članak 8.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»Sjednice predstavničkih tijela su javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice.

Na sjednicama predstavničkog tijela glasuje se javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno.

Sjednice predstavničkog tijela mogu se sazivati i elektroničkim putem te se održavati putem videoveze (videokonferencija).

Poslovnikom o radu predstavničkog tijela uredit će se osiguranje praćenja rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju.«

 

Članak 9.

U članku 40. stavak 1. briše se.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 1., riječi: »koji ima poglavarstvo« brišu se.

Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 2. do 4.

 

Članak 10.

Članak 41. mijenja se i glasi:

»Općinski načelnik, gradonačelnik i župan imaju, u skladu sa statutom i zakonom, u pravilu dva zamjenika, koji se biraju većinom glasova svih članova općinskog vijeća, gradskog vijeća te županijske skupštine.«

 

Članak 11.

U članku 42. stavku 3. iza riječi: »obavijestiti«, dodaju se riječi: »predstojnika ureda državne uprave u županiji te«.

 

Članak 12.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Izvršne poslove obavlja u općini općinsko poglavarstvo, u gradu gradsko poglavarstvo i u županiji županijsko poglavarstvo (u daljnjem tekstu: poglavarstvo).«

 

Članak 13.

U članku 45. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Zamjenici iz članka 41. ovoga Zakona po položaju su zamjenici predsjednika poglavarstva.«

 

Članak 14.

U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u skladu s ovim Zakonom i statutom, većinom glasova svih članova na vrijeme od četiri godine.«

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Pročelnici upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu biti birani za članove poglavarstva.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

 

Članak 15.

U članku 47. stavku 1. u uvodnoj rečinici iza riječi: »poglavarstva« dodaje se zarez i riječi: »uključujući predsjednika i njegove zamjenike«.

Podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– općine i grada koji imaju do 10.000 stanovnika ima od tri do pet članova,«.

Stavak 2. briše se.

 

Članak 16.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»Predstavničko tijelo može općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, pojedinom članu poglavarstva ili poglavarstvu u cjelini iskazati nepovjerenje i razriješiti ga dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran.

Prijedlog za iskazivanje nepovjerenja može podnijeti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela.

O prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja ne može se raspravljati i glasovati prije nego što protekne sedam dana od dana njegova podnošenja.

Rasprava i glasovanje o prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela.«

 

Članak 17.

Iza članka 52. dodaje se članak 52.a koji glasi:

 

»Članak 52.a

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može tražiti glasovanje o povjerenju poglavarstvu.

Ako predstavničko tijelo povodom prijedloga općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana ne donese odluku kojom potvrđuje povjerenje poglavarstvu, time se ne smatra da je poglavarstvu iskazano nepovjerenje.«

 

Članak 18.

U članku 53. stavak 2. mijenja se i glasi:

»U općinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.«

Stavak 4. briše se.

 

Članak 19.

Iza članka 53. dodaje se članak 53.a koji glasi:

 

»Članak 53.a

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.

Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. ovoga članka:

1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pročelnik koji bude razriješen sukladno stavku 2. ovoga članka rasporedit će se na drugo slobodno radno mjesto u jedno od uprav­nih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koje ispunjava stručne uvjete.

Na prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja u svezi s radom pročelnika koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje radni odnos službenika i namještenika u tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.«

 

Članak 20.

Iza članka 56. dodaju se članci 56.a, 56.b i 56.c koji glase:

 

»Članak 56.a

Pripadnicima nacionalnih manjina koji sukladno odredbama članka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, (»Narodne novine«, br. 155/02.) imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imaju pravo na zastupljenost u izvršnim i upravnim tijelima tih jedinica.

Poglavarstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planom prijama u službu utvrđuju popunjenost upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz stavka 1. ovoga članka.

Kada pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1. ovoga članka podnose prijavu na natječaj za prijam u službu, imaju se pravo pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka dužne su politiku upošljavanja novih službenika, odnosno službenika koji se primaju na upražnjena radna mjesta provoditi na način koji će osigurati poštivanje prava pripadnicima nacionalnih manjina, sukladno odredbi članka 22. stavka 4. Ustav­nog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 

Članak 56.b

Službenici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi poticat će se na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje putem tečajeva, seminara i školovanja.

Trajno osposobljavanje i usavršavanje službenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provodit će se na osnovi strategije i plana trajnog osposobljavanja i usavršavanja lokalnih službenika, koje će na temelju zajedničkog prijedloga nacionalnog saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave donijeti Vlada Republike Hrvatske.

 

Članak 56.c

Vlada Republike Hrvatske osnovat će ustanovu za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi provedbe trajnog osposob­ljavanja lokalnih dužnosnika i službenika, u suradnji s nacionalnim savezom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.«

 

Članak 21.

U članku 76. stavku 3. iza riječi: »upravna tijela županije« dodaju se riječi: »i velikih gradova«, a umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.«.

 

Članak 22.

Iza članka 77. dodaje se članak 77.a koji glasi:

 

»Članak 77.a

Protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i poglavarstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.«

 

Članak 23.

U članku 78. stavku 2. riječi: »se uređuje državna uprava« zamjenjuju se riječima: »je uređen sustav državne uprave«.

 

Članak 24.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obav­ljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt (u daljnjem tekstu: opći akt) predstojniku ureda državne uprave u županiji (u daljnjem tekstu: predstojnik) zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.«

 

Članak 25.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ovlašten je i dužan, u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena.

Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.«

 

Članak 26.

Iza članka 80. dodaje se članak 80.a koji glasi:

 

»Članak 80.a

Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom.

Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno donijelo središnje tijelo državne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi.«

 

Članak 27.

Članak 81. mijenja se i glasi:

»Kada nadležno središnje tijelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama.

Ukoliko središnje tijelo državne uprave odluku o obustavi ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika.

Odluka središnjeg tijela državne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika.«

 

Članak 28.

Članak 82. mijenja se i glasi:

»Ukoliko središnje tijelo državne uprave obustavi od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Odluka središnjeg tijela državne uprave kojom je odluka predstojnika ocijenjena osnovanom te prijedlog Vladi Republike Hrvatske za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske dostavljaju se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno postupalo.«

 

Članak 29.

Iza članka 82. dodaje se članak 82a. koji glasi:

 

»Članak 82.a

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka.

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.«

 

Članak 30.

U članku 85. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»Ukoliko je predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju podnio tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, a tužba je odbačena ili odbijena, Vlada će raspisati prijevremene izbore za predstavničko tijelo u roku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda Republike Hrvatske u »Narodnim novinama«.

 

Članak 31.

U članku 92. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Općinski načelnik, gradonačelnik i župan od dana raspisivanja izbora za članove predstavničkog tijela pa do dana izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika i župana mogu obavljati samo poslove koji su neophodni za redovito i nesmetano funkcioniranje jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 32.

Veliki gradovi i županije kojima se dodjeljuju dosadašnji poslovi državne uprave koje su obavljali uredi državne uprave u županijama, preuzet će službenike, poslove i pismohranu u skladu s posebnim zakonom koji će propisati postupak i rokove preuzimanja.

 

Članak 33.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na koje se odnose promjene propisane odredbama ovoga Zakona uskladit će statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 34.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 015-02/05-01/04

Zagreb, 14. listopada 2005.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.