DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

161

Na temelju članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine«, 158/03) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM I MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA MJERILA

Članak 1.

PODRUČJE PRIMJENE

Ovim se pravilnikom propisuju tehnički i mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati uređaji i sustavi s mjernom funkcijom (u daljnjemu tekstu: mjerila) koji se stavljaju na tržište i/ili u uporabu, prava i obveze pravnih i fizičkih osoba koje mjerila stavljaju na tržište i/ili u uporabu, postupci ocjene sukladnosti mjerila s propisanim zahtjevima, kriteriji za ovlašćivanje tijela za ocjenu sukladnosti mjerila, zahtjevi za dokumente koji moraju biti dostupni mjerodavnim tijelima prije stavljanja mjerila na tržište i/ili u uporabu, način označivanja mjerila te nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva.

Članak 2.

Odredbe ovoga pravilnika primjenjuju se na mjerila navedena u posebnim dodatcima specifičnim za pojedina mjerila koji su sastavni dio ovoga pravilnika i koji se odnose na:
– vodomjere (MI-001)
– plinomjere i uređaje za pretvorbu obujma (MI-002)
– brojila djelatne električne energije (MI-003)
– mjerila toplinske energije (MI-004)
– mjerne sustave za neprekidno i dinamičko mjerenje količina kapljevina različitih od vode (MI-005)
– automatske vage (MI-006)
– taksimetre (MI-007)
– tvarne mjere (MI-008)
– dimenzijska mjerila (MI-009) i
– analizatore ispušnih plinova (MI-010).
Naredbom o vrstama mjerila nad kojima se provodi mjeriteljski nadzor (»Narodne novine« br. 103/03) opisuju se svrhe za koje se mogu upotrebljavati mjerila iz stavka 1. ovog članka.

Članak 3.

PREDMET

(1.) Ovaj pravilnik utvrđuje zahtjeve koje uređaji i sustavi iz članka 1. i 2. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati sa stajališta njihova stavljanja na tržište i/ili u uporabu. Ostala pitanja povezana s uporabom mjerila koja nisu uređena ovim pravilnikom uređuju se posebnim zakonom i propisima za njegovu provedbu.
(2.) Na uređaje iz članka 1. ne primjenjuju se odredbe Pravilni­ka o elektromagnetskoj kompatibilnosti (»Narodne novine« 16/05) osim odredaba koje se odnose na zračenja, koje se i dalje primjenju­ju.

Članak 4.

POJMOVI I ZNAČENJA

U smislu odredaba ovoga pravilnika:
(a) Mjerilo je svaki uređaj ili sustav s mjernom funkcijom koji je obuhvaćen člankom 2. stavkom 1. i člankom 3. ovoga pravilnika.
(b) Podsklop je sklopovski uređaj naveden kao takav u posebnim dodatcima čije su funkcije neovisne i čine mjerilo zajedno
– s drugim podsklopovima s kojima je spojiv ili
– s mjerilom s kojim je spojiv;
(c) Zakonski mjeriteljski nadzor je nadzor mjernih zadaća u području primjene mjerila utvrđenih Zakonom o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, 163/03) i propisima za njegovo provođenje s razloga zaštite javnog interesa, javnog zdravlja, javne sigurnosti i javnog reda, zaštite okoliša i potrošača, ubiranja poreza i doprinosa te poštene trgovine.
(d) Proizvođač je fizička ili pravna osoba odgovorna za sukladnost mjerila s ovim pravilnikom u smislu stavljanja mjerila na tržište pod svojim imenom i/ili stavljanja mjerila u uporabu za vlastite potrebe.
(e) Stavljanje na tržište prvo je stavljanje na raspolaganje u Republici Hrvatskoj mjerila uz naplatu ili besplatno, namijenjena krajnjemu korisniku.
(f) Stavljanje u uporabu prva je uporaba mjerila za krajnjega korisnika u skladu s njegovom namjenom.
(g) Ovlašteni zastupnik svaka je fizička ili pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koju je proizvođač pismeno ovlastio da djeluje umjesto njega za posebne zadatke u smislu ovoga pravilnika.
(h) Usklađena norma tehnička je specifikacija koja služi kao potpora za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva smjernica novoga pristupa, a koju su prihvatile europske normirne organizacije na temelju ovlaštenja koje im je dalo Europsko povjerenstvo (u daljnjemu tekstu: Povjerenstvo).
(i) Normativni dokument je dokument koji sadržava tehničke specifikacije koje je prihvatila Međunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: OIML) i čiji je naziv objavljen u Službenome listu Europske unije.

Članak 5.

PRIMJENJIVOST NA PODSKLOPOVE

(1.) Kad postoje posebni dodatci koji utvrđuju bitne zahtjeve za podsklopove, na takve se podsklopove moraju primjenjivati odredbe ovoga pravilnika.
(2.) Podsklopovi i mjerila mogu se u svrhu utvrđivanja sukladnosti ocjenjivati neovisno i odvojeno.

Članak 6.

BITNI ZAHTJEVI I OCJENA SUKLADNOSTI

(1.) Mjerilo mora zadovoljavati bitne zahtjeve utvrđene u dodatku I. i u odgovarajućem posebnom dodatku za to mjerilo koji su sastavni dio ovoga pravilnika.
(2.) Proizvođač, odnosno pravna i fizička osoba koja stavlja mjerila na tržište i/ili uporabu odgovoran je za stavljanje na tržište mjerila koja zadovoljavaju bitne zahtjeve iz stavka 1. ovog članka.
(3.) Proizvođač je obvezan osigurati podatke u skladu s odredbom članka 10. ovoga pravilnika.
(4.) Sukladnost mjerila s bitnim zahtjevima mora se ocjenjivati u skladu s člankom 9. ovoga pravilnika.

Članak 7.

OZNAČIVANJE SUKLADNOSTI

(1.) Sukladnost mjerila sa svim odredbama ovoga pravilnika mora se označiti stavljanjem na njega oznake sukladnosti i dopunskih mjeriteljskih oznaka, kako je specificirano u članku 16. ovoga pravilnika.
(2.) Oznaku sukladnosti i dopunsku mjeriteljsku oznaku mora staviti proizvođač ili netko drugi, ali uvijek s odgovornošću proizvođača. Ako je to opravdano, te se oznake mogu stavljati na mjerila tijekom procesa proizvodnje.
(3.) Zabranjeno je stavljanje oznaka na mjerilo koje mogu obmanuti treće strane značenjem i/ili oblikom oznake sukladnosti te dopunske mjeriteljske oznake. Sve druge oznake mogu se stavljati na mjerilo pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti i dopunske mjeriteljske oznake.
(4.) Kad se na mjerilo primjenjuju i drugi propisi koji obuhvaćaju druge aspekte koji zahtijevaju stavljanje oznake sukladnosti, oznaka sukladnosti mora označivati da se za to mjerilo također pretpostavlja da zadovoljava zahtjeve tih drugih propisa. U tome se slučaju u dokumentima ili uputama koje se zahtijevaju tim propisima i koje prate mjerilo navode ti propisi s naznakom Narodnih novina u kojima su objavljeni.
(5.) Odredbe čl. 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ili od dana potpisa odgovarajućih sporazuma s Europskom unijom o priznavanju ispitnih izvještaja i postupaka ocjene sukladnosti.

Članak 8.

STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I/ILI U UPORABU

(1.) Mjerilo se može staviti na tržište ili u uporabu jedino ako zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika.
(2.) Stavljanje na tržište ili uporabu mjerila koje nose oznaku sukladnosti ne smije se sprečavati.
(3.) Na trgovačkim sajmovima, izložbama, javnim prezentacijama itd. mogu se pokazivati mjerila koja nisu u skladu s odredbama ovoga pravilnika pod uvjetom da se vidljivom oznakom jasno označi njihova nesukladnost i nedostupnost za stavljanje na tržište i/ili u uporabu sve dok se ne usklade sa zahtjevima ovoga pravilnika.

Članak 9.

OCJENA SUKLADNOSTI

(1.) Ocjena sukladnosti mjerila s odgovarajućim bitnim zahtjevima mora se po izboru proizvođača provoditi primjenom jednog od postupaka ocjene sukladnosti koji su navedeni u posebnom dodatku za to mjerilo. Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti izraditi tehničku dokumentaciju iz članka 10. ovoga pravilnika i osigurati druge zahtijevane podatke bitne za odgovarajuće postupke ocjene sukladnosti ako se u postupku zahtijeva sudjelovanje toga tijela.
(2.) Module ocjene sukladnosti čine postupci opisani u dodatcima A do H1 koji su sastavni dio ovoga pravilnika.
(3.) Zapisi i prepiska o provedenim postupcima ocjene sukladnosti mogu biti na jeziku različitom od hrvatskoga koje tijelo za ocjenu sukladnosti prihvaća.

Članak 10.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

(1.) Tehnička dokumentacija mora sadržavati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila na razumljiv način te mora omogućiti ocjenu sukladnosti s odgovarajućim zahtjevima ovoga pravilnika.
(2.) Tehničku dokumentaciju iz prethodnog stavka proizvođač mora čuvati na raspolaganju Državnomu zavodu za mjeriteljstvo, koji provodi nadzor nad tržištem, u razdoblju od 10 godina od prestanka proizvodnje svakoga pojedinog mjerila.
(3.) Tehnička dokumentacija mora biti dostatno podrobna kako bi osigurala:
– definiranje mjeriteljskih značajka
– obnovljivost mjeriteljskih značajka proizvedenog mjerila kad se ono ispravno ugodi uporabom propisanih sredstava i
– cjelovitost mjerila.
(4.) Tehnička dokumentacija u mjeri u kojoj je to bitno za ocjenu i identifikaciju tipa i/ili mjerila mora sadržavati:
(a) opći opis mjerila
(b) oblikovno i tehničko rješenje na razini zamisli i crteže za proizvodnju te planove sastavnica, podsklopova, krugova itd.
(c) proizvodne postupke kako bi se osigurala konzistentna proizvodnja
(d) ako je to primjenjivo, opis elektroničkih uređaja s crtežima, shemama, dijagramima tijeka, podatcima o logici i općoj programskoj podršci kojima se objašnjavaju njihove značajke i rad
(e) opise i objašnjenja nužna za razumijevanje točaka (b), (c) i (d) ovoga članka, uključujući rad mjerila
(f) popis norma i/ili normativnih dokumenata iz članka 13. ovoga pravilnika, primijenjenih u cijelosti ili djelomično
(g) opise rješenja prihvaćenih za zadovoljavanje bitnih zahtjeva kad norme i/ili normativni dokumenti iz članka 13. ovog pravilnika nisu primijenjeni
(h) rezultate proračuna za oblikovanje, ispitivanja itd.
(i) kad je to potrebno, odgovarajuće rezultate kako bi se dokazalo da tip i/ili mjerila zadovoljavaju:
– zahtjeve ovoga pravilnika pod utvrđenim nazivnim radnim uvjetima i pod posebnim okolišnim smetnjama
– specifikacije o trajnosti za plinomjere, vodomjere, mjerila toplinske energije te za mjerila kapljevina različitih od vode.
(j) potvrde o ispitivanju tipa ili potvrde o europskom ispitivanju (u daljnjemu tekstu: EZ ispitivanju) oblikovnog i tehničkog rješenja mjerila koja sadržavaju dijelove istovjetne dijelovima iz oblikovnog i tehničkog rješenja.
(5.) Proizvođač mora specificirati mjesta za plombiranje i oznake.
(6.) Proizvođač mora označiti uvjete za spojivost sa sučeljima i podsklopovima kad je to bitno.

Članak 11.

OBAVJEŠĆIVANJE O TIJELIMA ZA OCJENU SUKLADNOSTI

(1.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora službeno obavijestiti druge države članice i Povjerenstvo o tijelima za čiji je rad odgovoran, koja je imenovao za provedbu zadataka koji se odnose na module ocjene sukladnosti u smislu odredaba ovoga pravilnika zajedno s identifikacijskim brojevima koje im je dodijelilo Povjerenstvo, vrsti mjerila za koje je svako tijelo imenovano te osim toga, kad je to bitno, o razredima točnosti mjerila, mjernome području, mjernoj tehnologiji i svim drugim značajkama mjerila kojima se ograničuje opseg prijavljivanja.
(2.) Za imenovanje tijela iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se kriteriji utvrđeni člankom 12. ovoga pravilnika. Za tijela koja zadovoljavaju kriterije utvrđene u nacionalnim normama kojima se preuzimaju odgovarajuće usklađene europske norme, čiji su bibliografski podaci objavljeni u »Narodnim novinama«, smatra se da zadovoljavaju odgovarajuće kriterije. Bibliografske podatke o tim nacionalnim normama objavljivat će Državni zavod za mjeriteljstvo.
(3.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora:
– osigurati da tijelo za ocjenu sukladnosti zadovoljava kriterije utvrđene u članku 12. ovoga pravilnika za vrijeme trajanja ovlaštenja
– ako utvrdi da tijelo za ocjenu sukladnosti tijekom trajanja ovlaštenja ne zadovoljava propisane zahtjeve, donijet će rješenje o ukidanju ovlaštenja
– o ukinutome ovlaštenju Državni zavod za mjeriteljstvo obavijestit će Povjerenstvo i druge države članice Europske unije.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora utvrditi način obavješćivanja Državnog zavoda za mjeriteljstvo o izdanim certifikatima i njihovu povlačenju, o sustavu kvalitete i ocjeni sukladnosti.

Članak 12.

KRITERIJI KOJE MORAJU ZADOVOLJAVATI TIJELA ZA OCJENU SUKLADNOSTI

Za imenovanje tijela za ocjenu sukladnosti moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:
(1.) Tijelo, njegov ravnatelj i osoblje odgovorno za provedbu ispitivanja za ovjeravanje ne smije biti projektant, proizvođač, dobavljač, montažer ili korisnik mjerila koje pregledavaju ni ovlašteni zastupnik bilo koje od tih strana. Oni ne smiju biti izravno uključeni u oblikovanje, izradbu, stavljanje na tržište ili održavanje mjerila ni predstavljati strane uključene u te djelatnosti. To ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih podataka između proizvođača i tijela u svrhu ocjene sukladnosti.
(2.) Tijelo, njegov ravnatelj i osoblje uključeni u poslove na ocjeni sukladnosti moraju biti oslobođeni svih pritisaka i poticaja, posebno financijskih, koji bi mogli utjecati na njihovu prosudbu ili na rezultate pregleda, posebno od strane osoba ili skupina osoba koje su zainteresirane za rezultate ovjeravanja.
(3.) Ocjena sukladnosti mora se provoditi u skladu s propisima i zahtijevano osposobljenosti u području mjeriteljstva. Ako tijelo podugovori posebne zadatke, mora najprije osigurati da podugovaratelj zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika, a posebno ovoga članka. Tijelo mora staviti na raspolaganje Državnomu zavodu za mjeriteljstvo dokumente kojima se ocjenjuje sposobnost (kvalifikacije) podugovaratelja i posao koji ono obavlja prema odredbama ovoga pravilnika.
(4.) Tijelo mora biti sposobno obavljati sve zadatke na ocjeni sukladnosti za koje je imenovano bez obzira na to obavlja li te zadatke samo ili se obavljaju u njegovo ime s njegovom odgovornošću. Ono mora imati na raspolaganju potrebno osoblje i posjedovati potrebna sredstva koja mu omogućuju da ispravno obavlja administrativne i tehničke zadatke povezane s ocjenom sukladnosti.
(5.) Osoblje tijela mora imati:
– tehničko i stručno obrazovanje koje obuhvaća sve zadatke na ocjeni sukladnosti za koje je tijelo imenovano
– zadovoljavajuće znanje o pravilima kojima se ravnaju pri obavljanju zadataka i odgovarajuće iskustvo za takve zadatke
– sposobnost sastavljanja potvrda, zapisa i izvještaja koji se zahtijevaju za dokazivanje da su zadatci ispravno obavljeni.
(6.) Nepristranost tijela, njegova ravnatelja i osoblja mora biti zajamčena. Zarade tijela ne smiju ovisiti o broju provedenih ispitivanja ni o rezultatima zadataka koje ono obavlja. Zarade ravnatelja tijela i osoblja ne smiju ovisiti o broju zadataka koje obavljaju ili o rezultatima takvih zadataka.
(7.) Tijelo se mora osigurati od odgovornosti.
(8.) Ravnatelj i osoblje tijela obvezni su čuvati poslovnu tajnu koja se odnosi na sve podatake koje mogu prikupiti pri obavljanju zadataka prema odredbama ovoga pravilnika, osim prema Državnomu zavodu za mjeriteljstvo.

Članak 13.

USKLAĐENE NORME I NORMATIVNI DOKUMENTI

(1.) Pretpostavlja se sukladnost mjerila s bitnim zahtjevima iz dodatka I. i iz odgovarajućih dodataka posebnih za to mjerilo ako zadovoljavaju elemente hrvatskih norma kojima se primjenjuju usklađene europske norme za to mjerilo, a čiji su bibliografski podatci objavljeni u »Narodnim novinama«.
Kad mjerilo samo dijelom zadovoljava elemente nacionalne norme iz prvoga podstavka ovog stavka, pretpostavlja se sukladnost s bitnim zahtjevima koji odgovaraju onim elementima nacionalnih norma koje mjerilo zadovoljava.
Državni zavod za mjeriteljstvo objavit će bibliografske podatke o nacionalnim normama iz prvoga podstavka ovog stavka u »Narod­nim novinama«.
(2.) Pretpostavlja se sukladnost s bitnim zahtjevima iz dodatka I. i iz odgovarajućih dodataka posebnih za određena mjerila ako zadovoljavaju normativne dokumente čiji su bibliografski podatci objavljeni u »Narodnim novinama«.
Kad mjerilo zadovoljava samo dijelom normativne dokumente iz prvoga podstavka ovog stavka, pretpostavlja se sukladnost s temeljnim zahtjevima koji odgovaraju normativnim elementima koje mjerilo zadovoljava.
Državni zavod za mjeriteljstvo objavit će u »Narodnim novinama« bibliografske podatke o normativnim dokumentima iz prvoga podstavka ovog stavka.
Bibliografski podatci o normativnim dokumentima iz prethodnog članka preuzimaju se iz odgovarajućih objava Povjerenstva u Službenome listu Europske unije.
(3.) U slučaju da proizvođač ne primjenjuje ili djelomično primjenjuje norme ili normativne dokumente, može izabrati bilo koje tehničko rješenje koje zadovoljava bitne zahtjeve iz dodatka I. ovoga pravilnika i odgovarajućih dodataka (od MI – 001 do MI – 009) posebnih za određena mjerila.
Proizvođač mora pružiti dokaz tijelu za ocjenu sukladnosti o tome da odabrano tehničko rješenje zadovoljava bitne zahtjeve.
(4.) Pretpostavlja se sukladnost s odgovarajućim ispitivanjima navedenim u točki (i) stavak 4. članka 10. ako je proveden program ispitivanja u skladu s dokumentima navedenim u stavcima 1. do 3. ovog članka i ako ispitni rezultati osiguravaju sukladnost s bitnim zahtjevima.

Članak 14.

POVLAČENJE USKLAĐENE NORME

(1.) Kad Državni zavod za mjeriteljstvo smatra da usklađene norme iz članka 13. stavka 1. ovoga pravilnika ne zadovoljavaju u potpunosti bitne zahtjeve iz dodatka I. i odgovarajućih dodataka ovoga pravilnika posebnih za određena mjerila, mora o tome obavijestiti informacijsko središte osnovano prema Uredbi o postupcima službenog obavješćivanja u području norma, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti u skladu s odredbama te uredbe (»Narodne novine«)
(2.) Ako Povjerenstvo obavijesti informacijsko središte da navedena nacionalna norma kojom je preuzeta usklađena norma u potpunosti ne zadovoljava bitne zahtjeve iz poglavlja II. dodatka I. ovoga pravilnika, Državni zavod za mjeriteljstvo objavit će povlačenje te nacionalne norme s popisa norma u »Narodnim novinama«.

Članak 15.

POVLAČENJE NORMATIVNOGA DOKUMENTA

(1.) Kad Državni zavod za mjeriteljstvo smatra da normativni dokumenti iz članka 13. stavka 2. ovoga pravilnika ne zadovoljavaju u potpunosti bitne zahtjeve iz dodatka I. i iz odgovarajućih dodataka ovoga pravilnika posebnih za određena mjerila, on to pitanje mora iznijeti pred Odbor za mjerila, uz odgovarajuće obrazloženje.
(2.) Ako Povjerenstvo obavijestiti države članice da je potrebno povući upućivanja na dotični normativni dokument iz objave u Službenome listu Europske Unije, ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo objavit će u Narodnim novinama povlačenje upućivanja na dotični normativni dokument.
(3.) Državni zavod za mjeriteljstvo osigurati će suradnju na nacionalnoj razini sa zainteresiranim stranama o radu OIML-a koji se odnosi na područje primjene ovoga pravilnika.

Članak 16.

OZNAČIVANJE

(1.) Oznaka CE sastoji se od znaka CE u skladu s oblikovnim rješenjem utvrđenim posebnim propisom. Oznaka CE mora imati visinu od najmanje 5 mm.
(2.) Dopunska mjeriteljska oznaka sastoji se od velikog slova M i dviju posljednjih znamenaka godine njezina stavljanja uokvirenih u pravokutnik. Visina pravokutnika mora biti jednaka visini oznake CE. Dopunska mjeriteljska oznaka mora se staviti neposredno iza oznake CE.
(3.) Broj za identifikaciju imenovanoga tijela iz članka 11. ovoga pravilnika, ako je to propisano postupkom ocjene sukladnosti, mora se nalaziti iza oznake CE i dopunske mjeriteljske oznake.
(4.) Kad se mjerilo sastoji od skupa uređaja koji nisu podsklopovi koji rade zajedno, te se oznake moraju stavljati na glavni uređaj mjerila.
(5.) Kad je mjerilo premaleno ili preosjetljivo za nošenje oznake CE i dopunske mjeriteljske oznake, te se oznake moraju staviti na njegovu ambalažu, ako postoji, i popratne dokumente koji se zahtijevaju ovim pravilnikom.
(6.) Oznaka CE i dopunske mjeriteljske oznake moraju biti neizbrisive. Identifikacijski broj uključenoga imenovanog tijela mora biti neizbrisiv ili samouništiv pri pokušaju uklanjanja. Sve oznake moraju biti jasno vidljive ili lako dostupne.

Članak 17.

NADZOR NAD TRŽIŠTEM I UPRAVNA SURADNJA

(1.) Nadzor nad odredbama ovoga pravilnika provodi Državni zavod za mjeriteljstvo i tijela za ocjenu sukladnosti.
(2.) Državni zavod za mjeriteljstvo vrši nadzor nad tijelima za ocjenu sukladnosti i nadzor nad stavljanjem mjerila na tržište i uporabu, a tijela za ocjenu sukladnosti vrše nadzor u smislu odredaba ovoga pravilnika o postupcima za ocjenu sukladnosti.
(3.) Mjerila koja podliježu mjeriteljskomu nadzoru, ali ne zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika koje se na njih primjenjuju ne smiju se stavljati na tržište i/ili u uporabu.
(4.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora surađivati s drugim mjerodavnim tijelima država članica Europske unije i Europskog povjerenstva u ispunjavanju njihovih obveza na obavljanju nadzora nad tržištem.
(5.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora posebno razmjenjivati:
– podatke koji se odnose na opseg u kojemu mjerila koja ispituje zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika i rezultate takvih ispitivanja
– potvrde o EC tipnome ispitivanju i ispitivanju oblikovanog i tehničkog rješenja i njihovim dodatcima koje izdaju imenovana tijela i dodatcima, izmjenama i dopunama i povlačenjima već izdanih potvrda
– odobrenja sustava kakvoće koja su izdala prijavljena tijela i podatcima o sustavima kakvoće koji su odbijeni ili povučeni
– izvještaje o vrednovanju kojim su uspostavljena imenovana tijela kad to traže druge vlasti.
(6.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora osigurati da svi potrebni podatci koji se odnose na potvrde i odobrenja sustava kakvoće budu dostupni tijelima koja je prijavio.
(7.) Vlada Republike Hrvatske obavijestit će druge države članice i Povjerenstvo da je Državni zavod za mjeriteljstvo mjerodavan za razmjenu takvih obavijesti.

Članak 18.

ZAŠTITNA ODREDBA

(1.) Kad Državni zavod za mjeriteljstvo utvrdi da svi dijelovi ili dio mjerila posebnog modela koji nose oznaku sukladnosti i dopunsku mjeriteljsku oznaku ne zadovoljavaju bitne zahtjeve koji se odnose na mjeriteljske značajke utvrđene ovim pravilnikom kad su ispravno ugrađeni i kad se upotrebljavaju u skladu s uputama proizvođača, mora povući ta mjerila s tržišta, zabraniti ili ograničiti njihovo daljnje stavljanje na tržište te zabraniti ili ograničiti njihovu daljnju uporabu.
(2.) Kad o tome odlučuje, Zavod mora utvrditi radi li se o sustavnoj ili slučajnoj naravi nesukladnosti. Ako se utvrdi da je nesukladnost sustavne naravi, Zavod mora odmah obavijestiti Europsko povjerenstvo o poduzetim mjerama, naznačujući razloge za svoju odluku.
(3.) Državni zavod za mjeriteljstvo mora poduzeti mjere propisane Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode (»Narodne novine« 158/03) i Zakonom o mjeriteljstvu (»Narodne novine« 163/03) protiv svake osobe koja stavlja oznake suprotno odredbama ovoga pravilnika te o tome mora obavijestiti Europsko povjerenstvo i druge države članice Europske unije.

Članak 19.

NEPROPISNO STAVLJENE OZNAKE

(1.) Kad Državni zavod za mjeriteljstvo utvrdi da su oznaka CE i dopunska mjeriteljska oznaka neovlašteno stavljene, proizvođač ili njegov zastupnik, odnosno pravna ili fizička osoba koja stavlja proizvod na tržište i/ili u uporabu, obvezan je uskladiti mjerilo s odredbama koje se odnose na oznaku CE i dopunsku mjeriteljsku oznaku, a koje nisu obuhvaćene člankom 18. stavkom 1. ovoga pravilnika
(2.) Državni će zavod za mjeriteljstvo protiv proizvođača, njegova zastupnika, odnosno pravne ili fizičke osobe koja stavlja proizvod na tržište i/ili uporabu, pokrenuti prekršajni postupak u skladu s odredbama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti i Zakona o mjeriteljstvu.
(3.) Kada se prekršaj iz stavka 1. ovog članka ponavlja, Državni će zavod za mjeriteljstvo ograničiti i zabraniti stavljanje takvog mjerila na tržište ili osigurati povlačenje takvog mjerila s tržišta, ili zabraniti ili ograničiti njegovu daljnju uporabu u skladu s postupcima utvrđenim u članku 18. ovog pravilnika.
(4.) Rješenje iz stavka 2. ovog članka dostavlja se stranci, koja može protiv rješenja pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dostave rješenja.

Članak 20.

DUŽNOST PRIJAVLJIVANJA STAVLJANJA MJERILA U UPORABU

(1.) Svaka pravna i fizička osoba koja na teritoriju Republike Hrvatske stavlja mjerilo na koje se primjenjuju zahtjevi ovoga pravilnika prvi put u uporabu ili ima pripremljeno mjerilo za stavljanje u prvu uporabu mora o tome obavijestiti Državi zavod za mjeriteljstvo.
(2.) Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati barem sljedeće podatke:
– ime/naziv i adresu korisnika mjerila
– vrstu, namjenu i mjesto uporabe mjerila
– ime proizvođača mjerila i njegovih dijelova
– broj tipnog odobrenja ili podatke o dokumentaciji iz članka 10. ovoga pravilnika koja prati mjerilo
– datum nabave i početka uporabe mjerila.
(3.) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na prvu uporabu plinomjera, brojila električne energije, vodomjera i mjerila toplinske energije. Za ta mjerila vlasnik mjerila mora Zavodu na kraju kalendarske godine dostaviti popis mjerila koja će biti ugrađena ili zamijenjena iduće godine. Ta obavijest mora sadržavati sljedeće podatke:
– ime proizvođača mjerila i dijelova mjerila te broj odobrenja uzorka mjerila
– broj mjerila koja će biti ugrađena
– vrijeme u kojemu će se odvijati ugradba mjerila.

Članak 21.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(1.) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika, a do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ili potpisivanja Sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA) u Republici Hrvatskoj prihvaćaju se rezultati ocjene sukladnosti koje provode tijela za ocjenu sukladnosti koja su imenovale članice Europske unije i čiji popis je objavljen u »Službenome listu Europske unije«.
(2.) Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ili potpisivanja Sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA) Državni će zavod za mjeriteljstvo popis iz stavka 1. ovog članka objavljivati u »Narodnim novinama«.
(3.) Prije ulaska Republike Hrvatske u EU ili potpisa sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanja industrijskih proizvoda (ACAA) proizvođač ili njegov zastupnik kad stavlja proizvod na hrvatsko tržište mora Državnom zavodu za mjeriteljstvo osigurati primjerak izjave o sukladnosti.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju važiti sljedeći propisi:
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za taksimetre (»Narodne novine« broj 13/96, 163/98, 58/00, 57/01)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene (»Narodne novine« broj 69/97)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu (»Narodne novine« broj 91/97, 56/98)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za uređaje kojima se mjeri koncentracija ispušnih plinova benzinskih oto motora s unutrašnjim izgaranjem (»Narodne novine« broj 115/97)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za toplu vodu (»Narodne novine« broj 17/00)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila toplinske energije (»Narodne novine« broj 25/00)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za bačve, kante i balone (»Narodne novine« broj 35/01, 18/02)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma za tekućine osim vode (»Narodne novine« broj 52/01)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za uređaje za mjerenje duljine (Narodne novine br. 18/02)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za laboratorijska mjerila – staklene odmjerne tikvice s jednom mjernom crtom (»Narodne novine« broj 51/02)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina (»Narodne novine« broj 53/02)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila kojima se ispravlja obujam plina (»Narodne novine« broj 127/02)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za kućišta cestovnih i željezničkih vaga (»Narodne novine« broj 24/03)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za automatske vage (»Narodne novine« broj 189/03)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za indukcijska brojila električne energije (»Narodne novine« broj 81/05)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za statička brojila električne energije razreda točnosti 1. i 2 (»Narodne novine« broj 81/05)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila mase – vage za vaganje vozila u pokretu (»Službeni list« broj 33/84 - 884)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za elektromehaničke mjerne pretvarače za mjerila mase (Službeni list, 5/85)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila mase – vage sa zbrajanjem isprekidanih rezultata (»Službeni list« broj 59/87)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila mase automatske vage na transportnoj traci (»Službeni list« broj 64/89)
Naputak o ispitivanju statičkih brojila električne energije razreda točnosti (»Narodne novine« broj 11/06)
Naputak o ispitivanju taksimetara na uređaju s valjcima (»Narodne novine« broj 11/06)
Naputak o ispitivanju indukcijskih brojila električne energije (»Narodne novine« broj 11/06)

Članak 23.

(1.) Mjerila koja su u skladu s odredbama ovoga pravilnika mogu se staviti na tržište i/ili uporabu u Republici Hrvatskoj danom stupanja na snagu ovoga pravilnika.
(2.) Mjerila proizvedena prema propisima koja su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika mogu se stavljati na tržište i/ili uporabu u Republici Hrvatskoj do isteka njihovog tipnog odobrenja, odnosno najdulje do 30. listopada 2016. godine.

Članak 24.

Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno do sklapanja odgovarajućih sporazuma s Europskom unijom neće se primjenjivati odredbe ovoga pravilnika koje se odnose na obveze Republike Hrvatske prema Europskomu povjerenstvu i državama članicama Europske unije iz članka 11. stavka 1., 15. i 16. te članka 18.stavak 2. ovog pravilnika.

Članak 25.

Mjerila koja su na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika u uporabi i imaju valjanu prvu ovjeru na temelju propisa iz članka 24. ovoga pravilnika koji su bili na snazi do stupanja ovoga pravilnika na snagu i ispunjavaju zahtjeve tih propisa mogu se podnositi na redovito ili izvanredno ovjeravanje u skladu s tim propisima do isteka valjanosti njihova tipnog odobrenja donesena prema tim propisima, odnosno dok zadovoljavaju zahtjeve iz propisa na temelju kojih se stavljaju u uporabu.

Članak 26.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-04/3
Urbroj: 558-04/1-06-1
Zagreb, 21. prosinca 2006.

Ravnatelj
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.


DODATAK I.

TEMELJNI ZAHTJEVI

Mjerilo mora osiguravati visoku razinu mjeriteljske zaštite kako bi sve strane na koje to utječe mogle imati povjerenje u mjerni rezultat te mora biti konstruirano i proizvedeno u skladu s visokom razinom kakvoće u smislu mjerne tehnologije i sigurnosti mjernih podataka.
Zahtjevi koje moraju zadovoljavati mjerila utvrđuju se u nastavku i, kad je to prikladno, nadopunjuju u posebnim dodacima za mjerila MI-001 do MI-010 koji daju više podataka o određenim aspektima općih zahtjeva.
Rješenjima prihvaćenim za zadovoljavanje zahtjeva mora se uzimati u obzir namjeravana uporaba mjerila i njegova predvidljiva zloporaba.
DEFINICIJE
Mjerena veličina

Mjerena je veličina posebna veličina podvrgnuta mjerenju.
Utjecajna veličina
Utjecajna veličina je veličina koja nije mjerena veličina, ali utječe na mjerni rezultat.
Nazivni radni uvjeti
Nazivni radni uvjeti vrijednosti su mjerene veličine i utjecajnih veličina koji čine normalne radne uvjete mjerila.
Smetnje
Utjecajna veličina ili veličina koja ima vrijednost u granicama specificiranim u odgovarajućem zahtjevu, ali izvan specificiranih nazivnih radnih uvjeta mjerila. Utjecajna je veličina smetnja ako se za nju ne specificiraju nazivni radni uvjeti.
Granična vrijednost
Granična vrijednost je vrijednost pri kojoj se promjena mjernog rezultata smatra nepoželjnom.
Tvarna mjera
Tvarna je mjera uređaj koji je namijenjen da tijekom svoje uporabe obnavlja ili trajno daje jednu ili više vrijednosti dane veličine.
Izravna prodaja
Trgovačka transakcija izravna je prodaja:
• ako mjerni rezultat služi kao temelj za cijenu koju treba platiti
• ako je barem jedna od strana uključenih u transakciju povezanu s mjerenjem korisnik ili bilo koja druga strana koja zahtijeva sličnu razinu zaštite te
• ako sve strane u transakciji prihvaćaju mjerni rezultat u tome trenutku i na tome mjestu.
Klimatski uvjeti
Klimatski su okoliš uvjeti u kojima se mjerila mogu upotrebljavati. Kako bi se zadovoljile klimatske razlike među državama članicama, definirano je područje graničnih vrijednosti temperatura.
Isporučitelj energije/energenata i vode
Isporučiteljem energije/energenata i vode smatra se isporučitelj električne energije, plina, toplinske energije ili vode.
ZAHTJEVI
1. Dopuštene pogrješke
1.1 Pod nazivnim radnim uvjetima i kad ne postoje smetnje, mjerna pogrješka ne smije prekoračiti vrijednost najveće dopuštene pogrješke (MPE) koja je utvrđena u odgovarajućim posebnim zahtjevima za mjerilo.
Ako nije drukčije rečeno u dodacima koji su specifični za mjerilo, najveća se dopuštena pogrješka izražava kao dvostrana vrijednost odstupanja od istinite mjerne vrijednosti.
1.2 Pod nazivnim radnim uvjetima i u prisutnosti smetnja zahtjevi za tehničke značajke moraju biti oni koji su utvrđeni u odgovarajućim posebnim zahtjevima za mjerilo.
Kad se mjerilo namjerava upotrebljavati u specificiranome trajnom elektromagnetskom polju, dopuštene tehničke značajke tijekom ispitivanja zračenjem elektromagnetskog amplitudno moduliranoga polja moraju biti u granicama najveće dopuštene pogrješke.
1.3 Proizvođač mora specificirati klimatski, mehanički i elektromagnetski okoliš u kojemu će se mjerilo upotrebljavati, napajanje električnom energijom i druge utjecajne veličine koje će vjerojatno utjecati na njegovu točnost, uzimajući u obzir zahtjeve utvrđene u odgovarajućim posebnim dodacima za mjerilo.
1.3.1 Klimatski okoliš
Proizvođač mora specificirati gornju i donju granicu temperature između vrijednosti iz tablice 1., ako nije drukčije specificirano u dodacima MI-001 do MI-010, i naznačiti je li mjerilo konstruirano za vlagu s kondenzacijom ili bez kondenzacije te predviđenu lokaciju za mjerilo, tj. za otvoreni ili zatvoreni prostor.
Tablica 1.
Temperaturne granice

Gornja temperaturna granica

30 °C

40 °C

55 °C

70 °C

Donja temperaturna granica

5 °C

10 °C

25 °C

40 °C

1.3.2 (a) Mehanički se okoliš razvrstava u razrede M1 do M3 kako je opisano u nastavku:

M1 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se upotrebljavaju na mjestima na kojima vibracije i udari nemaju veliku važnost, npr. za mjerila pričvršćena na lake nosive konstrukcije izložene zanemarivim vibracijama i udarima koji se na njih prenose od mjesnih radova pri rušenju ili rada kompresorskih bušilica, lupanja vratima itd.

M2 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se upotrebljavaju na mjestima s velikim vibracijama i udarima ili vibracijama i udarima visoke razine, npr. koji se prenose sa strojeva i vozila koja prolaze u blizini ili susjednih teških strojeva, pokretnih vrpca itd.

M3 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se upotrebljavaju na mjestima gdje su razine vibracija i udara visoke ili veoma visoke, npr. za mjerila montirana izravno na strojeve, pokretne vrpce itd.

(b) U vezi s mehaničkim okolišem moraju se uzeti u obzir sljedeće utjecajne veličine:
• vibracije
• mehanički udari
1.3.3 Elektromagnetski okoliš razvrstava se u razrede E1, E2 ili E3 kako je opisano u nastavku, osim ako nije drukčije utvrđeno u odgovarajućim posebnim dodacima za mjerilo:
E1 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se upotrebljavaju na mjestima s elektromagnetskim smetnjama koje odgovaraju onima koje će vjerojatno postojati u stambenim i komercijalnim zgradama te u zgradama u kojim se nalaze pogoni lake industrije.
E2 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se upotrebljavaju na mjestima s elektromagnetskim smetnjama koje odgovaraju onima koje će vjerojatno postojati u drugim industrijskim zgradama.
E3 Taj se razred primjenjuje na mjerila koja se napajaju iz baterija vozila. Takva mjerila moraju zadovoljavati zahtjeve E2 i sljedeće dodatne zahtjeve:
• sniženja napona izazvana aktiviranjem krugova za pokretanje motora strojeva s unutrašnjim izgaranjem
• tranzijente koji nastaju pražnjenjem tereta koji se pojavljuju u slučaju isklapanja ispražnjene baterije tijekom rada stroja.
(b) Sljedeće utjecajne veličine moraju se uzeti u obzir u vezi s elektromagnetskim okolišem:
• prekidi napajanja
• kratkotrajna sniženja napona
• naponski tranzijenti na linijama napajanja i/ili signalnim linijama
• elektrostatska pražnjenja
• radiofrekvencijska elektromagnetska polja
• vođena radiofrekvencijska elektromagnetska polja na linijama napajanja i/ili signalnim linijama
• tranzijenti na linijama napajanja i/ili signalnim linijama.
1.3.4 Druge su utjecajne veličine koje se trebaju uzeti u obzir kad je to prikladno ove:
• promjene napona
• promjene mrežne frekvencije
• magnetska polja mrežne frekvencije
• sve druge veličine koje će vjerojatno znatno utjecati na točnost mjerila.
1.4 Kad se provode ispitivanja predviđena ovom smjernicom, primjenjivat će se sljedeći stavci:
1.4.1 Osnovna pravila za ispitivanje i određivanje pogrešaka
Bitni zahtjevi specificirani u točkama 1.1 i 1.2 moraju se provjeriti za svaku bitnu utjecajnu veličinu. Ako nije drukčije specificirano u odgovarajućemu posebnom dodatku za mjerilo, ti se temeljni zahtjevi primjenjuju kad se svaka utjecajna veličina primjenjuje i njezino djelovanje odvojeno vrednuje, pri čemu se sve druge utjecajne veličine drže razmjerno stalnim na svojoj referentnoj vrijednosti.
Mjeriteljska ispitivanja moraju se provoditi tijekom ili nakon primjene utjecajne veličine bez obzira na to koji uvjet odgovara normalnome radnom stanju mjerila kad postoji vjerojatnost da će se ta utjecajna veličina pojaviti.
1.4.2 Vlažnost okoliša
• U skladu s klimatskim radnim uvjetima u kojima je predviđeno da se mjerilo upotrebljava može biti prikladno ispitivanje sa stalnom temperaturom s vlagom (bez kondenzacije) ili ciklički promjenjivom povećanom temperaturom s vlagom (s kondenzacijom).
• Ispitivanje cikličnom promjenom temperature s vlagom prikladno je kad je kondenzacija važna ili kad se prodor pare ubrza djelovanjem disanja. U uvjetima kad je faktor vlažnost bez kondenzacije, prikladno je stanje sa stalnom temperaturom s vlagom.
2. Obnovljivost
Primjena iste mjerene veličine na drugome mjestu ili od strane drugoga korisnika, pri čemu su svi drugi uvjeti isti, mora dati tijesno slaganje rezultata uzastopnih mjerenja. Razlika između tih mjernih rezultata mora biti malena u usporedbi s najvećom dopuštenom pogrješkom.
3. Ponovljivost
Primjena iste mjerene veličine pod istim mjernim uvjetima mora dati tijesno slaganje rezultata uzastopnih mjerenja. Razlika između tih mjernih rezultata mora biti malena u usporedbi s najvećom dopuštenom pogrješkom.
4. Razlučivanje i osjetljivost
Mjerilo mora biti dostatno osjetljivo, a prag pokretljivosti mora biti dostatno nizak za mjerne zadatke za koje je namijenjeno.
5. Trajnost
Mjerilo mora biti konstruirano tako da održava odgovarajuću stabilnost svojih mjeriteljskih značajka u razdoblju koje je procijenio proizvođač, pod uvjetom da je ispravno ugrađeno, da se ispravno održava i upotrebljava u skladu s uputama proizvođača kad je u uvjetima okoliša za koje je namijenjeno.
6. Pouzdanost
Mjerilo mora biti konstruirano tako da se što je više moguće smanji djelovanje neispravnosti koja bi mogla dovesti do netočnoga mjernog rezultata, osim ako je postojanje takve neispravnosti očigledno.
7. Prikladnost
7.1 Mjerilo ne smije imati svojstva koja bi mogla olakšati zloporabu, pri čemu mogućnosti nenamjerne pogrješne uporabe moraju biti svedene na najmanju mjeru.
7.2. Mjerilo mora biti primjereno uporabi za koju je predviđeno, uzimajući u obzir praktične radne uvjete, a korisnik ne smije postavljati nerazumne zahtjeve da bi se dobio ispravan mjerni rezultat.
7.3 Pogrješke mjerila koja služe za mjerenje energenata ili vode pri protocima ili strujama izvan nadziranoga područja ne smiju imati nepropisnu sustavnu pogrješku.
7.4 Kad je mjerilo konstruirano za mjerenje vremenski stalnih vrijednosti mjerene veličine, to mjerilo mora biti neosjetljivo na mala kolebanja vrijednosti mjerene veličine, ili mora dati upozorenje za odgovarajuće djelovanje.
7.5. Mjerilo mora biti neosjetljivo, a gradiva od kojih je izrađeno moraju biti prikladna za predviđene uvjete uporabe.
7.6 Mjerilo mora biti konstruirano tako da dopušta nadzor mjernih zadataka nakon što se stavi na tržište ili u uporabu. Po potrebi, sastavni dio mjerila za taj nadzor mora biti posebna oprema ili računalna podrška. Ispitni postupak mora se opisati u uputama za uporabu.
Kad mjerilo ima pridruženu računalnu podršku koja osim mjernih osigurava i druge funkcije, ta se računalna podrška koja je kritična za mjeriteljske značajke mora moći identificirati te na nju ne smije nedopušteno utjecati pridružena računalna podrška.
8. Zaštita od neovlaštenoga pristupa
8.1 Na mjeriteljske značajke mjerila ne smije na nedopušten način utjecati njegovo spajanje s drugim uređajem, nikakvo svojstvo samoga spojenog uređaja niti ikakav uređaj koji je daljinski povezan s mjerilom.
8.2 Sklopovska sastavnica koja je kritična za mjeriteljske značajke mora biti konstruirana tako da se može sigurnosno zaštititi. Predviđene zaštitne mjere moraju osigurati dokaz o pokušaju zahvata.
8.3 Računalna podrška koja je kritična za mjeriteljske značajke mora biti označena kao takva te mora biti zaštićena.
Označivanje računalne podrške mora se lako osigurati mjerilom.
Dokaz o zahvatu mora biti na raspolaganju tijekom razumnoga vremenskog odsječka.
8.4 Mjerni podaci, računalna podrška koja je kritična za mjerne značajke i mjeriteljski važni parametri koji se pohranjuju i prenose moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od slučajnoga ili namjernoga pogrešnog prikaza prikaza.
8.5 Za mjerila energije/energenata i vode pokazivanje ukupne isporučene količine ili prikazi iz kojih se može izvesti ukupna količina, koji su kao cjelina ili dijelom temelj plaćanja, ne smije biti moguće tijekom uporabe vraćati u početno stanje.
9. Podaci koje mora nositi mjerilo i koji prate mjerilo
9.1 Mjerilo mora nositi sljedeće natpise:
• oznaku ili naziv proizvođača
• obavijest o njegovoj točnosti,
te, kad je to primjenjivo:
• podatke o uvjetima uporabe
• mjernu sposobnost
• mjerno područje
• identifikacijsku oznaku
• broj EZ potvrde o tipnome ispitivanju ili EZ potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja
• podatke o tome osiguravaju li ili ne dodatni uređaji mjeriteljske rezultate koji zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika o zakonskome mjeriteljskom nadzoru.
9.2 Mjerilo čije su dimenzije premalene ili koje je previše osjetljive izvedbe da bi moglo nositi odgovarajuće podatke mora imati te podatke na prikladan način označene na ambalaži, ako je ima, ili na pratećim dokumentima koji se zahtijevaju zahtjevima ovog Pravilnika.
9.3 Mjerilo moraju pratiti podaci o njegovu radu, osim ako to zbog jednostavnosti mjerila nije nužno. Podaci trebaju biti lako razumljivi te moraju kad je to bitno obuhvaćati:
• nazivne radne uvjete
• razrede mehaničkog i elektromagnetskog okoliša
• gornju i donju granicu temperature, je li moguća kondenzacija ili nije, otvorena ili zatvorena lokacija
• upute za ugradbu, održavanje, popravke i dopuštena ugađanja
• upute za ispravan rad i sve posebne uvjete uporabe
• upute za spojivost sa sučeljima, podsklopovima ili mjerilima.
9.4 Za skupine istovjetnih mjerila koja se upotrebljavaju na istome mjestu ili upotrebljavaju za mjerenja energije/energenata i vode ne zahtijevaju se nužno pojedinačni priručnici s uputama.
9.5 Ako nije drukčije određeno u posebnu dodatku za mjerilo, vrijednost podjeljka ljestvice za mjerenu vrijednost mora biti u obliku 1×10n, 2×10n ili 5×10n, gdje je n bilo koji cijeli broj ili ništica. Mjerna jedinica ili njezin znak moraju biti prikazani neposredno uz brojčanu vrijednost.
9.6 Tvarna mjera mora biti označena nazivnom vrijednošću ili ljes­tvicom, popraćenima upotrijebljenom mjernom jedinicom.
9.7 Upotrijebljene mjerne jedinice i njihovi znakovi moraju biti u skladu sa zakonskim odredbama o mjernim jedinicama i njihovim znakovima na razini Zajednice.
9.8 Sve oznake i natpisi koji se zahtijevaju bilo kojim od zahtjeva moraju biti jasni, neizbrisivi, nedvosmisleni i nepremjestivi.
10. Pokazivanje rezultata
10.1 Pokazivanje rezultata mora biti s pomoću pokaznog uređaja ili tvrde kopije.
10.2 Pokazivanje svakog rezultata mora biti jasno i nedvosmisleno te popraćeno takvim oznakama i natpisima koji su nužni da bi se korisnika obavijestilo o značenju rezultata. U uobičajenim uvjetima uporabe mora biti moguće lako očitavanje predočenog rezultata. Dodatna pokazivanja smiju postojati samo pod uvjetom da ne mogu izazvati zabunu s mjeriteljskim nadziranim pokazivanjima.
10.3 U slučaju tvrde kopije, ispis odnosno zapis moraju također biti lako čitljivi i neizbrisivi.
10.4 Mjerilo za izravnu prodaju u trgovačkim transakcijama mora biti konstruirano tako da kad je ugrađeno kako je predviđeno, prikazuje mjerni rezultat objema stranama u transakciji. Kad je to kritično u izravnoj prodaji, sve tiskanice koje se daju potrošaču preko pomoćnog uređaja koji ne zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ove smjernice moraju nositi odgovarajuće podatke o ograničenju.
10.5 Bez obzira na to može li se ili ne može mjerilo namijenjeno za mjerenje energije/energenata ili vode daljinski očitavati, ono se mora u svakome slučaju opremiti mjeriteljskim nadziranim predočnikom koji je bez posebnog oruđa dostupan potrošaču. Očitanje toga predočnika mjerni je rezultat koji služi kao temelj za cijenu koju treba platiti.
11. Dodatna obradba podataka za zaključivanje trgovačkoga posla
11.1 Mjerilo različito od mjerila energije/energenata i vode mora trajno bilježiti mjerni rezultat zajedno s podacima za identificiranje pojedinačne transakcije:
• ako je to mjerenje neponovljivo i
• ako se to mjerilo normalno upotrebljava u odsutnosti jedne od strana u trgovini.
11.2 Osim toga, na zahtjev, u trenutku zaključenja mjerenja mora biti na raspolaganju trajan dokaz o mjernome rezultatu i podaci za identifikaciju transakcije.
12. Ocjena sukladnosti
Mjerilo mora biti konstruirano tako da se lako može ocijeniti njegova sukladnost s odgovarajućim zahtjevima iz ovog Pravilnika.

DODATAK A

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA UNUTRAŠNJEM UPRAVLJANJU PROIZVODNJOM

1. Izjava o sukladnosti koja se temelji se na unutrašnjem upravljanju proizvodnjom postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila sa zahtjevima ovog Pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
3. Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila.
Proizvodnja
4. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura sukladnost proizvedenih mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Pismena izjava o sukladnosti
5.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovo Pravilnika.
5.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ovlašteni zastupnik
6. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3 i 5.2 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastup­nik.
Kad proizvođač nije registriran u Zajednici i kad nema ovlaštenog zastupnika, obveze sadržane u stavcima 3. i 5.2 moraju biti odgovornost osobe koje stavlja mjerilo na tržište.

DODATAK A1

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA UNUTRAŠNJEM UPRAVLJANJU PROIZVODNJOM I ISPITIVANJU PROIZVODA KOJE PROVODI PRIJAVLJENO TIJELO

1. Izjava o sukladnosti koja se temelji se na unutrašnjem upravljanju proizvodnjom i ispitivanju proizvoda koje provodi prijavljeno tijelo postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
3. Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvod­nje mjerila.
Proizvodnja
4. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura sukladnost proizvedenih mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika.
Provjere proizvoda
5. Prijavljeno tijelo koje je odabrao proizvođač mora provoditi ili dati provesti provjere proizvoda u odgovarajućim vremenskim odsječcima koje ono odredi kako bi se provjerila kakvoća unutrašnjih provjera proizvoda, uzimajući u obzir između ostalog tehničku složenost mjerila i količinu proizvodnje. Kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika, mora se provjeriti odgovarajući uzorak gotovoga proizvoda koji tijelo za ocjenu sukladnosti uzima prije stavljanja na tržište te provesti odgovarajuća ispitivanja koja su utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13. ili istovrijedna ispitivanja. Kad ne postoji odgovarajući dokument prijavljeno tijelo mora donijeti odluku o odgovarajućim ispitivanjima koja se trebaju provesti kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s tipom opisanim u EC potvrdi o tipnom ispitivanju i odgovarajućim zahtjevima ovoga pravilnika. Ako ne postoje odgovarajući dokumenti prijavljeno tijelo mora donijeti odluku o odgovarajućim ispitivanjima koja je potrebno provesti.
U onim slučajevima kad određeni broj mjerila koja se provjeravaju nije sukladan s prihvatljivom razinom kakvoće, prijavljeno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere.
Pismena izjava o sukladnosti
6.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 5. njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
6.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ovlašteni zastupnik
7. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3 i 6.2 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.
Kad proizvođač nije registriran u Zajednici i kad nema ovlaštenog zastupnika, obveze sadržane u stavcima 3. i 6.2 moraju biti odgovornost osobe koja stavlja mjerilo na tržište.

DODATAK B

TIPNO ISPITIVANJE

1. Tipno ispitivanje dio je postupka ocjene sukladnosti pri čemu tijelo za ocjenu sukladnosti ispituje tehničko rješenje mjerila te osigurava i izjavljuje da tehničko rješenje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
2. Tipno se ispitivanje može provoditi na bilo koji od sljedećih načina. Tijelo za ocjenu sukladnosti odlučuje o odgovarajućem načinu i zahtijevanim uzorcima:
(a) ispitivanjem uzorka, reprezentativnog za predviđenu proizvodnju, gotovog mjerila;
(b) ispitivanjem uzoraka koji su reprezentativni za predviđenu proizvodnju, jednog ili više kritičnih dijelova mjerila i ocjenu prikladnosti tehničkog rješenja drugih dijelova mjerila provjerom tehničke dokumentacije i dokaza iz stavka 3;
(c) ocjenom prikladnosti tehničkog rješenja mjerila provjerom tehničke dokumentacije i dokazima iz stavka 3. bez ispitivanja uzorka.
3. Zahtjev za tipno ispitivanje mora podnijeti proizvođač prijavljenomu tijelu po svojemu izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
• naziv i adresu proizvođača, a ako je zahtjev podnio ovlašteni zastupnik, dodatno i njegovo ime i adresu;
• pismenu izjavu da isti zahtjev nije podnio ni jednomu drugom prijavljenom tijelu;
• tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila sa zahtjevima ovog pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila;
• uzorke, reprezentativne za predviđenu proizvodnju kako zahtijeva prijavljeno tijelo;
• dokaz o prikladnosti tehničkog rješenja onih dijelova mjerila za koje se ne zahtijevaju uzorci. U tom dokazu moraju se navesti svi odgovarajući dokumenti koji su primijenjeni, a posebno gdje u cijelosti nisu primijenjeni odgovarajući dokumenti iz članka 13. te mora uključivati gdje je to nužno, rezultate ispitivanja koje provodi odgovarajući laboratorij proizvođača ili drugi ispitni laboratorij u njegovo ime i s njegovom odgovornošću.
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:
Za uzorke:
4.1 pažljivo pregledati tehničku dokumentaciju, provjeriti je li tip proizveden u skladu s tom tehničkom dokumentacijom i utvrditi elemente koji su oblikovani u skladu s odgovarajućim dokumentima iz članka 13., te sastavnice koje su oblikovane bez primjene odgovarajućih odredaba tih dokumenata;
4.2 provesti ili dati provesti odgovarajuće provjere i ispitivanja kako bi se provjerilo, kad je proizvođač odlučio primijeniti rješenja iz odgovarajućih dokumenata iz članka 13., da su ona ispravno primijenjena;
4.3 provesti ili dati provesti odgovarajuće provjere i potrebna ispitivanja kako bi se provjerilo, kad proizvođač nije primijenio rješenja iz dokumenata iz članka 13., zadovoljavaju li rješenja koja je prihvatio proizvođač temeljne zahtjeve ovog pravilnika;
4.4 dogovoriti s podnositeljem zahtjeva mjesto gdje će se provoditi provjere i potrebna ispitivanja.
Za druge dijelove mjerila:
4.5 provjeriti tehničku dokumentaciju i dokaze kako bi se ocijenila prikladnost tehničkog rješenja drugih dijelova mjerila.
Za proizvodni proces:
4.6 provjeriti tehničku dokumentaciju kako bi se osiguralo da proiz­vo­đač ima odgovarajuća sredstva da osigura dosljednu proizvodnju.
5.1 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora sastaviti izvještaj o vrednovanju (ocjeni) u kojem su zabilježene sve radnje poduzete u skladu sa stavkom 4. i njihovi rezultati. Ne mijenjajući članak 12. stavak 8. tijelo za ocjenu sukladnosti mora objaviti sadržaj toga izvještaja u cijelosti ili djelomično samo uz pristanak proizvođača.
5.2 Ako tehničko rješenje zadovoljava zahtjeve ovog pravilnika koji se primjenjuju na to mjerilo, tijelo za ocjenu sukladnosti mora proizvođaču izdati EZ potvrdu o tipnome ispitivanju. Potvrda mora sadržavati ime i adresu proizvođača i, ako je to prikladno, njegova ovlaštenog zastupnika, zaključke ispitivanja, uvjete za njezinu valjanost (ako postoje) i podatke potrebne za identifikaciju mjerila. Potvrda može imati jedan ili više priloga (dodataka).
Potvrda i njezini prilozi (dodaci) moraju sadržavati sve bitne podatke za ocjenu sukladnosti i nadzor u radu. Posebno, kako bi se omogućila ocjena sukladnosti mjerila s ispitanim tipom s obzirom na obnovljivost njihovih mjeriteljskih značajka kad su ispravno ugođeni uporabom odgovarajućih sredstava, sadržaj mora obuhvaćati:
• mjeriteljske značajke tipa mjerila
• mjere koje se zahtijevaju za osiguranje cjelovitosti mjerila (žigosanje, identifikacija programske podrške itd.)
• podatke o drugim elementima potrebnim za identifikaciju mjerila i provjeru njihove vizualne vanjske sukladnosti s tipom
• ako je to prikladno, sve posebne podatke za provjeru značajka proizvedenih mjerila
• u slučaju podsklopova, sve potrebne podatke kako bi se osigurala sukladnost s drugim podsklopovima ili mjerilima.
Potvrda mora imati valjanost deset godina od datuma njezina izdanja, a može se obnoviti u idućim razdobljima od po deset godina.
5.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora u tom smislu sastaviti izvještaj o vrednovanju i čuvati ga na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo.
6. Proizvođač mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje čuva tehničku dokumentaciju koja se odnosi na EZ potvrdu o tipnome ispitivanju o svim preinakama na mjerilu koje mogu utjecati na sukladnost s temeljnim zahtjevima ili uvjetima valjanosti potvrde. To se dodatno odobrenje daje u obliku dopune izvornoj potvrdi o EZ tipnome ispitivanju.
7. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo:
• o izdanim EZ potvrdama i njihovim dodacima
• o izmjenama i dopunama koje se odnose na već izdane potvrde.
Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora odmah obavijestiti Državni za­vod za mjeriteljstvo o povlačenju EZ potvrde o tipnome ispitivanju.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora čuvati tehničku dokumentaciju (tehnički spis) uključujući dokumentaciju koju je podnio proizvođač u razdoblju do kraja valjanosti potvrde.
8. Proizvođač mora s tehničkom dokumentacijom čuvati kopiju EZ potvrde o tipnom ispitivanju, njezine dodatke i dopune u razdoblju od 10 godina od prestanaka proizvodnje mjerila.
9. Ovlašteni zastupnik proizvođača može podnijeti zahtjev iz stavka 3. i provoditi obveze navedene u stavcima 6. i 8. Kad ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nisu registrirani u Zajednici, za obvezu čuvanja dokumentacije na raspolaganju na zahtjev odgovorna je osoba koju je imenovao proizvođač.

DODATAK C

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA UNUTRAŠNJEM UPRAVLJANJU PROIZVODNJOM

1. Izjava o sukladnosti s tipom koja se temelji se na unutrašnjem upravljanju proizvodnjom postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da su dotična mjerila sukladna s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju te da zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura sukladnost proizvedenih mjerila s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika.
Pismena izjava o sukladnosti
3.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku na svako mjerilo koje je sukladno s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
3.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ovlašteni zastupnik
4. Obveze proizvođača sadržane u stavku 3.2 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.
Kad proizvođač nije registriran u Zajednici i kad nema ovlaštenog zastupnika, obveze sadržane u stavku 3.2 moraju biti odgovornost osobe koje stavlja mjerilo na tržište.

DODATAK C1

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA UNUTRAŠNJEM NADZORU NAD (UPRAVLJANJU) PROIZVODNJOM I ISPITIVANJU PROIZVODA KOJE PROVODI PRIJAVLJENO TIJELO

1. Izjava o sukladnosti s tipom koja se temelji na unutrašnjem upravljanju proizvodnjom i ispitivanju proizvoda koji provodi prijavljeno tijelo postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da su dotična mjerila sukladna s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i da zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura sukladnost proizvedenih mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika.
Provjere proizvoda
3. Prijavljeno tijelo koje je odabrao proizvođač mora provoditi ili dati provesti provjere proizvoda u odgovarajućim vremenskim odsječcima koje ono odredi kako bi se provjerilo kakvoću unutrašnjih provjera proizvoda, uzimajući u obzir između ostalog tehničku složenost mjerila i količinu proizvodnje. Kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika, mora se provjeriti odgovarajući uzorak gotovoga proizvoda koji uzima tijelo za ocjenu sukladnosti prije stavljanja na tržište te provesti odgovarajuća ispitivanja koja su utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13. ili istovrijedna ispitivanja. Kad ne postoji odgovarajući dokument tijelo za ocjenu sukladnosti mora donijeti odluku o odgovarajućim ispitivanjima koja se trebaju provesti kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s tipom opisanim u EC potvrdi o tipnom ispitivanju i odgovarajućim zahtjevima ovog pravilnika. Ako ne postoje odgovarajući dokumenti tijelo za ocjenu sukladnosti mora donijeti odluku o odgovarajućim ispitivanjima koja je potrebno provesti.
U slučajevima kad određeni broj mjerila koja se provjeravaju nije sukladan s prihvatljivom razinom kakvoće, tijelo za ocjenu sukladnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere.
Pismena izjava o sukladnosti
4.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti, dodatnu mjeriteljsku oznaku te, s odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti iz stavka 3., njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje je sukladno s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
4.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ovlašteni zastupnik
5. Obveze proizvođača sadržane u stavku 4.2 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.
Kad proizvođač nije registriran u Zajednici i kad nema ovlaštenog zastupnika, obveze sadržane u stavku 4.2 moraju biti odgovornost osobe koje stavlja mjerilo na tržište.

DODATAK D

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA OSIGURANJU KAKVOĆE PROIZVODNOGA PROCESA

1. Izjava o sukladnosti koja se temelji se na unutrašnjem osiguranju kakvoće proizvodnoga procesa dio je postupka ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da su dotična mjerila sukladna s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i da zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora primjenjivati koji odobreni sustav kakvoće za proizvodnju, završni pregled i ispitivanje mjerila kako je specificirano u stavku 3., a na njega se primjenjuje nadzor kako je specificirano u stavku 4.
Sustav kakvoće
3.1 Proizvođač mora podnijeti tijelu za ocjenu sukladniosti po svojemu izboru zahtjev za ocjenu svojega sustava kakvoće.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve bitne podatke za predviđenu kategoriju mjerila
• dokumentaciju koja se odnosi na sustav kakvoće
• tehničku dokumentaciju o odobrenome tipu i kopiju EZ potvrde o tipnome ispitivanju.
3.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnome ispitivanju te s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje prihvati proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija o sustavu kakvoće mora omogućiti dosljedno tumačenje programa kakvoće, plana kakvoće te priručnika i zapisa o kakvoći.
Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva, odgovornosti i ovlasti uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• proizvodnje, metoda upravljanja kakvoćom i osiguravanja kakvoće, procesa i sustavnih djelovanja koja će se upotrebljavati
• provjera i ispitivanja koji će se provoditi prije proizvodnje, tijekom proizvodnje i nakon proizvodnje te čestoću njihova provođenja
• zapisa o kakvoći, kao što su npr. izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
• nadzora nad postizanjem zahtijevane kakvoće proizvoda i učinkovitim funkcioniranjem sustava kakvoće.
3.3 Prijavljeno tijelo mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li on zahtjeve iz točke 3.2. Sukladnost s tim zahtjevima pretpostavlja se za one sustave kakvoće koji zadovoljavaju specifikacije nacionalne norme kojom se preuzima odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su objavljeni njezini bibliografski podaci.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području i tehnologiji mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O odluci se mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o provedenoj provjeri i obrazloženje odluke.
3.4 Proizvođač mora poduzeti mjere kako bi ispunio obveze koje proizlaze iz odobrenoga sustava kakvoće i održavati taj sustav kako bi ostao prikladan i djelotvoran.
3.5 Proizvođač mora obavješćivati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o svakoj njegovoj namjeravanoj promjeni.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora vrednovati predložene preinake i odlučiti da li izmijenjeni sustav kakvoće i dalje zadovoljava zahtjeve iz stavka 3.2 ili je potrebna ponovna ocjena.
Ono mora o svojoj odluci obavijestiti proizvođača. Ta obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.
Nadzor pod odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti
4.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.
4.2 Proizvođač mora omogućiti tijelu za ocjenu sukladnosti pristup mjestima proizvodnje, pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• zapise o kakvoći kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
4.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično provoditi neovis­ne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav ka­kvoće te mora dati izvještaj o provedenoj neovisnoj ocjeni proizvo­đaču.
4.4 Osim toga, tijelo za ocjenu sukladnosti može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta tijelo za ocjenu sukladnosti može po potrebi provoditi ili se pobrinuti da se provedu ispitivanja kako bi se, ako je potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo ispitivanje i, ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
5.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti, dodatnu mjeriteljsku oznaku te, s odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti iz stavka 3.1., njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje je sukladno s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju i zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
5.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
6. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje mjerila držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju iz druge alineje stavka 3.1
• promjenu iz drugoga stavka 3.4, kako je odobrena
• odluke i izvještaje p tijela za ocjenu sukladnosti koji se odnose na stavaka 3.5, 4.3 i 4.4.
7. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvo popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenja sustava kakvoće.
Ovlašteni zastupnik
8. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3.1, 3.5, 5.2 i 6 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK D1

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA OSIGURANJU KAKVOĆE PROIZVODNOGA PROCESA

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji na osiguranju kakvoće proizvodnoga procesa« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila sa zahtjevima ovog Pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
3. Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila.
Proizvodnja
4. Proizvođač mora primjenjivati koji odobreni sustav kakvoće za proizvodnju, završni pregled i ispitivanje mjerila kako je specificirano u stavku 5., a na njega se primjenjuje nadzor kako je specificirano u stavku 6.
Sustav kakvoće
5.1 Proizvođač mora podnijeti tijelu za ocjenu sukladnosti po svojemu izboru zahtjev za ocjenu (svojega) sustava kakvoće.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve bitne podatke za predviđenu kategoriju mjerila
• dokumentaciju koja se odnosi na sustav kakvoće
• tehničku dokumentaciju iz stavka 2.
5.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovoga pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je prihvatio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija o sustavu kakvoće mora omogućiti dosljedno tumačenje programa kakvoće, plana kakvoće te priručnika i zapisa o kakvoći.
Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva, odgovornosti i ovlasti uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• proizvodnje, metoda upravljanja kakvoćom i osiguravanja kakvoće, procesa i sustavnih djelovanja koja će se upotrebljavati
• provjera i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje te čestoću njihova provođenja
• zapisa o kakvoći, kao što su npr. izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
• nadzora nad postizanjem zahtijevane kakvoće proizvoda i učinkovitim funkcioniranjem sustava kakvoće.
5.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li on zahtjeve iz točke 5.2. Sukladnost s tim zahtjevima pretpostavlja se za one sustave kakvoće koji zadovoljavaju specifikacije nacionalne norme kojom se preuzima odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su objavljeni njezini bibliografski podaci.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području i tehnologiji mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O odluci se mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o provedenoj provjeri i obrazloženje odluke o ocjeni.
5.4 Proizvođač mora poduzeti mjere kako bi ispunio obveze koje proizlaze iz odobrenoga sustava kakvoće i održavati taj sustav kako bi ostao prikladan i djelotvoran.
5.5 Proizvođač mora periodično obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav kakvoće o svakoj njegovoj namjeravanoj promjeni.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora vrednovati predložene preinake i odlučiti da li dopunjeni i izmijenjeni sustav kakvoće i dalje zadovoljava zahtjeve iz stavka 5.2 ili je potrebna ponovna ocjena.
Ono mora o svojoj odluci obavijestiti proizvođača. Ta obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.
Nadzor pod odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti
6.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.
6.2 Proizvođač mora omogućiti tijelu za ocjenu sukladnosti pristup mjestima proizvodnje, pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• tehničku dokumentaciju iz stavka 2
• zapise o kakvoći kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osob­lja itd.
6.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično provoditi neovisne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te mora dati izvještaj o provedenoj neovisnoj ocjeni proizvođaču.
6.4 Osim toga, tijelo za ocjenu sukladnosti može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta tijelo za ocjenu sukladnosti može provoditi ili se pobrinuti da se provedu ispitivanja kako bi se, ako je potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo ispitivanje i, ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
7.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku s odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti iz stavka 5.1 te njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovoga pravilnika.
7.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
8. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje mjerila držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju iz druge alineje točke 5.1
• promjenu iz stavka 5.5, kako je odobrena
• odluke i izvještaje prijavljenoga tijela iz stavaka 5.5, 6.3 i 6.4.
9. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvo popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenoga sustava kakvoće.
Ovlašteni zastupnik
10. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3, 5.1, 5.5, 7.2 i 8 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK E

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA OSIGURANJU KAKVOĆE PREGLEDA I ISPITIVANJA GOTOVOGA PROIZVODA

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji na osiguranju kakvoće pregleda i ispitivanja gotovoga proizvoda« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da su dotična mjerila sukladna s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju te da zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovoga pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora primjenjivati koji odobreni sustav kakvoće za završni pregled i ispitivanje mjerila kako je specificirano u stavku 3., a na njega se primjenjuje nadzor kako je specificirano u stavku 4.
Sustav kakvoće
3.1 Proizvođač mora podnijeti zahtjev za ocjenu svojega sustava kakvoće tijelu za ocjenu sukladnosti po svojemu izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve bitne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda
• dokumentaciju koja se odnosi na sustav kakvoće
• tehničku dokumentaciju o odobrenome tipu i kopiju EZ potvrde o tipnome ispitivanju.
3.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnome ispitivanju te s odgovarajućim zahtjevima ovoga pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je prihvatio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija o sustavu kakvoće mora osigurati dosljedno tumačenje programa i planova kakvoće te priručnika i zapisa o kakvoći.
Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustroja, odgovornosti i ovlaštenja uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• provjera i ispitivanja koji će se provoditi nakon proizvodnje
• zapisa o kakvoći kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, po­daci o umjeravanju, zapisi o osposobljenosti uključenog osoblja itd
• nadzora nad djelotvornošću sustava kakvoće.
3.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li on zahtjeve iz stavka 3.2. Sukladnost s tim zahtjevima pretpostavlja se za one sustave kakvoće koji zadovoljavaju specifikacije nacionalne norme kojom se preuzima odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su objavljeni njezini bibliografski podaci.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području i tehnologiji mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovoga pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O odluci se mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o provedenoj provjeri i obrazloženje odluke o ocjeni.
3.4 Proizvođač se mora obvezati da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrena sustava kakvoće te da će taj sustav održavati na primjeren i djelotvoran način.
3.5 Proizvođač mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo taj sustav kakvoće o svakoj njegovoj nemjeravanoj promjeni.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora vrednovati predložene preinake i odlučiti hoće li preinačeni sustav kakvoće i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2 ili je potrebna ponovna ocjena.
Ono mora obavijestiti proizvođača o svojoj odluci. Ta obavijest mora sadržavati zaključke provjera i obrazloženje odluke o ocjeni.
Nadzor pod odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti
4.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje nastaju iz odobrenog sustava kakvoće.
4.2 Proizvođač mora omogućiti tijelu za ocjenu sukladnosti pristup mjestima pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• zapise o kakvoći kao što su zapisi o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
4.3 Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično provoditi neovisne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te mora dati proizvođaču izvještaj o neovisnoj ocjeni.
4.4 Osim toga, tijelo za ocjenu sukladnosti može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi se, ako je to potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno; ono mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo kakvo ispitivanje, i ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
5.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 3.1 njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje je sukladno s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju te zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
5.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom Zavod za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
6. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje mjerila držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju iz druge alineje stavka 3.1
• promjenu iz drugoga podstavka stavka 3.5, kako je odobrena
• odluke i izvještaje prijavljenoga tijela iz posljednjeg stavka točke 3.5 (posljednji podstavak), stavka 4.3 i stavka 4.4.
7. Svako prijavljeno tijelo mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvo popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenoga sustava kakvoće.
Ovlašteni zastupnik
8. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3.1, 3.5, 5.2 i 6 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK E1

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA OSIGURANJU KAKVOĆE PREGLEDA I ISPITIVANJA GOTOVOGA PROIZVODA

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji na osiguranju kakvoće pregleda i ispitivanja gotovoga proizvoda« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
3. Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju odgovarajućim Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila.
Proizvodnja
4. Proizvođač mora primjenjivati koji odobreni sustav kakvoće za završni pregled i ispitivanje mjerila kako je specificirano u stavku 5., a na njega se primjenjuje nadzor kako je specificirano u stavku 6.
Sustav kakvoće
5.1 Proizvođač mora podnijeti zahtjev za ocjenu svojega sustava kakvoće prijavljenomu tijelu po svojemu izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve bitne podatke o predviđenoj kategoriji mjerila
• dokumentaciju koja se odnosi na sustav kakvoće
• tehničku dokumentaciju iz stavka 2.
5.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je prihvatio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pisanih (pismenih) politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija o sustavu kakvoće mora osigurati dosljedno tumačenje programa i planova kakvoće te priručnika i zapisa o kakvoći.
Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustroja, odgovornosti i ovlaštenja uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• provjera i ispitivanja koji će se provoditi nakon proizvodnje
• zapisa o kakvoći kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, zapisi o osposobljenosti uključenog osoblja itd.
• nadzora nad djelotvornošću sustava kakvoće.
5.3 Prijavljeno tijelo mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li on zahtjeve iz točke 5.2. Sukladnost s tim zahtjevima pretpostavlja se za one sustave kakvoće koji zadovoljavaju odgovarajuće specifikacije nacionalne norme kojom se preuzima odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su objavljeni njezini bibliografski podaci.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području i tehnologiji mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O odluci se mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o provedenoj provjeri i obrazloženje odluke o ocjeni.
5.4 Proizvođač se mora obvezati da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrena sustava kakvoće te da će taj sustav održavati primjerenim i djelotvornim.
5.5 Proizvođač mora obavješćivati prijavljeno tijelo koje je odobrilo taj sustav kakvoće o svakoj njegovoj nemjeravanoj promjeni.
Prijavljeno tijelo mora vrednovati predložene preinake i odlučiti hoće li preinačeni sustav kakvoće i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.2 ili je potrebna ponovna ocjena.
Ono mora obavijestiti proizvođača o svojoj odluci. Ta obavijest mora sadržavati zaključke provjera i obrazloženje odluke o ocjeni.
Nadzor pod odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti
6.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje nastaju iz odobrenog sustava kakvoće.
6.2 Proizvođač mora omogućiti prijavljenomu tijelu pristup mjestima pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• tehničku dokumentaciju iz stavka 2
• zapise o kakvoći kao što su zapisi o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
6.3 Prijavljeno tijelo mora periodično provoditi neovisne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te mora dati proizvođaču izvještaj o neovisnoj ocjeni.
6.4 Osim toga, prijavljeno tijelo može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi se, ako je to potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno; ono mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo kakvo ispitivanje, i ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
7.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 5.1 njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
7.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
8. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje mjerila držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju iz druge alineje točke 5.1
• promjeni iz stavka 5.5, kako je odobrena
• odluke i izvještaje prijavljenoga tijela iz posljednjeg stavka točke 3.5 te točaka 6.3 i 6.4.
9. Svako prijavljeno tijelo mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvu popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenoga sustava kakvoće.
Ovlašteni zastupnik
10. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3, 5.1, 5.5, 7.2 i 8 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK F

IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM KOJA SE TEMELJI NA OVJERAVANJU PROIZVODA

1. Izjava o sukladnosti koja se temelji na ovjeravanju proizvoda dio je postupka ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da su mjerila koja podliježu odredbama stavka 3. sukladna s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnom ispitivanju te da zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao sukladnost proizvedenih mjerila s odobrenim tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnome ispitivanju te s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Ovjeravanje
3. Prijavljeno tijelo koje odabere proizvođač mora provesti odgovarajuće provjere i ispitivanja ili se pobrinuti da budu provedene radi provjere sukladnosti mjerila s tipom opisanim u EZ potvrdi o tipnome ispitivanju te s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Te provjere i ispitivanja kako bi se provjerila sukladnost s mjeriteljskim zahtjevima provodit će se provjerom i ispitivanjem svakoga mjerila kako je utvrđeno u točki 4., ili statističkim provjeravanjem i ispitivanjem proizvoda kako je utvrđeno u stavku 5., a po izboru proizvođača.
4. Ovjeravanje sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima provjerom i ispitivanjem svakoga mjerila
4.1 Sva mjerila moraju se pojedinačno provjeriti te se moraju provesti odgovarajuća ispitivanja utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13., ili istovrijedna ispitivanja, radi provjere njihove sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima koji se na njih primjenjuju. Kad ne postoje odgovarajući dokumenti, o odgovarajućim ispitivanjima koja treba provesti mora odlučiti uključeno prijavljeno tijelo.
4.2 Prijavljeno tijelo mora izdati potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedene provjere i ispitivanja te staviti ili se pobrinuti da se s njegovom odgovornošću stavi njegov identifikacijski znak na svako odobreno mjerilo.
Proizvođač mora potvrde o sukladnosti držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo radi pregleda 10 godina od potvrđivanja mjerila.
5. Statističko ovjeravanje sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima
5.1 Proizvođač mora poduzimati sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces osiguravao istorodnost svake proizvedene partije te svoja mjerila podnositi na ovjeravanje u obliku istorodnih partija.
5.2 Iz svake se partije u skladu sa zahtjevima stavka 5.3 mora izvući slučajan uzorak. Sva mjerila u uzorku moraju se pojedinačno ispitati te se moraju provesti odgovarajuća ispitivanja utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13., ili istovrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala njihova sukladnost s mjeriteljskim zahtjevima koji se na njih primjenjuju kako bi se odredilo prihvaća li se partija ili se odbija. Kad ne postoje odgovarajući dokumenti, o odgovarajućim ispitivanjima koja treba provesti mora odlučiti uključeno prijavljeno tijelo.
5.3 Statistički postupak mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
Statistički pregled temeljit će se na atributima. Sustav uzorkovanja mora osigurati:
• razinu kakvoće koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 95 %, s brojem nesukladnosti manjim od 1 %
• graničnu kakvoću koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 5 %, s brojem nesukladnosti manjim od 7 %.
5.4 Ako se partija prihvati sva mjerila iz partije se odobravaju osim onih mjerila iz uzorka za koje je utvrđeno da ne zadovoljavaju ispitivanja.
Prijavljeno tijelo mora izdati potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedene provjere i ispitivanja te staviti ili se pobrinuti da se s njegovom odgovornošću stavi njegov identifikacijski znak na svako odobreno mjerilo.
Proizvođač mora čuvati potvrde o sukladnosti na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo radi pregleda 10 godina od potvrđivanja mjerila.
5.5 Ako se partija odbije, prijavljeno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere radi sprečavanja stavljanja na tržište te partije. U slučaju češćeg odbijanja partija prijavljeno tijelo može ukinuti statističko ovjeravanje i poduzeti odgovarajuće mjere.
Pismena izjava o sukladnosti
6.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku na svako mjerilo koje je sukladno s odobrenim tipom i koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
6.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena.
Sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište mora se isporučiti kopija izjave. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ako se tako dogovori s prijavljenim tijelom iz stavka 3., proizvođač također mora staviti s odgovornošću prijavljenoga tijela njegov identifikacijski broj na mjerila.
7. Proizvođač može dogovoriti s prijavljenim tijelom da s njegovom odgovornošću stavlja identifikacijski broj prijavljenoga tijela na mjerila tijekom proizvodnoga procesa.
Ovlašteni zastupnik
7. Obveze proizvođača, osim onih koje su sadržane u stavcima 2 i 5.1 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK F1

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA OVJERAVANJU PROIZVODA

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji na ovjeravanju proizvoda« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da mjerila koja podliježu odredbama stavka 5. zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila s zahtjevima ovog Pravilnika. Ona mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
3. Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvod­nje mjerila.
Proizvodnja
4. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao sukladnost proizvedenih mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Ovjeravanje
5. Prijavljeno tijelo koje odabere proizvođač mora provesti odgovarajuće provjere i ispitivanja radi provjere sukladnosti mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika ili se pobrinuti da se one provedu.
Te provjere i ispitivanja kako bi se provjerila sukladnost s mjeriteljskim zahtjevima provodit će se provjerom i ispitivanjem svakoga mjerila kako je utvrđeno u stavku 6., ili statističkim provjeravanjem i ispitivanjem mjerila kako je utvrđeno u stavku 7., a po izboru proizvođača.
6. Ovjeravanje sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima provjerom i ispitivanjem svakoga mjerila
6.1 Sva mjerila moraju se pojedinačno provjeriti te se moraju provesti odgovarajuća ispitivanja utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13., ili istovrijedna ispitivanja, radi provjere njihove sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima koji se na njih primjenjuju. Kad ne postoje odgovarajući dokumenti, o odgovarajućim ispitivanjima koja treba provesti mora odlučiti uključeno prijavljeno tijelo.
6.2 Prijavljeno tijelo mora izdati potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedena ispitivanja te staviti ili se pobrinuti da se s njegovom odgovornošću stavi njegov identifikacijski broj na svako odobreno mjerilo.
Proizvođač mora držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo radi pregleda potvrde o sukladnosti 10 godina od potvrđivanja mjerila.
7. Statističko ovjeravanje sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima
7.1 Proizvođač mora poduzimati sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces osiguravao istorodnost svake proizvedene partije te svoja mjerila podnositi na ovjeravanje u obliku istorodnih partija.
7.2 Iz svake se partije u skladu sa zahtjevima stavka 7.3 mora izvući slučajan uzorak. Sva mjerila u uzorku moraju se pojedinačno ispitati te se moraju provesti odgovarajuća ispitivanja utvrđena u odgovarajućim dokumentima iz članka 13., ili istovrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala njihova sukladnost s mjeriteljskim zahtjevima koji se na njih primjenjuju kako bi se odredilo prihvaća li se partija ili se odbija. Kad ne postoje odgovarajući dokumenti, o odgovarajućim ispitivanjima koja treba provesti mora odlučiti uključeno prijavljeno tijelo.
7.3 Statistički postupak mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
Statistički pregled temeljit će se na atributima. Sustav uzorkovanja mora osigurati:
• razinu kakvoće koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 95 %, s brojem nesukladnosti manjim od 1 %
• graničnu kakvoću koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 5 %, s brojem nesukladnosti manjim od 7 %
7.4 Ako se partija prihvati sva se mjerila iz partije odobravaju osim onih mjerila iz uzorka za koje je utvrđeno da ne zadovoljavaju ispitivanja.
Prijavljeno tijelo mora izdati potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedene provjere i ispitivanja te staviti ili se pobrinuti da se s njegovom odgovornošću stavi njegov identifikacijski broj na svako odobreno mjerilo.
Proizvođač mora čuvati potvrde o sukladnosti na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo radi pregleda 10 godina od potvrđivanja mjerila.
7.5 Ako se partija odbije, prijavljeno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere radi sprečavanja stavljanja na tržište te partije. U slučaju češćeg odbijanja partija prijavljeno tijelo može ukinuti statističko ovjeravanje i poduzeti odgovarajuće mjere.
Pismena izjava o sukladnosti
8.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
8.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena.
Sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište mora se isporučiti kopija izjave. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
Ako se tako dogovori s prijavljenim tijelom iz stavka 5., proizvođač također mora staviti s odgovornošću prijavljenoga tijela njegov identifikacijski broj na mjerila.
9. Proizvođač može, ako se dogovori s prijavljenim tijelom i s njegovom odgovornošću stavljati identifikacijski broj prijavljenoga tijela na mjerilo tijekom proizvodnoga procesa.
Ovlašteni zastupnik
10. Obveze proizvođača osim obveza sadržanih u stavcima 4 i 7.1 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK G

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA OVJERAVANJU JEDINICE

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji se na ovjeravanju jedinice« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da mjerilo koje podliježe odredbama stavka 4. zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Tehnička dokumentacija
2. Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. i držati je na raspolaganju prijavljenomu tijelu iz stavka 4. Ta tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila sa zahtjevima ovog Pravilnika te mora, u mjeri u kojoj je to bitno za takvu ocjenu, obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila.
Proizvođač mora čuvati tehničku dokumentaciju na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina.
Proizvodnja
3. Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao sukladnost proizvedenog mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Ovjeravanje
4. Prijavljeno tijelo koje odabere proizvođač mora provesti ili se pobrinuti da se provedu odgovarajuće provjere i ispitivanja utvrđene u odgovarajućim dokumentima iz članka 13. ili istovrijedna ispitivanja radi provjere sukladnosti mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika. Kad ne postoje odgovarajući dokumenti, o odgovarajućim ispitivanjima koja treba provesti mora odlučiti uključeno prijavljeno tijelo.
Prijavljeno tijelo mora izdati potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedene provjere i ispitivanja te staviti ili se pobrinuti da se s njegovom odgovornošću stavi njegov identifikacijski broj na svako odobreno mjerilo.
Proizvođač mora čuvati potvrde o sukladnosti na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo radi pregleda 10 godina od potvrđivanja mjerila.
Pismena izjava o sukladnosti
5.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 4, njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
5.2 Izjava o sukladnosti mora se sastaviti i čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo u razdoblju od 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Ona mora identificirati mjerilo za koje je sastavljena.
Kopija izjave mora se isporučiti sa svakim mjerilom.
Ovlašteni zastupnik
6. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 2 i 4.2 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK H

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA POTPUNOM OSIGURANJU KAKVOĆE

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji se na potpunom osiguranju kakvoće« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora provoditi odobreni sustav kakvoće za oblikovanje, proizvodnju te završni pregled i ispitivanje proizvoda kako je specificirano u stavku 3., te podliježe nadzoru kako je specificirano u stavku 4.
Sustav kakvoće
3.1 Proizvođač mora prijavljenomu tijelu koje sam odabere podnijeti zahtjev za ocjenu svojega sustava kakvoće.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve odgovarajuće podatke za predviđenu kategoriju proizvoda
• dokumentaciju o sustavu kakvoće.
3.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje prihvati proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pismenih politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija o sustavu kakvoće mora osigurati dosljedno tumačenje programa kakvoće, priručnika za kakvoću i zapisa o kakvoći. Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva, odgovornosti i ovlaštenja uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• tehničkih specifikacija za oblikovanje, uključujući norme koje će se primjenjivati i, kad se odgovarajući dokumenti iz članka 13. ne primjenjuju u cijelosti, sredstva koja će se upotrebljavati kako bi se osiguralo da se zadovolje temeljni zahtjevi iz pravilnika koji se primjenjuju na mjerila
• metoda upravljanja oblikovanjem i ovjeravanja oblikovnog i tehničkog rješenja, procesa te sustavnih djelovanja koja će se upotrebljavati kad se oblikuju mjerila koja pripadaju kategoriji obuhvaćenoj ovim pravilnikom
• odgovarajućih metoda proizvodnje, upravljanja kakvoćom i osiguranja kakvoće, procesa i sustavnih radnja koje će se upotrebljavati
• provjera i ispitivanja koja će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje te čestoću kojom će se provoditi
• zapisa o kakvoći kao što su zapisi o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
• načina praćenja postizanja zahtijevane kakvoće oblikovnog rješenja i proizvoda te djelotvornog rada sustava kakvoće.
3.3 Prijavljeno tijelo mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve iz stavka 3.2. Ono mora pretpostavljati da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na sustave kakvoće koji su sukladni sa specifikacijama nacionalne norme kojom se primjenjuje odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su objavljeni njezini bibliografski podaci.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području, u vrednovanju tehnologije mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O toj se odluci mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o ispitivanju i obrazloženje odluke ocjene.
3.4 Proizvođač se mora obvezati na ispunjenje obveza koje proizlaze iz sustava kakvoće kako je odobren i održavati ga tako da ostaje prikladan i djelotvoran.
3.5 Proizvođač mora stalno obavješćivati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o namjeravanoj promjeni toga sustava kakvoće.
Prijavljeno tijelo mora vrednovati predložene preinake i odlučiti zadovoljava li izmijenjeni i dopunjeni sustav kakvoće zahtjeve iz točke 3.2 ili se zahtijeva ponovno ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača. Obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.
Nadzor pod odgovornošću prijavljenoga tijela
4.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.
4.2 Proizvođač mora omogućiti prijavljenomu tijelu pristup mjestima oblikovanja, proizvodnje, pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• zapise o kakvoći kako je predviđeno dijelom sustava kakvoće koji se odnosi na oblikovanje, kao što su rezultati analiza, proračuni, ispitivanja itd.
• zapise o kakvoći predviđene dijelom sustava kakvoće koji se odnosi na proizvodnju, kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
4.3 Prijavljeno tijelo mora periodično provoditi neovisne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te mora dostaviti proizvođaču izvještaj o neovisnoj ocjeni.
4.4 Osim toga, prijavljeno tijelo može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi se, ako je to potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno; ono mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo kakvo ispitivanje, i ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
5.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 3.1, njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
5.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
6. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje proizvoda držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju koja se odnosi na sustav kakvoće iz druge alineje stavka 3.1
• promjenu iz stavka 3.5, kako je odobrena
• odluke i izvještaje prijavljenoga tijela iz stavaka 3.5, 4.3 i 4.4.
7. Svako prijavljeno tijelo mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvo popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenoga sustava kakvoće.
Ovlašteni zastupnik
8. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3.1, 3.5, 5.2, i 6 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK H1

IZJAVA O SUKLADNOSTI KOJA SE TEMELJI NA POTPUNOM OSIGURANJU KAKVOĆE I ISPITIVANJU TEHNIČKOG I OBLIKOVNOG RJEŠENJA

1. »Izjava o sukladnosti koja se temelji se na potpunom osiguranju kakvoće i ispitivanju tehničkog i oblikovnog rješenja« postupak je ocjene sukladnosti kojim proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovome dodatku te osigurava i izjavljuje da dotična mjerila zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
Proizvodnja
2. Proizvođač mora provoditi odobreni sustav kakvoće za oblikovanje, proizvodnju te završni pregled i ispitivanje dotičnih mjerila kako je specificirano u stavku 3. te se mora podvrgavati nadzoru kako je specificirano u stavku5. Prikladnost tehničkog rješenja mjerila mora se provjeriti u skladu s odredbama stavka 4.
Sustav kakvoće
3.1 Proizvođač mora prijavljenomu tijelu koje sam odabere podnijeti zahtjev za ocjenu svojega sustava kakvoće.
Zahtjev mora sadržavati:
• sve bitne podatke za predviđenu kategoriju proizvoda
• dokumentaciju o sustavu kakvoće.
3.2 Sustav kakvoće mora osigurati sukladnost mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je prihvatio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uređen način u obliku pismenih politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija o sustavu kakvoće mora omogućiti dosljedno tumačenje programa i planova kakvoće priručnika za kakvoću i zapisa o kakvoći. Ona posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
• ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva, odgovornosti i ovlaštenja uprave s obzirom na kakvoću proizvoda
• tehničke specifikacije, uključujući norme koje će se primjenjivati i, kad se odgovarajući dokumenti iz članka 13. ne primjenjuju u cijelosti, sredstva koja će se upotrebljavati kako bi se osiguralo da se zadovolje temeljni zahtjevi iz pravilnika koji se primjenjuju na mjerila
• metoda upravljanja oblikovanjem i ovjeravanja oblikovnog i tehničkog rješenja, procese te sustavna djelovanja koja će se upotrebljavati kad se oblikuju mjerila koja pripadaju kategoriji obuhvaćenoj ovim pravilnikom
• odgovarajućih metoda proizvodnje, upravljanja kakvoćom i osiguranja kakvoće, procesa i sustavnih radnja koje će se upotrebljavati
• provjera i ispitivanja koja će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje te čestoću kojom će se provoditi
• zapisa o kakvoći kao što su zapisi o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti osoblja o kojem se radi itd.
• načina praćenja postizanja zahtijevane kakvoće oblikovnog rješenja i proizvoda te djelotvoran rad sustava kakvoće.
3.3 Prijavljeno tijelo mora ocijeniti sustav kakvoće kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Ono mora pretpostavljati da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na sustave kakvoće koji su sukladni sa specifikacijama nacionalne norme kojom se primjenjuje odgovarajuća usklađena norma od trenutka kad su njezini bibliografski podaci objavljeni u Službenom listu zajednice.
Osim iskustva u sustavima upravljanja kakvoćom, tim za neovisnu ocjenu mora imati primjereno iskustvo u odgovarajućemu mjeriteljskom području, u vrednovanju tehnologije mjerila te znanje o primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika. Postupak vrednovanja mora uključivati pregled u proizvođačevim pogonima.
O toj se odluci mora obavijestiti proizvođač. Ta obavijest mora sadržavati zaključke o ispitivanju i obrazloženje odluke ocjene.
3.4 Proizvođač se mora obvezati na ispunjenje obveza koje proizlaze iz sustava kakvoće kako je odobren i održavati ga tako da ostaje prikladan i djelotvoran.
3.5 Proizvođač mora stalno obavješćivati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o svakoj namjeravanoj promjeni toga sustava kakvoće.
Prijavljeno tijelo mora vrednovati predložene preinake i odlučiti zadovoljava li izmijenjeni i dopunjeni sustav kakvoće zahtjeve iz točke 3.2 ili se zahtijeva ponovno ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača. Obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.
3.6 Svako prijavljeno tijelo mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvo popis odobrenja sustava kakvoće koje je izdalo ili odbilo te odmah obavijestiti Državnom zavodu za mjeriteljstvo o povlačenju odobrenoga sustava kakvoće.
Provjeravanje oblikovanja
4.1 Proizvođač mora prijavljenomu tijelu iz stavka 3.1 podnijeti zahtjev za provjeru oblikovanja.
4.2 Iz toga zahtjeva mora biti moguće razumjeti oblikovno i tehničko rješenje, proizvodnju i rad mjerila te mora biti moguće provesti ocjenu sukladnosti s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika.
On mora sadržavati:
• ime i adresu proizvođača;
• pismenu izjavu da isti zahtjev nije podnio nijednomu drugom prijavljenom tijelu;
• tehničku dokumentaciju kako je opisano u članku 10. Ta dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti mjerila s odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika. Ona mora koliko je to bitno za ocjenu obuhvaćati oblikovno i tehničko rješenje i rad mjerila;
• potreban dokaz koji podupire prikladnost tehničkog i oblikovnog rješenja. U tom se dokazu moraju navesti svi korišteni dokumenti, posebno kad odgovarajući dokumenti iz članka 13. nisu u cijelosti primijenjeni te mora po potrebni uključivati rezultate ispitivanja koja su proveli odgovarajući laboratoriji proizvođača ili drugi ispitni laboratoriji u njegovo ime i s njegovom odgovornošću.
4.3 Prijavljeno tijelo mora ispitati zahtjev i, ako oblikovno i tehničko rješenje zadovoljava odredbe pravilnika koje se primjenjuju na mjerilo, mora proizvođaču izdati potvrdu o EZ ispitivanju oblikovnog rješenja. Ta potvrda mora sadržavati ime i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, uvjete za njezinu valjanost, podatke potrebne za identifikaciju odobrenoga mjerila.
4.3.1 Svi bitni dijelovi tehničke dokumentacije moraju se priložiti uz potvrdu.
4.3.2 Potvrda ili njezini dodaci moraju sadržavati sve bitne podatke za vrednovanje sukladnosti i nadzor u radu. Ona mora omogućiti vrednovanje sukladnosti proizvedenih mjerila s provjerenim oblikovnim i tehničkim rješenjem koji se odnose na obnovljivost njihovih mjeriteljskih značajki kad su ispravno ugođeni uporabom odgovarajućih sredstava uključujući:
• mjeriteljske značajke oblikovnog i tehničkog rješenja mjerila
• mjere koje se zahtijevaju za osiguranje cjelovitosti mjerila (žigosanje, identifikacija programske podrške …)
• podatke o drugim elementima koji su potrebni za identifikaciju mjerila i provjeru njegove vizualne vanjske sukladnost sa oblikovnim i tehničkim rješenjem
• ako je to prikladno sve posebne podatke potrebne za provjeru značajka proizvedenih mjerila
• u slučaju podsklopova sve potrebne podatke kako bi se osigurala spojivost s drugim podsklopovima ili mjerilima.
4.3.3 Prijavljeno tijelo mora sastaviti izvještaj o vrednovanju i čuvati ga na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo. Ne mijenjajući članak 12. stavak 8. prijavljeno tijelo mora objaviti sadržaj toga izvještaja u cijelosti ili djelomično samo u dogovoru s proizvođačem.
Potvrda mora imati valjanost deset godina od datuma njezina izdava­nja te se može obnoviti u idućim razdobljima od po deset godina.
Ako se proizvođaču odbije potvrda o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja prijavljeno tijelo mora dati podrobne razloge za to odbijanje.
4.4 Proizvođač mora trajno obavješćivati prijavljeno tijelo koje je izdalo EZ potvrdu o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja o svakoj temeljnoj preinaci odobrenoga oblikovnog i tehničkog rješenja. Za preinake odobrenoga oblikovnog i tehničkog rješenja mora se dobiti dopunsko odobrenje od prijavljenoga tijela koje je izdalo EZ potvrdu o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja kad takve promjene mogu utjecati na sukladnost s temeljnim zahtjevima ovog Pravilnika, uvjetima valjanosti potvrde ili propisanim uvjetima uporabe mjerila. Ta dopunska odobrenja daju se u obliku dopuna izvornoj EZ potvrdi o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja.
4.5 Svako prijavljeno tijelo mora periodično dostavljati Državnom zavodu za mjeriteljstvu:
• izdane EZ potvrde i dopune o odobrenju tehničkog i oblikovnog rješenja
• dopune i izmjene koje se odnose na izdane potvrde.
Svako prijavljeno tijelo mora odmah obavijestiti Državni zavod za mjeriteljstvo o povlačenju EZ potvrde o ispitivanju tehničkog i oblikovnog rješenja.
4.6 Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik mora čuvati s tehničkom dokumentacijom primjerak potvrde o EZ ispitivanju tehničkog i oblikovnog rješenja, njezine dodatke i dopune 10 godina od prestanak proizvodnje mjerila.
Kad ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nisu registrirani u Zajednici, za obvezu stavljanja tehničke dokumentacije na raspolaganje na zahtjev odgovorna je osoba koju odredi proizvođač.
Nadzor pod odgovornošću prijavljenoga tijela
5.1 Svrha je nadzora osigurati da proizvođač ispunjava obveze koje mu nameće odobreni sustav kakvoće.
5.2 Proizvođač mora omogućiti prijavljenomu tijelu pristup mjestima oblikovanja, proizvodnje, pregleda, ispitivanja i skladištenja u svrhu pregleda te mu mora osigurati sve potrebne podatke, a posebno:
• dokumentaciju o sustavu kakvoće
• zapise o kakvoći kako je predviđeno dijelom sustava kakvoće koji se odnosi na oblikovanje, kao što su rezultati analiza, proračuni, ispitivanja itd.
• zapise o kakvoći predviđene dijelom sustava kakvoće koji se odnosi na proizvodnju kao što su izvještaji o pregledu i ispitni podaci, podaci o umjeravanju, izvještaji o osposobljenosti uključena osoblja itd.
5.3 Prijavljeno tijelo mora periodično provoditi neovisne ocjene kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te mora dostaviti proizvođaču izvještaj o neovisnoj ocjeni.
5.4 Osim toga, prijavljeno tijelo može bez najave posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi se, ako je to potrebno, provjerilo funkcionira li sustav kakvoće ispravno; ono mora dati proizvođaču izvještaj o posjeti, a ako se provodilo kakvo ispitivanje, i ispitni izvještaj.
Pismena izjava o sukladnosti
6.1 Proizvođač mora staviti oznaku sukladnosti i dodatnu mjeriteljsku oznaku te s odgovornošću prijavljenoga tijela iz stavka 3.1, njegov identifikacijski broj na svako mjerilo koje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve ovog Pravilnika.
6.2 Izjava o sukladnosti sastavlja se za svaki model mjerila te se mora čuvati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo 10 godina od prestanka proizvodnje mjerila. Na njoj mora biti označen model mjerila za koji je sastavljena te navoditi broj potvrde o ispitivanju tehničkog i oblikovnog rješenja.
Kopija izjave o sukladnosti mora se isporučiti sa svakim mjerilom koje se stavlja na tržište. Međutim, taj se zahtjev može tumačiti kao primjena na partiju ili isporuku, a ne na pojedinačna mjerila u onim slučajevima kad se isporučuje velik broj mjerila jednom korisniku.
7. Proizvođač mora 10 godina od prestanaka proizvodnje proizvoda držati na raspolaganju Državnom zavodu za mjeriteljstvo:
• dokumentaciju iz druge alineje stavka 3.1
• promjenu iz stavka 3.5, kako je odobrena
• odluke i izvještaje prijavljenoga tijela iz stavaka 3.5, 5.3 i 5.4.
Ovlašteni zastupnik
8. Obveze proizvođača sadržane u stavcima 3.1, 3.5, 6.2 i 7 može ispuniti u njegovo ime i s njegovom odgovornošću njegov ovlašteni zastupnik.

DODATAK MI-001

VODOMJERI

Na vodomjere namijenjene za mjerenje obujma čiste, hladne i tople vode u kućanstvima, komercijalnoj uporabi i za uporabu u lakoj industriji primjenjuju se odgovarajući zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka te postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Vodomjer

Mjerilo oblikovano za mjerenje, pamćenje i pokazivanje u mjernim uvjetima obujma vode koja prolazi kroz mjerni pretvornik.
Najmanji protok (Q1)
Najmanji protok pri kojemu vodomjer još daje pokazivanja koja zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na najveće dopuštene pogrješke.
Prijelazni protok (Q2)
Prijelazni protok vrijednost je protoka koja se pojavljuje između trajnoga i najmanjega protoka u kojoj se mjerno područje protoka dijeli na dva područja: »gornje područje« i »donje područje«. Svako područje ima karakterističnu najveću dopuštenu pogrješku.
Trajni protok (Q3)
Najveći protok pri kojemu vodomjer radi na zadovoljavajući način u normalnim uvjetima uporabe, tj. u uvjetima ustaljenoga ili isprekidanoga protoka.
Protok preopterećenja (Q4)
Protok preopterećenja najveći je protok pri kojemu vodomjer radi na zadovoljavajući način bez gubitka točnosti u kraćemu vremenskom odsječku.
POSEBNI ZAHTJEVI
Nazivni radni uvjeti

Proizvođač za mjerilo mora specificirati nazivne radne uvjete, a posebno:
1. Područje protoka vode.
Vrijednosti područja protoka moraju zadovoljavati ove uvjete:
Q3/Q1 ³10
Q2/Q1 = 16
Q4/Q3 = 1,25.
Pet godina od stupanja na snagu ove smjernice omjer Q2/Q1 može biti: 1,5, 2,5, 4 ili 6,3.
2. Temperaturno područje vode
Vrijednosti temperaturnoga područja moraju zadovoljavati ove uvjete:
od 0,1 °C do barem 30 °C ili
od 30 °C do barem 90 °C.
Vodomjer može biti oblikovan tako da radi izvan obaju područja.
3. Područje relativnoga tlaka vode, to područje treba biti od 0,3 bara do barem 10 bara pri Q3.
4. Za napajanje električnom energijom: nazivnu vrijednost izmjeničnog napona napajanja i/ili granične vrijednosti istosmjernog napajanja.
Najveće dopuštene pogrješke
5. Najveća dopuštena pogrješka, pozitivna ili negativna, za obujme koji se isporučuju pri protocima između prijelaznoga protoka (Q2) (uključivo) i protoka preopterećenja (Q4) jednaka je:
2 % za vodu čija je temperatura < 30 °C
3 % za vodu čija je temperatura > 30 °C.
6. Najveća dopuštena pogrješka, pozitivna ili negativna, za obujme koji se isporučuju pri protocima između najmanjega protoka (Q1) (uključivo) i prijelaznoga protoka (Q2) (isključeno) jednaka je: 5 % za vodu na bilo kojoj temperaturi.
Dopušteni utjecaj smetnja
7.1 Elektromagnetska neosjetljivost
7.1.1 Elektromagnetske smetnje ne smiju djelovati na vodomjer tako:
• da promjena mjernog rezultata bude veća od granične vrijednosti kako je definirana u točki 8.1.4, ili
• da pokazivanje mjernog rezultata ne bude takvo da se ne može tumačiti kao valjan rezultat, npr. da se kratkotrajna promjena ne može tumačiti, pamtiti ili prenijeti kao mjerni rezultat.
7.1.2 Nakon podvrgavanja elektromagnetskim smetnjama vodomjer:
• se mora oporaviti tako da radi u granicama najveće dopuštene pogrješke
• mora imati osigurane sve mjerne funkcije i
• mora omogućiti obnavljanje svih mjernih podataka koji su postojali neposredno prije pojave smetnje.
7.1.3 Granična vrijednost jednaka je manjoj od sljedećih dviju vrijednosti:
• obujma koji odgovara polovini velikoće najveće dopuštene pogrješke u gornjemu području mjerenja obujma
• obujma koji odgovara najvećoj dopuštenoj pogrješki na obujmu koji odgovara jednominutnome protoku Q3.
7.2 Trajnost
Nakon provedbe odgovarajućeg ispitivanja, uzimajući u obzir razdoblje koje je procijenio proizvođač, moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:
7.2.1 Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije prekoračiti:
• 3 % od izmjerenog obujma između (protoka) Q1 (uključivo) i Q2 (isključeno)
• 1,5 % od izmjerenog obujma između (protoka) Q2 (uključivo) i Q4 (uključivo).
7.2.2 Pogrješka pokazivanja za izmjereni obujam nakon ispitivanja trajnosti ne smije prekoračiti:
• ± 6 % od izmjerenog obujma između (protoka) Q1 (uključivo) i Q2 (isključeno)
• ± 2,5 % od izmjerenog obujma između (protoka) Q2 (uključivo) i Q4 (uključivo) za vodomjere predviđene za mjerenje vode s temperaturom od 0,1 °C i 30 °C
• ± 3,5 % od izmjerenog obujma između (protoka) Q2 (uključivo) i Q4 (uključivo) za vodomjere predviđene za mjerenje vode s temperaturom od 30 °C i 90 °C.
Prikladnost
8.1 Vodomjer mora biti moguće ugraditi tako da radi u bilo kojemu položaju, osim ako drukčije nije jasno označeno.
8.2 Proizvođač mora specificirati je li mjerilo konstruirano za mjerenje suprotnoga protoka. U tome se slučaju obujam suprotnoga protoka mora oduzimati od ukupnog obujma ili se mora odvojeno bilježiti. Ista najveća dopuštena pogrješka mora se primjenjivati i na izravni i na suprotni protok.
Vodomjeri koji nisu konstrirani za mjerenje suprotnoga protoka moraju sprečavati suprotni protok ili moraju moći izdržati slučajni suprotni protok bez ikakva oštećenja ili promjene mjeriteljskih svojstava.
Mjerne jedinice
9. Izmjereni obujam mora se prikazivati u kubičnim metrima.
Stavljanje u uporabu
10. Distributer ili osoba koju ona ovlasti određuje zahtjeve pod 1, 2 i 3, tako da mjerilo bude prikladno za točno mjerenje predviđene ili predvidljive potrošnje.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B + F ili B + D ili H1.

DODATAK MI-002

PLINOMJERI

Na plinomjere i uređaje za pretvorbu obujma koji se definiraju u nastavku, a namijenjeni su za mjerenje obujma plina u kućanstvima, u komercijalnoj uporabi i u lakoj industriji, primjenjuju se odgovarajući zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka te postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Plinomjer

Mjerilo konstruirano za mjerenje, pamćenje i pokazivanje količine (obujma ili mase) gorivoga plina koji je kroz njega protekao.
Uređaj za pretvorbu
Uređaj prilagođen plinomjeru koji automatski pretvara mjerenu veličinu u mjernom stanju u veličinu u osnovnome stanju.
Najmanji protok (Qmin)
Najmanji protok pri kojemu plinomjer daje pokazivanja koja zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na najveće dopuštene pogrješke.
Najveći protok (Qmax)
Najveći protok pri kojemu plinomjer daje pokazivanja koja zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na najveće dopuštene pogrješke.
Prijelazni protok (Qt)
Prijelazni protok je protok koja se pojavljuje između najvećega i najmanjega protoka, pri kojemu se područje protoka dijeli na dva područja: »gornje područje« i »donje područje«. Svako područje ima svojstvenu najveću dopuštenu pogrješku.
Protok preopterećenja (Qr)
Protok preopterećenja najveći je protok pri kojemu plinomjer u kraćemu vremenskom odsječku radi bez kvara.
Osnovno stanje
Specificirano stanje na koje se pretvara mjerena količina fluida.
I. DIO – POSEBNI ZAHTJEVI – PLINOMJERI
1. Nazivni radni uvjeti
Proizvođač mora specificirati nazivne radne uvjete za plinomjer uzimajući u obzir:
1.1 Područje protoka plina mora zadovoljavati barem sljedeće uvjete:

Razred

Qmax/Qmin

Qmax/Qt

Qt/Qmax

1,5

≥ 150

≥ 10

1,2

1,0

≥ 20

≥ 5

1,2

1.2 Područje temperatura plina: najmanje 40 °C.
1.3. Uvjeti koji se odnose na gorivo/plin
Mjerilo mora biti konstruirano za područje plinova i tlakove napajanja zemlje odredišta. Proizvođač mora posebno naznačiti:
• porodicu ili skupinu plinova
• najviši radni tlak.
1.4 Za klimatski okoliš najmanje temperaturno područje od 50 °C.
1.5 Izmjenični napon napajanja i/ili granice istosmjernog napajanja.
2. Najveće dopuštene pogrješke
2.1 Plinomjer koji pokazuje obujam u mjernim uvjetima ili masu
Tablica 1.

Razred točnosti

1,5

1,0

Qmin ≤ Q < Qt

3 %

2 %

Qt ≤ Q ≤ Qmax

1,5 %

1 %

Kad pogrješke između Qt i Qmaks imaju isti predznak, nijedna od njih ne smije prijeći 1 % za razred 1,5 i 0,5 % za razred 1,0.
2.2 Za plinomjer s temperaturnom pretvorbom koji samo pokazuje pretvoreni obujam najveća dopuštena pogrješka mjerila povećava se za 0,5 % u području od 30 °C koje se proteže simetrično oko temperature koju je specificirao proizvođač koja leži između 15 °C i 25 °C. Izvan toga područja dopušteno je još i dodatno povećanje od 0,5 % za svaki odsječak od 10 °C.
3. Dopušteno djelovanje smetnja
3.1 Elektromagnetska neosjetljivost
3.1.1 Djelovanje elektromagnetskih smetnja na plinomjer ili uređaj za pretvorbu obujma:
• ne smije izazvati promjenu mjernoga rezultata veću od granične vrijednosti kako je definirana u točki 3.1.3 ili
• mora biti takvo da se pokazivanje mjernoga rezultata ne može tumačiti kao valjan rezultat, npr. tako da se promjena ne može tumačiti, pamtiti ili prenijeti kao mjerni rezultat.
3.1.2 Nakon što se podvrgne elektromagnetskim smetnjama, plinomjer:
• se mora obnoviti kako bi radio u granicama najveće dopuštene pogrješke
• mora imati osigurane sve mjerne funkcije te
• mora omogućiti obnavljanje svih mjernih podataka koji su postojali neposredno prije pojave smetnje.
3.1.3 Granična vrijednost jednaka je manjoj od sljedećih dviju vrijednosti:
• količini koja odgovara polovini (velikoće) najveće dopuštene pogrješke u gornjemu području mjerenog obujma
• količini koja odgovara najvećoj dopuštenoj pogrješci u odnosu na količinu koja odgovara najvećemu protoku izmjerenom u jednoj minuti.
3.2 Djelovanje poremećaja ispred i iza plinomjera
U uvjetima ugradbe koje je specificirao proizvođač djelovanje poremećaja protoka ne smije prekoračiti jednu trećinu najveće dopuštene pogrješke.
4. Trajnost
Nakon što se provede odgovarajuće ispitivanje, uzimajući u obzir razdoblje koje je procijenio proizvođač, moraju se zadovoljiti sljedeći kriteriji:
4.1 Mjerila razreda 1,5
4.1.1 Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije za protoke u području od Qt do Qmax prijeći mjerni rezultat za više od 2 %.
4.1.2 Pogrješka pokazivanja nakon ispitivanja trajnosti ne smije prijeći vrijednost dvostruke najveće dopuštene pogrješke iz stavka 2.
4.2 Mjerila razreda 1
4.2.1 Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije prekoračiti jednu trećinu najveće dopuštene pogrješke iz stavka 2.
4.2.2 Pogrješka pokazivanja nakon ispitivanja trajnosti ne smije prekoračiti vrijednost dvostruke najveće dopuštene pogrješke iz stavka 2.
5. Prikladnost
5.1 Plinomjer koji se napaja iz električne mreže (izmjenične ili istosmjerne) mora biti opskrbljen uređajem za napajanje u nuždi ili drugim sredstvima kako bi se tijekom zakazivanja glavnog izvora napajanja osigurala zaštita svih mjernih funkcija.
5.2 Posebni izvor napajanja mora imati životni vijek od najmanje pet godina. Nakon isteka 90 % njegova životnog vijeka mora pokazati odgovarajuće upozorenje.
5.3 Pokazni uređaj mora imati dostatan broj znamenaka kako bi se osiguralo da količina koja proteče za vrijeme od 8000 pri protoku Qmax sati ne izazove povrat znamenaka na njihove početne vrijednosti.
5.4 Plinomjer mora biti moguće ugraditi tako da radi u bilo kojemu položaju koji je naznačio proizvođač u svojim uputama za njegovu ugradbu.
5.5 Plinomjer mora imati ispitni element koji mora omogućiti provedbu ispitivanja u primjereno vrijeme.
5.6 Plinomjer mora biti u granicama najveće dopuštene pogrješke u svakome smjeru protoka ili samo u jednome smjeru koji je jasno naznačen.
6. Jedinice
Izmjerena količina mora se prikazivati u kubičnim metrima ili u kilogramima.
II. DIO – POSEBNI ZAHTJEVI – UREĐAJI ZA PRETVORBU OBUJMA
Uređaj za pretvorbu obujma čini podsklop u skladu s drugom alinejom definicije b) članka 4.
Ako je to primjenjivo, na uređaj za pretvorbu obujma moraju se primjenjivati temeljni zahtjevi za plinomjer. Osim toga moraju se primjenjivati sljedeći zahtjevi:
7. Osnovno stanje za pretvorene veličine
Proizvođač mora specificirati osnovno stanje za pretvorene veličine
8. Najveća dopuštena pogrješka
• 0,5 % na temperaturi okoliša od 20 °C ± 3 °C, vlažnosti okoliša 60 % ± 15 %, nazivnoj vrijednosti napajanja električnom energijom
• 0,7 % za uređaje za temperaturnu pretvorbu na nazivnim radnim uvjetima
• 1 % za druge uređaje za pretvorbu na nazivnim radnim uvjetima.
Napomena: Pogrješka plinomjera nije uzeta u obzir.
9. Prikladnost
9.1 Elektronički uređaj za pretvorbu mora imati mogućnost otkrivanja rada izvan radnih područja koja je proizvođač utvrdio za parametre koji su bitni za mjernu točnost. U takvome slučaju uređaj za pretvorbu mora prestati integrirati pretvorenu količinu, a za vrijeme rada izvan radnih područja može odvojeno brojiti pretvorenu veličinu.
9.2 Elektronički uređaj za pretvorbu mora imati mogućnost prikazivanja svih bitnih podataka za mjerenje bez dodatne opreme.
III. DIO – STAVLJANJE U UPORABU I OCJENA SUKLADNOSTI
Stavljanje u uporabu

10. (a) Mjerenje potrošnje u kućanstvu obavlja se pomoću plinomjera razreda 1,5.
(b) Mjerenje potrošnje plina u području trgovine i/ili u lakoj industriji, obavlja s pomoću nekog plinomjera razreda 1,0.
(c) Distributer plina ili osoba koju je on ovlastio određuje svojstva mjerila tako da mjerilo bude prikladno za točno mjerenje predviđene ili predvidljive potrošnje.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B + F ili B + D ili H1.

DODATAK MI-003

BROJILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Na brojila djelatne električne energije namijenjena za uporabu u kućanstvima, komercijalnoj uporabi i za uporabu u lakoj industriji primjenjuju se odgovarajući zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
Napomena: Brojila električne energije mogu se upotrebljavati u kombinaciji s vanjskim mjernim transformatorima ovisno o primijenjenoj mjernoj metodi. Međutim ovaj dodatak pokriva samo brojila električne energije, ali ne i mjerne transformatore.
Definicije
Brojilo djelatne električne energije uređaj je koji mjeri djelatnu električnu energiju koja se troši u nekom krugu.
I = električna struja koja teče kroz brojilo
In = specificirana referentna struja za koju je projektirano brojilo koje radi preko transformatora
Ist = najniža navedena vrijednost struje I pri kojoj brojilo bilježi djelatnu električnu energiju s jediničnim faktorom snage (višefazna brojila s uravnoteženim teretom)
Imin = vrijednost struje I iznad koje pogrješka leži u granicama najveće dopuštene pogrješke (višefazna brojila s uravnoteženim teretom)
Itr = vrijednost struje I iznad koje pogrješka leži u granicama najmanje dopuštene pogrješke koja odgovara kazalu razreda brojila.
Imax = najveća vrijednost struje I za koju pogrješka leži u granicama najveće dopuštene pogrješke
U = napon koji se dovodi na brojilo
Un = specificirani referentni napon
f = frekvencija napona koji se dovodi na brojilo
fn = specificirana referentna frekvencija
FS = faktor snage = cos j = kosinus fazne razlike j između I i U
POSEBNI ZAHTJEVI
1. Točnost

Proizvođač mora specificirati kazalo razreda mjerila. Kazala razreda definiraju se kao: Razred A, B i C.
2. Nazivni radni uvjeti
Proizvođač mora specificirati nazivne radne uvjete brojila, posebno:
Vrijednosti fn, Un, In, Ist, Imin, Itr i Imax koje se primjenjuju na brojilo. Za specificirane vrijednosti struje brojilo mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 1.

 

Razred A

Razred B

Razred C

Za izravno spojena brojila

Ist

≤ 0,05·Itr

≤ 0,04·Itr

≤ 0,04·Itr

Imin

≤ 0,5·Itr

≤ 0,5·Itr

≤ 0,3·Itr

Imax

≥·50·Itr

≥·50·Itr

≥·50·Itr

Za brojila koja rade preko transformatora

Ist

≤ 0,06·Itr

≤ 0,04·Itr

≤ 0,02·Itr

Imin

≤ 0,4·Itr

≤ 0,2·Itr (1)

≤ 0,2·Itr

In

= 20·Itr

= 20·Itr

= 20·Itr

Imax

≥·1,2·In

≥·1,2·In

≥·1,2·In

(1) Za elektromehanička brojila razreda B mora se primjenjivati Imin 0,4Itr
Područja napona, frekvencije i faktora snage u kojima brojilo mora zadovoljavati zahtjeve koji se odnose na najveće dopuštene pogrješke specificirana su u tablici 2. Ta područja moraju poštovati tipične značajke električne energije koja se isporučuje javnim sustavom opskrbe električnom energijom.
Područja napona i frekvencija moraju biti barem:
0,9·Un£ U £1,1·Un
0,98·fn £f £1,02·fn
područje faktora snage barem od cos j = 0,5 induktivno do cos j = 0,5 kapacitivno.
3. Najveće dopuštene pogrješke
Djelovanje različitih mjerenih i utjecajnih veličina (a, b, c, …) izračunava se odvojeno, sve druge mjerene i utjecajne veličine drže se relativno stalnim na njihovim referentnim vrijednostima. Mjerna pogrješka koja ne smije prekoračiti najveću dopuštenu pogrješku u tablici 2. izračunava se kao:
Mjerna pogrješka =
Kad brojilo radi pod različitim strujama tereta, postotne pogrješke ne smiju prekoračiti granice dane u tablici 2.
 

Tablica 2

NAJVEĆE DOPUŠTENE POGRJEŠKE U ODREĐENIM RADNIM UVJETIMA I DEFINIRANE RAZINE STRUJE OPTEREĆENJA I RADNE TEMPERATURE

 

Radne temperature

Radne temperature

Radne temperature

Radne temperature

 

+ 5°C … + 30°C

– 10°C … + 5°C
ili
+ 30°C … + 40°C

– 25°C...10 °C
ili
+ 40°C … + 55°C

– 40°C ...+25°C
ili
+ 55°C … + 70°C

Razred brojila

A

B

C

A

BB

C

A

B

C

A

B

C

Jednofazna brojila; višefazna brojila ako se radi s uravnoteženim opterećenjem

IminIItr

3,5

2

1

5

2,5

1,3

7

3,5

1,7

9

4

2

ItrIImax

3,5

2

0,7

4,5

2,5

1

7

3,5

1,3

9

4

1,5

Višefazna brojila ako se radi s jednofaznim opterećenjem

 

 

 

 

 

 

 

enter"> "Noparagraphstyle" style="line-height: normal">  

 

 

 

 

ItrIImax, vidi iznimke u nastavku

4

2,5

1

5

3

1,3

7

4

1,7

9

4,5

2

Za elektromehanička višefazna brojila strujno područje za jednofazno opterećenje ograničeno je na 5ItrIImax

Kad brojilo radi u različitim područjima temperature, moraju se primjenjivati odgovarajuće vrijednosti najveće dopuštene pogrješke.
4. Dopušteni učinak smetnja
4.1 Općenito
Budući da su brojila električne energije izravno spojena na mrežno napajanje, a kako je mrežna struja također jedna od mjerenih veličina, za električna se brojila upotrebljava posebni elektromagnetski okoliš.
Brojilo mora zadovoljavati uvjete elektromagnetskog okoliša E2 i dodatne zahtjeve iz točke 4.2 i 4.3.
Elektromagnetski okoliš i dopuštena djelovanja odražavaju stanje u kojemu postoje dugotrajne smetnje koje ne smiju utjecati na točnost izvan graničnih vrijednosti i tranzijentne smetnje koje mogu izazvati privremeno sniženje ili gubitak funkcije ili tehničkih značajka, ali od kojih se brojilo mora oporaviti te koje ne smiju utjecati na točnost izvan graničnih vrijednosti.
Kad postoji predvidljiv visoki riziisoki rizi munje ili kad u mrežnome napajanju prevladavaju nadzemne linije, mjeriteljske značajke brojila moraju biti zaštićene.
4.2 Učinak dugotrajnih smetnja

Tablica 3

GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA DUGOTRAJNE SMETNJE

Smetnja

Granične vrijednosti za brojila razreda

A

B

C

Obrnuti redoslijed faza

1,5

1,5

0,3

Neravnoteža napona (primjenjiva samo na višefazna brojila)

4

2

1

Sadržaj harmonika u strujnim krugovima (1)

1

0,8

0,5

Istosmjerni napon i harmonici u strujnomekrugu (1)

6

3

1,5

Niz brzih impulsa

6

4

2

Magnetska polja: Visokofrekvencijska (radiofrekvencijska) elektromagnetska polja: Vodljive smetnje unesene radiofrekvencijskim poljima i neosjetljivost na elektromagnetske oscilacije

3

2

1

(1) U slučaju elektromehaničkih brojila nisu definirane nikakve granične vrijednosti za sadržaj harmonika u strujnim krugovima i za istosmjernu struju.

4.3 Dopušteni učinak tranzijentnih elektromagnetskih pojava
4.3.1 Učinak elektromagnetskih smetnja na brojilo električne energije mora biti takav da tijekom smetnje i neposredno nakon nje
• nijedan izlaz namijenjen ispitivanju točnosti brojila ne daje impulse ili signale koji odgovaraju energiji većoj od granične vrijednosti,
a brojilo se u primjerenu vremenu nakon smetnje:
• mora oporaviti kako bi radilo u granicama najveće dopuštene pogrješke
• mora sačuvati sve mjerne funkcije i
• mora omogućiti obnavljanje svih mjernih podataka koji su postojali prije pojave smetnje
• ne smije pokazivati promjenu registrirane energije veću od granične vrijednosti.
Granična vrijednost u kWh jednaka je: m·Un·Imax·10–6
(pri čemu je m broj mjernih elemenata brojila, Un u voltima, a Imax u amperima).
4.3.2 Za nadstruje granična je vrijednost jednaka 1,5 %.
5. Prikladnost
5.1 Pozitivna pogrješka brojila na naponu ispod određenoga radnog napona ne smije prekoračiti 10 %.
5.2 Prikaz ukupne energije mora imati dostatan broj znamenaka kako bi se osiguralo da se pokazivanje mjerila kad radi 4000 sati s punim opterećenjem (I = Imax, U = Un i PF = 1), ne vrati na svoju početnu vrijednost te ga ne smije biti moguće vratiti na ništicu tijekom uporabe.
5.3 U slučaju gubitka električne energije u krugu, izmjereni iznos električne energije mora ostati dostupan za očitavanje u razdoblju od barem 4 mjeseca.
5.4 Rad bez opterećenja
Kad je u krugu primijenjen napon bez tijeka struje (strujni krug mora biti otvoren), brojilo ne smije bilježiti energiju ni na kojemu naponu između 0,8·Un i 1,1·Un.
5.5 Puštanje u rad
Brojilo mora započeti i nastaviti bilježiti pri Un i PF = 1 (višefazno brojilo s uravnoteženim opterećenjem) i struji koja je jednaka In.
6. Jedinice
Izmjerena električna energija mora biti prikazana u kilovatsatima ili megavatsatima.
7. Stavljanje u uporabu
(a) Mjerenje potrošnje električne energije u kućanstvu, obavlja se pomoću brojila razreda B.
(b) Mjerenje potrošnje električne energije u komercijalnoj uporabi i/ili u lakoj industriji, obavlja se pomoću brojila razreda C.
(c) Distributer ili osoba koju on ovlasti određuje strujno područje tako da brojilo bude prikladno za točno mjerenje predviđene ili predvidljive potrošnje.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B+F ili B+D ili H1.

DODATAK MI-004

MJERILA TOPLINSKE ENERGIJE

Na mjerila toplinske energije definirana u nastavku, namijenjena za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji primjenjuju se odgovarajući zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Mjerilo toplinske energije oblikovano je za mjerenje one toplinske energije koju u krugu izmjenjivača topline apsorbira ili predaje kapljevina koja se naziva kapljevinom za prijenos topline.
Mjerilo toplinske energije može biti cjelovito ili sastavljeno mjavljeno mj se sastoji od podsklopova, osjetila protoka, para temperaturnih osjetila i računske jedinice kako je definirano člankom 4.(b), ili njihova kombinacija.
q = temperatura kapljevine za prijenos topline
qul = vrijednost temperature q na ulazu kruga za izmjenu topline
qiz = vrijednost temperature q na izlazu kruga za izmjenu topline
Dq = temperaturna razlika qulqiz s Dq ³0
qmax = gornja granica temperature č mjerila pri kojoj bi mjerilo toplinske energije ispravno radilo u granicama dopuštene pogrješke
qmin = donja granica temperature q mjerila pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi u granicama dopuštene pogrješke
Dqmax = gornja granična vrijednost temperaturne razlike Dq pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi u granicama dopuštene pogrješke
Dqmin = donja granica temperaturne razlike Dq pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi u granicama dopuštene pogrješke
q = protok kapljevine za prijenos topline
qs = najveća kratkotrajno dopuštena vrijednost protoka q pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi
qp = najveća trajno dopuštena vrijednost protoka q pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi
qi = najmanja dopuštena vrijednost protoka q pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi
P = toplinska snaga izmjenjivača topline
Ps = gornja granična dopuštena vrijednost snage P pri kojoj mjerilo toplinske energije ispravno radi

POSEBNI ZAHTJEVI
1. Nazivni radni uvjeti

Vrijednosti nazivnih radnih uvjeta mora specificirati proizvođač na sljedeći način:
1.1 Za temperaturu kapljevine: qmax, qmin
• za temperaturne razlike: Dqmax, Dqmin
na koju su nametnuta sljedeća ograničenja: Dqmax/Dqmin 10; Dqmin = 3 K ili 5 K ili 10 K.
1.2 Za tlak kapljevine: najveći dopušteni pozitivni unutrašnji tlak koji mjerilo toplinske energije može trajno izdržati na gornjoj granici temperaturnoga područja.
1.3 Za protok kapljevine: qs, qp, qi, gdje vrijednosti najvećega trajno dopuštena protoka qp i najmanjega trajno dopuštena protoka qi podliježu ovome ograničenju:
qp/qi ³10.
1.4 Za toplinsku snagu: Ps.
2. Razredi točnosti
Za mjerila topline definiraju se ovi razredi točnosti: 1., 2. i 3.
3. Najveće dopuštene pogrješke primjenjive na cjelovito mjerilo
Najveće dopuštene pogrješke primjenjive na cjelovito mjerilo toplinske energije, izražene u postocima istinite vrijednosti, za svaki razred točnosti iznose:
• za razred 1: E = Ef + Et + Ec s Ef, Et, Ec u skladu sa stavcima od 7.1 do 7.3
• za razred 2: E = Ef + Et + Ec s Ef, Et, Ec u skladu sa stavcima od 7.1 do 7.3
• za razred 3: E = Ef+ Et + Ec s Ef, Et, Ec u skladu sa stavcima od 7.1 do 7.3
4. Dopušteni utjecaj elektromagnetskih smetnja
4.1 Na mjerilo ne smiju utjecati statička magnetska polja i elektromagnetska polja na mrežnoj frekvenciji.
4.2 Utjecaj elektromagnetskih smetnja ne smije biti takav da promjena mjernog rezultata bude veća od granične vrijednosti kako je utvrđena u zahtjevu 4.3, ili pokazivanje mjernoga rezultata mora biti takvo da se ne može protumačiti kao valjani rezultat.
4.3 Granična vrijednost za cijelo mjerilo toplinske energije jednaka je apsolutnoj vrijednosti najveće dopuštene pogrješke primjenjive na mjerilo toplinske energije (vidi stavak 3.).
5. Trajnost
Nakon što se provede odgovarajuće ispitivanje, uzimajući u obzir razdoblje koje je procijenio proizvođač, moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:
5.1 Osjetila protoka: Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije prelaziti graničnu vrijednost.
5.2 Osjetila temperature: Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije prelaziti 0,1 °C.
6. Natpisi na mjerilu toplinske energije
• razred točnosti
• granice protoka
• temperaturne granice
• granice temperaturne razlike
• mjesto ugradbe osjetila protoka: ulaz ili povrat
• oznaka smjera protoka.
7. Podsklopovi
Odredbe za podsklopove mogu se primjenjivati na podsklopove koje je proizveo isti ili drugi proizvođač. Kad se mjerilo toplinske energije sastoji od podsklopova na te se podsklopove primjenjuju odgovarajući zahtjevi za mjerilo toplinske energije. Osim toga primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
7.1 Najveća relativna dopuštena pogrješka osjetila protoka, izražena u %, za razrede točnosti:
• razred 1.: Ef = (1 + 0,01qp/q), ali ne veća od + 5%
• razred 2.: Ef = (2 + 0,02qp/q), ali ne veća od + 5%
• razred 3.: Ef = (3 + 0,05qp/q), ali ne veća od + 5%,
gdje pogrješka Ef povezuje pokazanu vrijednost s istinitom vrijednošću odnosa između izlaznog signala osjetila protoka i mase ili obujma.
7.2 Najveća relativna dopuštena pogrješka para osjetila temperature, izražena u %, jednaka je:
• Et = (0,5 + 3·Dqmin/Dq),
gdje pogrješka Et povezuje pokazanu vrijednost s istinitom vrijednošću odnosa između izlazna para osjetila temperature i temperaturne razlike.
7.3 Najveća dopuštena pogrješka računske jedinice, izražena u %:
• Ec = (0,5 + Dqmin/Dq),
gdje pogrješka Ec povezuje pokazanu vrijednost toplinske energije s istinitom vrijednošću toplinske energije.
7.4 Granična vrijednost za kakav podsklop mjerila toplinske energije jednaka je odgovarajućoj apsolutnoj vrijednosti najveće dopuštene pogrješke koja se primjenjuje na taj podsklop (vidi stavke 7.1, 7.2 ili 7.3).
7.5 Natpisi na podsklopovima

Osjetilo protoka:

Razred točnosti

 

Granice protoka

 

Temperaturne granice

 

Nazivni faktor mjerila (npr. litara/impuls) ili odgovarajući izlazni signal

 

Oznaka smjera protoka

Par temperaturnih osjetila:

Oznaka tipa (npr. Pt 100)

 

Temperaturne granice

 

Granice temperaturne razlike

Računalo:

Vrsta temperaturnih osjetila

 

Temperaturne granice

 

Granice temperaturne razlike

 

Zahtijevani nazivni faktor mjerila (npr. litara/impuls) ili odgovarajući izlazni signal koji dolazi od osjetila protoka

 

Mjesto ugradbe osjetila protoka: protok ili povrat.

 

8. STAVLJANJE U UPORABU
(a) Mjerenje za stambenu uporabu, obavlja se s pomoću nekog mjerila razreda 3.
(b) Mjerenje za trgovačku uporabu ili uporabu u lakoj industriji, obavlja se s mjerilom razreda 2.
(c) Distributer ili osoba koju on ovlasti određuje svojstva mjerila tako da ono bude prikladno za točno mjerenje predviđene ili predvidljive potrošnje.
OCJENA SUKLADNOSTI:
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B+F ili B+D ili H1.

DODATAK MI-005

MJERNI SUSTAVI ZA NEPREKIDNO I DINAMIČKO MJERENJE KOLIČINA KAPLJEVINA RAZLIČITIH OD VODE

Na mjerne sustave namijenjene za neprekidno i dinamičko mjerenje količina kapljevina različitih od vode primjenjuju se odgovarajući zahtjevi iz dodatka I. i posebni zahtjevi i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Mjerilo

Mjerilo konstruirano za neprekidno mjerenje, pamćenje i pokazivanje količine kapljevine koja u mjernome stanju teče kroz mjerni pretvornik u zatvorenoj, potpuno ispunjenoj cijevi.
Računska jedinica
Dio mjerila koji prima izlazne signale s mjernih pretvornika i eventualno s pridruženih mjerila i pokazuje mjerni rezultat.
Pridruženo mjerilo
Mjerilo pridruženo računskoj jedinici za mjerenje određenih značajka kapljevine radi ispravka i/ili pretvorbe.
Uređaj za pretvorbu
Dio računske jedinice koji uzimajući u obzir značajke kapljevine (temperaturu, gustoću itd.), koje se mjere uporabom pridruženih mjerila ili pohranjuju u memoriju, automatski pretvara:
• obujam kapljevine koja se mjeri u mjernome stanju u obujam u osnovnome stanju i/ili u masu ili
• masu kapljevine koja se mjeri u obujam u mjernome stanju ili u osnovnome stanju.
Napomena: Uređaj za pretvorbu uključuje odgovarajuća pridružena mjerila.
Osnovno stanje
Specificirano stanje u koje se pretvara mjerena veličina kapljevine u mjernome stanju.
Mjerni sustav
Sustav koji se sastoji od samog mjerila i svih uređaja koji se zahtijevaju da bi se osiguralo ispravno mjerenje ili koji su namijenjeni da bi se olakšali mjerni postupci.
Razdjelnik goriva
Mjerni sustav namijenjen za punjenje gorivom motornih vozila, malih brodova i malih zrakoplova.
Samoposluživanje
Instalacija koja omogućuje korisniku uporabu mjernog sustava u svrhu dobivanja kapljevine za svoju vlastitu uporabu.
Uređaj za samoposluživanje
Posebni dio instalacije za samoposluživanje koji omogućuje da u toj instalaciji za samoposlugu funkcionira jedan od više mjernih sustava.
Najmanja mjerena količina
Najmanja mjerena količina kapljevine za koju je za mjerni sustav mjerenje mjeriteljski prihvatljivo.
Izravno pokazivanje
Pokazivanje obujma ili mase koje odgovara mjeri i koje mjerilo može fizički mjeriti.
Napomena: Izravno pokazivanje može se pretvoriti u drugu veličinu uporabom uređaja za pretvorbu.
S mogućnošću/bez mogućnosti prekidanja
Za mjerni se sustav smatra da je s mogućnošću/bez mogućnosti prekidanja kad se kapljevina koja teče može/ne može lako i brzo zaustaviti.
Područje protoka
Područje između najmanjega protoka (Qmin) i najvećega protoka (Qmax).

POSEBNI ZAHTJEVI
1. Nazivni radni uvjeti

Proizvođač mora za mjerilo specificirati nazivne radne uvjete, posebno:
1.1 Područje protoka
Područje protoka podliježe sljedećim uvjetima:
(i) područje protoka mjernog sustava mora biti u granicama područja protoka svakog elementa u posebnome mjerilu.
(ii) mjerilo i mjerni sustav:

Tablica 1

Posebni mjerni sustav

Značajka
kapljevine

Najmanji omjer Qmax: Qmin

Razdjelnik goriva

Neukapljeni plinovi

10: 1

Ukapljeni plinovi

5: 1

Mjerni sustav

Kriogeničke kapljevine

5: 1

Mjerni sustavi na cjevovodu i sustavi za punjenje brodova

Sve kapljevine

Prikladan za
uporabu

Svi drugi mjerni sustavi

Sve kapljevine

4: 1

1.2 Svojstva kapljevine koja se treba mjeriti mjerilom, specifikacijom tipa kapljevine ili njezinih odgovarajućih značajka, na primjer:
• temperaturnoga područja
• područja tlaka
• područja gustoće
• područja viskoznosti.
1.3 Nazivnu vrijednost izmjeničnog napona napajanja i/ili granice istosmjernog napona napajanja.
1.4 Osnovno stanje za pretvorbu vrijednosti je 15C.
2. Razredba točnosti i najmanje dopuštene pogrješke
2.1 Za količine jednake 2 litre ili veće najmanja je dopuštena pogrješka pokazivanja:

Tablica 2.

 

Razred točnosti

0,3

0,5

1,0

1,5

2,5

Mjerni sustav (A)

0,3 %

0,5 %

1,0 %

1,5 %

2,5 %

Mjerila (B)

0,2 %

0,3 %

0,6 %

1,0 %

1,5 %

Za količine veličine manje od dvije litre najveća je dopuštena pogrješka pokazivanja:

Tablica 3.

Izmjereni obujam V

Najveće dopuštene pogrješke

V < 0,1 L

4 × vrijednost iz tablice 2., primijenjena na 0,1 L

0,1 L ≤ V < 0,2 L

4 × vrijednost iz tablice 2.,

0,2 L ≤ V < 0,4 L

2 × vrijednost iz tablice 2., primijenjena na 0,4 L

0,4 L ≤ V < 1 L

2 × vrijednost iz tablice 2.

1 L ≤ V < 2 L

Vrijednost iz tablice 2., primijenjena na 2 L

2.3 Međutim bez obzira na mjerenu količinu, velikoća najveće dopuštene pogrješke dana je većom od sljedećih dviju vrijednosti:
• apsolutnom vrijednošću najveće dopuštene pogrješke dane iz tablice 2. ili 3.
• apsolutnom vrijednošću najveće dopuštene pogrješke za najmanju mjerenu količinu (Emin)
2.4.1 Za mjerene količine veće od 2 litre ili jednake 2 litre primjenjuju se sljedeći uvjeti
Uvjet 1.
Emin mora zadovoljavati uvjet Emin ³ 2 R, gdje je R najmanji podjeljak na ljestvici pokaznog uređaja.
Uvjet 2.
Emin je dano formulom Emin = (2MMQ) × (A/100) pri čemu je:
• MMQ najmanja mjerena količina
• brojčana vrijednost specificirana u retku A tablice 2.
2.4.2 Za najmanje mjerene količine manje od dvije litre primjenjuje se gore navedeni uvjet 1., a Emin n jednak je dvostrukoj vrijednosti specificiranoj u tablici 3., a odnosi se na redak A tablice 2.
2.5 Pokazivanje pretvorene vrijednosti
U slučaju pokazivanja pretvorene vrijednosti najveće dopuštene pogrješke jednake pogrješkama u retku A tablice 2.
2.6 Uređaji za pretvorbu
Najveće dopuštene pogrješke pokazivanja pretvorene vrijednosti izazvane uređajem za pretvorbu jednake su ± (A – B), pri čemu su A i B vrijednosti specificirane u tablici 2.
Dijelovi uređaja za pretvorbu koji se mogu odvojeno ispitivati.
(a) Računska jedinica
Najveće dopuštene pogrješke pokazivanja količine kapljevine primjenjive na izračun, pozitivne ili negativne, jednake su desetini najvećih dopuštenih pogrješaka kako su definirane u retku A tablice 2.
(b) Pridružena mjerila
Pridružena mjerila moraju imati točnost barem tako dobru kao vrijednosti u tablici 4:

Tablica 4.

Najveće dopuštene pogrješke pri mjerenjima

Razredi točnosti mjernog sustava

 

0,3

0,5

1,0

1,5

2,5

Temperature

± 0,3 °C

± 0,5 °C

± 1,0 °C

Tlaka

manjeg od 1 MPa: ± 50 kPa
od 1 do 4 MPa: ± 5 %
višeg od 4 MPa: ± 200 kPa

Gustoće

± 1 kg/m3

± 2 kg/m3

± 5 kg/m2

Te se vrijednosti primjenjuju na pokazivanja karakterističnih veličina kapljevine koje se prikazuju uređajem za pretvorbu.
c) Točnost funkcije izračunavanja
Najveća dopuštena pozitivna ili negativna pogrješka za izračunavanje svake karakteristične količine kapljevine jednaka je dvjema petinama vrijednosti utvrđene pod b).
2.7 Zahtjev (a) iz stavka 2.6 primjenjuje se na sva izračunavanja, a ne samo na pretvorbu.
3. Najveće dopušteno djelovanje smetnja
3.1 Djelovanje elektromagnetskih smetnja na mjerni sustav:
• ne smije izazvati promjenu mjernog rezultata veću od granične vrijednosti kako je definirana u stavku 3.2
• kratkotrajna pokazana promjena mjernog rezultata ne smije se tumačiti, pamtiti ili prenositi kao mjerni rezultat; nadalje u slučaju sustava bez mogućnosti prekida, to također može značiti nemogućnost da obavlja bilo kakva mjerenja ili
• u slučaju da je promjena mjernog rezultata veća od granične vrijednosti, mjerni sustav mora omogućiti da se sačuva mjerni rezultat koji je dobiven neposredno prije pojave granične vrijednosti i prekinuti protok.
3.2 Granična vrijednost jednaka je većoj od ovih dviju vrijednosti: najveće dopuštene pogreške za posebnu mjernu veličinu i Emin.
4. Trajnost
Nakon što se provede odgovarajuće ispitivanje, uzimajući u obzir razdoblje koje je procijenio proizvođač, mora biti zadovoljen sljedeći kriterij:
Promjena mjernog rezultata nakon ispitivanja trajnosti u usporedbi s početnim mjernim rezultatom ne smije prekoračiti vrijednost koja je specificirana za mjerila u retku B tablice 2.
5. Prikladnost
5.1 Za svaku izmjerenu količinu koja se odnosi na isto mjerenje pokazivanja koja daju različiti uređaji ne smiju međusobno odstupati za više od jednog podjeljka na ljestvici kad uređaji imaju iste podjeljke ljestvice. U slučaju kad uređaji imaju različite podjeljke ljestvice, odstupanje ne smije biti veće od najvećeg podjeljka ljestvice.
Međutim u slučaju uređaja za samoposluživanje podjeljci na ljestvici glavnoga pokaznog uređaja na mjernome sustavu i podjeljka ljestvice uređaja za samoposluživanje moraju biti isti, a mjerni rezultati ne smiju međusobno odstupati.
5.2 U normalnim uvjetima uporabe ne smije biti moguće odstupati od mjerene veličine osim ako je to lako uočljivo.
5.3 Nikakav postotak zraka ili plina koji se ne može lako otkriti u kapljevini ne smije dovesti do promjene pogrješke veće od:
• 0,5 % za kapljevine različite od pitkih kapljevina i za kapljevine čija viskoznost ne prelazi 1 mPas ili
• 1 % za pitke kapljevine i za kapljevine čija viskoznost prelazi 1 mPas.
Međutim dopuštena razlika nikada ne smije biti manja od 1% najmanje mjerene količine. Ta se vrijednost primjenjuje u slučaju zraka ili plinskih džepova.
5.4 Mjerila za izravnu prodaju
5.4.1 Mjerni sustav za izravnu prodaju mora biti opskrbljen sredstvima za vraćanje predočnika u ništicu.
Ne smije biti moguće poremetiti izmjerenu količinu.
5.4.2 Prikaz na predočniku količine na kojemu se temelji trgovački posao mora trajati dok sve strane u trgovačkome poslu ne prihvate mjerni rezultat.
5.4.3 Mjerni sustav za izravnu prodaju mora biti s mogućnošću prekidanja.
5.4.4 Nikakav postotak zraka ili plina u kapljevini ne smije dovesti do promjene pogrješke veće od vrijednosti specificiranih u stavku 5.3.
5.5 Razdjelnici goriva
5.5.1 Predočnike na razdjelnicima goriva ne smije biti moguće tijekom mjerenja vratiti u ništicu.
5.5.2 Početak novoga mjerenja ne smije biti moguć dok se pokazni uređaj ne vrati na ništicu.
5.5.3 Kad je mjerni sustav opremljen predočnikom pokazivanja cijene, razlika između pokazane cijene i cijene izračunane iz jedinične cijene i pokazane količine ne smije prekoračiti cijenu koja odgovara Emin. Međutim nije potrebno da ta razlika bude manja od vrijednosti najmanje novčane jedinice.
6. Kvar električnog napajanja
Mjerni sustav mora biti opskrbljen uređajem za napajanje električnom energijom u nuždi, koji će sačuvati sve mjerne funkcije tijekom zakazivanja glavnog uređaja za napajanje ili mora biti opskrbljen sredstvima za čuvanje i pokazivanje postojećih podataka kako bi se omogućilo zaključenje trgovačkoga posla koji je u tijeku te sa sredstvima za zaustavljanje protoka u trenutku zakazivanja glavnoga uređaja za napajanje električnom energijom.
7. Stavljanje u uporabu

Tablica 5.
 

Razred točnosti

Tipovi mjernih sustava

0,3

Mjerni sustavi na cjevovodima

0,5

Svi mjerni sustavi ako nije drukčije rečeno u ovoj tablici, a posebno:
razdjelnici goriva (koji nisu namijenjeni za ukapljene plinove)
mjerni sustavi na kamionskim cisternama za kapljevine niske vrijednosti viskoznosti (< 20 mPa·s)
mjerni sustavi za utovar/istovar brodskih spremnika te kamionskih i željezničkih cisterna
mjerni sustavi za mlijeko
mjerni sustavi za opskrbu gorivom zrakoplova

1,0

Mjerni sustavi za ukapljene plinove pod tlakom mjerene na temperaturi jednakoj – 10 °C ili višoj
Mjerni sustavi koji su normalno razreda 0,3 ili 0,5, ali se upotrebljavaju za kapljevine čija je temperatura manja od – 10 °C ili viša od 50 °C
čija je dinamička viskoznost viša od 1 000 mPa·s
čiji najveći obujamski protok nije veći od 20 L/h

1,5

Mjerni sustavi za ukapljeni ugljični dioksid
Mjerni sustavi za ukapljene plinove pod tlakom mjerene na temperaturi ispod – 10 °C (različite od kriogenih kapljevina)

2,5

Mjerni sustavi za kriogene kapljevine (čije su temperature ispod – 153 °C)

(1) U Republici Hrvatskoj primjenjuju se mjerni sustavi razreda točnosti 0,3 ili 0,5 kad se upotrebljavaju za prikupljanje poreza na mineralna goriva te kad se utovaruju/istovaruju brodovi i željezničke i kamionske cisterne.
Napomena: Međutim proizvođač može specificirati veću točnost za određene tipove mjernih sustava.
8. Mjerne jedinice
Izmjerena količina mora se pokazivati u mililitrama ili kubičnim centimetrima, litrama, kubičnim metrima, gramima, kilogramima ili tonama.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B+F ili B+D ili H1 ili G.

DODATAK MI-006

AUTOMATSKE VAGE


Na automatske vage definirane u nastavku, namijenjene za određivanje mase tijela na temelju djelovanja sile teže na to tijelo primjenjuju se odgovarajući temeljni zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka i postupci ocjene sukladnosti navedeni u 1. poglavlju ovog dodatka.
DEFINICIJE
Automatska vaga

Mjerilo koje određuje masu proizvoda bez sudjelovanja poslužitelja prema unaprijed zadanu programu automatskih procesa svojstvenih za tu vagu.
Automatska vaga za pojedinačno vaganje (catchweigher)
Automatska vaga koja određuje masu unaprijed sastavljenih diskretnih tereta (npr. pretpakovina) ili pojedinačnih tereta rasutoga gradiva.
Automatska vaga razvrstavalica (kontrolna vaga)
Automatska vaga koja dijeli proizvode različite mase u dvije ili više podskupina u skladu s vrijednošću razlike njihove mase i namještene nazivne vrijednosti.
Vaga s ispisom mase
Automatska vaga za pojedinačno vaganje koja stavlja natpise na pojedinačne proizvode s ispisom mase.
Vaga s ispisom mase/cijene
Automatska vaga za pojedinačno vaganje koja stavlja natpise na pojedinačne proizvode s ispisom mase/cijene.
Automatska gravimetrijska vaga za odvagu
Automatska vaga koja puni spremnike s unaprijed zadanom i u biti stalnom masom proizvoda iz gomile.
Vaga sa zbrajanjem isprekidanih količina
Automatska vaga kojom se određuje masa rasutoga proizvoda njegovim dijeljenjem na diskretne terete. Masa svakoga diskretnog tereta određuje se njegovim redom i zbraja. Svaki se diskretni teret nakon toga istovaruje na gomilu.
Vaga s neprekidnim zbrajanjem
Automatska vaga koja neprekidno određuje masu rasutoga proizvoda na pokretnoj vrpci, bez njegova sustavnoga dijeljenja i bez prekida kretanja pokretne vrpce.
Željeznička vaga
Automatska vaga čiji se prijamnik tereta nalazi na tračnicama radi prijenosa na tračna vozila.
POSEBNI ZAHTJEVI
I. POGLAVLJE – Zahtjevi zajednički za sve tipove vaga
1. Nazivni radni uvjeti
Proizvođač mora specificirati nazivne radne uvjete za vagu na sljedeći način:
1.1 za mjerenu veličinu:
Mjerno područje vage izraženo s pomoću njezine najveće i najmanje sposobnosti vaganja.
1.2 za utjecajne veličine koje potječu od električnog napajanja:
U slučaju izmjeničnog napajanja: nazivni izmjenični napon napajanja ili granične vrijednosti izmjeničnog napona
U slučaju istosmjernog napajanja: nazivni i minimalni istosmjerni napon napajanja ili granične vrijednosti istosmjernog napona
1.3 za mehaničke i klimatske utimatske utličine:
Najmanje je temperaturno područje 30 °C, osim ako nije drukčije specificirano u sljedećim poglavljima ovoga dodatka.
Razredi mehaničkog okoliša u skladu s dodatkom I., stavkom 1.3.2 nisu primjenjivi. Za vage koje se upotrebljavaju pod posebnim mehaničkim naprezanjem, npr. vage koje su ugrađene na vozila, proizvođač mora odrediti mehaničke uvjete uporabe.
1.4 Za druge utjecajne veličine (ako je to primjenjivo)
Brzina (brzine) rada.
Značajke proizvoda koji se važe.
2. Dopušteni učinak smetnja – Elektromagnetski okoliš
Za svaku vrstu vage u odgovarajućemu poglavlju ovoga dodatka daju se zahtijevane radne značajke i granična vrijednost.
3. Prikladnost
3.1 Moraju se osigurati sredstva za ograničenje djelovanja nagiba, opterećenja i brzine rada, tako da se u normalnome radu ne prekorače najveće dopuštene pogrješke.
3.2 Moraju se osigurati sredstva za rukovanje gradivom kako bi se omogućilo da vaga u normalnome radu ostane u granicama najvećih dopuštenih pogrješaka.
3.3 Svako upravljačko sučelje poslužitelja mora biti jasno i djelotvorno.
3.4 Poslužitelju se mora omogućiti provjera ispravnosti predočnika (kad postoji).
3.5 Mora se osigurati odgovarajuća mogućnost namještanja ništice kako bi vaga u normalnome radu ostala u granicama najveće dopuštene pogrješke.
3.6 Svaki rezultat izvan mjernoga područja mora se moći prepoznati kao takav i kad je to moguće ispisati.
4. Ocjena sukladnosti
Proizvođač može birati između sljedećih postupaka ocjene sukladnosti iz članka 9.:
Za mehaničke sustave:
B+D ili B+E ili B+F ili D1 ili G ili H1.
Za elektromehaničke vage:
B+D ili B+E ili B+F ili G ili H1.
Za elektroničke sustave ili sustave koji sadržavaju računalnu podršku:
B+F ili B+F ili G ili H1.
II. POGLAVLJE – Automatske vage za pojedinačno vaganje (catchweighers)
1. Razredi točnosti

1.1 Vage se dijele na glavne kategorije koje se označuju s:
X ili Y
kako je specificirao proizvođač.
1.2 Te se glavne kategorije dalje dijele na četiri razreda točnosti:
XI, XII, XIII i XIV
i
Y(I), Y(II), Y(a) & Y(b)
koje mora specificirati proizvođač.
2. Vage kategorije X
2.1 Kategorija X primjenjuje se na vage koje se upotrebljavaju za provjeru pretpakovina proizvedenih u skladu sa zahtjevima Pravilnika o mjerilima.
2.2 Razredi točnosti dopunjeni su faktorom (x) koji količinski određuje najveće dopušteno standardno odstupanje kako je specificirano u stavku 4.2
Proizvođač mora specificirati faktor (x) gdje (x) mora biti 2 i u obliku 1 × 10k, 2 × 10k ili 5 × 10k, pri čemu je k negativan cijeli broj ili ništica.
3. Vage kategorije Y
Kategorija Y primjenjuje se na sve ostale automatske vage.
4. Najveća dopuštena pogrješka
4.1 Srednja vrijednost pogrješke X/najveće dopuštene pogrješke vaga kategorije Y

Tablica 1.

Netoteret (m) u ovjernim podjeljcima ljestvice (e)

Najveća dopuštena srednja pogrješka

Najveća dopuštena pogrješka

XI

Y(I)

XII

Y(II)

XIII

Y(a)

XIV

Y(b)

X

Y

0 < m ≤ 50 000

0 < m ≤ 5000

0 < m ≤ 500

0 < m ≤ 50

± 0,5 e

± 1 e

50 000 < m ≤ 200 000

5000 < m ≤ 20 000

500 < m ≤ 2000

50 < m ≤ 200

± 1,0 e

± 1,5 e

200 000 < m

20 000 < m ≤ 100 000

2000 < m ≤ 10 000

200 < m ≤ 1000

± 1,5 e

± 2 e

                   

4.2 Standardno odstupanje
Najveća dopuštena vrijednost standardnog odstupanja vaga razreda X(x) rezultat je množenje faktora (x) s vrijednošću iz tablice 2. u nastavku.

Tablica 2.
 

Netoteret (m)

Najveće dopušteno standardno odstupanje za razred X(1)

m ≤ 50 g

0,48 %

50 g < m ≤ 100 g

0,24 g

100 g < m ≤ 200 g

0,24 %

200 g < m ≤ 300 g

0,48 g

300 g < m ≤ 500 g

0,16 %

500 g < m ≤ 1 000 g

0,8 g

1 000 g < m ≤ 10 000 g

0,08 %

10 000 g < m ≤ 15 000 g

8 g

15 000 g < m

0,053 %

Za razrede XI i XII (x) mora biti manje od 1.

Za razrede XIII (x) ne smije biti veće od 1.

Za razrede XIV (x) mora biti veće od 1.

Za razred X i Y(x) mora biti
4.3 Ovjerni podjeljak ljestvice – vage s jednim podjeljkom

Tablica 3.

Ovjerni podjeljak ljestvice

Broj ovjernih podjeljaka na ljestvici n = Max/e

Najmanji

Najveći

XI

XII

Y(I)

Y (II)

0,001 g ≤ e

50 000

0,001 g ≤ e ≤ 0,05 g

100

100 000

XIII

Y (a)

 

0,1 g ≤ e

5000

100 000

0,1 g ≤ e ≤ 2 g

100

10 000

 

 

5 g ≤ e

500

10 000

XIV

Y (b)

5 g ≤ e

100

1000

4.4 Ovjerni podjeljak ljestvice – vage s više podjeljaka
 

Tablica 4.

Razred točnosti

Ovjerni podjeljak ljestvice

Broj ovjernih podjeljaka na ljestvici n = Max/e

Najmanja vrijednost (1) n=Maxi /e(i+1)

Najveća vrijednost n=Maxi/ei

XI

Y(I)

0,001 g ≤ ei

50 000

XII

Y(II)

0,001 g ≤ ei ≤ 0,05 g

5000

100 000

0,1 g ≤ ei

5000

100 000

XIII

Y (a)

0,1 g ≤ ei

500

10 000

XIV

Y (b)

5 g ≤ ei

50

1000

i = 1, 2, ..., r
i = djelomično područje vaganja
r = ukupni broj djelomičnih područja
(1) Za i = r primjenjuje se odgovarajući stupac tablice 3., pri čemu se e zamjenjuje s ei.
5. Mjerno područje
Pri specificiranju mjernoga područja za vage kategorije Y proizvođač mora uzeti u obzir da najmanja sposobnost vaganja ne smije biti maja od:
za razred Y(I):     100 e
za razred Y(II):    20 e za 0,001 g £ e £ 0,05 g i 50 e za 0,1 g £ e
za razred Y(a):     20 e
za razred Y(b):     100 e
Vage koje se upotrebljavaju za razvrstavanje, npr. poštanske vage i vage za otpad.
6. Dinamičko namještanje
6.1 Uređaj za dinamičko namještanje mora raditi u području opterećenja koje je specificirao proizvođač.
6.2 Kad je ugrađen uređaj za dinamičko namještanje koji kompenzira dinamička djelovanja tereta u kretanju, mora onemogućiti rad izvan područja tereta te mora postojati mogućnost njegove zaštite.
7. Radne značajke u prisutnosti utjecajnih faktora elektromagnetskih smetnja
7.1 Najveće su dopuštene pogrješke izazvane utjecajnim faktorima:
7.1.1 Za vage kategorije X
• Za automatski rad, kako je specificirano tablicama 1. i 2.
• Za statičko vaganje u neautomatskome radu, kako je specificirano u tablici 1.
7.1.2 Za vage kategorije Y
• Za svaki teret u automatskome radu, kako je specificirano tablicom 1.
• Za statičko vaganje u neautomatskom radu; kako je specificirano za kategoriju X u tablici 1.
7.2 Granična vrijednost izazvana smetnjama jednaka je jednomu podjeljku ljestvice za ovjeravanje.
7.3 Temperaturno područje
• Za razrede XI i Y(I) najmanje je područje 5 °C.
• Za razrede XI i Y(I) najmanje je područje 15 °C.
III. POGLAVLJE – Automatske gravimetrijske vage za odvagu
1. Razredi točnosti

1.1 Proizvođač mora specificirati referentni razred točnosti Ref(x) i radne razrede točnosti X(x).
1.2 Tipu vage pridružen je referentni razred točnosti (Ref(x)) kojef(x)) koj najvišoj mogućoj točnosti za vage toga tipa. Nakon ugradbe pojedinim se vagama dodjeljuje jedan ili više radnih razreda točnosti (X(x)), uzimajući u obzir posebne proizvode koji se važu. Dodijeljeni faktor razreda (x) mora biti 2 i u obliku 1 × 10k, 2 × 10k ili 5 × 10k, pri čemu je k negativni cijeli broj ili ništica.
1.3 Referentni razred točnosti (Ref(x)) primjenjiv je na statične terete.
1.4 Za radne razrede točnosti X(x), X je režim koji povezuje točnost s masom tereta, a (x) je množitelj za granice pogrješke specificirane za razred X(1) u točki 2.2.
2. Najveća dopuštena pogrješka
2.1 Najveća dopuštena pogrješka statičkoga vaganja
2.1.1 Za statične terete u utvrđenim radnim uvjetima najveća dopuštena pogrješka u referentnome razredu točnosti Ref(x) mora biti 0,312 od najvećega dopuštenog odstupanja svake pojedinačne odvage od njezine srednje vrijednosti, kako je specificirano u točki 5, pomnoženo dodijeljenim faktorom razreda (x).
2.1.2 Za vage za koje se punjenje može sastojati od više tereta (npr. kumulativne ili selektivne kombinacije odvaga) najveća dopuštena pogrješka za statični teret mora se zahtijevati točnost za punjenje kako je specificirano u točki 2.2 (tj. ne smije biti zbroj najvećega dopuštenog odstupanja za pojedinačne terete).
2.2 Odstupanje od prosječnoga punjenja

Tablica 5.

Vrijednost mase punjenja – m (g)

Najveće dopušteno odstupanje svakog punjenja od prosječne vrijednosti za razred X(1)

m ≤ 50

7,2 %

50 < m ≤ 100

3,6 g

100 < m ≤ 200

3,6 %

200 < m ≤ 300

7,2 g

300 < m ≤ 500

2,4 %

500 < m ≤  1 000

12 g

1 000 < m ≤ 10 000

1,2 %

10 000 < m ≤ 15 000

120 g

15 000 < m

0,8 %

Napomena: Izračunano odstupanje svakog punjenja od prosječne vrijednosti može se ugoditi uzimajući u obzir učinak veličine čestica gradiva.
2.3 Pogrješka u odnosu na namještenu vrijednost (pogrješka namještanja)
Za vage za koje je moguće namjestiti odvagu pojedinačnoga punjenja, najveća razlika između te prethodno namještene vrijednosti i prosječne mase pojedinačnih punjenja ne smije prijeći 0,312 od najvećega dopuštenog odstupanja svakoga punjenja od prosječne vrijednosti, kako je specificirano u tablici 5.
3. Radne značajke pod djelovanjem utjecajnih veličina i elektromagnetskih smetnja
3.1 Najveće dopuštene pogrješke izazvane utjecajnim veličinama moraju biti kako su specificirane u stavku 2.1
3.2 Granična vrijednost izazvana smetnjama jednaka je promjeni pokazivanja pri statičnome vaganju koja je jednaka najvećoj dopuštenoj pogrješci specificiranoj u stavku 2.1 koja je izračunana za određenu najmanju odvagu ili promjeni koja bi dala istovrijedan učinak na punjenje u slučaju vaga gdje se punjenje sastoji od više tereta. Izračunana granična vrijednost mora se zaokružiti na idući viši podjeljak ljestvice (d).
3.3 Proizvođač mora specificirati vrijednost određenoga najmanjeg punjenja.

IV. POGLAVLJE – Vage sa zbrajanjem diskretnih tereta
1. Razredi točnosti

Vage se dijele na sljedeća četiri razreda točnosti: 0,2, 0,5, 1, 2.
2. Najveće dopuštene pogrješke

Tablica 6.

Razred točnosti

Najveća dopuštena pogrješka zbrojenoga tereta

0,2

± 0,10 %

0,5

± 0,25 %

1

± 0,50 %

2

± 1,00 %

3. Podjeljak zbroja
Podjeljak zbroja (du) mora biti u području:
0,01 % Max dt 0,2 % Max.
4. Najmanja dopuštena odvaga (Smin)
Najmanja dopuštena odvaga (Smin) ne smije biti manja od tereta pri kojemu je najveća dopuštena pogrješka jednaka vrijednosti podjeljka zbroja (dt) i ne smije biti manja od najmanjega tereta koji je specificirao proizvođač.
5. Namještanje ništice
Vage ko/b>Vage ko taru nakon svakoga pražnjenja moraju imati uređaj za namještanje ništice. Automatski rad mora biti onemogućen ako se ništično pokazivanje promijeni za:
• 1 dt na vagi s uređajem za automatsko namještanje ništice
• 0,5 dt na vagi s uređajem za poluautomatsko ili neautomatsko namještanje ništice.
6. Sučelje s operaterom
Tijekom automatskog rada poslužitelju mora biti onemogućeno namještanje i vraćanje u početno stanje.
7. Ispis
Na vagama opremljenima uređajem za ispis vraćanje zbroja u početno stanje mora biti onemogućeno dok se zbroj ne ispiše. Ako se prekine automatski rad, mora se pojaviti ispis zbroja.
8. Radne značajke pod djelovanjem utjecajnih veličina i elektromagnetskih smetnja
8.1 Najveća dopuštena pogrješka izazvana djelovanjem utjecajnih veličina mora biti kako je specificirana u tablici 7.

Tablica 7

Teret (m) u podjeljcima
ljestvice zbroja (dt)

Najveća dopuštena
pogrješka

0 < m ≤ 100

± 0,5 dt

500 < m 2000

± 1,0 dt

2000 < m 10000

± 1,5 dt

8.2 Granična vrijednost izazvana smetnjama jednaka je jednom podjeljku ljestvice zbroja za svako pokazivanje i za bilo koji pohranjeni zbroj.

V. POGLAVLJE – Vage s neprekidnim zbrajanjem
1. Razredi točnosti

Vage se dijele na sljedeća tri razreda točnosti: 0,5, 1, 2.
2. Mjerno područje
2.1 Proizvođač mora specificirati mjerno područje, omjer između najmanjeg netotereta u jedinicama vaganja i najmanje sposobnosti vaganja te najmanju odvagu.
2.2 Najmanja dopuštena odvaga Smin ne smije biti manja od:
800 d za razred 0,5
400 d za razred 1
200 d za razred 2.
Pri čemu je d vrijednost podjeljka zbroja uređaja za zbrajanje.
3. Najveća dopuštena pogrješka

Tablica 8

Razred točnosti

Najveća dopuštena pogrješka zbrojenoga tereta

0,5

± 0,25 %

1

± 0,5 %

2

± 1,0 %

4. Brzina pokretne vrpce
Brzinu pokretne vrpce mora specificirati proizvođač. Za vage s pokretnom vrpcom s jednom brzinom i promjenjivim brzinama koje imaju ručno namještanje upravljanja brzinom brzina ne smije varirati za više od 5 % od nazivne vrijednosti. Proizvod ne smije imati brzinu različitu od brzine pokretne vrpce.
5. Uređaj za zbrajanje
Uređaj za zbrajanje ne smije biti moguće vratiti u početno stanje.
6. Radne značajke u prisutnosti utjecajnih faktora i elektromagnetskih smetnja
6.1 Najveća dopuštena pogrješka zbog utjecajnog faktora za terete koji nisu manji od Smin mora biti 0,7 puta odgovarajuća vrijednost specificirana u tablici 8., zaokružena na najbližu vrijednost podjeljka ljestvice zbroja (d).
6.2 Granična vrijednost izazvana smetnjama mora biti 0,7 puta odgovarajuća vrijednost specificirana u tablici 8., za teret jednak Smin, za određeni razred vaga s vrpcom, zaokružena na gornju najbližu vrijednost podjeljka ljestvice zbroja (d).

VI. POGLAVLJE – Automatske željezničke vage
1. Razredi točnosti
Vage se dijele na sljedeća četiri razreda točnosti: 0,2, 0,5, 1, 2.
2. Najveća dopuštena pogrješka
2.1 Najveće dopuštene pogrješke za vaganje u kretanju jednog vagona ili cijelog vlaka prikazane su u tablici 9.

Tablica 9.

Razred točnosti

Najveća dopuštena pogrješka
zbrojenoga tereta

0,2

± 0,1 %

0,5

± 0,25 %

1

± 0,5 %

2

± 1,0 %

2.2 Najveća dopuštana pogrješka pri vaganju spojenih ili odspojenih vagona koji se važu u kretanju mora biti jednaka najvećoj od sljedećih vrijednosti:
• vrijednosti izračunane u skladu s tablicom 9., zaokruženoj na najbliži podjeljak ljestvice
• vrijednosti izračunanoj u skladu s tablicom 9., zaokruženoj na najbliži podjeljak ljestvice za masu jednaku 35 % mase najvećeg vagona (kako je upisano u natpisima i oznakama)
• jednome podjeljku ljestvice (d).
2.3 Najveća dopuštena pogrješka pri vaganju vlaka u kretanju mora biti jednaka najvećoj od sljedećih vrijednosti:
• vrijednosti izračunanoj u skladu s tablicom 9., zaokruženoj na najbliži podjeljak ljestvice
• vrijednosti izračunanoj u skladu s tablicom 9., za masu jednog vagona jednaku 35 % najveće mase vagona (s natpisa) pomnoženoj brojem referentnih vagona (koji ne prelazi 10) u vlaku i zaokruženoj na najbliži podjeljak ljestvice
• jednom podjeljku na ljestvici (d) za svaki vagon u vlaku, što međutim ne prelazi 10 d.
2.4 Kad se važu spojeni vagoni, pogrješke koje nisu veće od 10 % rezultata vaganja uzete iz jednog ili više prolaza vlaka mogu prelaziti odgovarajuću najveću dopuštenu pogrješku danu u stavku 2.2, ali ne smiju prelaziti dvostruku vrijednost najveće dopuštene pogreške.
3. Podjeljak ljestvice (d)
Odnos između razreda točnosti i podjeljka na ljestvici mora biti kako je specificiran u tablici 10.

Tablica 10

Razred točnosti

Najveća dopuštena pogrješka zbrojenoga tereta

0,2

d ≤ 50 kg

0,5

d ≤ 100 kg

1

d ≤ 200 kg

2

d ≤ 500 kg

4. Mjerno područje
4.1 Najmanja sposobnost vaganja ne smije biti manja od 1 t, i ne veća od vrijednosti rezultata vaganja vagona najmanje mase podijeljena brojem dijelnih vaganja.
4.2 Masa najmanjeg vagona ne smije biti manja od 50 d.
5. Radne značajke u prisutnosti utjecajnih veličina i elektromagnetskih smetnja
5.1 Najveća dopuštena pogrješka zbog utjecajnih veličina mora biti kako je specificirana u tablici 11.

Tablica 11

Teret (m) u podjeljcima ljestvice zbroja (d)

Najveća dopuštena pogrješka

0 < m ≤ 500

± 0,5 d

500 < m ≤ 2000

± 1,0 d

2000 < m ≤ 10 000

± 1,5 d

5.2 Granična vrijednost izazvana smetnjama jednaka je jednomu podjeljku ljestvice.

DODATAK MI-007

TAKSIMETRI

Na taksimetre se primjenjuju odgovarajući zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka te postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Taksimetar
Uređaj koji radi zajedno s generatorom signala1 kako bi činio mjerilo.
Taj uređaj mjeri trajanje i izračunava udaljenost na temelju signala koji daje generator signala udaljenosti. On nadalje izračunava i prikazuje vozarinu koju treba platiti za putovanje na temelju izračunane udaljenosti i/ili izmjerenoga trajanja putovanja.
Vozarina
Ukupni iznos novca koji treba platiti za putovanje na nepromjenjivome paušalu i/ili duljini i/ili trajanju putovanja. Vozarina ne uključuje dopunske troškove za dodatne usluge.
Preklopna brzina
Vrijednost brzine koja se dobiva dijeljenjem vrijednosti vremenske tarife s vrijednošću tarife udaljenosti.
Način normalnog izračunavanja S (primjena jedne tarife)
Izračunavanje vozarine na temelju primjene vremenske tarife ispod preklopne brzine i tarife udaljenosti iznad preklopne brzine.
Način normalnog izračunavanja D (primjena dvostruke tarife)
Izračunavanje vozarine na temeljuna temeljune primjene vremenske tarife i tarife udaljenosti tijekom cijeloga putovanja.
Radni položaj
Različiti modovi u kojima taksimetar ispunjava različite dijelove svojega funkcioniranja. Radni položaji razlikuju se sljedećim pokazivanjima:
Slobodan: radni položaj u kojemu je onemogućen izračun vozarine
Iznajmljen: položaj u kojemu se izračunava vozarina na temelju mogućih početnih zaračunavanja i tarife za prevaljenu udaljenost i/ili vrijeme putovanja
Zaustavljanje: radni položaj u kojem se pokazuje vozarina koju treba platiti i onemogućuje računanje vozarine na temelju vremena
____
1 Generator signala udaljenosti ne spada u djelokrug ove Smjernice

ZAHTJEVI ZA OBLIKOVANJE
1. Taksimetar mora biti konstruiran tako da izračunava udaljenost i mjeri trajanje putovanja.
2. Taksimetar mora biti konstruiran tako da izračunava i prikazuje vozarinu povećavanjem u koracima koji su jednaki razlučivanju koje je utvrdilo mjerodavno tijelo u radnome položaju »zauzeto«. Taksimetar mora također biti konstruiran da pokazuje konačnu vrijednost za vožnju u radnom položaju »zaustavljeno«.
3. Taksimetar mora imati mogućnost primijeniti normalne modove izračuna S i D. Sigurnosnim namještanjem mora biti moguć odabir modova izračuna.
4. Taksimetar mora dati sljedeće podatke odgovarajućim osiguranim sučeljem:
• radni položaj: »zauzeto« ili »zaustavljeno«
• podatke zbrajala u skladu sa stavkom 15.1
• opće podatke: stalnicu generatora signala udaljenosti, datum osiguranja, identifikator taksija, stvarno vrijeme, identifikaciju tarife
• podatke o vozarini za putovanje; ukupno naplaćeno, izračun vozarine, dopunsku naplatu, datum, vrijeme početka, vrijeme završetka, prevaljenu udaljenost
• podatke o tarifi: parametre tarifa.
Državni zavod za mjeriteljstvo može propisati da se određeni uređaji spoje na sučelja taksimetara. Kad se takav uređaj zahtijeva, mora se omogućiti sigurnosnim namještanjem da se automatski blokira taksimetar zbog nepostojanja ili neispravnog funkcioniranja zahtijevanog uređaja.
5. Ako je to bitno, mora biti moguće ugađati taksimetar za stalnicu generatora signala udaljenosti na koji će biti spojena i osigurati ugađanje.
NAZIVNI RADNI UVJETI
6.1 Primjenjuje se razred mehaničkog okoliša M3
6.2 Proizvođač mora specificirati nazivne radne uvjete za mjerilo, posebno:
• najmanje temperaturno područje od 80 °C za klimatski okoliš
• granice istosmjernog izvora električnog napajanja za koji je to mjerilo konstruirano.
NAJVEĆE DOPUŠTENE POGRJEŠKE
7. Najveće dopuštene pogrješke, isključujući pogrješke zbog primjene taksimetara u taksiju, jesu:
• za proteklo vrijeme: ± 0,1 %
najmanja vrijednost najveće dopuštene pogrješke: 0,2 s
• za prijeđenu udaljenost: ± 0,2 %
najmanja vrijednost najveće dopuštene pogrješke: 4 m
• za izračun vozarine: ± 0,1 %.
najmanja vrijednost uključujući zaokruživanje: odgovara najmanje važnoj znamenki pokazivanja vozarine.
DOPUŠTENI UČINAK SMETNJA
8. Neosjetljivost na elektromagnetske smetnje
8.1 Primjenjuje se elektromagnetski razred E3.
8.2 Najveće dopuštene pogrješke utvrđene u stavku 7. moraju se također poštivati i u prisutnosti elektromagnetskih smetnja.
GUBITAK NAPAJANJA
9. U slučaju sniženja napona napajanja na vrijednost ispod donje radne granice koju je specificirao proizvođač, taksimetar mora:
• nastaviti ispravno raditi ili obnoviti svoj ispravan rad bez gubitka podataka prije pada napona ako je pad napona privremen (tj. zbog ponovnoga pokretanja motora)
• poništiti postojeće mjerenje i vratiti se u položaj »slobodan« ako pad napona dulje potraje.
DRUGI ZAHTJEVI
10. Uvjete spojivosti taksimetra i generatora signala udaljenosti mora specificirati proizvođač taksimetra.
11. Ako za dodatnu uslugu postoji dodatna cijena, koju vozač unosi ručno, ona se mora isključiti iz prikaza vozarine. Međutim u tome slučaju taksimetar može privremeno pokazivati vrijednost vozarine, uključujući dopunsku cijenu.
12. Ako se vozarina izračunava u skladu s izračunom D, taksimetar može imati dopunski način prikaza koji prikazuje samo ukupnu udaljenost i trajanje putovanja u realnome vremenu.
13. Sve vrijednosti koje se putniku prikazuju moraju biti prikladno označene. Te vrijednosti i njihove oznake moraju biti jasno čitljive i u dnevnim i u noćnim uvjetima.
14.1 Ako odabir funkcionalnosti od pretprogramiranog namještanja ili slobodnog namještanja podataka može utjecati na vozarinu koju treba platiti ili mjere koje treba poduzeti za zaštitu od zlouporabe, mora biti moguće zaštititi namještanje mjerila i unos podataka.
14.2 Mogućnosti zaštite koje stoje na raspolaganju u taksimetru moraju biti takve da bude moguće odvojeno osiguranje elemenata za namještanje.
14.3 Odredbe stavka 8.3 dodatka I. također se primjenjuju na tarife.
15.1 Taksimetar mora biti opremljen uređajima za zbrajanje bez mogućnosti vraćanja na početni položaj bilo koje od ovih vrijednosti:
• ukupne udaljenosti koju prevali taksi
• ukupne udaljenosti koju prevali kad je zauzet
• ukupnoga broja unajmljivanja
• ukupne količine novca zaračunana kao paušalni dodatak
• ukupne količine novca naplaćena za vozarinu.
Te ukupne vrijednosti moraju uključivati vrijednosti pohranjene u skladu sa stavkom 9. pod uvjetima gubitka napajanja.
15.2 Ako se isključi s izvora napajanja, taksimetar mora čuvati zbrojene vrijednosti godinu dana radi očitavanja vrijednosti iz taksimetra u drugo sredstvo.
15.3 Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo obmanjivanje putnika prikazom vrijednosti zbroja.
16. Automatska promjena tarife dopušta se zbog:
• udaljenosti putovanja
• trajanja putovanja
• vremena u danu
• datuma
• dana u tjednu.
17. Ako su svojstva taksija važna za ispravnost taksimetra, taksimetar mora osigurati sredstva za spajanje taksimetra na taksi u koji je ugrađen.
18. Radi ispitivanja taksimetra nakon ugradbe mora postojati mogućnost odvojenog ispitivanja točnosti vremena i udaljenosti mjerenja i točnosti izračuna.
19. Taksimetar i njegove upute za ugradbu koje je specificirao proizvođač moraju biti takvi da, ako se ugrade u skladu s uputama proizvođača, promjene mjernog signala koji predstavlja prevaljenu udaljenost s namjerom prevare budu zadovoljavajuće isključene.
20. Opći temeljni zahtjev koji se odnosi na varanje mora biti ispunjen tako da interesi korisnika, vozača, vozačeva poslodavca i fiskalnih vlasti budu zaštićeni.
21. Taksimetar mora biti konstruiran tako da može bez ugađanja održavati najmanje dopuštene pogrješke tijekom godine dana normalne uporabe.
22. Taksimetar mora biti opremljen satom s realnim vremenom koji prati vrijeme u danu i datum, a i jedno i drugo se može upotrebljavati za automatsku promjenu tarife. Zahtjevi za sat s realnim vremenom su ovi:
• mjerenje vremena mora imati točnost od 0,02 %
• mogućnost ispravka sata ne smije biti veća od 2 minute tjedno; ispravak za ljetno i zimsko vrijeme mora se provoditi automatski
• mora se spriječiti automatski ili ručni ispravak tijekom putovanja.
23. Kad se prikazuju ili ispisuju u skladu s ovim pravilnikom, vrijednosti prevaljene udaljenosti i utrošenog vremena moraju biti izražene u ovim jedinicama:
Prevaljena udaljenost:
• u kilometrima
Utrošeno vrijeme:
• u sekundama, minutama ili satima, kako je prikladno, imajući na umu potrebno razlučivanje i potrebu sprečavanja pogrješnog očitanja.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B+F ili B+D ili H1.

DODATAK MI-008

TVARNE MJERE

I. POGLAVLJETvarna mjera duljine
Na tvarne mjere dul mjere dulirane u nastavku primjenjuju se odgovarajući temeljni zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku. Međutim može se smatrati da se zahtjevi za isporuku kopije izjava o sukladnosti primjenjuju na partiju ili isporuku, a ne na svako pojedinačno mjerilo.
DEFINICIJE
Tvarna mjerila duljine
Mjerilo koje sadržava oznake na ljestvici čije su udaljenosti dane u zakonitim mjernim jedinicama.
POSEBNI ZAHTJEVI
1. Referentni uvjeti
1.1 Za vrpce duljine pet metara ili veće moraju biti zadovoljene najveće dopuštene pogrješke kad se na njih primijeni vučna sila od 50 njutna ili druga sila čiju je vrijednost specificirao proizvođač i koja je u skladu s tim označena na vrpci, ili u slučaju krutih ili polukrutih mjera nije potrebna vučna sila.
1.2 Referentna temperatura je 20 °C, ako proizvođač nije drukčije specificirao i u skladu s time označio na mjeri.
2. Najveće dopuštene pogrješke
Najveća dopuštena pogrješka u milimetrima, pozitivna ili negativna, između dviju nesusjednih oznaka na ljestvici jednaka je a + bL, pri čemu je:
L vrijednost te duljine zaokružena na idući cijeli metar, a
a i b su dani u tablici 1. u nastavku.
Ako krajnji podjeljak završava plohom, najveća dopuštena pogrješka za bilo koju mjerenu udaljenost koja započinje u toj točki povećava se za vrijednost c navedenu u tablici 1. u nastavku.

Tablica 1

Razred točnosti

a (mm)

b

c (mm)

I

0,1

0,1

0,1

II

0,3

0,2

0,2

III

0,6

0,4

0,3

D – Poseban razred za vrpce za mjerenje dubine (1)
Do i uključivo 30 m (2)

1,5

ništa

ništa

S – Poseban razred za vrpce za mjerenje spremnika
Za svaku 30 metarsku duljinu kad se vrpca oslanja na ravnu površinu

1,5

ništa

ništa

(1) upotrebljava se za kombinaciju vrpce i utega za uranjanje
(2) Ako normalna duljina vrpce prelazi 30 m, mora biti dopuštena dodatna najveća dopuštena pogreška od 0,75 mm za svakih 30 m duljine vrpce.

Vrpce za uranjanje mogu također biti razreda I ili II, pri čemu je za svaku duljinu između dviju oznaka na ljestvici, od kojih je jedna na ronilu, a druga na vrpci, najveća dopuštena pogrješka jednaka 0,6 mm kad primjena formule daje vrijednost manju od 0,6 mm.
Najveća dopuštena pogrješka između uzastopnih oznaka na ljestvici i najveća dopuštena razlika između dvaju uzastopnih podjeljaka dane su u tablici 2. u nastavku.

Tablica 2

Duljina i
podjeljka

Najveća dopuštena pogrješka ili razlika, izražena u milimetrima,
u skladu s razredom točnosti

I

II

III

i ≤ 1 mm

0,1

0,2

0,3

1 cm < i ≤ 1 dm

0,2

0,4

0,6

Kad se vrpce pravilno presaviju, spajanje mora biti takvo da ne izazove nikakve dodatne pogrješke gore navedenim pogrješkama, koje prekoračuju: 0,3 mm za razred II i 0,5 mm za razred III.
3. Gradiva
3.1 Gradiva koja se upotrebljavaju za tvarne mjere duljine moraju biti takva da promjene duljine zbog promjena temperature do ± 8 °C u odnosu na referentnu temperaturu ne prekoračuju najveću dopuštenu pogrješku. To se ne primjenjuje na mjere razreda S i D kad proizvođač pretpostavlja da će se morati provoditi ispravci zbog toplinskog širenja na opažena očitanja, kad je to potrebno.
3.2 Mjere izrađene od gradiva čije se dimenzije mogu bitno mijenjati kad se izlože širem području relativne vlažnosti mogu se uključiti samo u razrede II ili III.
4. Oznake
Nazivna vrijednost mora biti naznačena na mjerilu. Milimetarska ljestvica mora biti označena na svakome centimetru, a mjerila s razmakom na ljestvici većim od 2 cm moraju imati sve oznake ljestvice.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
F1 ili D1 ili B+D ili H ili G.
II. POGLAVLJE – Obujamske mjere
Na tvarne obujamske mjere definirane u nastavku primjenjuju se odgovarajući temeljni zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku. Međutim može se smatrati da se zahtjevi za isporuku kopije izjave o sukladnosti primjenjuju na partiju ili isporuku, a ne na svako pojedinačno mjerilo. Također se ne smije primjenjivati zahtjev da mjerilo nosi podatke u smislu njegove točnosti.
DEFINICIJE
Obujamska mjera
Obujamska mjera (kao čaša za piće, vrč ili naprstak) oblikovana za određivanje specificiranog obujma kapljevine (osim farmaceutskih proizvoda) koja se prodaje za neposrednu potrošnju.
Mjera s crtom
Obujamska mjera označena crtom za označivanje nazivne primljivosti.
Rubna mjera
Obujamska mjera za koju je unutrašnji obujam jednak nazivnoj primljivosti.
Prijenosna mjera
Obujamska mjera koja je namijenjena da se kapljevina iz nje prelijeva prije potrošnje.
Primljivost
Primljivost je unutrašnji obujam rubnih mjera ili unutrašnji obujam do oznake punjenja za mjere s crtom.
POSEBNI ZAHTJEVI
1. Referentni uvjeti
1.1 Temperatura: referentna temperatura za mjere primljivosti je 20 °C.
1.2 Položaj za ispravno pokazivanje: slobodno stojeći na vodoravnoj površini.
2. Najveće dopuštene pogrješke

Tablica 1.

 

Crta

Rub

Prijenosne mjere

 

 

< 100 ml

± 2 ml

-0 + 4 ml

≥ 100 ml

± 3 %

-0 + 6 %

Mjere za posluživanje

 

 

< 200 ml

± 5 %

-0 + 10 %

≥ 100 ml

± 3 ml + 2,5 %

-0 + 10 ml + 5 %

3. Gradiva
Obujamske mjere moraju biti izrađene od gradiva koje je dostatno kruto i stabilnih dimenzija kako bi zadržalo primljivost u granicama najveće dopuštene pogrješke.
4. Oblik
4.1 Prijenosne mjere moraju biti konstruirane tako da promjena sadržaja koja je jednaka najvećoj dopuštenoj pogrješci izaziva promjenu razine od najmanje 2 mm na rubu ili oznaci punjenja.
4.2 Prijenosne mjere moraju biti oblikovane tako da ne sprečavaju potpuno pražnjenje mjerene kapljevine.
5. Oznake
5.1 Iskazana nazivna primljivost mora biti jasno i neizbrisivo označena na mjeri.
5.2 Obujamske mjere mogu također biti označene s do tri jasno razlučiva obujma, od kojih nijedan ne smije dovesti do brkanja s drugim.
5.3 Sve oznake punjenja moraju biti dostatno jasne i trajne kako bi se osiguralo da se ne prekorači najveća dopuštena pogrješka u uporabi.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
A1 ili F1 ili D1 ili E1 ili B+E ili B+D ili H.

DODATAK MI-009

DIMENZIJSKA MJERILA

Na dimenzijska mjerila tipova definiranih u nastavku primjenjuju se odgovarajući temeljni zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka i postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku.
DEFINICIJE
Mjerila duljine
Mjerilo duljine služi za određivanje duljine gradiva u obliku konopca (npr. tekstila, vrpca, konopa) tijekom gibanja proizvoda koji se mjeri.
Mjerila ploštine
Mjerilo ploštine služi za određivanje ploštine nepravilnog oblika, npr. kože.
Višedimenzijska mjerila
Višedimenzijsko mjerilo služi za određivanje duljine bridova (duljine, visine, širine) najmanjega pravokutnog paralelopipeda koji zatvara proizvod.

I. POGLAVLJE – Zahtjevi zajednički za sva dimenzijska mjerila
Elektromagnetska neosjetljivost
1. Djelovanje elektromagnetskih smetnja na dimenzijsko mjerilo ne smije biti takvo:
• da promjena mjernoga rezultata bude veća od granične vrijednosti kako je definirana u točki 2.3, ili
• da uopće bude moguće provoditi ikakvo mjerenje, ili
• da se trenutačne promjene mjernoga rezultata mogu tumačiti, pohranjivati ili prenositi kao mjerni rezultat, ili
• da promjene mjernog rezultata ne budu dostatno ozbiljne da ih uoče svi koje zanima mjerni rezultat.
2. Granična vrijednost jednaka je vrijednosti jednoga podjeljka ljestvice.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
Za mehanička ili elektromehanička mjerila:
F1 ili E1 ili D1 ili B+F ili B+E ili B+D ili H ili H1 ili G.
Za elektronička mjerila ili mjerila koja sadržavaju računalnu podršku:
B+F ili B+D ili H1 ili G.

II. POGLAVLJE – Mjerila duljine
1. Značajke mjerenoga proizvoda
Tkanine se opisuju svojstvenim faktorom K. Taj faktor uzima u obzir rastezljivost i silu na jedinicu površine mjerenoga proizvoda, a definira se sljedećom formulom:
K = e·(GA + 2,2 N/m2),
pri čemu je:
e relativno izduženje uzorka tkanine širine 1 m pri sili istezanja od 10 N
GA sila težine na jedinicu površine uzorka tkanine u N/m2.
2. Radni uvjeti
2.1 Područje
Dimenzije i faktor K trebaju, ako je to primjenjivo, biti unutar područja koje je za razmatrano mjerilo dao proizvođač. Područja fak­tora K navedena su u tablici 1.:

Tablica 1.

Skupina

Područje faktora K

Proizvod

I

0 < K < 2 × 10– 2 N/m2

male rastezljivosti

II

2×10– 2 N/m2 < K < 8×10– 2 N/m2

srednje rastezljivosti

III

8×10– 2 N/m2 < K < 24×10– 2 N/m2

velike rastezljivosti

IV

24×10– 2 N/m2 < K

veoma velike
rastezljivosti

2.2 Ako se mjereni predmet ne prevozi s pomoću mjerila, njegova brzina mora biti u području koje je za to mjerilo specificirao proizvođač.
2.3 Ako mjerni rezultat ovisi o debljini, stanju površine i vrsti isporuke (na primjer s velikog namota ili s hrpe), proizvođač specificira odgovarajuća ograničenja.
3. Najveće dopuštene pogrješke
Mjerilo

Tablica 2

Razred točnosti

Najveća dopuštena pogrješka

I

0,125 %, ali ne manja od 0,005 Lm

II

0,25 %, ali ne manja od 0,01 Lm

III

0,5 %, ali ne manja od 0,02 Lm

Gdje je Lm najmanja mjeriva duljina, dakle najmanja duljina koju je specificirao proizvođač za koju je predviđeno da se upotrebljava to mjerilo.
Istinita vrijednost duljine različitih vrsta gradiva treba se mjeriti uporabom prikladnih mjerila (npr. vrpca za mjerenje duljine). Prema tomu gradivo koje se namjerava mjeriti treba položiti na prikladnu podlogu (npr. na prikladan stol) ravno i nerastegnuto.
4. Ostali zahtjevi
Mjerila moraju osiguravati da se proizvod mjeri nerastegnut u skladu s predviđenom rastezljivošću za koju je pojedino mjerilo oblikovano.

III. POGLAVLJE – Mjerila ploštine
1. Radni uvjeti

1.1 Područje
Dimenzije u području koje je specificirao proizvođač mjerila.
1.2 Stanje proizvoda
Proizvođač mora specificirati ograničenja mjerila s obzirom na brzinu, debljinu i stanje površine proizvoda, ako je to bitno.
2. Najveće dopuštene pogrješke
Mjerilo
Najveća dopuštena pogrješka jednaka je 1,0 %, ali ne manja od 1 dm2.
Ostali zahtjevi
3. Prikazivanje proizvoda
Dođe li do povlačenja ili zaustavljanja proizvoda, ne smije biti moguće imati mjernu pogrješku ili pokazni uređaj mora prestati pokazivati.
4. Podjeljak ljestvice
Mjerila moraju imati podjeljak ljestvice od 1,0 dm2. Osim toga, mora biti moguće imati podjeljak ljestvice 0,1 dm2 za ispitne svrhe.

IV. POGLAVLJE – Višedimenzijska mjerila
Radni uvjeti

1.1 Područje
Dimenzije u području koje je specificirao proizvođač mjerila.
1.2 Najmanja dimenzija
Donja granica najmanje dimenzije za sve vrijednosti podjeljka ljestvice dana je u tablici 1.

Tablica 1.

Podjeljak ljestvice (d)

Najmanja dimenzija (min) (donja granica)

d ≤ 2 cm

10 d

2 cm < d ≤ 10 cm

20 d

10 cm < d

50 d

1.3 Brzina proizvoda
Brzina mora biti u području koje je za mjerilo specificirao proizvođač.
Najveća dopuštena pogrješka
2 Mjerilo:
Najveća dopuštena pogrješka mjerila jednaka je ± 1,0 d.

DODATAK MI-010

ANALIZATORI ISPUŠNIH PLINOVA

Odgovarajući temeljni zahtjevi iz dodatka I., posebni zahtjevi iz ovoga dodatka te postupci ocjene sukladnosti navedeni u ovome dodatku primjenjuju se na analizatore ispušnih plinova definirane u nastavku, namijenjene za pregled i stručno održavanje motornih vozila koja se upotrebljavaju.
Definicije
Analizator ispušnih plinova

Analizator ispušnih plinova mjerilo je koje služi za određivanje obujamskog udjela specificiranih sastavnica ispušnih plinova motora vozila s paljenjem svjećicama na razini vlažnosti analiziranog uzorka.
Te su plinske sastavnice ugljični monoksid (CO), ugljični dioksid (CO2), kisik (O2) i ugljikovodik (HC).
Sadržaj ugljikovodika treba se izražavati kao koncentracija n-heksana (C6H14), mjerena metodama približno infbližno infpsorpcije.
Obujamski udjeli plinskih sastavnica izražavaju se kao obujamski postotak (% vol) za CO, CO2 i O2 u dijelovima po milijun (ppm vol).
Štoviše, analizator ispušnih plinova izračunava vrijednost lambda iz obujamskih udjela sastavnica ispušnih plinova.
Lambda
Lambda je nedimenzijska vrijednost reprezentativna za djelotvornost izgaranja stroja u smislu omjera zrak/gorivo u ispušnim plinovima. Ona se određuje referentnom normiranom formulom.
POSEBNI ZAHTJEVI
Razredi mjerila
1. Za analizatore ispušnih plinova definirana su dva razreda (0 i I). Odgovarajuća najmanja mjerna područja za te razrede prikazana su u tablici 1.

Tablica 1.

Parametar

Razred 0 i I

Udio CO

od 0 do 5 % vol

Udio CO2

od 0 do 16 % vol

Udio HC

od 0 do 2000 ppm vol

Udio O2

od 0 do 21 % vol

λ

od 0¸8 do 1,2l

Nazivni radni uvjeti
2. Nazivne vrijednosti radnih uvjeta mora specificirati proizvođač na sljedeći način:
2.1. Za klimatske i mehaničke utjecajne veličine:
• najmanje temperaturno područje od 35 ºC za klimatski okoliš
• za mehanički okoliš primjenjuje se razred M1.
2.2 Za utjecajne veličine električnog napajanja
• područje napona i frekvencije za napajanje izmjeničnim naponom
• naponske granice istosmjernog napajanja.
2.3. Za tlak okoliša:
Najmanja i najveća dopuštena vrijednost tlaka okoliša za oba je razreda: pmin £ 860 hPa, pmax ³1060 hPa.
Najveće dopuštene pogrješke
3 Najveće dopuštene pogrješke definiraju se na sljedeći način:
3.1 Za svaki od mjerenih udjela, najveća dopuštena vrijednost pogrješke pod nazivnim radnim uvjetima u skladu sa stavkom 1.1 iz dodatka I. jednaka je većoj od dviju vrijednosti prikazanih u tablici 2. Apsolutne vrijednosti izražavaju se u % vol ili ppm vol, postotnim vrijednostima istinite vrijednosti.

Tablica 2.

Najveće dopuštene pogrješke

Parametar

Razred 0

Razred I

Udio CO

± 0,03 % vol
± 5 %

± 0,06 % vol
± 10 %

Udio CO2

± 0,5 % vol
± 5 %

± 0,5 % volv
± 5 %

Udio HC

± 10 ppm vol
± 5 %

± 12 ppm vol
± 5 %

Udio O2

± 0,1 % vol
± 5 %

± 0,1 % vol
± 5 %

3.2 Najveće dopuštena pogrješka pri izračunavanju lambda jednaka je 0,3 %. Dogovorena istinita vrijednost vaganja u zraku izračunava se u skladu s formulom definiranom u točki 5.3.7.3 dodatka I. Smjernice 98/69/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na mjere koje treba poduzeti protiv onečišćenja zraka emisijom iz motora vozila, a kojom se mijenja i dopunjuje Smjernica Vijeća 70/220/EEC (12).
Za tu se svrhu za izračunavanje upotrebljavaju vrijednosti koje prikazuje mjerilo.
Dopušteni učinak smetnja
4. Za svaki obujamski udio koji mjeri mjerilo granična vrijednost jednaka je najvećoj dopuštenoj pogrješci za dotični parametar
5. Posljedice elektromagnetskih smetnja ne smiju biti takve da:
• promjena mjernog rezultata bude veća od granične vrijednosti utvrđene u stavku 4.
• ili da se prikaz mjernog rezultata može uzimati kao valjan.
Ostali zahtjevi
6. Razlučivanje mora biti jednako vrijednostima pokazanim u tablici 3. ili za jedan red veličine veće od njih.

Tablica 3.

Razlučivanje

 

CO

CO2

O2

HC

Razred 0 i I

0,01 % vol

0,01 % vol

(1)

1 ppm vol

(1) 0,01 % vol za mjerene veličine ispod 4 % ili jednake 4 %, inače 0,1 % vol.

 _____
2 OJ L 350, 28.12.1998., str. 17

Vrijednost lambda mora se prikazivati s razlučivanjem od 0,001.
7. Standardno odstupanje 20 mjerenja ne smije biti veće od jedne trećine modula najveće dopuštene pogrješke za svaki primjenjivi udio obujma plina.
8. Za mjerenje CO, CO2 i HC, mjerilo, uključujući specificirani sustav za rukovanje plinom, mora pokazivati 95 % svoje konačne vrijednosti, kako je određeno plinovima za umjeravanje, u vremenu od 15 s nakon prijelaza iz plinske smjese bez sadržaja plina, npr. svježeg zraka. Kod mjerenja O2, mjerilo pod sličnim uvjetima mora pokazivati vrijednost koja se razlikuje za manje od 0,1 % vol od ništice u vremenu od 60 sekunda nakon prijelaza od svježeg zraka na plin bez kisika.
9. Sastavnice ispušnoga plina različite od onih čije vrijednosti podliježu mjerenju ne smiju utjecati na mjerne rezultate za više od 0,5 modula najveće dopuštene pogrješke ako su prisutne u ovim obujmskim udjelima:
6 % vol CO
16 % vol CO2
10 % vol O2
5 % vol H2
0,3 % vol NO
2000 ppm vol HC (kao n-heksan).
vodena para do zasićenja.
10. Analizator ispušnih plinova mora imati uređaj za ugađanje koji omogućuje namještanje ništice, umjeravanje plinom i unutrašnje ugađanje. Uređaj za namještanje ništice i unutrašnje ugađanje mora biti automatski.
11. Za automatsko ili poluautomatsko ugađanje mjerilo ne smije obavljati mjerenja dotle dok se ne provede ugađanje.
12. Analizator ispušnih plinova mora otkrivati ostatke ugljikovodika u sustavu za rukovanje plinom. Ne smije biti moguće provoditi mjerenja ako ostaci ugljikovodika koji je postojao prije ikakva mjerenja prekoračuju 20 ppm vol.
13. Analizator ispušnih plinova mora imati uređaj za automatsko prepoznavanje pogrješnog funkcioniranja ili osjetila kisika zbog trošenja ili prekida spojne linije.
14. Ako analizator ispušnih plinova može djelovati s različitim gorivima (npr. naftnim ili ukapljenim plinom), mora postojati mogućnost odabira prikladnih koeficijenata za izračun lambda bez dvosmislenosti koja se tiče odgovarajuće formule.
OCJENA SUKLADNOSTI
Postupci ocjene sukladnosti iz članka 9. između kojih proizvođač može birati su sljedeći:
B+F ili B+D ili H1.