HRVATSKI SABOR

2179

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OTPADU

Proglašavam Zakon o otpadu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 12. rujna 2003.

Broj: 01-081-03-3117/2
Zagreb, 16. rujna 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O OTPADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom određuju prava, obveze i odgovornost pravnih i fizičkih osoba u postupanju s otpadom.

(2) U postupanju s otpadom moraju se uvažavati načela zaštite okoliša i zahtjevi međunarodnog prava.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne obuhvaćaju postupanje s:

– radioaktivnim otpadom,

– s otpadnim vodama koje se ispuštaju u površinske vode i kanalizacijsku mrežu, osim otpada u tekućem stanju,

– plinovitim tvarima koje se ispuštaju u atmosferu,

– s otpadom od istraživanja, vađenja, obrade i skladištenja mineralnih sirovina i otpadom iz kamenoloma,

– životinjskim truplima, fekalijama i drugim prirodnim neopasnim tvarima koje se koriste u poljoprivredi,

– otpadom koji nastaje pri traženju, iskopavanju, prijevozu i konačnoj obradi ili uništavanju minsko-eksplozivnih i drugih ubojnih naprava i eksploziva koje se uređuje posebnim zakonima.

Članak 2.

Otpad su tvari ili predmeti:

– koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.

Članak 3.

(1) Vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, popis oznaka i obilježja opasnih svojstava otpada, djelatnosti obrađivanja, ponovne uporabe, oporabe, recikliranja, odlaganja i kojega drugog oblika trajnog zbrinjavanja otpada te rokove provedbe, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Način postupanja s pojedinim vrstama otpada ovisno o svojstvu i mjestu nastanka, način dostave podataka o postupanju s otpadom, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrasca izjave o sastavu i izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, pravilnikom propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 4.

Za potrebe ovoga Zakona koriste se sljedeće definicije:

Otpad po mjestu nastanka:

– Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

– Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

– Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.

– Građevni otpad je otpad koji nastaje gradnjom, odr­žavanjem i uklanjanjem građevina prema posebnom propisu.

– Električki i elektronički otpad je bilo koja električka i elektronička oprema pokrivena definicijom otpada iz članka 2. ovoga Zakona te njihovi dijelovi.

– Otpadna vozila i otpadne gume su otpad koji nastaje protekom životnog ciklusa proizvoda.

Otpad po svojstvima:

– Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavanju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

– Neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.

– Inertni otpad je neopasni otpad koji ne podliježe zna­čajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije topiv, goriv ni na druge načine reaktivan niti bioraz­grad­ljiv. Sa tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na ljudsko zdravlje ili na povećanje emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.

Ostale definicije:

– Gospodarenje otpadom: razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

– Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namije­njenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

– Zbrinjavanje otpada je konačni postupak obrađivanja ili trajnog odlaganja otpada.

– Obrađivanje otpada je djelatnost u kojoj se u fizikalnom, kemijskom ili biološkom procesu uključujući razvrstavanje, mije­njaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.

– Odlaganje otpada je djelatnost kontroliranoga, trajnog odlaganja otpada na građevine za odlaganje – odlagališta ili bilo ko­ju od djelatnosti trajnog odlaganja otpada.

– Skupljanje  otpada  je  djelatnost  skupljanja, razvrstavanja i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.

– Skladištenje otpada je djelatnost privremenog skladištenja otpada u građevine za privremeno skladištenje otpada – skladišta prije obrađivanja ili odlaganja otpada.

– Recikliranje otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu, uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske svrhe.

– Oporaba otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu, radi korištenja otpada u materijalne i energetske svrhe.

– Građevine za privremeno skladištenje, građevine za obra­đivanje ili građevine za odlaganje otpada su građevine koje se sastoje od građevinskog dijela i opreme što zajedno čini teh­nološku cjelinu, a namijenjene su privremenom skladištenju, obrađivanju ili odlaganju pojedinih vrsta otpada, uz odobrenje nadležnog tijela državne uprave.

– Proizvođač otpada je pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje otpad i/ili čijom se djelatnošću prethodne obrade, miješanja ili drugih postupaka, mijenja sastav ili svojstva otpada.

– Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i/ili miješa otpad, u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.

– Posjednik otpada je proizvođač otpada i pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje.

– Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnosti obrađivanja ili odlaganja otpada.

Članak 5.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:

– izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,

– sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

– iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja,

– kontrolirano odlaganje otpada,

– saniranje otpadom onečišćenog tla,

–  razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu.

Članak 6.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne:

– opasnost za ljudsko zdravlje,

– opasnost za biljni i životinjski svijet,

– onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti,

– nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,

– nastajanje eksplozije ili požara,

– stvaranje buke i neugodnih mirisa,

– pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama,

– narušavanje javnog reda i mira.

Strategija, programi i izvješća

Članak 7.

(1) Strategija gospodarenja otpadom dugoročno određuje i usmjerava postupanje s otpadom i osobito sadrži:

– ocjenu postojećeg stanja u postupanju s otpadom,

– osnovne ciljeve i mjere za postupanje s otpadom,

– mjere za postupanja s opasnim otpadom, u obliku tehničkih uputa,

– smjernice za obrađivanje otpada na načelima zaštite okoliša i gospodarstvenim načelima,

– smjernice za odlaganje otpada čije se nastajanje ne može izbjeći i koji se ne može obraditi,

– smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarstvenih mjera za postizanje ciljeva postupanja s otpadom,

– pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno osigurati građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada,

– kriterije i smjernice za određivanje lokacija građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada,

– izvore i procjenu potrebnih sredstava za provođenje ciljeva u postupanju s otpadom iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Strategiju gospodarenja otpadom donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.

(3) Strategija gospodarenja otpadom objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 8.

(1) Programom zaštite okoliša koji donosi skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba te gradsko i općinsko vijeće, u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom, utvrđuju se mjere postupanja s otpadom.

(2) Mjere postupanja s otpadom sadrže osobito:

– mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

– mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja,

– program odvojenog skupljanja opasnog otpada,

– gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada,

– mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,

– mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom,

– izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera,

– rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Članak 9.

(1) Izvješće o stanju okoliša propisano posebnim zakonom sadrži i zasebni dio o postupanju s otpadom.

(2) Izvješća o postupanju s otpadom za područje županije i Grada Zagreba donosi skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba.

Članak 10.

Jedinstveni informacijski sustav zaštite okoliša izrađen sukladno posebnom zakonu, sadrži i podatke o gospodarenju otpadom, a osobito sadrži:

– podatke o tokovima i količinama pojedinih vrsta otpada (nastajanju, skupljanju, obrađivanju, odlaganju, uvozu, izvozu, provozu i dr.),

– podatke o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom,

– indikatore stanja,

– mjere postupanja s otpadom,

– podatke o propisima, smjernicama, programima, planovima, projektima.

II. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 11.

(1) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Vlada osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom, utvrđenih Strategijom gospodarenja otpadom, dono­šenjem Nacionalnog plana gospodarenja s opasnim otpadom.

Članak 12.

(1) Županije, odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

(2) Više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

Članak 13.

(1) Općina, odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.

(2) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.

(3) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na opasni otpad.

Članak 14.

(1) Troškovi postupanja s otpadom obračunavaju se prema količini, svojstvu, te m2 prostora koji se koristi u skladu s načelom onečišćivač plaća.

(2) Općina, grad, županija, odnosno Grad Zagreb, dužni su utvrditi način te osigurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom, na način kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka.

Članak 15.

(1) Upravni odjel županije, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za zaštitu okoliša dužno je izraditi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području.

(2) Skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba te gradsko i općinsko vijeće na temelju Popisa iz stavka 1. ovoga članka dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.

Članak 16.

Ako općina, grad, županija, odnosno Grad Zagreb ne postupe prema članku 12. i 13. ovoga Zakona, mjere propisane u tim člancima propisat će Vlada u roku od 6 mjeseci od proteka rokova propisanih ovim Zakonom.

Članak 17.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

Članak 18.

(1) Proizvođač otpada dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom ako je izvjesno da će u kalendarskoj godini proizvesti više od 150 tona neopasnog otpada ili više od 200 kilograma opasnog otpada.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito podatke o:

– vrstama, količinama i mjestu nastanka otpada,

– mjerama za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti,

– načinu postupanja s nastalim otpadom,

– otpadu kojeg proizvođač sam privremeno skladišti, obrađuje, zbrinjava ili ga predaje pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnosti postupanja s otpadom,

– svojim građevinama za skladištenje, građevinama za obrađivanje i građevinama za odlaganje otpada.

(3) Plan gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za razdoblje od dvije godine.

(4) Plan gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom i Programima zaštite okoliša iz članka 8. ovoga Zakona.

Članak 19.

(1) Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad unutar poslovnog prostora.

(2) Opasni otpad namijenjen obrađivanju i/ili odlaganju smije se privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci.

(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume namijenjeni obrađivanju smiju se skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci, a namijenjeni odlaganju smiju se skladištiti najduže 6 mjeseci.

Članak 20.

(1) Tehničko-tehnološke uvjete za privremeno skladištenje opasnog otpada te stručnu spremu radnika za rukovanje s opasnim otpadom unutar poslovnog prostora proizvođača, pravilnikom propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja uz mišljenje ministra zdravstva i ministra unutarnjih poslova.

(2) Tehničko-tehnološke uvjete za privremeno skladištenje industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elek­tro­ničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma te stručnu spremu radnika za rukovanje s otpadom unutar poslovnog prostora proiz­vođača, pravilnikom propisuje ministar.

Članak 21.

(1) Pravna ili fizička osoba može obavljati djelatnost postupanja s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građev­nim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama ako ispunjava sljedeće uvjete:

– zapošljava osobe koje imaju propisanu stručnu spremu za obavljanje poslova postupanja s otpadom,

– udovoljava propisanim uvjetima o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada.

(2) Stručnu spremu i tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 22.

(1) Pravna ili fizička osoba može početi obavljati djelatnost postupanja s opasnim otpadom, nakon što Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rješenjem utvrdi da ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga Zakona.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnim inspekcijama, nadležnom tijelu za poslove financija, Ministarstvu unutarnjih poslova i Državnom inspektoratu.

(3) Pravna ili fizička osoba može početi obavljati djelatnost postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, nakon što ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za zaštitu okoliša rješenjem utvrdi da ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga Zakona.

(4) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dužno je primjerak rješenja dostaviti Ministarstvu, nadležnim inspekcijama i nadležnom tijelu za poslove financija.

Članak 23.

(1) Zahtjev za izdavanje rješenja iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona sadrži:

– naziv djelatnosti postupanja s otpadom,

– naziv i ključni broj skupine i podskupine opasnog otpada, prema Popisu otpada,

– naziv i kapacitet prostora, opreme ili građevine te količine otpada koje će se skladištiti,

– podatke o lokaciji prostora, opreme ili građevine za postupanje s otpadom,

– dokaz o udovoljavanju uvjetima za zaposlene radnike,

– dokaz o korištenju prostora, opreme i građevine,

– uporabnu dozvolu za građevine za postupanje s opasnim otpadom.

(2) Zahtjevu za izdavanje rješenja iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, uz podatke iz stavka 1. ovoga članka, podstavka 1. i 6., mora se priložiti i dokaz da ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.

Članak 24.

(1) Protiv rješenja iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Protiv rješenja iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 25.

(1) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za graditeljstvo, dužno je prije izdavanja građevne dozvole za grad­nju ili rekonstrukciju građevine za privremeno skladištenje otpada, građevine za obrađivanje otpada, građevine za odlaganje otpada utvrditi ispunjavanje tehničko-tehnoloških uvjeta, propisanih ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo je dužno prije izdavanja građevne dozvole za gradnju ili rekonstrukciju građevine za privremeno skladištenje opasnog otpada, građevine za obrađivanje opasnog otpada i građevine za odlaganje opasnog otpada utvrditi ispunjavanje tehničko-tehnoloških uvjeta propisanih ovim Zakonom.

Skupljanje, skladištenje i prijevoz otpada

Članak 26.

(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.

(2) Opasni otpad ne smije se prevoziti s drugim otpadom.

(3) Skupljač je dužan dostaviti opasni otpad obrađivaču otpada u stanju u kakvom ga je primio od proizvođača ili posjednika otpada.

(4) Pravna i fizička osoba koja se bavi djelatnošću privremenog skladištenja opasnog otpada, može isti skladištiti do 12 mjeseci.

(5) Na prijevoz opasnog otpada primjenjuju se propisi koji vrijede za prijevoz opasnih tvari.

Članak 27.

(1) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.

(2) Otpad iz stavka 1. ovoga članka može se iznimno odložiti s ostalim otpadom ili spaliti ako je to gospodarski opravdano i nije štetno za okoliš, uz suglasnost upravnog odjela županije, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove zaštite okoliša.

(3) Upravni odjel županije, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dužno je o izdanim suglasnostima obavijestiti Ministarstvo.

Članak 28.

(1) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

(2) Način, mjere i obveznike skupljanja, skladištenja, recikliranja, obrađivanja i odlaganja za svaku vrstu otpada iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom propisuje ministar.

Članak 29.

(1) Proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma dužan je skupljaču i/ili obrađivaču predati prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada.

(2) Proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma odgovara za točnost podataka navedenih u pratećem listu.

(3) Skupljač i obrađivač ne smiju preuzeti otpad iz stavka 1. ovoga članka bez pratećeg lista.

(4) Skupljač i obrađivač otpada dužan je provjeriti da li podaci u pratećem listu odgovaraju vrsti otpada iz stavka 1. ovoga članka koji se preuzima.

(5) Po jedan primjerak pratećeg lista za opasni otpad obrađivač je dužan dostaviti proizvođaču i Ministarstvu.

(6) Po jedan primjerak pratećeg lista za industrijski otpad, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, obrađivač je dužan dostaviti proizvođaču i upravnom odjelu županije, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove zaštite okoliša.

Članak 30.

(1) Proizvođač opasnog otpada dužan je uz prateći list predati skupljaču i/ili obrađivaču opasnog otpada izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada:

– ako je sastav opasnog otpada nepoznat,

– ako je količina opasnog otpada veća od 1 tone.

(2) Proizvođač opasnog otpada poznatog sastava, dužan je uz prateći list predati skupljaču i/ili obrađivaču izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada, ako je količina opasnog otpada poznatog sastava manja od 1 tone.

(3) Skupljač opasnog otpada dužan je uz prateći list predati obrađivaču opasnog otpada izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, odnosno izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima, iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 31.

Ispitivanja fizikalnih i kemijskih svojstava otpada obavljaju laboratoriji čija je stručna i tehnička osposobljenost ocijenjena po pravilima akreditacije ili jednakovrijednih postupaka po posebnom propisu.

Vođenje očevidnika i dostavljanje podataka

Članak 32.

(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvodi i/ili postupa s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te postupa s komunalnim otpadom, obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrstama, količinama, mjestu nastan­ka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka, o postupanju s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, dostavljaju se na propisanom obrascu, četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba, nadležnom za poslove zaštite okoliša.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka o postupanju s komunalnim otpadom dostavljaju se na propisanom obrascu, četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, gradskom ili općinskom tijelu, nadležnom za poslove zaštite okoliša.

(4) Gradsko, odnosno općinsko tijelo u čijem su djelokrugu poslovi zaštite okoliša dostavljat će do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu podatke iz stavka 3. ovoga članka uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nad­ležnom za poslove zaštite okoliša.

Članak 33.

(1) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša na osnovi podataka iz članka 32. ovoga Zakona vodi katastar o vrstama otpada i načinu njegova skla­dištenja, obrađivanja i odlaganja, a koji je sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša.

(2) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dostavlja Ministarstvu do 1. lipnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu podatke o postupanju s opasnim otpadom.

Članak 34.

(1) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

(2) Proizvođač opasnog otpada podatke iz stavka 1. ovoga članka dostavlja dvomjesečno i to do: 15. ožujka, 15. svibnja, 15. srpnja, 15. rujna, 15. studenoga i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje dvomjesečje protekle godine.

(3) Proizvođač industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma podatke iz stavka 1. ovoga članka dostavlja tromjesečno i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine.

Građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada

Članak 35.

(1) Otpad se smije skladištiti, obrađivati ili odlagati samo u građevinama za tu namjenu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka otpad se može obrađivati i na građevinama i uređajima s drugom osnovnom namjenom, ako je to u skladu s načelima zaštite okoliša i ako je za tu djelatnost izdano rješenje u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona.

(3) Građevine za postupanje s otpadom razvrstavaju se u kategorije prema vrsti otpada koji se u njima smije skladištiti, obrađivati ili odlagati.

(4) Kategorije građevina iz stavka 1. ovoga članka, tehničke uvjete gradnje, način rada, zatvaranje i rok njihova saniranja pravilnikom propisuje ministar.

Članak 36.

(1) Gradnja građevina namijenjenih obrađivanju i odlaganju opasnog otpada, od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(2) Lokacije za gradnju građevina namijenjenih za skla­dištenje, obrađivanje i odlaganje otpada utvrđuju se dokumentima prostornog uređenja.

(3) Ako jedinice lokalne i regionalne samouprave dokumentom prostornog uređenja ne utvrde lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada u roku propisanom ovim Zakonom, konačnu odluku na prijedlog ministra donijet će Vlada.

Članak 37.

Pri utvrđivanju lokacija za gradnju građevina namijenjenih za privremeno skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada mora se uzeti u obzir:

– količine i vrste otpada,

– način skladištenja, obrađivanja ili odlaganja, odnosno vrste građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada,

– geološke, hidrološke, hidrogeološke, topografske, seizmo­loške i pedološke značajke tla i klimatske značajke područja.

Prekogranični promet otpadom

Uvoz otpada

Članak 38.

(1) Zabranjuje se uvoz otpada radi odlaganja.

(2) Zabranjuje se uvoz opasnog otpada.

(3) Dopušta se uvoz otpada koji se može obraditi bez opasnosti za okoliš, osim otpada koji bi se koristio u energetske svrhe.

Članak 39.

Uvoz otpada dozvoljen je ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– da je sklopljen ugovor između izvoznika otpada i uvoznika otpada,

– da je sklopljen ugovor između uvoznika otpada i obrađivača,

– da ima izjavu izvoznika otpada o vrsti, količini, sastavu i podrijetlu otpada, o tehnologiji kojom je nastao te razlozima za njegov izvoz,

– da ima dokaz da obrađivač raspolaže tehnološkim postrojenjem za obrađivanje otpada bez opasnosti po okoliš,

– da priloži izjavu o vrsti otpada koji će nastati obradom uvezenog otpada i o načinu njegova odlaganja,

– da priloži izjavu da se uvezeni otpad neće koristiti u energetske svrhe,

– da su navedeni podaci o tarifnom broju otpada, načinu prijevoza, graničnom prijelazu za uvoz, terminu dolaska otpada na granični prijelaz.

Članak 40.

(1) Rješenje za uvoz otpada iz članka 39. ovoga Zakona izdaje Ministarstvo, za razdoblje od godine dana od dana donošenja rješenja, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva.

(2) Uvoznik otpada dužan je do 1. veljače tekuće godine za proteklu godinu dostaviti Ministarstvu izvješće o uvezenim količinama i vrstama otpada.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Izvoz i provoz otpada

Članak 41.

(1) Izvoz opasnog otpada može se odobriti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– da je izdano odobrenje države uvoznice,

– da ima izjavu izvoznika opasnog otpada o vrsti, količini, sastavu i podrijetlu opasnog otpada, te o razlozima izvoza,

– da je sklopljen ugovor između izvoznika opasnog otpada i uvoznika opasnog otpada,

– da je izdano odobrenje država kroz koje opasni otpad prolazi na putu do krajnjeg odredišta ili da se država provoza nije pismeno izjasnila u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti o namjeravanom prekograničnom prometu opasnog otpada,

– da su navedeni podaci o tarifnom broju opasnog otpada, načinu prijevoza, graničnom prijelazu za izvoz, terminu dolaska na granični prijelaz,

– da ima odgovarajuću policu osiguranja ili jamstvo banke u iznosu koji je potreban da pokrije troškove obrađivanja opasnog otpada bez opasnosti za okoliš,

– da ima odgovarajuću policu osiguranja ili jamstvo banke u iznosu koji je potreban da pokrije troškove sanacije u slučaju akcidenta.

(2) Provoz opasnog otpada područjem Republike Hrvatske može se odobriti, ako su ispunjeni uvjeti kao za izvoz opasnog otpada iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Rješenje za izvoz, odnosno provoz opasnog otpada izdaje Ministarstvo.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 42.

Izvoznik opasnog otpada obvezan je Ministarstvu dostaviti izvješće o izvezenim količinama opasnog otpada do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.

Članak 43.

(1) Ministarstvo vodi Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada.

(2) Izvoznik otpada može obavljati djelatnost izvoza neopasnog otpada, kada od Ministarstva dobije potvrdu o upisu u Popis iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izvoznik neopasnog otpada dužan je do 1. veljače tekuće godine, za proteklu godinu dostaviti Ministarstvu izvješće o vrstama i količinama izvezenog otpada.

(4) Način vođenja Popisa iz stavka 1. ovoga članka i njezin sadržaj, pravilnikom propisuje ministar.

III. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM

Osiguranje financijskih sredstava

Članak 44.

(1) Sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora sukladno sa zakonom.

(2) Sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje komunalnog otpada osiguravaju se u proračunima općina, gradova i županija, odnosno Grada Zagreba i iz drugih izvora, sukladno sa zakonom.

(3) Sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje industrijskog i inertnog otpada osiguravaju se u pro­računima županija, odnosno Grada Zagreba i iz drugih izvora, sukladno sa zakonom.

(4) Drugi izvori iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka su naknade propisane posebnim zakonom, donacije, krediti, sredstva među­narodne pomoći, dio sredstava stranih ulaganja namijenjenih postupanju s otpadom.

(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka prihod su i/ili primitak državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u svemu prema Zakonu o osnivanju Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

Naknade proizvođača opasnog otpada

Članak 45.

(1) Pravna ili fizička osoba koja svojom djelatnošću proizvodi opasni otpad plaća naknadu.

(2) Obveznike, osnovicu, visinu, odnosno granicu do koje se naknada može utvrditi propisuje se posebnim zakonom.

Naknade vlasnicima nekretnina

Članak 46.

(1) Vlasnik nekretnine u čijoj se neposrednoj blizini nalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada imaju pravo na naknadu radi umanjene tržišne vrijednosti nekretnine.

(2) Iznos naknade mora biti razmjeran umanjenoj vrijednosti nekretnine.

(3) Novčanu naknadu iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje svakog mjeseca obrađivač odnosno vlasnik građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada u proračun županija, odnosno Grada Zagreba.

(4) Jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada također imaju pravo na naknadu.

(5) Mjerila, postupak i način određivanja iznosa naknade te način isplate iz stavka 1. i 4. ovoga članka određuje skupština županije, odnosno Grada Zagreba.

(6) U slučaju spora o iznosu naknade odlučuje nadležni sud.

IV. NADZOR

Članak 47.

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

Članak 48.

(1) Inspekcijski nadzor obavlja inspekcija zaštite okoliša u Ministarstvu.

(2) Inspekcijski nadzor provode inspektori zaštite okoliša, državni službenici raspoređeni na radno mjesto inspekcijskog nadzora, prema razini ovlasti, koje utvrđuje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu.

(3) Iznimno, inspekcijski nadzor mogu provoditi i drugi državni službenici Ministarstva, na temelju posebnog ovlaštenja ministra.

Članak 49.

U provedbi inspekcijskog nadzora, inspektor zaštite okoliša nadzire:

– proizvođača otpada,

– rad pravne ili fizičke osobe koja obavlja djelatnost postupanja s otpadom,

– vođenje očevidnika o postupanju s otpadom i dostavljanje podataka,

– provedbu mjera postupanja s otpadom utvrđenih procje­nom utjecaja na okoliš,

– upis pravnih i fizičkih osoba u Popis izvoznika otpada,

– uvoz otpada i djelatnosti vezane za obradu uvezenog otpada,

– izvoz i provoz opasnog otpada,

– rad pravne ili fizičke osobe koja obavlja djelatnost postupanja s opasnim otpadom,

– provedbu potvrđenih (ratificiranih) međunarodnih ugovora o postupanju s otpadom.

Članak 50.

(1) Inspektor je ovlašten u provedbi inspekcijskog nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno osobe na koje je internim aktom prenijeta odgovornost za postupanje s otpadom.

(2) O početku provedbe nadzora inspektor će obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i/ili fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.

(3) Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora dostaviti ili pripremiti točne potpune podatke koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

Članak 51.

Inspektor zaštite okoliša obavlja i poslove:

– pripreme izvješća o postupanju s otpadom, s prijedlogom mjera za unaprjeđenje postupanja s otpadom,

– pripreme mjera za unaprjeđenje postupanja s otpadom.

Članak 52.

(1) Inspektor zaštite okoliša je, u slučajevima povrede ovoga Zakona ili propisa donesenog na temelju njega, ovlašten pisanim rješenjem odrediti mjere iz svoga djelokruga, a osobito:

– uklanjanje otpada u određenom roku, odloženog izvan odlagališta otpada,

– uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i/ili nedostataka u određenom roku,

– privremenu obustavu rada, odnosno zabranu postupanja s otpadom, dok se ne otklone utvrđeni nedostaci i/ili nepravilnosti,

– zabranu obavljanja djelatnosti postupanja s otpadom, ako pravna ili fizička osoba ne ispunjava propisane uvjete,

– zabranu privremenog skladištenja unutar poslovnog prostora proizvođača otpada,

– zabranu obavljanja djelatnosti izvoza otpada, ako nije ishodio potvrdu Ministarstva.

(2) U svrhu osiguranja provedbe zabrana iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka, inspektor zaštite okoliša može zapečatiti radne prostorije, prostore i uređaje.

Članak 53.

Ministar donosi naputak o načinu pečaćenja, kada se rješenja donijeta na temelju ovoga Zakona izvršavaju pečaćenjem.

Članak 54.

(1) Protiv rješenja inspektora zaštite okoliša žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

(2) Tužba izjavljena protiv rješenja inspektora zaštite okoliša ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 55.

Ako utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, inspektor zaštite okoliša ima pravo i obvezu:

– podnijeti bez odgađanja prekršajnu ili kaznenu prijavu nad­ležnom tijelu, zbog prekršajnog ili kaznenoga djela,

– poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje za koje je ovlašten.

Članak 56.

(1) Ako ne postupi po rješenju inspektora zaštite okoliša, pravna osoba prisilit će se na izvršenje prisilnom novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kuna, a fizička osoba, prisilno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna. Svaka kasnija prisilna novčana kazna može biti ponovno izrečena u istoj svoti.

(2) Novčani iznos upravne mjere uplaćuje se u proračun općine, odnosno grada na čijem području je utvrđen nedostatak, odnosno nepravilnost u postupanju s otpadom. Općina ili grad mora imati poseban račun otvoren za uplatu novčanog iznosa upravne mjere, koji se koristi za mjere postupanja s otpadom, sukladno s Programom zaštite okoliša – mjere postupanja s otpadom.

Članak 57.

(1) Inspektor zaštite okoliša može donijeti usmeno rješenje u slučaju kada je potrebno otkloniti neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet.

(2) Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

Članak 58.

(1) Kada otpad odloži nepoznata osoba izvan odlagališta otpada, inspektor zaštite okoliša rješenjem će odrediti uklanjanje otpada:

– vlasniku nekretnine na kojoj je otpad odložen, ako je to pravna osoba,

– jedinici lokalne samouprave, ako je vlasnik nekretnine na kojoj je otpad odložen fizička osoba ili je vlasnik nepoznat.

(2) Ako vlasnik nekretnine, odnosno jedinica lokalne samouprave ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, otpad će se ukloniti putem druge osobe, na račun vlasnika.

(3) Vlasnik nekretnine, odnosno jedinica lokalne samouprave, ima pravo podmiriti trošak uklanjanja otpada od osobe za koju se utvrdi da je odložila otpad.

Članak 59.

(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, može izdati prekršajni nalog prema posebnom zakonu.

(2) Prekršajni nalog iz stavka 1. ovoga članka inspektor zaštite okoliša može izdati za prekršaj koji je učinjen prvi put i ako ocijeni neposrednim opažanjem da za taj prekršaj, s obzirom na sve relevantne okolnosti, odgovara kazna u najnižem zapriječenom iznosu.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma, ne preda skupljaču i/ili obrađivaču prateći list (članak 29. stavak 1.),

2. ako proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma navede netočne podatke u pratećem listu (članak 29. stavak 2.),

3. ako skupljač i obrađivač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma preuzmu otpad bez pratećeg lista (članak 29. stavak 3.),

4. ako skupljač i obrađivač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma ne provjeri da li podaci u pratećem listu odgovaraju vrsti otpada koji se preuzima (članak 29. stavak 4.),

5. ako obrađivač opasnog otpada ne dostavi po jedan primjerak pratećeg lista proizvođaču i Ministarstvu (članak 29. stavak 5.),

6. ako obrađivač industrijski otpad, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume ne dostavi po jedan primjerak pratećeg lista proizvođaču i upravnom odjelu županije, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove zaštite okoliša (članak 29. stavak 6.),

7. ako ne vodi očevidnik o podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja opasnog otpada, industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma te komunalnog otpada (članak 32. stavak 1.),

8. ako ne dostavi podatke o postupanju s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektro­ničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, na propisanom obrascu četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba, nadležnom za poslove zaštite okoliša (članak 32. stavak 2.),

9. ako ne dostavi podatke o postupanju s komunalnim otpadom na propisanom obrascu četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, gradskom ili općinskom tijelu, nadležnom za poslove zaštite okoliša (članak 32. stavak 3.),

10. ako proizvođač opasnog otpada ne prijavi dvomjesečno i to do: 15. ožujka, 15. svibnja, 15. srpnja, 15. rujna, 15. studenoga i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje dvomjesečje protekle godine, podatke o količinama i vrstama opasnog otpada, Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (članak 34. stavak 2.),

11. ako proizvođač industrijskog, ambalažnoga, građevnoga, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma ne dostavi podatke o količini i vrsti otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori tromjesečno i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine (članak 34. stavak 3.),

12. ako na pisano traženje inspektora ne dostavi ili ne pripremi točne i potpune podatke koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 50. stavak 3.).

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 45.000,00 do 85.000,00 kuna.

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako s otpadom postupa suprotno odredbama članka 6. (članak 6.),

2. ako prilikom postupanja s komunalnim otpadom ne izdvoji opasni otpad (članak 13. stavak 3.),

3. ako proizvođač otpada na propisan način ne obradi i/ili odloži otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti (članak 17.),

4. ako proizvođač otpada ne izradi Plan gospodarenja otpadom ako u kalendarskoj godini proizvede više od 150 tona neopasnog otpada ili više od 200 kg opasnog otpada (članak 18. stavak 1.),

5. ako proizvođač unutar poslovnog prostora privremeno skladišti opasni otpad namijenjen obrađivanju i/ili odlaganju u količini koja prelazi količinu otpada koji nastane zbog djelovanja u razdoblju od 12 mjeseci (članak 19. stavak 2.),

6. ako industrijski, ambalažni, građevni, električki i elek­tronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume namijenjene obra­đivanju skladišti unutar poslovnog prostora duže od 12 mjeseci, a namijenjene odlaganju skladišti duže od 6 mjeseci (članak 19. stavak 3.),

7. ako ne zapošljava radnike s propisanom stručnom spremom za rukovanjem s opasnim otpadom u privremenom skladištu unutar poslovnog prostora (članak 20. stavak 1.),

8. ako privremeno skladište opasnog otpada unutar poslovnog prostora proizvođača ne udovoljava propisanim tehničko-
-tehnološkim uvjetima (članak 20. stavak 1.),

9. ako ne zapošljava radnike s propisanom stručnom spremom za rukovanjem industrijskim, ambalažnim, građevnim, električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama u privremenom skladištu unutar poslovnog prostora (članak 20. stavak 2.),

10. ako privremeno skladište industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma unutar poslovnog prostora proizvođača ne udovoljava propisanim tehničko-tehnološkim uvjetima (članak 20. stavak 2.),

11. ako ne zapošljava osobe koje imaju propisanu stručnu spremu za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektro­nič­kim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama (članak 21. stavak 1. podstavak 1.),

12. ako prostor, oprema ili građevina za skladištenje, obra­đivanje ili odlaganje otpada, ne udovoljavaju propisanim teh­ničko-tehnološkim uvjetima (članak 21. stavak 1. podstavak 2.),

13. ako započne obavljati djelatnost postupanja s opasnim otpadom bez rješenja Ministarstva (članak 22. stavak 1.)

14. ako započne obavljati djelatnost postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, bez rješenja ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, nadležnog za poslove zaštite okoliša (članak 22. stavak 3.),

15. ako ne skuplja odvojeno opasni otpad (članak 26. stavak 1.),

16. ako prevozi opasni otpad s drugim otpadom (članak 26. stavak 2.),

17. ako skupljač ne dostavi obrađivaču opasni otpad u stanju u kakvom ga je primio (članak 26. stavak 3.),

18. ako privremeno skladišti otpad duže od 12 mjeseci (članak 26. stavak 4.),

19. ako odvojeno ne skuplja i ne skladišti neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (članak 27. stavak 1.),

20. ako bez suglasnosti upravnog odjela županije, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, nadležnog za poslove zaštite okoliša, odloži s ostalim otpadom ili spali otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (članak 27. stavak 2.),

21. ako posebno ne skuplja i ne označava i u najvećoj mjeri reciklira industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektro­nički otpad, otpadna vozila i otpadne gume (članak 28. stavak 1.),

22. ako proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma ne preda skupljaču i/ili obrađivaču prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada (članak 29. stavak 1.),

23. ako proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma ne navede točne podatke u pratećem listu (članak 29. stavak 2.),

24. ako skupljač i obrađivač preuzmu otpad bez pratećeg lista (članak 29. stavak 3.),

25. ako proizvođač uz prateći list ne preda skupljaču i/ili obrađivaču opasnog otpada Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada (članak 30. stavak 1.),

26. ako proizvođač uz prateći list ne preda skupljaču i/ili obrađivaču opasnog otpada poznatog sastava Izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada, ako je količina opasnog otpada poznatog sastava manja od jedne tone (članak 30. stavak 2.),

27. ako sakupljač uz prateći list ne preda obrađivaču opasnog otpada Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, odnosno Izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (članak 30. stavak 3.),

28. ako otpad skladišti, obrađuje ili odlaže izvan građevina namijenjenih za tu namjenu (članak 35. stavak 1.).

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno kaznom zatvora do 60 dana.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 85.000,00 do 200.000,00 kuna.

Članak 62.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 600.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako uvozi otpad radi odlaganja (članak 38. stavak 1.),

2 ako uvozi opasni otpad (članak 38. stavak 2.),

3. ako uvezeni otpad koristi u energetske svrhe (članak 38. stavak 3.),

4. ako bez rješenja Ministarstva uvozi otpad (članak 40. stavak 1.),

5. ako ne dostavi Ministarstvu izvješće o uvezenim količinama i vrstama otpada do 1. veljače tekuće godine za proteklu godinu (članak 40. stavak 2.),

6. ako bez rješenja Ministarstva provozi opasni otpad područjem Republike Hrvatske (članak 41. stavak 3.),

7. ako bez rješenja Ministarstva izvozi opasni otpad (članak 41. stavak 3.),

8. ako ne dostavi Ministarstvu izvješće o izvezenim količinama opasnog otpada do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu (članak 42.),

9. ako izvozi neopasni otpad bez potvrde o upisu u Popis otpada (članak 43. stavak 2.),

10. ako ne dostavi Ministarstvu izvješće o izvozu vrste i količine neopasnog otpada do 1. veljače tekuće godine za proteklu godinu (članak 43. stavak 3.).

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 70.000,00 kuna.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna.

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj županija, odnosno Grad Zagreb:

1. ako u okviru Programa zaštite okoliša ne utvrdi mjere postupanja s otpadom (članak 8. stavak 1.),

2. ako ne donese izvješće o postupanju s otpadom (članak 9. stavak 2.),

3. ako ne osiguraju provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama otpadom (članak 12. stavak 1.),

4. ako ne osigura provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom, prema količini i svojstvu otpada u skladu s načelom onečišćivač plaća (članak 14. stavak 2.),

5. ako ne izradi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području (članak 15. stavak 1.),

6. ako ne donese Plan sanacije onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svome području (članak 15. stavak 2.),

7. ako ne odredi mjerila, postupak i način određivanja iznosa i naknade te način isplate iz stavka 1. i 4. (članak 46. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna.

Članak 64.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj općina, odnosno grad:

1. ako u okviru Programa zaštite okoliša (županije) ne utvrdi mjere postupanja s otpadom (članak 8. stavak 1.),

2. ako ne osigura provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom (članak 13. stavak 1.),

3. ako ne osigura provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom prema količini i svojstvu otpada (članak 14. stavak 2.),

4. ako ne donese Plan sanacije onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svome području (članak 15. stavak 2.),

5. ako o izdanim suglasnostima o postupanju s otpadom ne obavijesti Ministarstvo (članak 27. stavak 3.),

6. ako do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, po­dat­ke iz stavka 3. ne dostavi uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave (članak 32. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u (pravnoj osobi) županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, novčanom kaznom od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.

Članak 65.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 3. stav­ka 1. ovoga Zakona,

2. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 3. stav­ka 2. ovoga Zakona,

3. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 20. stav­ka 1. ovoga Zakona,

4. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 20. stav­ka 2. ovoga Zakona,

5. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 21. stav­ka 2. ovoga Zakona,

6. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 28. stav­ka 2. ovoga Zakona,

7. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 35. stav­ka 4. ovoga Zakona,

8. ako postupa protivno odredbama propisa iz članka 43. stav­ka 4. ovoga Zakona,

9. ako postupa protivno odredbama naputka iz članka 53. ovoga Zakona.

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 90.000,00 do 200.000,00 kuna.

VI. NADLEŽNOST I OVLAŠTENJE ZA ODLUČIVANJE O PREKRŠAJIMA

Članak 66.

Prekršajni postupci u prvom stupnju propisani ovim Zakonom u nadležnosti su Ministarstva.

Članak 67.

(1) Prekršajne postupke propisane ovim Zakonom vodi i rješenje o prekršaju donosi u prvom stupnju službenik Ministarstva (u daljnjem tekstu: voditelj postupka) kojega imenuje ministar.

(2) O žalbama protiv odluka voditelja postupka donesenih radi pripremanja i vođenja postupka odlučuje u drugom stupnju vijeće od tri člana. U istom sastavu vijeće odlučuje i o zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka.

(3) Predsjednika i članove vijeća iz stavka 2. ovoga članka imenuje ministar iz reda službenika Ministarstva.

(4) Za voditelja postupka i predsjednika vijeća iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati samo službenik koji je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Članak 68.

Prekršajni postupci za prekršaje propisane ovim Zakonom vode se na način propisan posebnim Zakonom.

Članak 69.

(1) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.

(2) Izrečene kazne za prekršaje propisane ovim Zakonom ne mogu se izvršiti ako od dana konačnosti rješenja o prekršaju proteknu tri godine.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 70.

(1) Obvezuje se županija, odnosno Grad Zagreb da osigura izradu Popisa otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svome području do 1. siječnja 2005.

(2) Obvezuje se skupština županije, odnosno Grada Zagreba te gradsko i općinsko vijeće da donesu Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta do 1. listopada 2005.

Članak 71.

Obvezuje se županija, odnosno Grad Zagreb da osiguraju provedbu mjera postupanja s industrijskim otpadom, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama do 1. siječnja 2005.

Članak 72.

Obvezuje se općina, grad i Grad Zagreb da osiguraju provedbu mjera postupanja s komunalnim otpadom, do 1. siječnja 2005.

Članak 73.

(1) Obvezuje se županija, odnosno Grad Zagreb da utvrdi način i osigura provođenje obračuna troškova postupanja s industrijskim otpadom, do 1. srpnja 2004.

(2) Obvezuju se općina, grad i Grad Zagreb da utvrde način i osiguraju provođenje obračuna troškova postupanja s komunalnim otpadom iz kućanstva, do 1. lipnja 2005.

 (3) Obvezuju se općina, grad i Grad Zagreb da utvrde način i osiguraju provođenje obračuna troškova postupanja s komunalnim otpadom, sličnim otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, do 1. siječnja 2005.

Članak 74.

Obvezuju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da u dokumentima prostornog uređenja utvrde lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, do 1. siječnja 2005.

Članak 75.

(1) Provedbeni propisi iz članka 3. stavka 1. i 2., članka 20. stavka 1. i 2., članka 21. stavka 2., članka 28. stavka 2., članka 35. stavka 4., članka 43. stavka 4., te naputak iz članka 53. ovoga Zakona donijet će se u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine«, br. 27/96.), i Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine«, br. 53/96.), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine«, br. 123/97. i 112/01.) i Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine«, br. 32/98.) primjenjuju se do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 76.

Pokrenuti postupci pred prekršajnim sudom, po odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 34/95.), do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 77.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

– članak 75.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 128/99.).

Članak 78.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otpadu (»Narodne novine«, br. 34/95.).

Članak 79.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2004.

Klasa: 310-33/03-01/01

Zagreb, 12. rujna 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.