HRVATSKI SABOR

2552

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRADNJI

Proglašavam Zakon o grad­nji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3539/2
Zagreb, 24. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O GRADNJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, gra­đenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.

Članak 2.

Projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, promet i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda, te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih norma i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem gra­đevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge građevine i stvari, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, adaptaciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili drugim propisom donesenim u skladu s ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 3.

Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Na pitanja glede građevnih proizvoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuje opća sigurnost proizvoda i opći tehnički zahtjevi za proizvode.

Za određene vojne građevine, građevine od posebnog zna­čenja za obranu Republike Hrvatske ili za druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, posebnim zakonom propisat će se posebne mjere radi zaštite tajnih podataka.

Sve potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti tijela državne uprave te pravnih i fizičkih osoba s javnim ovlastima, čija je obveza pribavljanja, odnosno izdavanja propisana ili posebnim zakonom u vezi s postupkom uređenim ovim Zakonom, moraju se izdati u roku od trideset dana od dana primitka pismena kojim se pozivaju da takvu potvrdu, mišljenje, suglasnost ili drugi akt izdaju. Ako navedeno tijelo, odnosno osoba ne izda ili ne odbije izdati zatraženu potvrdu, mišljenje odnosno drugi akt, smatra se da je potvrda, mišljenje, suglasnost, odnosno drugi akt izdana bez primjedbi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

– projektiranje jest izrada projekata čija je obveza izrade propisana ovim Zakonom,

– građenje jest izvođenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru,

– rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

– održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena,

– građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

– složena građevina jest skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

– obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju,

– jednostavna građevina jest ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,

– privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično,

– građevni sklop jest skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom,

– građevni proizvod jest bilo koja stvar koja je proizvedena, izdvojena ili na drugi način dobivena, neovisno o stupnju prerade, a namijenjena je za građenje,

– tehnička specifikacija jest norma na koju upućuje tehnički propis, te tehničko dopuštenje,

– postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme koja služi obavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,

– oprema jesu pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina,

– ugradnja jest postupak kojim se građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnim dijelom građevine, te se bez izvođenja radova ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu ne mogu ukloniti iz građevine,

– pripremni radovi jesu građenje privremenih građevina i izvođenje drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– gradilište jest prostor, uključujući i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na održavanju ili uklanjanja građevina, kao i prostor potreban za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– uklanjanje građevine ili njezina dijela jest izvođenje radova kojima se ruši ili rastavlja građevina ili njezin dio, radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvođenje radova uključuje i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, građevinskog materijala i otpada nastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem građevine, te dovođenje građevinske čestice odnosno zemljišta na kojemu se je nalazila građevina u uredno stanje,

– uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glav­nim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

– lokacijski uvjeti su uvjeti određeni lokacijskom dozvolom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru.

Članak 5.

Upravne poslove te normativne i stručno-analitičke poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda i dokazivanja sukladnosti građevine, obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) Uprava za graditeljstvo.

II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, DRUGI UVJETI ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 6.

Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

Građevinsko-tehničke uvjete za građenje i uporabu gra­đevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoliš i za koje je radi toga prema posebnom propisu predviđena mogućnost smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske odprometa roba i usluga propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

MehaniČka otpornost i stabilnost

Članak 7.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja ne prouzroče:

– rušenje građevine ili njezina dijela,

– deformacije nedopuštena stupnja,

– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

– nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

ZaŠtita od poŽara

Članak 8.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

  spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

  spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

  omogući zaštita spašavatelja.

Higijena, zdravlje i zaŠtita okoliŠa

Članak 9.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog:

– oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

– opasnih zračenja,

– onečišćenja voda i tla,

– neodgovarajućeg odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

– nepropisnog postupanja s krutim otpadom,

– sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Građevne proizvode i opremu mora se u građenju izabrati, izvesti, ugraditi ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine.

Sigurnost u koriŠtenju

Članak 10.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezine uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije.

ZaŠtita od buke

Članak 11.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

UŠteda energije i toplinska zaŠtita

Članak 12.

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovoga korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Odstupanje od bitnih zahtjeva za graĐevinu

Članak 13.

U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu uz pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva rada i socijalne skrbi u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, te drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim zakonima.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka neće se izdati ako tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom nije na pouzdani način u zadovoljavajućoj mjeri nadomješteno odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Nesmetan pristup i kretanje u graĐevini

Članak 14.

Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način jednostavne prilagodbe građevina iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

TehniČka svojstva graĐevnih proizvoda

Članak 15.

Tehnička svojstva građevnih proizvoda moraju biti takva da u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni te građevine, uz propisano, odnosno određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

TehniČki propisi

Članak 16.

Tehničkim propisima se razrađuju, odnosno propisuju, u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama, njihovim građenjem i održavanjem građevine.

Tehničkim propisom kojim se izravno ili upućivanjem na tehničku specifikaciju propisuje tehničko svojstvo, koja mora imati građevni proizvod, propisuje se i način dokazivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda s tehničkom specifikacijom.

Tehničke propise donosi ministar.

Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 17.

Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene pravne osobe.

Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, građenju ili održavanju građevine i način dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Uvjeti za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na ispitivanje i istraživanje vezano uz zaštitu od požara propisuju se uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Članak 18.

Podzakonski propisi čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način postavljaju uvjete za građenje ili održavanje građevine donose se uz suglasnost ministra.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na donošenje dokumenata prostornog uređenja i druge propise s područja prostornog uređenja.

TehniČko dopuŠtenje

Članak 19.

Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva gra­đevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno građevnog proizvoda čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom hrvatskom normom. Osim toga tehničkim dopuštenjem utvrđuje se i način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava građevnog proizvoda.

Odluka o donošenju tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehničkih dopu­šte­nja.

Članak 20.

Tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvo­znika građevnog proizvoda donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda.

Tehničko dopuštenje važi do donošenja odgovarajućega tehničkog propisa ili hrvatske norme sukladne načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno do roka na kojeg je izdano, a najduže pet godina od dana objave u »Narodnim novinama«. Na prijedlog proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda važenje tehničkog dopuštenja može se jednom produljiti za najduže pet godina.

Tehničko dopuštenje nije upravni akt.

Troškove donošenja tehničkog dopuštenja snosi proizvođač odnosno uvoznik građevnog proizvoda koji je predložio njegovo donošenje.

Članak 21.

Tehničko dopuštenje može se staviti izvan snage ako se utvrdi da građevni proizvod za kojeg je doneseno nema tehnička svojstva koja pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona osiguravaju da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Odluku o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja donosi ministar.

Odluka o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 22.

Ovlaštenje za donošenje tehničkog dopuštenja daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova donošenja tehničkog dopuštenja glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate postupka i poslova u vezi s donošenjem tehničkog dopuštenja, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, sadržaj i način izrade smjernica za donošenje tehničkog dopuštenja, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehničkih svojstava građevnog proizvoda u postupku donošenja tehničkog dopuštenja, oblik i sadržaj tehničkog dopuštenja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, te sadržaj i način vođenja evidencije donesenih tehničkih dopuštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Strano tehniČko dopuŠtenje

Članak 23.

Europsko tehničko dopuštenje koje donosi članica Europske organizacije za tehnička dopuštenja (EOTA) i nacionalno tehničko dopuštenje koje donosi nacionalno tijelo strane države ovlašteno za donošenje tehničkih dopuštenja (u daljnjem tekstu: strano tehničko dopuštenje) može se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju.

Odluku o preuzimanju stranoga tehničkoga dopuštenja na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju pravne osobe ovlaštene za donošenje tehničkog dopuštenja.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje pitanje donošenja, važenja, troškova donošenja i stavljanja izvan snage tehničkog dopuštenja, na odgovarajući se način primjenjuju na donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka, odnosno na preuzeto strano tehničko dopuštenje.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

III. DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI I STAVLJANJE U PROMET GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 24.

Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana njegova uporabljivost.

Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima određenim normom na koju upućuje tehnički propis, tehničkim dopuštenjem (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) ili tehničkim propisom.

Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda (u daljnjem tekstu: isprave o sukladnosti), koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti

Članak 25.

Sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, odnosno tehničkim propisom u postupku ocjenjivanja sukladnosti ocjenjuje, odnosno osigurava se provedbom jedne ili više sljedećih radnji:

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane proizvođača,

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od strane proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na tržištu ili na gradilištu iz isporučene skupine od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi proi­z­vođač,

– početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje koje provodi pravna osoba ovla­štena za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalnog nadzora, procjene i ocjene unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, o svakoj radnji iz stavka 1. ovoga članka koja je provedena ili se provodi, izdaju dokument i dostavljaju ga pravnoj osobi ovlaštenoj za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda, proizvođaču, odnosno uvozniku koji je trajno čuvaju.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti dužne su osobama ovlaštenim za provedbu nadzora glede ispunjavanja uvjeta u vezi uporabljivosti građevnih proizvoda omogućiti uvid u sve radnje i dokumente vezane za dokazivanje sukladnosti građevnih proizvoda.

Članak 26.

Ovlaštenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti, odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tom postupku za pojedine vrste građevnih proizvoda, daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje postupaka, odnosno pojedinih radnji ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate provedbe tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja izdaje ispravu o sukladnosti, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Isprave o sukladnosti

Članak 27.

Ispravama o sukladnosti potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku utvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom, te da se proizvod može staviti u promet i rabiti za građenje.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, koji snosi troškove njegova izdavanja.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 3. i 5. ovoga Zakona, te ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7., a po potrebi i podstavka 4. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5., a po potrebi i podstavka 3. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 6., a po potrebi i podstavka 7. ovoga Zakona, odnosno ako proizvođač provodi radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda izdaje proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.

Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.

Sadržaj isprava o sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Članak 28.

Isprava o sukladnosti može se staviti izvan snage ako se utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno izdavanje ili ako se utvrdi da su ti uvjeti prestali postojati.

Odluku o stavljanju izvan snage isprave o sukladnosti donosi ministar.

Članak 29.

Ovlaštenje za davanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova davanja certifikata sukladnosti glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za davanje certifikata sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja provodi postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, sadržaj isprave o sukladnosti, pobliže uvjete za davanje isprave o sukladnosti, te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti, propisuje ministar pravilnikom.

TehniČke upute i znak sukladnosti

Članak 30.

Proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan je prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje građevnog proizvoda izraditi tehničke upute koje moraju sadržavati podatke značajne za ugradnju i uporabu građevnog proizvoda. Tehničke upute i podaci moraju biti pisani latiničnim pismom na hrvatskom jeziku tako da su distributeru i korisniku razumljive.

Građevni proizvod za kojeg je izdana isprava o sukladnosti označava se znakom sukladnosti.

Građevni proizvod ne smije se stavljati u promet niti distribuirati bez tehničke upute i znaka sukladnosti.

Distributer građevnog proizvoda dužan je osigurati da tehni­čka svojstva, odnosno uporabljivost građevnog proizvoda tijekom njegove distribucije ostanu nepromijenjena.

Način označavanja i sadržaj oznake građevnih proizvoda te oblik i sadržaj znaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Strane isprave i znakovi o sukladnosti i strani dokumenti o radnjama dokazivanja sukladnosti

Članak 31.

Strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti važe u Republici Hrvatskoj ako je to određeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti izdani od osobe koja je ovlaštena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima strane države priznaju se u Republici Hrvatskoj ako je između strane osobe koja je izdala takav dokument i pravne osobe ovlaštene za provedbu odgovarajuće radnje ocjenjivanja sukladnosti prema ovom Zakonu sklopljen ugovor o međusobnom priznavanju tih dokumenata i pod uvjetima određenim tim ugovorom, ako je Ministarstvo izdalo suglasnost na taj ugovor.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti koje izdaje strani proizvođač građevnog proizvoda priznaju se u Republici Hrvatskoj ako pravna osoba ovlaštena za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda potvrdi da su izdani u skladu s tehničkim propisom odnosno tehničkom specifikacijom za određeni proizvod donesenim u skladu s ovim Zakonom.

Sastavni dio potvrde iz stavka 3. ovoga članka je prijevod na hrvatski jezik dokumenata koji se potvrđuju.

IV.  SUDIONICI U GRADNJI

Članak 32.

Sudionici u gradnji jesu:

– investitor,

– projektant,

– revident,

– izvođač,

– nadzorni inženjer.

Investitor

Članak 33.

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građe­vi­ne ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.

Fizička osoba koja je investitor obiteljske kuće, ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te obiteljske kuće ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.

Članak 34.

Ako se tijekom građenja građevine promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano u roku od petnaest dana od nastale promjene obavijestiti tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i uz obavijest priložiti dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola.

Projektant

Članak 35.

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona.

Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.

Članak 36.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.

Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika.

Glavni projektant može biti istovremeno i projektant odre­đene vrste projekata.

Za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekata, glavni projektant odnosno projektant dijela projekta koji podliježe kontroli može biti osoba iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

IzvoĐaČ

Članak 37.

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.

Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka može započeti obavljati djelatnost građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova samo ako ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Iznimno, od stavka 2. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine iz članka 116. točke 4. podstavka 1. ovoga Zakona ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka suglasnost nije potrebna za obavljanje poslova građenja obiteljske kuće, za radove i jednostavne građevine iz članka 116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavne građevine iz članka 117. ovoga Zakona.

Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje ministar pravil­nikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na:

– minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova,

– minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač,

– tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.

Članak 38.

U slučaju izvođenja građevinskih i drugih radova na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ove radove može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom.

Članak 39.

Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, projektom određenim ovim Zakonom i pri tome:

– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu i lokacijski uvjeti,

– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,

– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku,

– prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova,

– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, osim za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu.

Članak 40.

Izvođač imenuje inženjera gradilišta odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu članka 39. ovoga Zakona.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje jednog od izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 39. ovoga Zakona, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja.

Glavni inženjer gradilišta može biti istovremeno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Članak 41.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja radova određene vrste može se imenovati diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka za voditelja radova na obiteljskoj kući i jednostavnoj građevini može se imenovati osoba sa srednjom stručnom spremom odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja manje složenih radova određenih suglasnošću Ministarstva iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Članak 42.

Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Na gradilištu obiteljske kuće, odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Nadzorni inŽenjer

Članak 43.

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

Kada investitor obavljanje stručnog nadzora građenja povjeri pravnoj osobi, nadzornog inženjera imenuje ta pravna osoba, ako nije ugovoreno drukčije.

Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač građevine, odnosno radova nad kojima treba provoditi stručni nadzor.

Stručni nadzor nad građenjem građevine, odnosno izvođe­njem pojedinih radova za koje je propisana obveza kontrole projekata može provoditi osoba koja, osim uvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona, ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

Članak 44.

U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer du­žan je:

– nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnim propisima,

– utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja,

– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom određena takva obveza,

– pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,

– sastaviti završno izvješće.

U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostatak građenja građevine upisom u građevinski dnevnik u slučaju ako:

– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,

– dokumentacijom iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,

– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti,

– iskolčenje građevine nije u skladu s elaboratom o isko­lčenju građevine ili glavnim projektom, odnosno ako iskolčenje građevine nije provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova,

– se na gradilištu na kojem je prisutno više od jednog izvođača ne provode mjere zaštite sigurnosti i zdravlja prema posebnom propisu.

Članak 45.

Stručni nadzor građenja obiteljske kuće provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.

Stručni nadzor građenja jednostavne građevine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti osim u slučaju građenja jednostavne građevine iz članka 116. točke 1. i 4. ovoga Zakona.

Članak 46.

Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.

Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Za građevine, odnosno radove za koje je potrebna kontrola projekta glavni nadzorni inženjer može biti samo osoba iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu.

Glavni nadzorni inženjer može biti istovremeno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Ako jedan nadzorni inženjer provodi nadzor nad više vrsta radova tada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radova prema stavku 1. ovoga članka i odgovornost glavnoga nadzornog inženjera.

Revident

Članak 47.

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.

Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Pobliže uvjete glede radnog i stručnog iskustva za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

Članak 48.

Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.

Popis revidenata objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Obavljanje poslova projektiranja i struČnog nadzora graĐenja

Članak 49.

Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo fizička osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni arhitekt« i »ovlašten inženjer« sukladno posebnom propisu.

Članak 50.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora).

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona, te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja odgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradila odgovara propisanim zahtjevima.

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora ako za obavljanje tih djelatnosti ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka glede osoba i tehničke opremljenosti, te sredstava kojima osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja te uvjete za oduzimanje te suglasnosti, propisuje ministar pravilnikom.

Protiv suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Članak 51.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Članak 52.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora).

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja Komore.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured.

Članak 53.

Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori.

Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore.

Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od petnaest dana od dana podnošenja prijave.

Članak 54.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedni­čkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

Članak 55.

Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.

Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko dru­štvo.

Članak 56.

Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.

Članak 57.

Za osnivanje projektantskog društva, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar.

Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od tri dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.

Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.

Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava.

Članak 58.

Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog druš­tva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva i istim rješenjem odrediti da će se društvo po pravomoćnosti toga rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.

Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.

Članak 59.

Za obavljeni posao ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri strankama (investitorima) odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.

Strani arhitekti i inŽenjeri

Članak 60.

Strani arhitekt ili inženjer koji je član strane Komore arhitekata ili inženjera može obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe i stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj ako je na natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore.

Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka pod pretpostavkom uzajamnosti, ako poznaje važeće propise Republike Hrvatske iz područja koje uređuje ovaj Zakon i drugi propisi značajni za primjenu ovoga Zakona te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. Pretpostavka uzajamnosti ne primjenjuje se na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebi­valištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.

Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u Republici Hrvat­skoj na temelju pisanog ugovora s osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja.

Odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

StruČni ispit za obavljanje poslova graditeljstva

Članak 61.

Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, građenja građe­vine, stručnog nadzora građenja, osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za tehnički pregled, osobe koje obavljaju poslove održavanja građevina, osobe koje izdaju autorizirane podatke odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata, osobe koje sudjeluju u provedbi radnji ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda te službene osobe koje vode postupke inspekcijskog nadzora, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stručni ispit), te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.

Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.

Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka stručni ispit polažu svake četvrte godine, osim u slučajevima koje posebnim pravilnikom propisuje ministar.

V. PROJEKTI

Članak 62.

Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na:

– idejni projekt,

– glavni projekt,

– izvedbeni projekt.

Idejni projekt

Članak 63.

Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru.

Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog postupka i tehnološke sheme, opis primjena određene tehnologije građenja, procjenu troškova radi provedbe postupaka javne nabave i sl.).

Idejni projekt zajedno s načelnom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo načelnu dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Glavni projekt

Članak 64.

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona i tehničkih specifikacija.

Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Članak 65.

Glavni projekt sadrži građevinski projekt i geodetski projekt, a ovisno o namjeni i tehničkoj strukturi građevine sadrži i arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt.

Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju uvijek sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njeno održavanje.

Elaborati iz stavka 2. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Članak 66.

Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži:

  arhitektonski projekt – projekt oblikovanja s prikazom položaja građevine u prostoru,

  građevinski projekt – projekt konstrukcije, i

  jednostavni projekt kućnih instalacija kojim se daje osnovno oblikovno funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija).

Projektom iz stavka 1. podstavka 1. ili podstavka 2. ovoga članka dokazuje se i ispunjavanje bitnog zahtjeva za građevinu glede uštede energije i toplinske zaštite.

Glavni projekt za jednostavnu građevinu sadrži građevinski projekt – projekt konstrukcije s prikazom položaja građevine u prostoru, a po potrebi i arhitektonski projekt – projekt oblikovanja i jednostavni projekt instalacije kojim se daje osnovno oblikovno, funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija) jednostavne građevine.

Glavni projekt za rekonstrukciju uporabljive građevine sadrži:

– Projekt postojećeg stanja,

– Projekt za rekonstrukciju.

Projekt postojećeg stanja sadrži:

– snimku postojećeg stanja,

– provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Projekt za rekonstrukciju ovisno o namjeravanoj rekonstrukciji sadrži potrebne projekte pojedinih struka.

Članak 67.

Glavnim projektom za građevinu, odnosno radove za koje je propisana kontrola projekta, projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja na teret investitora. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravovremeno omogućiti pregled radova. Projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.

Članak 68.

Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za građenje drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima građenja na određenoj građevinskoj čestici.

Članak 69.

Za građevine odnosno za određene vrste građevina uvjete za građenje i održavanje, te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje, odnosno propisuje ministar pravilnikom.

Članak 70.

Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.

Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 71.

Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 35. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.

Izvedbeni projekt

Članak 72.

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građe­vine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Članak 73.

U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.

Negativno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu i građevinskoj inspekciji i Komori.

Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako je projektant glavnog projekta nedostupan.

Opremanje i oznaČavanje projekta

Članak 74.

Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.

Članak 75.

Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom u skladu s posebnim propisima.

Kontrola projekata

Članak 76.

Kontrola glavnog projekta, ovisno o karakteristikama građe­vine, odnosno radova mora se provesti obzirom na:

– mehaničku otpornost i stabilnost,

– zaštitu od buke,

– uštedu energije i toplinsku zaštitu.

Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta na propisani način.

U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:

– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,

– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravovremeno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje proved­bu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a pri pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta.

Članak 77.

Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta, te način verifikacije podataka koji su značajni za kontrolu tih građevina, odnosno radova, propisuje ministar pravilnikom.

UtvrĐivanje usklaĐenosti
(nostrifikacija) projekta

Članak 78.

Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvat­skim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o karakteristikama građevine.

Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 80. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izved­beni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.

Članak 79.

Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.

Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeroviti projekt i izdati potvrdu.

U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.

Ovlaštenje za nostrifikaciju daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Popis pravnih osoba ovlaštenih za nostrifikaciju objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 80.

Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju, te sredstva odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 81.

Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklađivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima

Članka 82.

Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, načelne dozvole, odnosno pribavljanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, mora biti usklađen s odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom.

Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog Zakona, ovu potvrdu, odnosno mišljenje pribavlja investitor, odnosno projektant.

U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potvrdom iz stavka 2. ovoga članka smatra se i akt tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara određen posebnim zakonom.

Za jednostavne građevine iz članka 116. točke 4. i članka 117. ovoga Zakona potvrde iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno pribaviti, osim potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara za građevine koje se grade unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 83.

Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevinsku, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz članka 82. ovoga Zakona, odnosno potvrdu glavnog projekta u slučaju iz članka 107. stavka 2., članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se dokumentacija izrađena najmanje na razini razrade Idejnog rješenja.

Obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

VI. GRAĐENJE GRAĐEVINE

A. Građevinska dozvola

Članak 84.

Građenju se može pristupiti samo na temelju konačne građevinske dozvole, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole kojom je dozvoljena izgradnja te građevine.

Zaključkom iz stavka 2. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje građevine.

Građevinu koja se gradi ili je izgrađena bez konačne građevinske dozvole, osim u slučaju iz članka 116., 119., 121., odnosno članka 122. ovoga Zakona, investitor odnosno vlasnik mora ukloniti bez odlaganja.

Tijela nadleŽna za izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 85.

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 86.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za sljedeće građe­vine:

Građevine prometa i veza

– javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,

– željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,

– aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase 10,0 tona i više s pripadajućim građevinama ili rekonstrukciju pripadajućih građe­vina (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),

– građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,

– morske luke osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,

– luke na unutarnjem plovnom putu,

– granične prijelaze.

Energetske građevine

– elektrane instalirane snage 20 MW i veće,

– dalekovode 110 kV i više s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,

– međunarodne, magistralne i otpremne cjevovode koji služe za transport nafte, plina, naftnih derivata uključivo terminale, otpremne i mjerne stanice.

Vodne građevine

– regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i među­državnim vodama,

– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripa­dajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,

– vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine 2.000 ha i veće,

– vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta 50.000 ekvivalentnih stanovnika i više,

– vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 100 l/s i više, te za melioracijsko navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više,

– vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage 20 MW i veće.

Industrijske građevine

– građevine osnovne kemijske industrije, građevine za proizvodnju metala, građevine za proizvodnju nemetala, koksare, građevine za proizvodnju celuloze, rafinerije nafte, brodogradi­lišta metalnih brodova, građevine u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad.

Ostale građevine

– građevine koje su namijenjene proizvodnji, skladištenju, preradi ili skupljanju opasne tvari u količini za koje je posebnim propisom određeno da je stvarno ili potencijalno vrlo ozbiljna ili katastrofalna opasnost,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada iz nad­ležnosti županije, odnosno Grada Zagreba,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog ot­pa­da,

– vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima,

– građevine u nacionalnim parkovima izvan građevinskog područja,

– građevine u graničnom pojasu,

– građevine za koje je izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

– ribnjaci kapaciteta zahvaćanja voda 100 l/s i više odnosno s vodnom površinom za uzgoj riba 500 ha i većoj.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i ako se građevina namjerava graditi na području dvije ili više županija odnosno Grada Zagreba i županije.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i za pripremne radove i privremene građevine koje se grade u sklopu pripremnih radova za građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju građenja pojedinačne građevine iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje građevinske dozvole uredu državne uprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi.

Način izdavanja građevinske dozvole, načelne dozvole, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine, za građevine za koje je gradnja i/ili izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima može propisati Vlada Republike Hrva­t­ske uredbom.

SluŽbena osoba ovlaŠtena za voĐenje postupka i izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 87.

Postupak izdavanja građevinske dozvole vodi državni služ­benik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građe­v­inske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima struč­nog pomagača s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i državni službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili gra­đevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću, te izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt za obiteljsku kuću i jednostav­ne građevine, može voditi i državni službenik koji ima srednju stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno prav­ne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Državni službenici iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu izdavati građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta ako imaju pet ili više godine radnog iskustva u struci i položen državni ispit.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje načelne dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje građevine, te izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Zahtjev za izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 88.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:

– četiri primjerka glavnog projekta,

– potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona,

– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna,

– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

– izvadak iz katastarskoga plana za građevnu česticu, odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima,

– elaborat o geotehničkim istražnim radovima, ako geote­hnički uvjeti nisu utvrđeni lokacijskim uvjetima,

– elaborate o istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,

– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno uporabljivoj građevini,

– izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine s kojima neposredno graniči građevna čestica, odnosno građevina za koju se traži građevinska dozvola, ako ta čestica, odnosno građevina graniči sa deset ili manje nekretnina.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor može priložiti:

– pisana pozitivna izjašnjenja svih stranaka o glavnom projektu građevine za koju se traži izdavanje građevinske dozvole s dokazima da davatelji tih izjašnjenja imaju svojstvo stranke,

  dokaz da je tijelu državne uprave, odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio glavni projekt radi izdavanja potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za izdavanje te potvrde, a nadležno tijelo, odnosno osoba je nije izdala, niti ju je odbila izdati,

– plan posebnih dijelova zgrade.

Umjesto četiri primjerka glavnog projekta iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priložiti četiri primjerka izvedbenog projekta koji sadrži sve elemente propisane za glavni projekt. U tom slučaju izvedbeni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje glavni projekt.

Članak 89.

Dokazom da ima pravo graditi u smislu članka 88. alineje 8. ovoga Zakona smatra se osobito:

– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,

– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,

– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, rekonstrukcija ili adaptacija,

– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,

– pisana suglasnost vlasnika uporabljive građevine u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,

– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Postupak izdavanja graĐevinske dozvole

Članak 90.

U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su glavnim projektom na propisani način provedeni dokazi o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, da je glavni projekt izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima, da su ispunjeni lokacijski uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izdavanja građevinske dozvole, te da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka i članka 93. stavka 1. ovoga Zakona prije izdavanja građevinske dozvole tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) dužno je provesti očevid na građevnoj čestici.

Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevinske dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje izdaje dozvolu.

Članak 91.

Ako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloži dokaz iz članka 88. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona, tijelo graditeljstva pozvat će, u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, ovlaštenog predstavnika tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima radi uvida u glavni projekt i očitovanja o usklađenosti tog projekta s posebnim uvjetima ili odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog zakona.

Ako se tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima u roku od petnaest dana od dana primitka poziva ne očituje u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odredbama posebnog zakona i propisa donesenih na temelju tog zakona, te da je potvrda iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona dana.

Članak 92.

Građevinska dozvola se izdaje za građenje cijele građevine odnosno za izvođenje svih namjeravanih radova na uporabljivoj građevini, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 93.

Ako je radi građenja građevine potrebno ukloniti ranije izgrađenu građevinu ili njezin dio, građevinskom dozvolom određuje se uklanjanje te građevine.

Na određivanje uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 146. i 147. ovoga Zakona.

Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 94.

Ako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloži plan posebnih dijelova zgrade, građevinskom dozvolom može se potvrditi da prikazani posebni dijelovi zgrade u tom planu predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Članak 95.

Prije izdavanja građevinske dozvole, tijelo graditeljstva du­žno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnja­vanja stranke poziva izlaganjem poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu o čemu pisanu obavijest dostavlja strankama.

Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od deset nekretnina tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja stranke poziva javnim pozivom. Javni poziv objavljuje se u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja, te se izlaže na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja ako je o tome investitoru dala pisano izjašnjenje o glavnom projektu za građevinu za koju se izdaje građevinska dozvola. Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložio izjašnjenja i dokaze iz članka 88. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva ne poziva stranke na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja.

Obveza izlaganja javnog poziva na građevinskoj čestici odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

Članak 96.

Poziv i obavijest, odnosno javni poziv iz članka 95. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona obavezno sadrže naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje, vrijeme kada to može učiniti, obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika, te obavijest da se građevinska dozvola može izdati i ako se ne odazove pozivu.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona izlaže se, odnosno objavljuje se, a obavijest se dostavlja, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona na građevinskoj čestici, odnosno građevini izlaže službenik tijela graditeljstva na vidljivom i dostupnom mjestu na način da isti bude zaštićen od vremenskih prilika, te o tome u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku.

Članak 97.

Dostava poziva iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom izlaganja poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu pod uvjetom da je o tome stranci u propisanom roku upućena preporučena pisana obavijest.

Dostava javnog poziva iz članka 95. stavka 3. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom objave poziva u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja pod uvjetom da je ovaj poziv u propisanom roku izložen na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Dostavom poziva na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se da je ispunjena dužnost tijela graditeljstva iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 98.

Stranka u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina gradi može biti stranka u postupku. Jedinica lokalne samouprave o svom interesu da bude stranka u postupku obavještava nadležno tijelo pisanim putem.

Vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava nekretnine koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola i jedinica lokalne samouprave na čijem se području izdaje građevinska dozvola nisu stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za adaptaciju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela, niti u postupku izmjene i/ili dopune građevinske dozvole izdate za izgradnju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela kojima se ne odstupa od određenih lokacijskih uvjeta.

Članak 99.

Osoba koja se odazove pozivu tijela graditeljstva za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.

Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke tijelo graditeljstva uskratit će mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja o čemu će donijeti zaključak.

Članak 100.

Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u glavni projekt tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se je stranka dužna izjasniti o glavnom projektu.

Ako se stranka ne izjasni o glavnom projektu u roku iz stav­ka 1. ovoga članka, smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u glavni projekt, uvid u glavni projekt i izjašnjenje o istom može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Članak 101.

Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Članak 102.

Tijelo graditeljstva izdat će građevinsku dozvolu za građenje građevine koja prema posebnom propisu predstavlja zahvat u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku za čije je građenje zakonom, odnosno odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, iako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole nije priložio dokaz da ima pravo graditi na svim dijelovima građevne čestice.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ne može pristupiti građenju na dijelovima građevne čestice za koje nije priložio dokaz da ima pravo graditi, dok ne ishodi takav dokaz, a na što će se investitora upozoriti u izreci građevinske dozvole.

Članak 103.

Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.

Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Članak 104.

Strankama koje nemaju svojstvo investitora, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se bez glavnog projekta.

Strankama koje se nisu odazvale pozivu tijela graditeljstva radi uvida u glavni projekt i izjašnjenje o istom, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavajanje građevinske dozvole dostavlja se izlaganjem na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, s time da se strankama koje su pozvane na način iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona dostavlja i preporučena pisana obavijest o tome da je građevinska dozvola izdana, odnosno da je zahtjev za njeno izdavanje odbijen, te da je građevinska dozvola, odnosno rješenje izloženo na građevnskoj čestici, odnosno građevini i oglasnoj ploči tijela graditeljstva.

U slučaju dostave iz stavka 2. ovoga članka prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je dan izlaganja građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva na građevinskoj čestici, odnosno građevini.

Na izlaganje građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole na odgo­varajući se način primjenjuju odredbe članka 96. stavka 3. ovoga Zakona.

Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.

Obveza izlaganja građevinske dozvole na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

VaŽenje graĐevinske dozvole

Članak 105.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.

Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.

GraĐenje do odreĐenog stupnja dovrŠenosti

Članak 106.

Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje gra­đevine stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehn­i­čko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt obavezno sadrži uvjete za naknadno tehničko rješavanje stambenog odnosno poslovnog prostora kojih se sudionici u gradnji moraju pridržavati prilikom dovršetka građevine.

Za dovršetak građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevinsku dozvolu ako se radovima na tom dovršenju mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. Ako se radovima na dovršenju građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, potrebno je izraditi glavni projekt i pribaviti potvrdu iz članka 118. ovoga Zakona.

Za građevinu za koju je izdana građevinska dozvola prema stavku 1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na dijelove građevine koji uz mirnodopsku namjenu imaju i namjenu skloništa.

Izmjena i/ili dopuna graĐevinske dozvole i izmjene tijekom graĐenja

Članak 107.

Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, a kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde izmjene i/ili dopune glavnog projekta ako utvrdi da:

– je izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima,

– nije izrađen od ovlaštene osobe,

– nije potvrđen u skladu sa člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– nije izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole za izgradnju složene građevine ili njezinog dijela ishoditi najkasnije do izdavanja uporabne dozvole.

Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje zahtjev i postupak izdavanja građe­vinske dozvole.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izmjenu i dopunu građevinske dozvole prilažu se samo one potvrde i drugi akti propisani posebnim zakonima pribavljanje kojih proizlazi iz naravi namjeravanih izmjena građevine.

Promjena investitora

Članak 108.

Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do izdavanja uporabne dozvole.

Izmjena građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru, te građevinskoj inspekciji radi znanja.

B. Načelna dozvola

Članak 109.

Građevinska dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i za njezin dio.

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za složenu građevinu koju izdaje tijelo graditeljstva.

Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i adaptaciju dijela složene građevine koji predstavlja samostalnu građevinu (tunela, mosta, galerije, odnosno vijadukta koji se grade na trasi ceste, odnosno željezničke pruge, te za građenja crpne stanice, uređaja za kondicioniranje vode i vodospreme kao dijelova cjelovitoga vodoopskrbnog sustava, odnosno crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u recipijent kao dio cjelovitoga kanalizacijskog sustava).

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se izvod iz dokumenata prostornog uređenja, odluka o lokacijskim uvjetima, odnosno drugi dokument kojim su određeni lokacijski uvjeti sukladno posebnom zakonu za cijelu složenu građevinu.

Članak 110.

Načelnom dozvolom određuju se građevine od kojih se sastoji složena građevina, funkcionalne i/ili tehnološke veze između tih građevina te s time povezani uvjeti za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola.

Glavni projekt građevine od koje se sastoji složena građevina za koju se izdaje građevinska dozvola ne smije biti izrađen u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehničkih rješenjem složene građevine danim idejnim projektom.

Načelnom dozvolom može se odrediti izdavanje posebnih građevinskih dozvola i za:

– građenje građevnog sklopa elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja,

– ugrađenje elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja i opreme, ako građevni sklop s tim postrojenjima i opremom čini tehničko-tehnološku cjelinu.

Idejni projekt je sastavni dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je izdalo načelnu dozvolu, a iznimno sastavni dio načelne dozvole može biti i glavni projekt kada je njime dan prikaz građenja složene građevine.

Zahtjev za izdavanje naČelne dozvole

Članak 111.

Zahtjev za izdavanje načelne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor prilaže:

– tri primjerka idejnoga projekta,

  popis dijelova složene građevine za koje će se izdavati građevinske dozvole,

– mišljenje iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako to, ovisno o vrsti građevine i drugim okolnostima, odredi tijelo nadležno za izdavanje načelne dozvole,

– popis pripremnih radova.

Umjesto tri primjerka idejnog projekta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje načelne dozvole priložiti tri primjerka glavnog projekta koji sadrži sve elemente propisane za idejni projekt. U tom slučaju glavni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje idejni projekt.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor može priložiti dokaz da je tijelu državne uprave odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio idejni projekt radi izdavanja mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za davanje tog mišljenja, a nadležno tijelo, odnosno osoba ga nije izdalo, niti odbilo izdati.

Postupak izdavanja naČelne dozvole

Članak 112.

Na postupak izdavanja, mijenjanja i dopunjavanja, te produljavanja roka važenja načelne dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje građevinske dozvole, osim odredbi koje se odnose na važenje načelne dozvole i stranke u tom postupku.

Stranka u postupku izdavanja načelne dozvole jest investitor.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina za koju se izdaje načelna dozvola može biti stranka u postupku.

Načelna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.

VaŽenje naČelne dozvole

Članak 113.

Načelna dozvola prestaje važiti u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti.

Važenje načelne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još pet godina ako se nisu promijenili lokacijski uvjeti u skladu s kojima je izdana ili ako je za najmanje jednu građevinu od kojih se sastoji složena građevina izdana konačna građevinska dozvola.

GraĐevinska dozvola za pripremne radove

Članak 114.

Izvođenju pripremnih radova za izgradnju složene građevine može se pristupiti na temelju konačne načelne dozvole.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta i to za:

– asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.,

– dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,

– prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3.

Građevinsku dozvolu iz stavka 2. izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira gradilište.

Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljištu.

U postupku izdavanja građevinske dozvole za pripremne radove stranka jest osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje te dozvole, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.

C. Gradnja za koju nije potrebna građevinska dozvola i posebni slučajevi gradnje

Članak 115.

Kod gradnje građevina, odnosno izvođenja radova za koje nije potrebna građevinska dozvola investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke koji se odnose na gradnju određene vrste građevine, odnosno radova.

Članak 116.

Građevinska dozvola nije potrebna za:

1. održavanje uporabljive građevine,

2. adaptaciju uporabljive građevine koja nije složena građe­vina ili nije dio složene građevine,

3. građenje, odnosno rekonstrukciju uporabljive građevine:

– koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je ograđen i osiguran vojnom stražom (vojnog kompleksa),

– kojom se nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog oštećenja ili najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija, omo­gućava ili olakšava kretanje građevinom.

4. građenje sljedećih jednostavnih građevina:

– pomoćnih građevina namijenjenih redovitoj uporabi obiteljske kuće ili stambene zgrade koje se grade na zemljišnoj čestici obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola kao što su garaža, spremište, drvarnica i sl. razvijene tlocrtne (bruto) površine do 50 mm2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenica ili nadstrešnica; cisterna za vodu; septička jama,

– gospodarskih građevina tlocrtne (bruto) površine do 100 m2, raspona konstrukcije do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih građevina većih od 100 m2 namijenjenim isključivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije), građevina za sigurnost zračnog prometa (objekt za smještaj navigacijskog uređaja do 12 m2 tlocrtne (bruto) površine) i građevina koje služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zračnog prometa (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),

– cesta koja služi za gospodarenje šumom, eksploataciju naftnog polja i druge eksploatacije odobrene po posebnom propisu,

– privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu s najdužim rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se ista građevina mora ukloniti, a ako je potrebno da privremena građevina ostane kao stalna, tada se treba ishoditi građevinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,

– potpornog zida građevinske visine od 0,8 do 1,5 m,

– kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine,

– dječjeg igrališta,

– nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,

– samostalnoga reklamnog panoa 6 m2 - 12 m2,

– građevina javnog prometa namijenjenih ulazu i izlazu putnika (peroni i uređene površine oslonjeni cijelom površinom na tlo, pristupni putevi i sl.),

– ograda visine 1,20 do 1,80 m od niže razine okolnog tla,

– sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom povr­šinom oslonjeni na tlo (boćališta, igrališta za tenis, nogomet i slično).

5. sljedeće radove i jednostavne građevine:

– kabelski i zračni priključak građevine na niskonaponsku električnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu kao i vodove kojima se uporabljiva građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),

– grobnicu i spomenik na groblju,

– reklamne panoe oglasne površine do uključivo 6 m2, i vertikalne prometne signalizacije u zemljišnom pojasu uporabljive ceste, odnosno željezničke pruge,

– pješačke staze, promatračnice, obavijesne ploče površine do uključivo 6 m2 i drugu opremu zaštićenih dijelova prirode prema odluci uprava tih zaštićenih dijelova prirode i uz suglasnost Ministarstva,

– temelje stabilnih dječjih igračaka na dječjim igralištima,

– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima različitih razina na pristupima građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini za osobe s teškoćama u kretanju ako ne narušavaju funkciju i namjenu građevine, odnosno ako ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugrađenja zvučnih semaforskih uređaja i ugrađenja taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama,

– spomenička i sakralna obilježja tlocrtne bruto površine do 4,00 m2 i visine do uključivo 4,0 m od razine okolnog tla,

– uređenje okućnice obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola ako se radi o građenju: staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, potpornih zidova s razlikom razina tla do uključivo 0,80 m, ograda oblikovanih u skladu s lokacijskim uvjetima, visine do uključivo 1,20 m od niže razine okolnog tla, na međi građevinske čestice, vrtnog bazena ili ribnjaka tlocrtne (bruto) površine do uključivo 12 m2 i dubine do uključivo 1,00 m od razine okolnog tla, ognjišta s otvorenim plamenom tlocrtne (bruto) površine do uključivo 1,5 m2 i visine do uključivo 3,0 m od razine okolnog tla, temelja stabilnih dječjih igračaka, temelja za postavljanje nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3, solarnih kolektora ukupne osunčane površine do uključivo 6 m2 i visine do uključivo 1,20 m od razine okolnog tla,

– postaja za mjerenje kakvoće zraka državne i lokalne mreže za potrebe obavljanja tih mjerenja prema posebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva, odnosno odluke jedinice lokalne samouprave i koja se gradi po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– izvođenje građevinskih i drugih radova koji su nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnog dobra propisanih posebnim zakonom ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se rekonstruira uporabljiva građevina i ako se tim radovima zatečeno stanje u području zahvata u prostoru na koje utječu ti radovi mijenjaju na način i u mjeri koja je određena dokumentom prostornog uređenja, odnosno odlukom o lokacijskim uvjetima donesenoj sukladno odredbama posebnog zakona,

– građenje betonare na gradilištu po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe do izdavanja uporabne dozvole za građevinu čijoj izgradnji je betonara namijenjena, a najduže dvije godine od početka radova,

– građenje privremenih građevina namijenjenih za istražna mjerenja kada postoji odluka nadležnog tijela i koje se grade po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe od tri godine nakon kojeg se ista mora ukloniti,

– postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj djelatnosti.

Članak 117.

Ovlašćuje se ministar da po potrebi pravilnikom utvrdi i druge jednostavne građevine i radove za koje građevinska dozvola nije potrebna, te da utvrdi dokumentaciju potrebnu za gradnju tih građevina.

Članak 118.

Građenju, odnosno izvođenju radova iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da glavni projekt nije:

– izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola,

– izrađen od ovlaštene osobe,

– potvrđen u skladu s člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz članka 116. točke 3. ovoga Zakona tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka i ako utvrdi da cilj projektirane rekonstrukcije nije omogućavanje ili olakšavanje kretanja građevinom nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka odnosno rješenje iz stavka 2. ovoga članka tijelo graditeljstva dužno je izdati u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Potvrda odnosno rješenje iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka dostavlja se radi znanja građevinskoj inspekciji.

GraĐenje u sluČaju neposredne opasnosti

Članak 119.

U slučaju neposredne opasnosti od neočekivanih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja neposredno ugrožavaju ljude i dobra, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti u roku od godine dana od prestanka potrebe za njom. Za uklanjanje takve građevine potrebno je izraditi projekt uklanjanja građevine.

Ako je potrebno da građevina iz stavka 1. ovoga članka ostane kao stalna, za nju se mora ishoditi građevinska dozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka.

Obnavljanje oŠteĆenih graĐevina

Članak 120.

U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s građevinskom dozvolom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom propisu.

Članak 121.

Građevina izgrađena, odnosno rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:

– jedan primjerak projekta po kojemu je građena ili projekta postojećeg stanja,

– zapisnik o primopredaji građevine sa završnim izvješćem nadzornog inženjera,

– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevnoj čestici,

– dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti i drugo).

Izgrađena građevina čija je građevinska dozvola ili druga odgovarajuća dozvola odnosno dokumentacija uništena ili je nedostupna uslijed djelovanja ili događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bila potrebna, smatra se izgrađenom na temelju konačne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:

– jedan primjerak projekta postojećeg stanja građevine,

– izvješće o stanju građevine glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,

– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevinskoj čestici.

Izvješće iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka može izraditi samo diplomirani inženjer i inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Građevina iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom.

GraĐevine izgraĐene prije 15. 2. 1968.

Članak 122.

Građevina koja je izgrađena bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968. godine smatra se u smislu provedbe nadzora građevinske inspekcije izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom ako su ispunjeni uvjeti iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona.

D. Prijava početka građenja i gradilište

Prijava poČetka ili nastavka graĐenja

Članak 123.

Investitor je dužan tijelu graditeljstva, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.

Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine kojeg je izradila osoba registrirana za obavljanje tog posla prema posebnom zakonu.

U prijavi za građenje investitor je dužan navesti izvođača.

U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene vrste građevina, odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno izvoditi radovi.

Investitor je dužan utvrditi početak građenja, nastavak izvođenja građevinskih radova nakon prekida, te trajanje građenja u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 5. ovoga članka.

UreĐenja gradiliŠta

Članak 124.

Gradilište mora biti ograđeno radi sprječavanja nekontrolirana pristupa ljudi na gradilište.

Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilište se može ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao i na drugim područjima.

Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu na temelju koje se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i konačnosti te dozvole, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 125.

Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.

Za privremeno zauzimanje javno prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili grada, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.

Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na susjednom zemljištu samo ako je investitor dobio suglasnost vlasnika tog zemljišta za izvođenje pripremnih radova.

Članak 126.

Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole.

Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja, zaštite na radu te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.

Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije što drugo određeno.

Dokumentacija na gradiliŠtu

Članak 127.

Izvođač na gradilištu mora imati:

– rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,

– akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta odnosno voditelja radova,

– akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, osim na gradilištu građevine za koju se ne provodi nadzor građenja,

– građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt s potvrdom tijela graditeljstva,

– izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,

– izvješća revidenata o obavljenoj kontroli ako je propisano,

– građevinski dnevnik,

– dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom propisu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim zaht­je­vima iz poglavlja II. ovoga Zakona i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom odre­đena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku,

– elaborat o iskolčenju građevine, koji je izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom propisu, koji je izrađen prema glavnom projektu,

– drugu dokumentaciju te dozvole i dopuštanja za koje je posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju tog zakona propisana obveza da ju izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.

Obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje ministar pravilnikom.

Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka nakon završetka građenja trajno čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.

Članak 128.

U slučaju kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 6. i 7. ovoga Zakona.

U slučaju kada investitor fizička osoba sama provodi stručni nadzor građenja građevine za njene potrebe izvođač, odnosno investitor na gradilištu umjesto akta iz članka 127. stavka 1. podstav­ka 4. ovoga Zakona mora imati izjavu investitora da sam provodi stručni nadzor i dokaz da ispunjava uvjete za provedbu tog nadzora.

Izvođač na gradilištu građevine iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stav­ka 1. podstavka 6., 7., 9. i 11.

VII. UPORABA GRAĐEVINE

Uporabna dozvola

Članak 129.

Izgrađena građevina smije se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se za nju može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu.

Uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.

Članak 130.

Iznimno od članka 129. stavka 1. ovoga Zakona nova građe­vina, te rekonstruirana i adaptirana građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola smije se početi koristiti nakon dostave pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, odnosno završnog izvješća nadzornog in­že­­njera tijelu graditeljstva.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove iz toga stavka za koje je propisana obveza kontrole glavnog projekta.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Članak 131.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor prilaže:

– fotokopiju građevinske dozvole,

– podatke o sudionicima u gradnji,

– pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,

– završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

TehniČki pregled

Članak 132.

Tijelo graditeljstva dužno je u roku od trideset dana, a za građevine iz članka 86. st. 1. ovoga Zakona šezdeset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.

U slučaju nepotpunog zahtjeva tijelo graditeljstva obavezno je, u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva zatražiti dopunu.

Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo gradi­teljstva.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka tehnički pregled obiteljske kuće obavlja državni službenik koji ispunjava uvjete propisane člankom 87. stavkom 1., 2. ili 3. ovoga Zakona.

Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva.

Predsjednik i članovi povjerenstva su stručni djelatnici i pred­stavnici onih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima koja su izdala potvrde i druge akte na glavni projekt i drugih tijela državne uprave i pravnih osoba koje odredi nadležno tijelo.

Tijela državne uprave i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su osigurati sudjelovanje svog predstavnika u radu povjerenstva.

Članak 133.

Tijelo graditeljstva poziva na tehnički pregled sudionike u gradnji čija je prisutnosti odlučna za obavljanje tehničkog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva.

O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda, nadležno tijelo dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati prisutnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu.

Predsjednik povjerenstva, odnosno državni službenik koji obavlja tehnički pregled o obavljenom tehničkom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.

Ako predstavnik tijela državne uprave ili pravne osobe nije prisustvovao tehničkom pregledu, niti je u roku osam dana od dana određenog za obavljanje tehničkog pregleda dostavio nadležnom tijelu mišljenje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili pravne osobe dano, da se građevina može koristiti i da se može izdati uporabna dozvola.

DuŽnost investitora u postupku tehniČkog pregleda

Članak 134.

Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregleda dati na uvid:

– dokumentaciju iz članka 127. ovoga Zakona,

– situacijski nacrt izgrađene građevine prema građevinskoj dozvoli kao dio geodetskog elaborata koji je ovjerovilo tijelo državne uprave nadležno za poslove katastra, a izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu,

– isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih tijela u slučaju kada je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.

Izdavanje uporabne dozvole

Članak 135.

Nadležno tijelo izdat će uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenog tehničkoga pregleda ako je povjerenstvo koje je obavilo tehnički pregled te građevine dalo mišljenje da se ista može koristiti.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješe­njem:

– ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole,

– ako su tijekom građenja učinjene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna građevinske dozvole,

– ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu,

– ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole,

– ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole po pravu nadzora,

– ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanje građevine.

Članak 136.

Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu koje je izdalo građevinsku dozvolu, te tijelima državne uprave i pravnim osobama koje su izdale potvrde, odnosno mišljenja na glavni, odnosno idejni projekt.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja zadovoljava uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti.

Prijavi pokusnog rada prilaže se:

– plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada,

– usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije,

– predviđeni završetak pokusnog rada.

Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.

Članak 137.

Za građevinu iz čl. 102. stavka 1. ovoga Zakona može se iznimno izdati privremena uporabna dozvola u slučaju i kada nema konačnih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja suklad­nosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građe­vine, ako je tehničkim pregledom utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom izgradnje kada je ta obveza određena ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom.

Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji ne može biti duži od 90 dana. Po isteku tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.

Uporabna dozvola za dio graĐevine

Članak 138.

Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:

– ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),

– ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.

Mogućnost iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.

Uporabna dozvola za sloŽenu graĐevinu

Članak 139.

Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima određenim načelnom dozvolom.

Izdavanje uporabne dozvole u slučaju iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio složene građevine.

Nakon što su izdane sve posebne građevinske dozvole za složenu građevinu izdaje se jedna uporabna dozvola.

TroŠkovi postupka

Članak 140.

Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela državne uprave, odnosno sjedište pravne osobe, investitor je dužan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova povjerenstva.

Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili pravne osobe koja nije izdala potvrdu glavnog projekta prema posebnom zakonu, investitor je dužan za tog člana povjerenstva tijelu graditeljstva naknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake.

Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.

Upis graĐevine u zemljiŠne knjige

Članak 141.

Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola.

Građevinu za koju se ne izdaje uporabna dozvola i građevinu za koju se prema propisima koji su važili u trenutku njezine gradnje nije izdavala uporabna dozvola sud će upisati u zemljišne knjige bez uporabne dozvole.

Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole ako je za tu građevinu izdana građevinska dozvola i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da dozvola nije priložena.

Iznimno, nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 3. ovoga članka i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da te dozvole nisu priložene.

U slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka nadležni sud rješenje o opisu građevine u zemljišne knjige dostavit će građevinskoj inspekciji.

Rješenje o upisu građevine u zemljišne knjige, odnosno upis građevine u zemljišne knjige donijeto, odnosno izvršeno protivno stavku 3. i 4. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke.

Uporaba i odrŽavanje graĐevine

Članak 142.

Građevina se smije rabiti samo na način sukladan njezinoj namjeni.

Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.

Članak 143.

Praćenje stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične stručne poslove može obavljati samo diplomirani inženjer i inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za obiteljsku kuću i jednostavne građevine poslove iz stavka 1. ovoga članka može obavljati i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Održavanje i poslove iz stavka 1. ovoga članka vlasnik gra­đe­vine odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinama po posebnom propisu mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom.

Članak 144.

Uvjete održavanja i unapređivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te nesmetanog pristupa i kretanja u građevini i način ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.

      VIII. UKLANJANJE GRAĐEVINE

Dozvola za uklanjanje

Članak 145.

Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka vlasnik građevine smije ukloniti obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu bez dozvole za uklanjanje.

Uklanjanju građevine iz stavka 2. ovoga članka može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine kojeg je vlasnik dužan dostaviti građevinskoj inspekciji najmanje osam dana prije početka radova na uklanjanju građevine.

Članak 146.

Kod uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog propisa.

Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.

U slučaju kada je građevina koja se namjerava ukloniti upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nadzor nad uklanjanjem se provodi i sukladno odredbama posebnog propisa.

Zahtjev i postupak za dozvolu za uklanjanje

Članak 147.

Zahtjev za dozvolu za uklanjanje građevine ili njezina dijela podnosi u pisanom obliku vlasnik građevine i prilaže:

– tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,

– dokaz vlasništva građevine,

– potvrde tijela državne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevine koje su kulturno dobro, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).

U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka je vlasnik građevine, te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.

Projekt uklanjanja

Članak 148.

Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:

– nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,

– tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela,

– proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.

Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata glede mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.

IX. INSPEKCIJSKI NADZOR

A) Obavljanje poslova

Članak 149.

Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju građenje građevina i uporabljivost građevnih proizvoda obavlja građevinska inspekcija u Ministarstvu - Uprava za inspekcijske poslove, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Za obavljanje poslova građevinske inspekcije ustrojavaju se područne jedinice Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada Zagreba.

Članak 150.

Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u vezi s prometom građevnih proizvoda provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata.

Članak 151.

Inspekcijski nadzor provode državni službenici Ministarstva                         - Uprave za inspekcijske poslove raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: građevinski inspektor).

Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te uvjete koje moraju ispunjavati osobe na radnim mjestima s ovlastima inspekcijskog nadzora i njihove ovlasti utvrđuje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Na radno mjesto višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na radno mjesto građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na radno mjesto građevinskog nadzornika s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se postaviti inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

B) Prava i dužnosti građevinskog inspektora

Članak 152.

Građevinski inspektor ima pravo obaviti inspekcijski pregled svake građevine.

U svrhu obavljanja pregleda iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor je ovlašten ući u građevinu i na gradilište, te naložiti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda.

Ako se građevinskom inspektoru prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev građevinskog inspektora pružiti pomoć.

Članak 153.

Sudionici u gradnji, vlasnik odnosno korisnik građevine, tijela državne uprave te jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, dužni su građevinskom inspektoru omogućiti proved­bu inspekcijskog nadzora te hitno dati na uvid bez naplate svu dokumentaciju potrebnu za provedbu tog nadzora.

Članak 154.

Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, po službenoj će dužnosti pokrenuti upravni postupak i poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.

Ako inspektor utvrdi da nisu povrijeđeni propisi čiju je primjenu ovlašten nadzirati, pisano će obavijestiti o tome poznatog podnositelja prijave u roku od trideset dana od utvrđenja činjeničnog stanja.

Članak 155.

Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju gradnju mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena te jedinica lokalne samouprave.

Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznata boravišta stranka je posjednik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.

Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koji se odnosi na uporabljivost građevnih proizvoda pri građenju gra­đevina, odnosno promet građevnih proizvoda su izvođač i nad­zorni inženjer, odnosno proizvođač, uvoznik i distributer građ­e­v­nog proizvoda.

Ako inspektor utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Članak 156.

O obavljenim inspekcijskim pregledima i drugim radnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzora inspektor vodi očevidnik.

Način obavljanja inspekcijskog nadzora građenja građevina, uporabljivosti i prometa građevnih proizvoda te sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 157.

U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu narediti strankama otklanjanje nepravilnosti, otklanjanje oštećenja, obustavu građenja, uklanjanje građevine, zatvaranje gradilišta, poduzimanje hitne mjere, označiti građevinu opasnom, te poduzimati druge radnje u svrhu sprječavanja građenja protivno ovom Zakonu (podnositi kaznene i prekršajne prijave, izdavati prekršajne naloge, tražiti pomoć službene osobe nadležne policijske uprave i dr.).

U provedbi inspekcijskog nadzora gospodarski inspektor Državnog inspektorata ima pravo i obvezu narediti strankama otklanjanje nepravilnosti glede prometa građevnih proizvoda.

Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige.

Otklanjanje nepravilnosti

Članak 158.

U provedbi inspekcijskog nadzora građenja građevine i uporabljivosti građevnog proizvoda građevinski inspektor će sudionicima u građenju rješenjem narediti da u primjernom roku otklone utvrđene nepravilnosti.

Članak 159.

Ako građevinski inspektor utvrdi da se ugrađuje građevni proizvod za kojeg nije dokazano da je uporabljiv, usmenim rješenjem zabranit će investitoru i izvođaču ugradbu takvoga građevnog proizvoda.

Ako gospodarski inspektor državnog inspektorata utvrdi da promet građevnih proizvoda nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koji se odnose na promet građevnih proizvoda, rješenjem će zabranit promet takvoga građevnog proizvoda.

Otklanjanje oŠteĆenja

Članak 160.

Inspektor će rješenjem narediti vlasniku građevine da otkloni oštećenja na građevini zbog kojih postoji opasnost za život i zdrav­lje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Repu­blike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je gra­đevina upisana u taj Registar ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode, građevinski inspektor rješenja iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove za-štite kulturnih dobara, odnosno unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici Mini­starstva nadležnoj za poslove zaštite prirode i okoliša.

Tijelo državne uprave iz stavka 2. ovoga članka odredit će u roku od osam dana od dana primitka rješenja vlasniku građevine način otklanjanja oštećenja.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne samouprave na području koje se oštećena gra­đevina nalazi.

Smatra se da je inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Obustava graĐenja

Članak 161.

Inspektor će rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku obustavu daljnjeg građenja građevine:

– ako se građevina ili njezin dio gradi protivno građevinskoj dozvoli, osim u slučaju ako se građevina ili njezin dio gradi u skladu s člankom 107. stavkom 2. ovoga Zakona,

– ako se građevina ili njezin dio gradi protivno članku 107. stavku 2. ili članku 115. ovoga Zakona ili protivno potvrđenom glavnom projektu iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako nakon proteka roka određenog rješenjem iz članka 158. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti,

– ako utvrdi nepravilnosti u projektu ili građenju građevine koji mogu ugroziti ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,

– ako utvrdi da je građenjem ugrožena sigurnost okolnih građevina ili stabilnost tla na okolnom zemljištu,

– ako se nakon zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole nastavi s građenjem građevine.

Rješenjem iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka inspektor će odrediti rok radi usklađivanja građenja građevine, odnosno stanja građevine s odredbama ovoga Zakona.

U slučaju obustave građenja na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor obavijest o tome dostavit će tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj upravi.

Uklanjanje graĐevine

Članak 162.

Inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela:

– ako se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole,

– ako se gradi ili je izgrađena bez potvrđenoga glavnog projekta u slučaju kada za građenje nije potrebna građevinska dozvola,

– izgrađenog za trajanja obustave građenja,

– izvedenog protivno građevinskoj dozvoli, potvrđenom glavnom projektu iz članka 107. stavka 2. ili članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno članku 115. ovoga Zakona ako u određenom roku izvedeno stanje nije usklađeno s odredbama ovoga Zakona,

– ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život i zdravlje ljudi,

– u koju je ugrađen građevni proizvod čija je ugradba zabranjena rješenjem iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona ili građevni proizvod čija uporabljivost nije dokazana,

– ako u određenom roku ne postupi po rješenju iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako je protekao rok za uklanjanje građevine ovim ili posebnim zakonom.

U slučaju uklanjanja građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor će obavijest o tome dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara i nadležnoj policijskoj upravi.

Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja, uklonit će se i oni dijelovi građevine koji nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Članak 163.

Građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje:

– privremene građevine ako nije uklonjena u propisanom roku,   

– građevine ili njezinog dijela izgrađene u slučaju neposredne opasnosti ako nije uklonjena u propisanom roku, odnosno ako je protekao rok za naknadno ishođenje građevinske dozvole.

Hitne mjere

Članak 164.

U slučaju iz članka 160. stavka 1., članka 161. stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4., članka 162. stavka 1. i članka 163. ovoga Zakona građevinski inspektor će usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine poduzimanje hitnih mjera osiguranja do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.

O usmenom rješenju iz stavka 1. ovoga članka izdat će se pisani otpravak.

O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor će obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

OznaČavanje graĐevine opasnom

Članak 165.

Građevinski inspektor će posebnim službenim znakom označiti građevinu opasnom za koju utvrdi da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za donošenje rješenja iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pretpostavke za donošenje rješenja iz članka 161. stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. članka 162. stavka 1. ili članka 163. ovoga Zakona ako ocijeni da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Građevinski inspektor će postupiti prema stavku 1. ovoga članka i u slučaju kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za obustavu građenja ili uklanjanje građevine ako vlasnik investitor, odnosno posjednik iste nije prisutan pri inspekcijskom pregledu.

Smatra se da je građevinski inspektor otklonio opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine i stabilnost tla na okolnom zemljištu ako je donio rješenje, izrekao hitne mjere i označio građevinu opasnom.

Način označavanja građevine opasnom propisuje ministar pravilnikom.

Zatvaranje gradiliŠta

Članak 166.

U slučaju iz članka 161. stavka 1. i članka 162. stavka 1. podstavka 1., 2., 5. i 6. građevinski inspektor će prije donošenja rješenja na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta, odnosno dijela gradilišta posebnim službenim znakom.

Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta propisuje ministar Pravilnikom.

Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stavka 1. ovoga članka kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada uskladi građenje s ovim Zakonom.

Ako investitor nastavi s građenjem poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom sprječavanje daljnjeg građenja građevinski inspektor provodi uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova.

Inspekcijsko rjeŠenje

Članak 167.

Rješenjem o zabrani ugradbe građevnog proizvoda iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela u koje je ugrađen građevni proizvod čija ugradba je zabranjena.

Rješenjem o otklanjanju oštećenja građevine iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik građevine se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.

Rješenjem o obustavi građenja iz članka 161. stavka 1. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela koja se izgradi protivno građevinskoj dozvoli, za vrijeme dok je na snazi obustava građenja.

Članak 168.

Pisani otpravak usmenog rješenja otprema se stranci najkasnije u roku od osam dana od dana priopćenja.

Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog rješenja stranci.

Protiv rješenja građevinskog inspektora, zaključka o dozvoli izvršenja, zaključka o obustavi postupka i zaključka o troškovima izvršenja može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Žalba izjavljena protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 169.

Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje, odnosno zaključak dostavlja se pribijanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.

Obveza izvršenja rješenja, odnosno zaključka iz stavka 1. ovoga članka i rok za pokretanje upravnog spora počinju teći od prvoga idućeg dana od dana oglašavanja.

Nakon prve neuspješne po posebnom propisu propisane dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci dostava se provodi na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

IzvrŠenje inspekcijskog rjeŠenja

Članak 170.

Ako izvršenik ne postupi po rješenju inspektora iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.

Članak 171.

Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.

Kada je pokretanje inspekcijskog postupka inicirala jedinica lokalne samouprave i u slučaju iz članka 162. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, administrativno izvršenje rješenja provodi uprav­no tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području se građevina nalazi.

Troškove provedbe rješenja jedinica lokalne samouprave naknađuje od izvršenika po posebnom propisu.

Članak 172.

Izvršenje inspekcijskog rješenja o uklanjanju građevine odgodit će se na zahtjev investitora, odnosno vlasnika građevine ako je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, te ako dokaže da je građenje građevine u skladu s lokacijskim uvjetima i da je ispunjen bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine.

Odgodu izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka zaključkom odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja.

Ako investitor u roku od dvanaest mjeseci od dana kona­čnosti zaključka iz stavka 2. ovoga članka ne ishodi građevinsku dozvolu nastavit će se s postupkom izvršenja.

Zaključak iz stavka 2. ovoga članka je ništavan ako se nakon njegova donošenja nastavi s građenjem. U tom slučaju nastavit će se s postupkom izvršenja.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola.

Članak 173.

Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.

U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim protiv­no prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do pravomoćnog okončanja toga postupka, niti vrijeme proteklo od dana donošenja zaključka iz članka 172. stavka 2. ovoga Zakona do dana isteka roka iz članka 172. stavka 3. ovoga Zakona.

Izvršenje inspekcijskog rješenja počinje dostavom zaključka o dozvoli izvršenja stranci.

Članak 174.

Ako građevinski inspektor utvrdi da su građevinskom dozvolom, načelnom dozvolom, uporabnom dozvolom, dozvolom za uklanjanje građevine, koje su konačne u upravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, predložit će ministarstvu da takvu dozvolu odnosno potvrdu ukine po pravu nadzora.

X.  UPRAVNI NADZOR

Provedba upravnog nadzora

Članak 175.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave i osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im upravnim i drugim stručnim poslovima koji se odnose na područje graditeljstva, provodi Ministarstvo.

Upravni nadzor provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

PonIŠtenje i ukidanje po pravu nadzora

Članak 176.

Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzora kojeg provodi građevinski inspektor utvrdi da su rješenjem nadziranog tijela ili pravne osobe iz članka 175. ovoga Zakona koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene materijalne odredbe zakona ili propisa donesenih na temelju zakona koji uređuje područje graditeljstva, Ministarstvo će takvo rješenje ukinuti po pravu nadzora.

Članak 177.

Ako se u provedbi upravnog nadzora ili nadzora kojeg provodi građevinski inspektor utvrdi da su građevinskom dozvolom, načelnom dozvolom, uporabnom dozvolom, dozvolom za uklanjanje građevine, koje su konačne u upravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. ili članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, ministarstvo će takvu dozvolu odnosno potvrdu ukinuti po pravu nadzora.

Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rješenjem građe­vinske inspekcije koje konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, ministarstvo će takvo rješe­nje poništiti po pravu nadzora.

Članak 178.

Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora može se donijeti u roku od godine dana od dana konačnosti akta koji se ukida, odnosno poništava.

XI. KAZNENE ODREDBE

PrekrŠaji investitora

Članak 179.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:

– gradi bez građevinske dozvole (članak 84. stavak 1.),

– gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevinske dozvole (članak 107. stavak 1.),

– ne osigura stručni nadzor građenja (članak 33. stavak 2.),

– stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi registriranoj za nadzor (članak 33. stavak 4.),

– projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne zadovoljava uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje djelatnosti (članak 33. stavak 3.),

– ne ukloni privremenu građevinu u roku određenom građe­vinskom dozvolom (članak 114. stavak 2.) i ne ukloni gra­đevinu čija je građevinska dozvola poništena po pravu nadzora.

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:

– ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 123. stavak 1.),

– ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 108. stavak 1.),

– ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih gra­đevina i površina u slučaju prekida građenja (članak 34. stavak 1.),

– za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 125. stavak 3.),

– zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno pravne osobe (članak 125. stavak 2.),

– koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 129. stavak 1.),

– ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 136. stavak 1.).

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 33. stavka 7. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni nadzor građenja, a ne zadovoljava propisane uvjete.

Novčane kazne iz ovoga članka, u slučaju gradnje obiteljske kuće i jednostavne građevine, umanjuju se za 50%.

PrekrŠaji osobe registrirane za poslove projektiranja

Članak 180.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja.

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove projektiranja ako:

– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 72. stavak 1.),

– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene članak 46. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 1.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da je građevina projektirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvrđeni po posebnom propisu (članak 6. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba registrirana za poslove projektiranja koja radi povremenog obavljanja poslova sklopi ugovor sa stranim arhitektom ili inženjerom koji nije dobio odobrenje Komore ili ne zadovoljava druge uvjete propisane posebnim propisima (članak 60. stavak 1. i 2.).

Osoba registrirana za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji projektanta

Članak 181.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se i projektant i glavni projektant za prekršaj iz članka 180. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 180. stavka 2. ovoga Zakona i investitor u svojstvu projektanta.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strani arhitekt ili inženjer ako obavlja poslove projektiranja i stručnog nadzora bez odobrenja Komore (članak 60. stavak 1.).

Projektant je u slučaju iz stavka 1. i 3. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji revidenta

Članak 182.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:

– obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 47. stavak 1.),

– obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ako je taj projekt izradila ili nostrificirala osoba registrirana za poslove projektiranja kod koje je zaposlen (članak 48. stavak 1.),

– projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona (članak 48. stavak 2.).

Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Osoba ovlaštena za kontrolu projekta (revident) u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji pravne osobe ovlaŠtene za nostrifikaciju

Članak 183.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 79. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:

– projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona (članak 78. stavak 1.),

– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 72. stavak 1.),

– ako o obavljenoj nostrifikaciji projekta izda potvrdu, a da prethodno nije sastavljeno izvješće o nostrifikaciji (članak 79. stavak 2.),

– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 1., u vezi sa člankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 6. stavak 1. u vezi s člankom 14. stavkom 1.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.),

– ako se tijekom građenja utvrdi da je građevina projektirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvrđeni po posebnom propisu (članak 6. stavak 1.).

Uz kaznu za prekršaj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka i projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.

Osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji izvoĐaČa

Članak 184.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:

– nije registrirana za obavljanje djelatnosti (članak 37. stavak 1.),

– pristupi građenju građevine bez građevinske dozvole (članak 84.),

– ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom (članak 39. stavak 1.),

– radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 39. stavak 1. podstavak 1.),

– ne gradi u skladu s tehničkim propisima (članak 16.),

– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 6. stavak 1.), u vezi sa člankom 14. stavkom 1.,

– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.).

Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavaka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:

– ne ugrađuje materijale, proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom (članak 39. stavak 1. alineja 2.),

– ne osigura dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme, dokaze o suglasnosti određenih dijelova i sklopova građevine ili dokaze o kvaliteti izvedenih radova prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta (članak 39. stavak 1. alineja 3.),

– ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 39. stavak 1. alineja 5.),

– na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 12.),

– imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne zadovoljavaju propisane uvjete (članak 41. i 42.),

– ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište (članak 124. stavak 1.),

– koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 125. stavak 1.),

– koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili pravne osobe (članak 125. stavak 2.),

– ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 126. stavak 2.),

– ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 126. stavak 3.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. i stavka 4. podstav­ka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.

Izvođač je u slučaju iz stavka 1. i 4. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaj osobe registrirane za poslove struČnog nadzora

Članak 185.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:

– nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja,

– nadzire građenje građevine koja se gradi bez građevinske dozvole,

– ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 44. stavak 1., podstavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:

– ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenja bude u skladu sa zahtjevima projekta te da bude dokazana na propisani način,

– ne provjeri posjeduje li izvođač suglasnost Ministarstva za obavljanje poslova građenja (članak 44. stavak 1. podstavak 2.),

– ako ne osigura provedbu propisanih kontrolnih postupaka u svrhu dokazivanja kvalitete izvedenih radova te ugrađenih građevnih proizvoda, opreme i postrojenja (članak 44. stavak 1. podstavak 3.),

– ako ne sastavi završno izvješće (članak 44. stavak 1. podstavak 6.),

– ako za glavnoga nadzornog inženjera imenuje osobu koja ne zadovoljava propisane uvjete (članak 43. stavak 1.).

Osoba registrirana za poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji nadzornog inŽenjera

Članak 186.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer za prekršaj iz članka 185. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. alineje 1. i 2., ovoga Zakona, te ako obavlja poslove stručnog nadzora građenja i istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 43. stavak 3.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako ne sastavi završno izvješće o usklađenosti i cjelovitosti provedenoga stručnog nadzora građenja (članak 46. stavak 2.).

Nadzorni inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji ovlaŠtenih pravnih osoba

Članak 187.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako:

– obavi posao ispitivanja ili ocjenjivanja sukladnosti građe­vnog proizvoda s tehničkim specifikacijama ili izda certifikat sukladnosti ili tehničko dopuštenje bez ovlaštenja (članak 20. stavak 1., članak 25. stavak 2. i članak 27. stavak 2.),

– se tijekom građenja utvrdi da zbog njihova propusta u postupku ocjenjivanja sukladnosti nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona.

Uz kaznu za prekršaje iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka pra­vnoj osobi može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Ovlaštena pravna osoba u slučaju iz stavka 1. ovoga članka du­žna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

PrekrŠaji proizvoĐaČa, uvoznika i distributera graĐevnog proizvoda

Članak 188.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu proizvođača, uvoznika, odnosno distributera građevnog proizvoda ako:

– označi znakom sukladnosti građevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti,

– stavi u promet građevni proizvod za kojeg nije dokazana uporabljivost (članak 24. stavak 1.),

– stavi u promet proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti koji nije označen znakom sukladnosti ili koji nema tehničku uputu (članak 22. stavak 1.),

– distribuira građevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti koji nije označen znakom sukladnosti ili koji nema tehničku uputu.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kazniti će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Povreda sluŽbene duŽnosti osobe ovlaŠtene za voĐenje postupka izdavanja dozvola

Članak 189.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za laku povredu službene dužnosti osoba ovlaštena za vođenje postupka izdavanja dozvola prema ovom Zakonu, odnosno izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ako u postupku izdavanja dozvole, odnosno potvrde ne poštuje rokove propisane ovim Zakonom ili ako ne dostavi izdanu uporabnu dozvolu prema članku 129. stavku 3. ovoga Zakona i izdanu načelnu dozvolu prema članku 112. stavku 3. ovoga Zakona tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za težu povredu službene dužnosti osoba ovlaštena za vođenje postupka ako namjerno ili krajnjom nepažnjom izda dozvolu odnosno potvrdu, a kasnije se utvrdi:

– da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole (članak 90. stavak 1.),

– da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje uporabne dozvole (članak 129. stavak 2.),

– da nisu ispunjeni uvjeti za potvrđivanje glavnog projekta (članak 107. stavak 2. i članak 118.).

Povreda sluŽbene duŽnosti osobe koja provodi inspekcijski nadzor

Članak 190.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn kaznit će se za laku povredu službene dužnosti osoba koja provodi inspekcijski nadzor ako ne postupa po rokovima propisanim ovim Zakonom.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kn kaznit će se za težu povredu službene dužnosti osoba koja provodi inspekcijski nadzor ako namjerno ili krajnjom nepažnjom:

– ne donese usmeno rješenje kojim se zabranjuje ugradba građevnog proizvoda za kojeg nije dokazano da je uporabljiv (članak 159. stavak 1.),

– ne izda rješenje za otklanjanje oštećenja na građevini zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu (članak 160. stavak 1.),

– ne naredi obustavu građenja građevine u slučaju propisanom člankom 161. stavkom 1. ovoga Zakona,

– ne naredi uklanjanje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno bez potvrđenoga glavnog projekta u slučajevima kada je to propisano člankom 107. stavkom 2. i člankom 118. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 162. stavak 1.).

PrekrŠaji vlasnika graĐevine

Članak 191.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 145. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:

– rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 142. stavak 1.),

– ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 142. stavak 2.),

– ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 142. stavak 3.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Vlasnik građevine u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim osobama naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Članak 192.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s građenjem, odnosno izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom (članak 161. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i izvođača za prekršaj iz stav­ka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine ako ome­taju provedbu inspekcijskog nadzora (članak 152. stavak 2.).

Članak 193.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući provedbu ins­pek­cijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proiz­vo­da kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom.

Članak 194.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne odazovu na tehnički pregled (članak 133. stavak 1.).

NadleŽnost za odluČivanje o prekrŠajima

Članak 195.

Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom dužan je izdati prekršajni nalog prema posebnom Zakonu.

Za prekršaje za koje je ovim Zakonom propisana obveza izricanja zaštitne mjere inspektor će prekršajni nalog iz stavka 1. ovoga članka izdati samo za prekršaj koji je učinjen prvi puta, a u slučaju ponavljanja tog prekršaja poduzet će radnje potrebne za pokretanje prekršajnog postupka.

Članak 196.

Prekršajne postupke u prvom stupnju za prekršaje propisane ovim zakonom vodi Ministarstvo.

Zastara prekrŠajnog progona i izvrŠenja prekrŠajnih sankcija

Članak 197.

Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.

Članak 198.

Izrečene kazne za prekršaje propisane ovim Zakonom ne mogu se izvršiti ako od dana konačnosti rješenja o prekršaju proteknu tri godine.

Članak 199.

Neplaćanje kazni izrečenih na temelju ovoga Zakona predstavlja financijski prekršaj u smislu posebnog zakona.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Pokrenuti postupci

Članak 200.

Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o gradnji (»Narod­ne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Podzakonski propisi

Članak 201.

Obvezuje se ministar da pravilnik iz članka 224. stavka 3. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 22. stavka 2., članka 26. stavka 2., članka 27. stavka 7., članka 29. stavka 2., članka 30. stavka 5., članka 47. stavka 4., članka 61. stavka 3., članka 69., članka 75., članka 77. i 80., članka 127. stavka 2., članka 140. stavka 3., članka 144., članka 165. stavka 4. i članka 166. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 6. stavka 3., članka 14. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 37. stavka 8., članka 50. stavka 6., članka 151. stavka 2., članka 156. stavka 2. i članka 220. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 202.

Do stupanja na snagu propisa iz članka 201. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe:

– Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekta (»Narodne novine«, br. 7/00. i 89/00.),

– Pravilnika o programu, uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 23/89.),

– Pravilnika o kontroli projekata (»Narodne novine«, br. 89/00.),

– Pravilnika o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br. 98/99. i 29/03.),

– Pravilnika o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),

– Pravilnika o službenoj iskaznici inspektora (»Narodne nov­ine«, br. 98/99.),

– Pravilnika o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00.),

– Pravilnika o materijalno tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika (»Narodne novine«, br. 02/00.),

– Pravilnika o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine (»Narodne novine«, br. 72/03.),

– Pravilnika o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 1/98.),

– Pravilnika o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),

– Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 104/03.).

Obavljanje poslova

Članak 203.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, ne primjenjuje se odredba članka 36. stavka 4. ovoga Zakona.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva u vođenju građenja ne primjenjuje se odredba članka 41. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima stručnog nadzora ne odnosi se odredba članka 43. stavka 4. i članka 46. stavka 3. ovoga Zakona.

Članka 204.

Osobe koje su 11. listopada 1999. po propisima koji su bili na snazi, do dana stupanja na snagu Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) ispunjavale uvjete za projektanta, voditelja projekta, nadzornog inženjera i ovlaštenog revidenta, mogu obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora građenja do pravomoćnosti rješenja kojim im se po zahtjevu podnesenom u skladu s prijelaznim i završnim odredbama tog zakona odbija upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera.

Članak 205.

Osobe koje su bile imenovane voditeljem gradilišta i zadovoljavale uvjete propisane Zakonom o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.), nastavljaju s obav­ljanjem poslova odgovorne osobe u svojstvu voditelja radova za građevinu za koju ih je investitor imenovao.

Osobe koje su zadovoljavale uvjete za voditelja gradilišta prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) mogu biti imenovane voditeljem radova i ako imaju SSS, položen stručni ispit i deset godina iskustva na poslovima građenja osim za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekta iz članka 59. ovoga Zakona.

Do 30. lipnja 2005. na gradilištu obiteljske kuće odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke iako nema položeni stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona, ako ima najmanje 2 godine radnog iskustva.

Do 30. lipnja 2005. na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke iako nema položeni stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona, ako ima najmanje 2 godine radnog iskustva na obavljanju radova koje je ovlaštena voditi.

Članak 206.

Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer imenovani za provedbu stručnog nadzora građenja građevine za koju je potrebna kontrola projekata do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s provedbom stručnog nadzora te građevine.

Članak 207.

Osobe registrirane za obavljanje poslova građenja ili izvođenja pojedinih radova na građevini, dužne su ispuniti uvjete određene pravilnikom iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu tog pravil­nika.

Osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužne su ispuniti uvjete određene pravilnikom iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu tog pravilnika.

Osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

Članak 208.

Pravne osobe koje obavljaju poslove dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda dužne su ishoditi ovlaštenje iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

Pravnim osobama koje ne ishode ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

Članak 209.

Osobe ovlaštene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata izrađenih u inozemstvu, nastavljaju s obav­ljanjem poslova za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.

Članak 210.

Osobe koje provode postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda u svojstvu odgovornih osoba, a nemaju položen stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona dužne su ga položiti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja u geodeziji, a nemaju položen stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona dužne su ga položiti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 211.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona područne jedinice Ministarstva ustrojene za obavljanje poslova građevne inspekcije na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) nastavljaju s radom kao područne jedinice iz članka 149. stavka 2. ovoga Zakona.

Osobe zatečene na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina koje ne zadovoljavaju uvjete iz članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona za vođenje postupaka izdavanja tih dozvola, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona više od dvije godine rade na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina, mogu nastaviti voditi postupke izdavanja tih dozvola za one građevine za koje zadovoljavaju stupnjem stručne spreme.

Osobe zatečene na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina koje ne zadovoljavaju uvjete iz članka 87. stavka 4. i 5. ovoga Zakona za rješavanje u postupcima izdavanja tih dozvola, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona više od pet godina rade na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina, mogu nastaviti rješavati u postupcima izdavanja tih dozvola za one građevine za koje zadovoljavaju stupnjem stručne spreme.

Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka koje nemaju položen državni stručni ispit, dužne su položiti taj ispit u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 212.

Osobe koje po ovom Zakonu koordiniraju primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika dužne su položiti dio stručnog ispita iz članka 61. ovoga Zakona koji se odnosi na područje zaštite na radu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka do polaganja dijela stručnog ispita iz članka 61. ovoga Zakona dužne su obavljanje poslova koordinacije primjene propisa kojima se uređuje sigurnost i zdrav­lje radnika povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.

Članak 213.

Pravne osobe s javnim ovlastima koje nemaju status javne ustanove izdaju potvrde, odnosno mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nakon proteka ovoga roka navedene potvrde, odnosno mišljenja izdaje tijelo državne uprave nadležno za odgo­varajuće upravno područje, odnosno javna ustanova odre­đena posebnim zakonom.

StruČni ispit

Članak 214.

Uvjerenja o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata i druga odgovarajuća uvjerenja o položenom stručnom ispitu stečena na području bivše Jugoslavije prije 8. listopada 1991. izjednačena su po pravnoj snazi s odgo­varajućim uvjerenjima stečenim u Republici Hrvatskoj.

Uvjerenja o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata stečenim u Republici Hrvatskoj smatraju se uvjerenjima o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova graditeljstva u smislu ovoga Zakona.

GraĐevni proizvodi

Članak 215.

Priznata tehnička pravila donesena na temelju propisa koji su važili do 8. listopada 1991. kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke specifikacije propisuju tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Do donošenja tehničkih specifikacija ili tehničkih propisa u skladu s ovim Zakonom uporabljivim se smatra i građevni proizvod za kojeg je dokazano da odgovara uvjetima danim priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka ako tehničkim propisom nije drukčije određeno.

Popis priznatih tehničkih pravila iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar na prijedlog ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 216.

Uporabljivost građevnog proizvoda u smislu članka 215. stav­ka 2. ovoga Zakona dokazuje se svjedodžbom o ispitivanju, koja se izdaje nakon provedbe postupaka određenih priznatim tehničkim pravilima iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona.

Postupke odnosno svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka provodi, odnosno izdaje pravna osoba ovlaštena za ispitivanje gra­đe­v­­nih proizvoda po posebnom propisu.

Postupke iz stavka 2. ovoga članka može provoditi i pravna osoba ovlaštena za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 217.

Odredbe članka 23. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na europsko tehničko dopuštenje koje donosi Europska organizacija za tehnička dopuštenja prestaju se primjenjivati stupanjem na snagu ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Odredbe istog članka u preostalom dijelu prestaju se primjenjivati stupanjem na snagu odgovarajućega međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

Lokacijski uvjeti

Članak 218.

Uvjeti utvrđeni rješenjem o zadržavanju u prostoru objekta izdanim na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) smatraju se lokacijskim uvjetima u smislu ovoga Zakona ako im nije istekao rok važenja.

Projekti

Članak 219.

Posebni zakoni i propisi doneseni na temelju tih zakona kojima je propisana obveza izdavanja potvrda, mišljenja, suglasnosti ili drugih akata tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole, a ta obveza nije propisana u skladu s člankom 82. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona, odnosno u skladu s ovim Zakonom, uskladit će se s ovim Zakonom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do provedbe obveze iz stavka 1. ovoga članka potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti čija je obveza izdavanja, odnosno pribavljanja propisana kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole smatraju se potvrdom, odnosno mišljenjem iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

Glavni projekt

Članak 220.

Glavnim projektom u smislu članka 88. stavka 1. alineje 1. ovoga Zakona smatra se i glavni projekt koji je izrađen prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) ako je usklađen s Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

Obvezni sadržaj, uvjete i način opremanja, označavanja i ovjeravanja glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka, određuje ministar Pravilnikom.

Uporabna dozvola

Članak 221.

Za građevinu izgrađenu po ranijim propisima, u postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i propisima koji su vrijedili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu.

Građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole do stupanja na snagu ovoga Zakona za koje nije izdana uporabna dozvola smatraju se uporabljivim građevinama do 31. prosinca 2007.

Posebni sluČajevi gradnje

Članak 222.

Na građevine izgrađene prema članku 60. stavku 1. i 2. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 119. ovoga Zakona.

Obustava graĐenja

Članak 223.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, smatraju se zatvorenima sva gradilišta na kojima je obustavljeno građenje na temelju odredbi Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).

Članak 224.

O dokumentima i aktima koji se izdaju, odnosno donose na temelju ovoga Zakona ili su od utjecaja za primjenu ovoga Zakona objavljuju se podaci na službenim WEB stranicama Ministarstva.

Objava podataka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje obvezu objave dokumenata i akata propisanu ovim Zakonom.

Uvjete za objavljivanje podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 225.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).

Do donošenja pravilnika iz članka 75. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 39. stavka 3. i članka 40. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).

Članak 226.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2004.

Klasa: 360-01/03-01/02

Zagreb, 17. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.