MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA

301

Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 30/94 i 72/94), članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine« br. 48/99 i 15/00), ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi

PRAVILNIK

o unutarnjem redu u Parku prirode »Velebit«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode »Velebit« (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Parka prirode »Velebit« (u daljnjem tekstu: Park prirode), te propisuju prekršaji i određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba Pravilnika.

Članak 2.

Zaposlenici Javne ustanove »Park prirode Velebit« (u dal­j­njem tekstu: Ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost i posjetitelji Parka prirode dužni su se pridržavati odredaba ovoga Pravil­nika.

Nadležna tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe, dužni su odgovarajuće primjenjivati odredbe ovoga Pravil­nika u ostvarivanju javnih ovlasti sukladno posebnim propisima.

Članak 3.

Ustanova je dužna skrbiti o zaštiti, očuvanju i promicanju Parka prirode.

Ustanova upravlja područjem Parka prirode na temelju Programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Par­ka prirode (u daljnjem tekstu: Program zaštite i očuvanja Parka prirode) sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode i ovoga Pravilnika.

II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE

1. Zaštita žive i nežive prirode

Članak 4.

Radi očuvanja prostranog prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka prirode, koji ima ekološke, estetske, odgojno-ob­ra­zovne, kulturno-povijesne i turističko-rekreacijske vrijednosti, na čitavom njegovom području zabranjeno je:

– gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava nje­gove bitne značajke i ulogu,

– radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost prirodnih dobara, osobito prirodnih izvora vode, tla, šume i drugih izvornih vrijednosti krša,

– svaki zahvat koji ima štetan učinak na geomorfološku raznolikost, kao preduvjeta razvoja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanje prirodnog genetskog sklada i sklada pri­rod­nih zajednica, te sklada žive i nežive prirode.

1.1. Zaštita nežive prirode

Članak 5.

Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti nežive prirode u Parku prirode zabranjeno je:

– svako zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških struktura, te krških pojava i oblika,

– svako uništavanje i sakupljanje fosila, fosilnih ostataka, te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim objektima,

– svako uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i materijalnih ostataka različitih kultura nađenih u špiljama i drugim speleološkim objektima,

– svako mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i estet­skih vrijednosti prirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih gra­đevina.

Iznimno radnje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka dopu­štene su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz prethodno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Zaštita i očuvanje geoloških, hidrogeoloških, geomorfo­loških i drugih krajobraznih vrijednosti provodi se temeljem programa (posebnih projekata, studije i dr.) koje donosi Ustanova uz suglasnost Ministarstva.

Članak 6.

Na području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti promjene ili oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga, a posebno prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti.

Izgradnja novih objekata, putova i druge infrastrukture, može se izvoditi u skladu sa zakonom, prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode »Velebit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Parka prirode) i uz ishođenje uvjeta Parka prirode koje izdaje Ministarstvo.

Obnova pastirskih kuća i drugih objekata na području Parka prirode dopuštena je ako se izvodi u skladu s Prostornim planom Parka prirode i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se i na gradnju i postavljanje privremenih objekata.

Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode dozvoljeno je samo za objekte čija je izgradnja, odnosno obnova dopuštena.

Za unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode Ustanova na zahtjev stranke izdaje dopuštenje u pismenom obliku.

Članak 7.

Zabranjeno je vađenje mineralnih sirovina, korištenje prirodnih izvora ili mijenjanje krajobraza, ako se time ugrožavaju bitne značajke i uloga Parka prirode.

Nije dopušteno istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (kamen, pijesak i dr.), podizanje rudarskih objekata i postrojenja, te mijenjanje i umanjivanje kakvoće krajobraza.

Iznimno, dozvoljena je eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s posebnim propisima, u svrhu rekultivacije postojećih napuštenih nekultiviranih kopova, opasnih za ljude i životinje, te obnovu kulturno povijesnih spomenika ili izgradnju značajnih infrastrukturnih objekata u Parku prirode, ako se grade radi njegove zaštite i promicanja, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Članak 8.

Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vri­jednosti krša, a osobito:

– odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, tehnološkog, opasnog),

– sve vrste emisija tvari i energije (zračenje i toplina), te mikrobiološko onečišćenje,

– ispuštanje tekućina i upotreba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti izvornost biljnog i životinjskog svijeta.

Iznimno odlaganje komunalnog otpada u Parku prirode dopušteno je na uređenim odlagalištima ako je to predviđeno Prostornim planom Parka prirode.

Posjetitelji Parka prirode dužni su sve otpatke nastale za vrijeme njihova boravka u Parku prirode odložiti na za to predviđena i označena mjesta.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost dužne su otpad, koji nastaje u obavljanju njihove djelatnosti, iznijeti iz Parka prirode i odložiti ih na uređena odlagališta, ukoliko ga nije moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki prihvatljiv način (kompostiranje, i sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju nadležne komunalne službe ili druge ovlaštene pravne osobe (koncesionari), ili ga odložiti na uređenim odlagalištima.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode dužne su s pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor o redovitom odvoženju otpada.

Članak 9.

Zabranjeno je na području Parka prirode upuštanje voda niže kvalitete nego što su vode recipijenta.

Ustanova je dužna poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječilo upuštanje voda lošije kvalitete od propisom dopuštene.

1.2. Zaštita žive prirode

1.2.1. Zaštita biljnog svijeta

Članak 10.

Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih biljnih i gljivljih vrsta, te njihovih dijelova.

Iznimno, branje zaštićenih biljnih i gljivljih vrsta te njihovih dijelova je za znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva i prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaš­tenika prava na zemljištu.

Članak 11.

Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta koje nisu posebno zaš­tićene, te njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je uz dopuštenje Ministarstva i pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pribaviti i dopuštenje Ustanove sukladno ovom Pravilniku.

Članak 12.

Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta na čitavom području Parka prirode.

Članak 13.

Na području Parka prirode obavljanje tradicionalne poljoprivrede dopušteno je.

Košnja trave je obvezna na način određen programom zaštite i očuvanja Parka prirode.

Košnja trave je obavezna na obrađenim docima i vrtačama, te livadama koje su u privatnom vlasništvu i za koje je to određeno programom zaštite i očuvanja Parka prirode.

Ustanova organizira košenje trave na putovima radi protupožarne zaštite i održavanja livada u državnom vlasništvu, na temelju programa zaštite i očuvanja Parka prirode.

Članak 14.

Na području Parka prirode zabranjeno je spaljivanje granja, trave i korova, kao i loženje vatre na otvorenom, osim na za to određenim mjestima koje utvrđuje Ustanova.

Članak 15.

Na području Parka prirode sječa šuma i pošumljavanje do­zvoljeno je na temelju šumskogospodarske osnove i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Na području Parka prirode, osim na posebno zaštićenim po­dručjima (šumski rezervati i dr.), provodi se obnova šuma u skladu s posebnim propisima te uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio šumskogospodarskih osnova.

Na pitanja gospodarenja šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se propisi koji uređuju način upravljanja i gospodarenja šumama, ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije propisano.

1.2.2. Zaštita životinjskog svijeta

Članak 16.

Na području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, hvatanje, držanje, ubijanje i prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika, te oštećivanje njihovih staništa.

Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su u znanstveno istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva.

Zaštita i očuvanje posebno zaštićenih životinjskih i autohtonih vrsta na području Parka prirode provodi se na temelju stručne studije i uspostavljenog stalnog praćenja (monitoring), sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar nadležan za poslove zaštite prirode.

Članak 17.

Zabranjeno je unošenje i puštanje stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih životinjskih vrsta na području Parka prirode.

Članak 18.

Zabranjeno je nadlijetanje letjelica ispod 400 m visine, osim u svrhu znanstvenog istraživanja, snimanja ili praćenja životinjskog svijeta, uz dopuštenje Ministarstva.

Let ispod 400 m dopušten je u službene svrhe, gašenja poža­ra te spašavanja života i imovine ljudi.

Članak 19.

Na području Parka prirode dopuštena je ispaša i kretanje stoke.

Ispaša i kretanje stoke dopušteno je uz nadzor pastira.

Zabranjena je ispaša stoke u posebno zaštićenih dijelovima prirode, kao i na područjima gdje to ne dozvoljavaju šumskogospodarske i lovnogospodarske osnove.

Nije dopušteno bez nadzora kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima Parka prirode.

Štetu koju napravi stoka u Parku prirode dužan je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik stoke.

Na području Parka prirode dopušteno je držanje pčela i nji­ho­va ispaša izvan naseljenih mjesta.

Članak 20.

U Parku prirode, u pravilu, nije dopušteno tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje šteto­čina bilja.

Uz dopuštenje Ustanove, na temelju posebnih uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo, mogu se obavljati mjere zaštite od štetočina na način prihvatljiv za prirodu.

Uvjetima zaštite prirode iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se rokovi koji osiguravaju primjereno provođenje propisanih mjera zaštite.

Svaku mjeru sustavne deratizacije, kao i mjere fumigacije, dozvoljeno je provoditi u Parku prirode samo uz prethodno do­puštenje Ustanove koje se izdaje na temelju uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Članak 21.

Na području Parka prirode zabranjeno je sakupljanje potoč­nih rakova, žaba i puževa u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva, te prethodno pribavljene suglasnosti vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu, ili na drugim površinama na kojima se sakupljanje obavlja.

2. Lov i uzgoj divljači

Članak 22.

Na području Parka prirode lov i uzgoj divljači dopušten je u skladu s lovnogospodarskim osnovama i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio lovnogospodarskih os­nova.

Na posebno zaštićenim dijelovima prirode u Parku prirode lov nije dopušten.

Radi praćenja stanja divljači provoditelji lovnogospodarskih osnova dužni su Ustanovi jedanput godišnje dostavljati podatke o broju i vrsti odstrijeljene divljači.

Na nelovnim područjima u Parku prirode provodi se program zaštite divljači koji se donosi na temelju posebnih propisa, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Program zaštite divljači iz stavka 5. ovoga članka mora biti usuglašen i s programom zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova.

Članak 23.

Pod divljači koja se uzgaja, štiti i koristi u Parku prirode u smislu ovog Pravilnika, razumijevaju se životinjske vrste koje su kao takve definirane važećim lovnogospodarskim osnovama.

Članak 24.

Ovlaštenici prava lova čija se lovišta ili dijelovi lovišta nalaze na području Parka prirode dužni su svoje lovnogospodarske osnove uskladiti s uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo u rokovima utvrđenim ovim Pravilnikom.

Članak 25.

Lov je dopušten na području koje je ustanovljeno kao lovno područje na temelju propisa o lovu.

Na pitanja iz područja lova koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se propisi o lovu ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.

Članak 26.

Ovlaštenici prava lova dužni su lov organizirati i provoditi na način propisan lovnogospodarskim osnovama i ovim Pravilnikom.

Članak 27.

Vatreno oružje mogu u Parku prirode nositi i koristiti u skla­du s zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, lovočuvari i čuvari, te lovci kada po ovlaštenju lovoovlaštenika obavljaju lov na lovištima unutar Parka prirode.

Vatreno oružje na područjima Parka prirode na kojima lov nije dopušten mogu nositi samo glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe.

3. Istraživanje

Članak 28.

Park prirode, kao područje višestrukih prirodnih i znanstvenih vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju.

Za istraživanje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi do­puštenje Ministarstva.

Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete zaštite prirode.

Znanstvena istraživanja na području Parka prirode izvode se uz prethodnu obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije osam dana prije namjeravanog početka terenskog istraživanja.

O dopuštenju za znanstveno istraživanje Ministarstvo izvješ­ćuje Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Pravne i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od šezdeset dana, od dana završetka istraživanja, dostaviti izvješće o istraživanju i rezultatima istraživanja Ministarstvu i Ustanovi.

Članak 29.

Nisu dopuštena znanstvena istraživanja koja bi ugrozila izvornost prirode ili bi dovela do promjene staništa i izgleda krajobraza, uništavanja geoloških i geomorfoloških vrijednosti, do znatnog uništavanja ugroženih biljnih vrsta ili rastjerivanja, uznemiravanja, hvatanja, ozljeđivanja i ubijanja životinjskih vrsta na području Parka prirode.

Članak 30.

Ustanova je dužna prekinuti istraživačku aktivnost u slučaju da se istraživači ne pridržavaju uvjeta propisanih u dopuštenju ili posebno dogovorenih s Ustanovom o načinu i vremenu istra­živanja, te ako istraživači svojom djelatnošću i radnjama nanesu štetu Parku prirode.

Istraživači su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.

Po žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo.

4. Mjere zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode na području Parka prirode

Članak 31.

Na području geomorfoloških rezervata Veliki Kozjak – Mali Kozjak – Begovački kuk, Mlinište; Dabri, Brušanska dolina, Stapina – Stap, Rujnička kosa, Tulove grede – Prosenjak, Crnopac, Zavratnica i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njihova obilježja i vrijednosti.

Za sve radnje na području geomorfoloških rezervata potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Pravna ili fizička osoba koja je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području geomorfoloških rezervata iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za izvođenje radnji.

Ustanova je dužna prekinuti izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga Pravilnika.

Članak 32.

Na području spomenika prirode Cerovačke pećine, Jama Golubinka, Jama Vrtlina, Jama Mamet, Jama Puhaljka, Jama Bunovac, Špilja u Modriču, Jama Munižaba, Šuplja greda, Velnička Glavica i njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njihova obilježja i vrijednosti.

Za sve radnje na području spomenika prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Pravna ili fizička osoba koja je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području spomenika prirode iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za izvođenje radnji.

Ustanova je dužna prekinuti izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 33.

Na području florističkih rezervata Štirovača, Crni padež, Sunđer i Sunđerac, Veliki i mali Kozjak, Šatorina, Ljubica, Sadikovac, Budakovo brdo – Velinac – Brizovac – Selina – Bačić kuk, Šugarski kraj, Visočica, Višerujno – Badanj – Sveto Brdo, Tulove grede – Prosenjak – Duboke Jasle i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje mogu narušiti njihova obilježja i vrijednosti.

Za sve radnje na području florističkih rezervata potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Pravna ili fizička osoba koja je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području florističkih rezervata iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za izvođenje radnji.

Ustanova je dužna prekinuti izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga Pravilnika.

Članak 34.

Na području rezervata šumske vegetacije Klepina duliba na Štirovači, Rončević dolac, Borov vrh, Štirovača, Devčić tavani, Ljuljev dolac, Nadžak bilo, Ramino korito, Crnopac i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njihova obilježja i vrijednosti.

Za sve radnje na području rezervata šumske vegetacije potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Pravna ili fizička osoba koja je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području rezervata šumske vegetacije iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuš­tenje za izvođenje radnji.

Ustanova je dužna prekinuti izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga Pravilnika.

Članak 35.

Na pitanja mjera zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode utvrđenih člancima 31., 32., 33. i 34., koje nisu utvrđene tim člancima, primjenjuju se druge odredbe ovog Pravilnika ako nisu u suprotnosti s propisanim mjerama zaštite utvrđenim citiranim člancima.

5. Posjećivanje, razgledavanje i rekreacija

5.1. Posjetitelji

Članak 36.

Park prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i turističko-rekreativnim vri­­jednostima namijenjen je posjećivanju i razgledavanju.

Ustanova donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja kojim pobliže uređuje moguća mjesta posjećivanja, istovremeni broj posjetitelja, način posjećivanja i organiziranje prezentacijskog centra Ustanove.

Članak 37.

Plaćanje naknade može se propisati samo za organizirano posjećivanje koje se obavlja u cilju razgledavanja pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti) unutar Parka prirode, za ostvarivanje rekreativnih aktivnosti, kao i za korištenje vozila, odnosno drugog prometnog sredstva Ustanove.

Visinu naknade utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva.

Ustanova može pojedine posjetitelje ili grupe posjetitelja, dijelom ili u cijelosti, osloboditi plaćanja ulazne naknade pod uvjetima koje utvrđuje svojom odlukom Upravno vijeće.

Za vrijeme boravka u Parku prirode posjetitelji su dužni sa­ču­vati potvrdu o plaćanju naknade (ulaznica).

Članak 38.

Unutar posebno zaštićenih područja u granicama Parka prirode dozvoljeno je kretanje posjetiteljima samo na područjima i stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i po­sjećivanju.

Pravce kretanja i mjesta koja se mogu posjećivati utvrđuje Ustanova.

Ustanova je dužna osigurati da pravci kretanja i mjesta koja se mogu posjećivati budu odgovarajuće označeni i sigurni za posjetitelje.

Nove staze i pravce kretanja utvrđuje Ustanova uz prethodno pribavljene uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Posjećivanjem i razgledavanjem nije dopušteno ometati obav­ljanje gospodarske i druge dopuštene djelatnosti, te nanositi štetu prirodi, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima Parka prirode.

Članak 39.

Kretanje posjetitelja izvan područja i staza iz članka 38. stav­ka 1. i 2. ovog Pravilnika dozvoljeno je samo uz pratnju zaposlenika Ustanove ili osobe koju je ovlastila Ustanova.

Članak 40.

Odredbe članka 36. do 39. ne odnose se na ovlaštene osobe u obavljanju službene dužnosti, stanovnike Parka prirode i vlasnike i ovlaštenike prava na nekretninama u Parku prirode, zaposlenike pravnih osoba i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode, te na lovce koji posjeduju dopuštenje za lov izdano od strane lovoovlaštenika.

Članak 41.

Na području Parka prirode zabranjeno je slobodno kretanje pasa.

Psi se mogu držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na uzici.

Lovački psi smiju se kretati Parkom prirode samo na lovnim područjima suglasno propisu koji uređuje pitanje lovnog reda lovoovlaštenika.

5.2. Prijevoz putnika, promet i parkiranje

Članak 42.

Prijevoz posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obavljanja rekreacijskih aktivnosti u Parku prirode organizira Ustanova.

Ustanova može povjeriti prijevoz posjetitelja radi organiziranog ili obavljanja rekreacijskih aktivnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju provedenog natječaja.

O obavljanju djelatnosti iz stavka 2. ovog članka Ustanova izdaje dopuštenje.

Prijevoz javnim prometnicama u Parku prirode obavlja se sukladno propisima koji uređuju prometovanje na javnim cestama.

Individualni posjet Parku prirode radi razgledavanja ili obav­ljanja rekreativnih aktivnosti u skladu s ovim Pravilnikom dopušten je uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Članak 43.

U Parku prirode dozvoljeno je, izvan javnih prometnica, korištenje cestovnih motornih vozila samo uz poštivanje prometnog reda kojeg utvrđuje Ustanova.

Na cestovnim i drugim ulazima u Park prirode Ustanova je dužna istaknuti prometni red koji utvrđuje Upravno vijeće Ustanove.

Članak 44.

Brzina kretanja vozila na motorni pogon na putevima Parka prirode koji nisu javne prometnice je ograničen, i to:

– za izletnički vlak, traktore, radne strojeve i kultivatore do 20 km/h

– za teretna i kombi vozila do 30 km/h

– za autobuse do 40 km/h

– za osobna vozila do 50 km/h.

Ograničenja iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na prometovanje vozila tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga, kada je to nužno za obavljanje njihove djelatnosti.

Članak 45.

U Parku prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može biti maksimalni broj vozila koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih mjesta, odnosno koliko se to predvidi programom posjećivanja i razgledavanja Parka prirode.

Članak 46.

Parkiranje vozila na području Parka prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, dopušteno je na pred­viđenim i označenim mjestima.

Mjesta za parkiranje određuje Ustanova i programom posje­ćivanja i razgledavanja Parka prirode.

Ustanova je dužna osigurati da mjesta za parkiranje budu odgovarajuće označena.

Zabranjeno je svako parkiranje i zaustavljanje vozila na prometnicama, osim na javnim prometnicama, unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena.

Članak 47.

Na prometnicama u Parku prirode, osim javnim prometnicama, gdje nije moguće zbog širine prometnice mimoilaženje vozila, moraju se uspostaviti ugibališta u najdužim razmacima od 300 metara, te odgovarajuće sigurnosne ograde na mjestima gdje se prometnica znatno uzdiže iznad donje razine usjeka ili se nalazi na uzvišenju.

Članak 48.

Posjetitelji Parka prirode kao prijevozno sredstvo, izvan javnih prometnica, mogu koristiti motorna vozila i bicikle uz uvjete koje propisuje Ustanova.

5.3. Boravak i noćenje posjetitelja (gostiju)

Članak 49.

Boravak i noćenje posjetitelja (gostiju) izvan naselja i na­mjenskih objekata na području Parka prirode dopušten je na za to predviđenim i označenim mjestima.

Mjesta za boravak i noćenje posjetitelja sukladno članku 1. ovoga članka određuje Ustanova.

Članak 50.

Na području Parka prirode zabranjeno je kampiranje, odnosno logorovanje, osim na mjestima koja su uređena za tu na­mjenu.

Ustanova može u određenim slučajevima dozvoliti kampiranje odnosno logorovanje mimo uvjeta utvrđenih stavkom 1. ovog članka (gorska služba spašavanja, istraživanja i sl.).

Članak 51.

Zabranjeno je loženje vatre izvan naselja i zatvorenih obje­kata, osim na mjestima koja su posebno uređena i označena za tu namjenu.

5.4. Rekreacija

Članak 52.

Park prirode kao područje s naglašenim rekreativnim vrijednostima namijenjeno je i rekreativnim aktivnostima.

Rekreativne aktivnosti dozvoljene su samo na za to unaprijed predviđenim i označenim mjestima sukladno uvjetima zaštite prirode.

Ustanova, uz suglasnost Ministarstva, propisuje tip dozvo­ljenih rekreativnih aktivnosti i mjesta predviđena za rekreativne aktivnosti suglasno ovom Pravilniku.

Ustanova može organizirati planinarenje, penjanje, speleologiju, rafting, brdski biciklizam, jahanje, let zmajevima i padobranima (paraglajding), fotosafari i druge rekreativne aktivnosti za koje pribavi suglasnost Ministarstva.

Let zmajevima i padobranom može se organizirati i odobriti samo na unaprijed određenim i označenim mjestima, i s unaprijed propisanim letnim koridorima.

Ustanova je dužna osigurati da mjesta predviđena za rekreaciju budu odgovarajuće označena.

Organizirane rekreativne aktivnosti provodi Ustanova.

Organiziranje rekreativnih aktivnosti Ustanova može povjeriti drugim fizičkim i pravnim osobama uz uvjete propisane Statutom Ustanove i ovim Pravilnikom.

Članak 53.

Alpinizam i penjanje u Parku prirode provodi se neposredno pod nadzorom Ustanove.

Nije dopušteno uspostavljanje novih niti izmjena postojećih penjačkih smjerova bez odobrenja Ustanove.

Članak 54.

Spuštanje i istraživanje jama i drugih speleoloških objekata provodi se neposredno pod nadzorom Ustanove.

Nisu dozvoljene aktivnosti iz stavka 1. ovog članka bez do­puštenja Ustanove.

Članak 55.

Fotosafari na području lovišta može se organizirati samo uz suglasnost lovoovlaštenika i uz uvjete utvrđene u toj suglasnosti.

Članak 56.

Način obavljanja rekreativnih aktivnosti iz članka 53. – 55. ovog Pravilnika pobliže se uređuje odlukom Upravnog vijeća.

Članak 57.

Za pojedine rekreativne aktivnosti utvrđene sukladno članku 52. stavku 3. i 4. ovoga Pravilnika Ustanova će propisati obvezu prijave mjesta i vremena provođenja namjeravane rekreativne aktivnosti, te odrediti pobliža pravila u obavljanju tih aktivnosti.

Prijava rekreativnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka obav­lja se Ustanovi prilikom ulaska u Park prirode.

Članak 58.

Ustanova je dužna osigurati službu spašavanja za uspostav­ljene penjačke smjerove, poletna mjesta za slobodne letače i odobrene speleološke aktivnosti, ili to povjeriti drugim pravnim ili fizičkim osobama osposobljenim za takvu službu, uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Ustanova može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi sigurnosti posjetitelja, ili zbog prisutnosti rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste, zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na cijelom području Parka prirode, obav­ljanje pojedinih rekreativnih aktivnosti.

Članak 59.

Ustanova može organizirati škole za rekreativne aktivnosti ili to može povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

6. Poljoprivreda i stočarstvo

Članak 60.

Na području Parka prirode dopuštena je tradicionalna poljoprivreda (poljoprivredne aktivnosti niskog i srednjeg intenziteta) na postojećim poljoprivrednim površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih pasmina.

Na području Parka prirode dopušteno je obnavljanje poljoprivrednih površina, izgradnja i uspostava farmi za uzgoj doma­ćih i divljih životinja, kao i ostalih poljoprivrednih i sto­čarskih djelatnosti u skladu sa zakonom, i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Za obavljanje radnji i djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je ishoditi i dopuštenje Ustanove.

7. Obavljanje djelatnosti

Članak 61.

U Parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz prethodno ishođenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost na području Parka prirode dužne su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Pravilnikom.

Za obavljanje gospodarske djelatnosti na području Parka prirode potrebno je dopuštenje Ustanove, ako zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.

Za izdavanje dopuštenja, odnosno za obavljanje gospodarske djelatnosti, plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.

Sredstva ostvarena od naknade za obavljanje gospodarske djelatnosti isključivo se koriste za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode.

Ako Ustanova ustupa obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, provodi se natječajni postupak na način propisan Statutom Ustanove.

Članak 62.

Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode imaju pravo na nesmetano kretanje do svojih nekretnina.

Za kretanje i boravak na ostalom području Parka prirode, a osobito na posebno zaštićenim dijelovima prirode, ako je to utvrđeno ovim Pravilnikom ili posebnom odlukom Ustanove, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama dužni su pribaviti do­puštenje Ustanove.

Članak 63.

Fizičke i pravne osobe koje imaju trajnu potrebu za prometovanjem po putevima Parka prirode na kojima je promet ogra­ničen ovim Pravilnikom, dužni su za prometovanje ishoditi dopuštenje Ustanove.

U slučaju da fizičke i pravne osobe imaju potrebu za jednokratnim prometovanjem po cestama u Parku prirode gdje je promet ograničen, ovlaštena osoba Ustanove može usmeno odobriti prometovanje.

Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na pravne osobe koje su izgradile putove radi obavljanja dopuštene djelatnosti.

Članak 64.

Na području Parka prirode nije dozvoljeno snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove.

Za izdavanje dopuštenja plaća se naknada čiji iznos i uvjete utvrđuje ravnatelj Ustanove.

Članak 65.

S pravnim osobama koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost, i koje koriste prirodna dobra, Ustanova skla­pa ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze, sukladno uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo i odred­bama ovoga Pravilnika.

Članak 66.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju gospodarsku djelatnost dužne su, razmjerno intenzitetu i vremenu kori­štenja putova na kojima je promet ograničen ovim Pravilnikom, snositi troškove njihova održavanja, što se uređuje dopuštenjem iz članka 63. stavak 1. ovoga Pravilnika.

Zabranjeno je postavljanje rampa ili drugih zapreka na putevima koje su izgrađene na zemljištu u vlasništvu Države, osim ako nije drugačije uređeno posebnim propisom, ugovorom o koncesiji ili ugovorom koji se sklapa sukladno članku 65. ovog Pravilnika.

8. Nekretnine

Članak 67.

Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužne su s nekretninama postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona, Prostornim planom Parka prirode i ovom Pravilniku.

Članak 68.

Vlasnik ili ovlaštenik prava na nekretnini u Parku prirode, dužan je dopustiti pristup u taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i značenje tog dijela prirode potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i kulturnih potreba, na način i pod uvjetima utvrđenim aktom ministra Ministarstva.

Članak 69.

Na promet nekretnina unutar Parka prirode primjenjuju se odredbe posebnih propisa ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije određeno.

Članak 70.

Nekretnine unutar Parka prirode mogu se izvlastiti u skladu s odredbama posebnog zakona ako je to u interesu njegove djelo­tvornije zaštite.

III. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 71.

Mjere zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne osobe koje obavljaju gospodarsku i drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i prostora na području Parka prirode, u suradnji s Ustanovom.

Mjere zaštite od požara na području Parka prirode osobe iz st. 1. ovoga članka organiziraju i provode u suradnji s javnim, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim društvima i postrojbama, nadležnim tijelima državne uprave, te jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave.

Radi preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s Javnim poduzećem »Hrvatske šume« (u daljnjem tekstu: »Hrvat­ske šume«) i drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode, organizira i osigurava:

– stalnu osmatračko-dojavnu službu za vrijeme pojačane opas­nosti od požara,

– stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zem­ljište,

– dovoljan broj i ispravnost uređaja i sredstava za motrenje, dojavu i gašenje požara, te njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje,

– zabranu loženja vatre na otvorenom prostoru i izvan mjesta koja su posebno uređena i označena za tu namjenu.

Članak 72.

Mjere protupožarne zaštite Parka prirode Ustanova provodi u skladu s Pravilnikom zaštite od požara, Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite od požara.

U cilju ostvarivanja protupožarne zaštite mjere zaštite od požara na području Parka prirode dužne su provoditi i primjenjivati sve pravne i fizičke osobe koje na tom području obavljaju djelatnost, u skladu s posebnim propisom i ovim Pravilnikom.

Članak 73.

U cilju osiguranja protupožarne zaštite Ustanova, »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, uspostavljaju sustav preventivne zaštite od požara, grade i održavaju protupožarne putove i prosjeke, osiguravaju odgovarajuću opremu i druge uvjete za učinkovito gašenje mogućih požara.

Ustanova, »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, svatko na svom području kojim gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno nadziru primjenu propisa u svezi zaštite od požara, te osiguravaju provođenje potrebitih mjera zaštite.

U cilju kvalitetnog provođenja zaštite od požara Ustanova vodi evidenciju odgovornih pravnih i fizičkih osoba za pojedina područja djelatnosti, kao i za pojedina područja Parka prirode, nadzire i koordinira njihov rad u cilju ostvarivanja protupožarne zaštite, odnosno mjera zaštite od požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, nadzire stanje propisane opreme, te odr­žavanje protupožarnih prosjeka, puteva i staza.

Članak 74.

Ustanova, »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, dužni su održavati prohodnost protupožarnih putova, staza i prosjeka, te nadzirati njihovo uporabno stanje, svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom propisima i aktima o protupožarnoj zaštiti.

Članak 75.

U slučaju požara do dolaska područnog vatrogasnog zapovjednika javne postrojbe gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim se propisuje postupanje u slučaju nastanka požara.

Članak 76.

Pored zabrane loženja vatre na području Parka prirode, osim na za to posebno uređenim i označenim mjestima, zabranjeno je skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite.

IV. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE

Članak 77.

Označavanja na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovom Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg donosi Upravno vijeće uz suglasnost Ministarstva.

Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Jezično označavanje može biti i na nekom drugom stranom jeziku ako je to utvrđeno elaboratom označavanja.

Članak 78.

Granice Parka prirode označavaju se informativnim pločama s natpisom: Park prirode »Velebit«, i to na mjestima gdje prometnice i putovi ulaze u Park prirode.

U šumskim i na drugim predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima, stijenama ili na drugi prikladan način.

Članak 79.

Putovi i staze označavaju se uobičajenim planinarskim oznakama, a gospodarska razdioba šuma u skladu s posebnim propisima.

Na području Parka prirode Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče s oznakama vrhova, vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta planinarskih staza, spe­leoloških objekata, botaničkih, šumskih i geomorfoloških rezervata, kao i informativne ploče s kartom ili edukativnim tekstom, informativne ploče sa znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih radnji, te prometne oznake.

Informativne ploče i oznake, osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi) trebaju biti estetski oblikovani i izrađeni od prirodnog materijala (kamen, drvo).

Zabranjeno je skidanje ili mijenjanje tabli i znakova bez dopuštenja Ustanove ili drugog ovlaštenog tijela, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje.

Članak 80.

Na području Parka prirode nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s imenima tvrtki, reklamnih i drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Za držanje informativnih ploča i panoa iz stavka 1. ovog članka plaća se godišnja naknada koju utvrđuje Ustanova.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo na svojim objektima postavljati ploče s imenom tvrtke, kao i druge prikladne obavijesne ploče kojima se ne narušavaju ambijentalne vrijednosti, u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom.

V. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 81.

Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika obavlja Ustanova i Ministarstvo, svatko u sklopu svoje nadležnosti.

Članak 82.

Neposredni nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i nadzornici (u daljnjem tekstu: nadzornik).

U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka nadzornik surađuje s pravnim i fizičkim osoba koje u Parku prirode obav­ljaju dopuštenu djelatnost, te s ovlaštenim službenim osobama nadležnih tijela i javnih službi.

Članak 83.

Nadzornik ima službenu iskaznicu.

Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti nadzornika.

Službena iskaznica pravokutnog je oblika, veličine 85 x 55 mm, presvučena je plastičnim materijalom.

Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv Ustanove, a ispod naziva velikim slovima piše: SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA. U lijevom dijelu prednje strane nalazi se mjesto za fotografiju nadzornika (25 x 32 mm), a ispod teksta »Službena iskaznica« označuje se mjesto za potpis nadzornika.

Poleđina Službene iskaznice sadrži tekst: OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA NADZORNIKA PARKA PRIRODE »VELEBIT«, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja, mjesto za pečat i mjesto za potpis ravnatelja Ustanove.

Članak 84.

O izdanim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.

Evidencija iz stavka 1. ovog članka vodi se u upisniku Ustanove koji sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice, te odjeljak za napomenu.

Nadzornik koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje dužan je o tome bez odlaganja izvijestiti ravnatelja Ustanove.

Nova Službena iskaznica izdat će se nadzorniku nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice nadzornik prijavio ravnatelju Ustanove.

Nadzorniku kojemu prestaje radni odnos u Ustanovi ili koji bude razriješen dužnosti nadzornika, dužan je nakon prestanka radnog odnosa ili nakon razrješenja, Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove.

Nadzornik je dužan predati Služenu iskaznicu ravnatelju Ustanove i u slučaju kada je privremeno suspendiran sa navedene dužnosti.

Članak 85.

Nadzornik Parka prirode ima propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode.

Izgled i boju odore i znaka propisuje Upravno vijeće Ustanove.

Članak 86.

Nadzornik Parka prirode smije za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.

Vrstu, uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe određuje ravnatelj Ustanove u skladu sa zakonom.

Članak 87.

Ako se nadzorniku prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, nadzornik može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.

Članak 88.

Nadzornik je u obavljanju nadzora odgovoran ravnatelju Ustanove, Upravnom vijeću i Ministarstvu, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili ovom Pravilniku bio dužan poduzeti odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti ravnatelja Ustanove, Upravno vijeće odnosno Ministarstvo, a po potrebi i drugo tijelo, o nedostacima i nepravilnostima koje je utvrdio tijekom provođenja nad­zora u Parku prirode.

Članak 89.

Protiv pravne i fizičke osobe koja obavlja radnje protivne odredbama ovog Pravilnika nadzornik Parka prirode, pored ovlaštenja iz članka 90. i 91. ovoga Pravilnika, ovlašten je naplatiti kaznu na licu mjesta, podnijeti zahtjev za pokretanje prekr­šajnog postupka, te prijavu zbog privrednog prijestupa ili kaznenog djela.

Članak 90.

U obavljanju nadzora nadzornik Parka prirode ovlašten je:

– zatražiti od posjetitelja osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi identitet posjetitelja,

– pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo posjetitelja,

– pregledati ulov i sredstva za lov radi utvrđivanja da li je lov obavljen u skladu s ovim Pravilnikom,

– zatražiti predočenje dozvole za nošenje oružja,

– pregledati osobu ako se osnovano sumnja da nosi oružje na području Parka prirode protivno odredbama ovoga Pravilnika

– zatražiti predočenje dopuštenja za obavljanje određene djelatnosti ili za kretanje u Parku prirode kada je to predviđeno ovim Pravilnikom,

– poduzimati druge radnje i mjere potrebite za provođenje reda u Parku prirode propisanog ovim Pravilnikom.

Članak 91.

Nadzornik Parka prirode ovlašten je:

– privremeno oduzeti opremu s kojom je osoba zatečena u obavljanju nedopuštenih radnji u Parku prirode tom opremom,

– privremeno oduzeti oružje koje osoba nosi bez odobrenje, te ako je osoba zatečena u krivolovu,

– oduzeti protupravno prisvojeni dio žive i nežive prirode koji pripada Parku prirode te privremeno oduzeti sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje,

– zabraniti prodaju robe koja se na području Parka prirode prodaje bez dopuštenja Ustanove,

– privremeno oduzeti robu koja se na području Parka prirode prodaje suprotno odredbama ovog Pravilnika,

– zabraniti na licu mjesta vožnju osobi koja ne posjeduje propisano dopuštenje odnosno ulaznicu za obilazak Parka prirode izvan javnih prometnica,

– zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti,

– zabraniti na licu mjesta obavljanje rekreacijskih i drugih aktivnosti koje se organiziraju i provode protivno odredbama ovoga Pravilnika,

– privremeno oduzeti sredstva i opremu kojom se obavlja djelatnost, rekreacijska aktivnost ili druge radnje u Parku prirode protivno odredbama ovoga Pravilnika,

– narediti obustavu građenja ili postavljanja objekata koji se u Parku prirode grade ili postavljaju protivno odredbama ovoga Pravilnika,

– narediti uklanjanje objekata koji je izgrađen ili postavljen protivno odredbama ovoga Pravilnika, ako posebnim propisom nije drugačije određeno,

– zabraniti na licu mjesta sječu šume, lov i druge aktivnosti koje se obavljaju suprotno odredbama ovoga Pravilnika,

– zabraniti na licu mjesta nedopušteno branje i sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta te njihovih dijelova,

– zabraniti na licu mjesta vađenje kamena, zemlje, šljunka i dr. koje se obavlja suprotno odredbama ovoga Pravilnika,

– narediti izvršenje obveze, ako se u postupku kontrole utvrdi da se one ne obavljaju prema odredbama ovoga Pravilnika,

– narediti izvršenje mjera naknade štete nanesene nedo­puštenom radnjom u Parku prirode,

– zabraniti daljnje obavljanje radnji kojima se krše odredbe ovog Pravilnika i poduzeti mjere otklanjanja posljedica takvog kršenja.

Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu sukladno ovom Pravilniku.

Članak 92.

Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavlja radnje protivno odredbama ovog Pravilnika, nadzornik, pored ovlaštenja iz članka 90. i 91. ovoga Pravilnika, ovlašten je izreći, odnosno naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta, i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, te prijavu zbog privrednog prijestupa ili kaznenog dijela.

Članak 93.

Ako fizičke ili pravne osobe ne postupe po rješenju nadzornika donesenom u obavljanju nadzora, nadzornik može, u oprav­danim slučajevima i kada je to po prirodi obveze, narediti izvršenje obveze putem trećih osoba i u skladu sa zakonom provesti postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po nalogu.

Članak 94.

Opremu ili alat utvrđen člankom 91. ovoga Pravilnika nadzornik može privremeno oduzeti do pravomoćnosti presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom dijelu.

O privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i ko­ličini.

Ustanova je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta.

Nadzornik je dužan voditi upisnik privremeno oduzetih pred­meta.

U upisnik iz stavka 4. ovoga članka upisuju se podaci o vrsti i količini privremeno oduzetih predmeta, razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme privremenog oduzimanja, podaci o osobi kojoj su predmetni privremeno oduzeti te ime i prezime nadzornika koji je predmete privremeno oduzeo.

Članak 95.

Ako nadzornik provođenjem nadzora u Parku prirode utvrdi da je učinjen prekršaj, odnosno privredni prijestup ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 dana od dana sastavljanja zapisnika, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu, odnosno prijavu za privredni prijestup ili kaznenu prijavu nadležnom tijelu.

Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijave za privredni prijestup i kazneno djelo prilaže se zapisnik o utvrđenim činjenicama prilikom obavljenog nadzora.

Članak 96.

U postupku provođenja nadzora nadzornik izriče upravnu mjeru sukladno ovlaštenju utvrđenom člankom 91. stavkom 1. ovoga Pravilnika, te određuje novčanu kaznu za učinjene pre­kršaje sukladno ovom Pravilniku.

Nadzornik donosi upravnu mjeru u obliku rješenja.

Izreka rješenja o upravnoj mjeri sadrži:

– činjenični opis prekršaja za koji se okrivljenik kažnjava,

– novčanu kaznu koja se izriče,

– zaštitne mjere koje se izriču,

– odluku o oduzimanju imovinske koriste, ako je prekr­šajnom radnjom imovinska korist nastala,

– odluku o zahtjevu za naknadu štete, ako je šteta nanesena,

– odluku o troškovima postupka.

Žalba protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu.

Žalba se izjavljuje putem Ustanove.

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 96a.

Ako je rješenjem iz članka 96. stavak 2. izrečena novčana kazna, rješenjem će se odrediti u kojem se roku mora platiti i navest će se da će se novčana kazna, ako je okrivljenik u određenom roku ne plati, zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju odnosno da će se naplatiti prisilnim putem.

Rješenje o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora donosi nadležni prekršajni sud na zahtjev nadzornika.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka dopuštena je žalba.

Prisilna naplata novčane kazne vrši se putem tijela uprave nadležnog za financijske poslove.

Članak 97.

Nadzornik je dužan rješenje iz članka 96. ovoga Pravilnika donijeti i dostaviti stranci bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana sastavljanja zapisnika.

Protiv rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u roku 8 (osam) dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.

Ako nadzornik nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je u roku 3 (tri) dana od dana primitka žalbu, uputiti na rješavanje Ministarstvu.

Članak 98.

Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 dana od dana kada je rješenje postalo izvršno.

Troškove izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.

Članak 99.

Na vođenje postupka u svezi izricanja upravnih mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 100.

Ako nadzornik zateče u Parku prirode osobu koja vrši radnje protivne odredbama ovog Pravilnika ima pravo na licu mjesta naplatiti novčanu kaznu propisanu člankom 104. i 105. u slu­čajevima određenim ovim Pravilnikom.

O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja izdaje se potvrda.

Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku 8 dana od dana kada je učinjen prekršaj.

Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu prekršaja ili ne plati kaznu u roku od 8 dana, nadzornik će bez odlaganja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o zaštiti prirode.

Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i bilješku o odbijanju plaćanja kazne na mjestu prekršaja, odnosno u roku određenom u stavku 4. ovog članka.

Ako se strani državljani zateknu u prekršaju provodi se hitan postupak propisan zakonom.

Članak 101.

Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama.

Način vođenja očevidnika utvrđuje ravnatelj Ustanove.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 102.

Novčanom kaznom od 3.000,00 kn do 15.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba ako:

1) gradi objekte, putove i druge infrastrukture, te druge objekte bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (čl. 6. st. 2. i 3.);

2) vadi mineralne sirovine, obavlja eksploataciju prirodnih izvora ili mijenja krajobraz na način da ugrožava značajke Parka prirode ( čl. 5. st. 1, čl. 6. st. 1, čl.7. st. 1. i 2.,);

3) onečišćava zrak, tlo i vodu te izvorne vrijednosti krša, te ako u obavljanju dopuštene djelatnosti nastali otpad ne iznese ili ne odloži na uređena odlagališta (čl. 8. st. 1. i 4., čl. 9. st. 1);

4) bere, sakuplja, uklanja sa staništa i oštećuje zaštićene bilj­ne i gljivlje vrste ili iste sakuplja bez dopuštenja Ministarstva (čl. 10. st. 1.);

5) Sakuplja biljne i gljivlje vrste koje nisu posebno zaštićene u svrhu prerade trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva (čl. 11.)

6) unosi ili sadi strane (alohtone), hibridne i klonirane biljne vrste (čl. 12);

7) pali travu, korov i dr. na otvorenom prostoru na kojemu to nije dopušteno (čl. 14);

8) obavlja sječu i pošumljavanje bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (čl. 15. st. 1);

9) ne ugradi uvjete zaštite prirode u šumsko-gospodarske osnove (čl. 15. st. 2. i 3.);

10) rastjeruje, hvata, drži, ubija i preparira zaštićene životinje te oštećuje njihova staništa (čl. 16. st. 1.);

11) obavlja lov i uzgoj divljači suprotno lovno – gospodarskim osnovama i uvjetima zaštite prirode (čl. 22. st. 1.);

12) unosi i pušta strane (alohtone), hibridne i klonirane životinjske vrste na području Parka prirode (čl. 17.);

13) nadlijeće prostor Parka prirode na visini ispod 400 m, bez dopuštenja Ministarstva (čl. 18. st. 1);

14) obavlja ispašu stoke na nedopušten način i dopušta kretanje domaćih životinja bez nadzora (čl. 19.);

15) obavlja tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja bez ishođenih uvjeta zaštite prirode i dopuštenja Ustanove (čl. 20.),

16) sakuplja potočne rakove, žabe i puževe u svrhu prerade, trgovine ili drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva (čl. 21);

17) uzgaja i lovi divljač bez ishođenja uvjeta zaštite prirode ili na nedopuštenom području (čl. 22. st. 1. i 3.);

18) program zaštite divljači ne uskladi s uvjetima zaštite prirode i programom zaštite i očuvanja Parka prirode koje donosi Ustanova (čl. 22. st. 5. i 6.)

19) obavlja lov na području koje nije proglašeno lovnim područjem (čl. 25. st. 1.)

20) organizira i provodi lov suprotno lovnogospodarskim osnovama i ovom Pravilniku (čl. 26.)

21) nosi i koristi vatreno oružje bez ovlaštenja, odnosno dopuštenja (čl. 27. st. 1.);

22) obavlja istraživanja bez ishođenja dopuštenja Ministarstva i bez obavješćivanja Ustanove o danu početka provođenja istraživanja (čl. 28. st. 1., 2. i 3.);

23) ne postupi po odluci Ustanove o prekidu istraživanja (čl. 30. st. 2);

24)  obavlja nedopuštene radnje na području geomorfoloških rezervata ili ih obavlja suprotno uvjetima zaštite prirode, ili o danu početka izvođenja radnji ne izvijesti Ustanovu (čl. 31. st. 1. 2. i 3.);

25) obavlja nedopuštene radnje na području spomenika prirode ili ih obavlja suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode, ili o danu početka izvođenja radnji ne izvijesti Ustanovu (čl. 32. st. 1., 2. i 3. );

26) obavlja nedopuštene radnje na području florističkih rezervata, ili ih obavlja suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode ili ne izvijesti ustanovu o danu početka izvođenja dopuštenih radnji (čl. 33. st. 1., 2. i 3. );

27) obavlja nedopuštene radnje na području rezervata šumske vegetacije, ili ih obavlja suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode ili ne izvijesti Ustanovu o danu početka izvođenja dopuštenih radnji (čl. 34.s t. 1., 2. i 3. );

28) organizira ili obavlja rekreativne aktivnosti bez dopuš­tenja ili na nedopuštenim mjestima (čl. 38. 1., 2., 3. i 4.);

29) posjećivanjem i razgledavanjem ometa obavljanje gospodarske i druge dopuštene djelatnosti, te nanosi štetu prirodi, kulturno – povijesnim i drugim vrijednostima parka prirode (čl. 38. st. 5.)

30) obavlja djelatnost prijevoza posjetitelja u Parku prirode bez dopuštenja Ustanove (čl. 42. st. 2. i 3.)

31) ne poštuje prometni red izvan javnih prometnica koji utvrđuje Ustanova (čl. 43.)

32) koristi prijevozna sredstva izvan javnih prometnica suprotno uvjetima koje propisuje Ustanova (čl. 48.)

33) organizira ili obavlja let zmajevima ili padobranima (paraglajding), penjanje, puštanje u jame i druge speleološke objekte bez dopuštenja i suprotno propisanim uvjetima (čl. 52., 53. i 54.);

34) organizira fotosafari na području lovišta bez suglasnosti lovoovlaštenika ili suprotno uvjetima utvrđenim u toj suglasnosti (čl. 55.);

35) za propisane rekreativne aktivnosti ne prijavi mjesto i vrijeme njihova provođenja, ili se ne pridržava propisanih pravila u obavljanju tih aktivnosti (čl. 57.);

36) ne postupi sukladno odluci Ustanove o privremenoj ili trajnoj zabrani obavljanja rekreativne aktivnosti na određenom području (čl. 58. st. 2);

37) obnavlja nedopuštenu poljoprivrednu djelatnost ili obnavlja poljoprivredne površine, gradi i uspostavlja farme za uzgoj domaćih i divljih životinja bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (čl. 60.);

38) obavlja djelatnost u Parku prirode bez ishođenja zaštite prirode od strane Ministarstva (čl. 61. st. 1);

39) ne ishodi dopuštenje Ustanove za obavljanje gospodarske djelatnosti ili ne plati propisanu naknadu (čl. 61. st. 3. i 4. );

40) prometuje u Parku prirode na prometnicama na kojima je promet ograničen bez dopuštenja Ustanove (čl. 63. st. 1);

41) snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja (čl. 64. st. 1);

42) ne organizira i ne provodi protupožarnu zaštitu na način propisan zakonom i ovim Pravilnikom (čl. 71., 72., 73., 74. i 75.);

43) skladišti i manipulira zapaljivim eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite (čl. 76).

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 700,00 kn do 5.000,00 kn.

Članak 103.

Novčanom kaznom od 500,00 kn do 5.000,00 kn kazniti će se za prekršaj fizička osoba ako:

1) odlaže otpad na mjestu na kojem nije predviđeno i označeno za odlaganje (čl. 8. st. 3. i 4.);

2) obavlja ispašu i dopusti kretanje stoke bez nadzora pastira (čl. 19. st. 2 i 4);

3) drži pčele izvan naseljenih mjesta bez dopuštenja Ustanove (čl. 19. st. 6);

4) započne istraživanja bez obavješćivanja Ustanove (čl. 28. st. 3);

5) o dopuštenom znanstvenom istraživanju ne podnese iz­vješće (čl. 28. st. 3. i 4.);

6) zatekne se u organiziranom obilasku i razgledavanju Parka prirode bez ulaznice (čl. 37. st. 4. )

7) kreće se Parkom prirode izvan dopuštenih pravaca, kretanja i mjesta (čl. 38.);

8) kreće se izvan dopuštenih staza i područja (čl. 39.);

9) dopusti slobodno kretanje pasa ili pse ne drži vezane, u ograđenom prostoru ili na uzici (čl. 41.);

10) prekorači dopuštenu brzinu (čl. 44.);

11) boravi i noći izvan predviđenih mjesta (čl. 49.);

12) kampira, odnosno logoruje na mjestima koja nisu uređena za tu namjenu, ili bez dopuštenja Ustanove (čl. 50. st. 1.);

12) loži vatru izvan naselja i zatvorenih objekata na mjestima koja nisu uređena i označena za tu namjenu (čl. 51.);

13) prometuje izvan javnih prometnica bez ishođenja dopu­štenja Ustanove (čl. 63.).

Članak 104.

Novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:

1. se za vrijeme boravka u Parku prirode nađe bez potvrde o plaćanju naknade (ulaznice), (čl. 37.),

2. odlaže otpatke na mjestu na kojem nije predviđeno i označeno za odlaganje (čl. 8.),

3. parkira ili zaustavlja vozila na prometnicama unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena (čl. 46.),

4. boravi ili noći izvan predviđenih ili označenih mjesta (čl. 49.),

5. skida ili mijenja informativne ploče i znakove bez dopuštenja Ustanove, ili ih bilo kako oštećuje (čl. 79.).

Članak 105.

Novčanom kaznom od 400,00 kn kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:

1) nosi vatreno oružje bez ovlaštenja ili dopuštenja (čl. 27.),

2) kampira ili logoruje na mjestima koja nisu određena za tu namjenu (čl. 50.),

3) loži vatru ili uporabljuje uređaje i naprave s plamenom na otvorenom prostoru (čl. 51.),

4) obavlja sportske aktivnosti na mjestima koja za to nisu određena, i na nedopušten način (čl. 52.),

5) obavlja dopušteni let zmajevima i padobranima (paraglajding), penjanje, spuštanje u jame i druge speleološke objekte bez nadzora Ustanove (čl. 53. i čl. 54.);

6) obavlja fotosafari na području lovišta bez suglasnosti lovoovlaštenika (čl. 55.),

7) ne prijavi obavljanje dopuštene rekreativne aktivnosti (čl. 57.),

8) snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove (čl. 64.).

Članak 106.

Prihodi ostvareni od naplate novčanih kazni prihodi su Ustanove i koriste se za zaštitu i promicanje Parka prirode.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 107.

Ovlaštena tijela Ustanove donijet će akte propisane ovim Pravilnikom u roku 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Ustanova će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika obaviti označavanje u Parku prirode sukladno ovom Pravilniku.

Članak 108.

Pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obav­ljaju gospodarsku ili drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužni su pribaviti dopuštenje za obavljanje djelatnosti, odnosno uskladiti svoju djelatnost i rad s odredbama ovoga Pravilnika u roku 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Pravne i fizičke osobe koje u vrijeme stupanja na snagu ovoga Pravilnika obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina, i koje za te djelatnosti imaju dopuštenja nadležnih tijela i ishođene uvjete zaštite prirode od Ministarstva, mogu nastaviti obavljanje djelatnosti do donošenja Prostornog plana Parka prirode.

Članak 109.

Do donošenja Prostornog plana svi zahvati i intervencije u prostoru radit će se uz odobrenje koje izdaje Ustanova, a u skladu s uvjetima zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Članak 110.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/01-13/0007
Urbroj: 531-01-02-5
Zagreb, 16. siječnja 2002.

Ministar
Božo Kovačević, v. r.