DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

1002

Na teme­lju članka 22. Zakona o mjerite­ljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 11/94) ravnate­lj Državnog zavoda za normizaciju i mjerite­ljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA PROTOČNA MJERILA OBUJMA PLINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjerite­ljski zahtjevi kojima moraju udovo­ljiti protočna mjerila obujma plina (u nastavku teksta »plinomjeri«, tipno ispitiva­nje i ovjerava­nje protočnog mjerila, te načini zaštite od neovlaštene promjene parametara protoč­nog mjerila koji mogu utjecati na rezultat mjere­nja.

Članak 2.

Pod plinomjerima se, prema ovom Pravilniku razumijevaju:

1. plinomjeri s tekućinom

2. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika

2.1. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika i pretplatničkim uređajem

2.2. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika i temperaturnom korekcijom

3. plinomjeri s rotacijskim klipovima

4. plinomjeri s turbinom.

Članak 3.

Plinomjerom s tekućinom mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima jednu stranu zatvara tekućina kojom je plinomjer napu­njen do određene visine. Komore i mehanizam na koji su one vezane, gib­lju se pod utjecajem tlaka plina, prebacu­jući plin s ulazne strane na izlaznu stranu plinomjera. Obujam proteklog plina mjeri se brojem okretaja mehanizma na koji su vezane komore. Okreta­nje tog mehanizma na prikladan se način prenosi na glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera.

Članak 4.

Plinomjerom s mjehovima mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima je jedna strana pokretna stijenka promje­njivog oblika odnosno opna od specijalne kože ili materijala koji što se tiče elastičnosti i nepropust­ljivosti ima osobine slične osobinama kože. Ta se opna pod plinskim tlakom ugiba i tako pokreće razvodni mehanizam za re­gulira­nje dovoda i odvoda plina iz mjernih komora i glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera.

Plinomjer s mjehovima i pretplatničkim uređajem, uz nave­de­no, ima uređaj kojim se omogućuje potroš­nja u okviru unaprijed plaćene vrijednosti.

Plinomjer s mjehovima i temperaturnom korekcijom, uz navedeno za plinomjer s mjehovima, nema čvrstih kreta­nja mjehova. Kreta­nje mjehova je u određenoj mjeri slobodno ali ogra­ni­čeno bimetalnim elementom ugrađenim u ko­ljenasti pogon. Bimetalni element određuje hod membrane odnosno obujam mjernog ciklusa. Isti je direktno proporcionalan apsolutnoj temperaturi plina. Mjerni obujam se svodi na normne uvjete od 15°C. Proizvođač mora dati podatak o temperaturnom području rada plinomjera (npr. –10°C do 40°C). Ovaj podatak treba biti na natpisnoj pločici (članak 42.).

Članak 5.

Plinomjerom s rotacijskim klipovima mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima su obujmi određeni s profilom komore i klipova što pod plinskim tlakom rotiraju. Obujam proteklog plina mjeri se brojem okretaja tih klipova. Okreta­nje klipova na prikladan se način prenosi na glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera.

Članak 6.

Plinomjerima s turbinom mjeri se obujam proteklog plina primjenom proporcionalnosti broja okretaja rotora turbine s proteklim obujmom plina. Okretaje rotora turbine prenosi se na glav­nu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera.

Članak 7.

Izrazi u ovom Pravilniku znače:

1) radno područje plinomjera jest skup vrijednosti protoka u kojemu su pogreške pokaziva­nja plinomjera u granicama što ih dopušta ovaj Pravilnik i koje je ograničeno najma­njim (Q_min) i najvećim (Q_max) protokom

2) obujam radnog ciklusa plinomjera (V) jest obujam plina koji odgovara radnom ciklusu plinomjera odnosno svim giba­njima gib­ljivih dijelova plinomjera, počevši od jednog položaja pa sve dok svi ti dijelovi, osim pokaznog uređaja i posrednog prijenosa opet ne zauzmu isti položaj kao na početku

3) radni tlak plinomjera jest razlika između plinskog (apsolutnog) tlaka na ulazu u plinomjer i atmosferskog tlaka

4) referentni tlak plinomjera jest plinski tlak za koji je mjerodavna vrijednost što je pokaže pokazni uređaj plinomjera

5) pad tlaka u plinomjeru jest razlika između plinskog tlaka mjerenoga na ulazu u plinomjer i plinskog tlaka mjerenoga na izlazu iz plinomjera dok plin protječe

6) konstanta (stalnica) izlazne komande plinomjera jest vri­jed­nost obujma plina koja odgovara potpunom okreta­nju osovine te komande odnosno određenom broju impulsa iz impulsnog davala

7) ugradna du­ljina plinomjera jest du­ljina što je plinomjer zauzima u cjevovodu

8) nazivni otvor plinomjera jest unutar­nji promjer prik­ljučka plinomjera

9) t_isp – temperatura ispitiva­nja plinomjera 20°C

10) t_min – najma­nja radna temperatura

11) t_max – najveća radna temperatura.

II. MJERITELJSKA SVOJSTVA

Članak 8.

Pri ispitiva­nju tipa razlika između izračunate vrijednosti obujma radnog ciklusa i nazivne vrijednosti tog obujma ne smije biti veća od ± 5% nazivne vrijednosti.

Članak 9.

Krivu­lja pogrešaka uzduž čitava radnog područja mjerila od Q_min do Q_max utvrđena pri ispitiva­nju tipa plinomjera s teku­ći­nom i plinomjera s mjehovima, mora biti takva da apsolutna vrijed­nost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogre­šaka ne bude veća od 3% za plinomjere s mjehovima, odnosno 1,5% za plinomjere s tekućinom, a da istovremeno padovi tlaka u plinomjerima s mjehovima ne budu veći od padova utvrđenih u članku 15. ovog Pravilnika.

Članak 10.

Krivu­lja pogrešaka uzduž čitava radnog područja od Q_min do Q_max utvrđena pri ispitiva­nju tipa plinomjera s rotacijskim klipovima i plinomjera s turbinom, mora se nalaziti:

1) za protoke od Q_min do  0,2 Q_max – unutar granice dopuštene pogreške od ± 2%

2) za protoke od 0,2 Q_max do  0,5 Q_max – unutar granica dopuštene pogreške od ± 1%

3) za protoke od 0,5 Q_max do Q_max – unutar granica dopuštene pogreške od ± 1% uz uvjet da apsolutna vrijednost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogrešaka ne iznosi više od 1%.

Članak 11.

Pri ispitiva­nju tipa plinomjera s tekućinom i plinomjeri s mjehovima moraju nakon testa izdrž­ljivosti što se izvodi u radnim uvjetima u traja­nju 1000 sati imati:

1) krivu­lju pogrešaka kod koje odstupa­nje maksimuma od minimuma po apsolutnoj vrijednosti nije veća od 4% za plinomjere s mjehovima, odnosno 2% za plinomjere s tekućinom

2) krivu­lju pogrešaka kojoj nijedna točka nije za više od 1,5% za plinomjere s mjehovima, odnosno za više od 0,75% za plinomjere s tekućinom, veća od maksimuma ni ma­nja od minimuma krivu­lje pogrešaka snim­ljene prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti

3) pad tlaka pri Q_min koji nije za više od 20 Pa (20 Pa = 0,2 mbar) veći od pada tlaka pri Q_min prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti.

Članak 12.

Pri ispitiva­nju tipa plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri s turbinom moraju, nakon testa izdrž­ljivosti što se izvodi u radnim uvjetima u traja­nju 1000 sati, imati krivu­lju pogrešaka koja se nalazi:

1) za protoke od Q_min do 0,2 Q_max – unutar granica dopuštene pogreške od ±2%

2)  za protoke od 0,2 Q_max do 0,5 Q_max – unutar granica dopuštene pogreške od ±1%

3)  za protoke od 0,5 Q_max do Q_max – unutar granica dopuštene pogreške od ±1%, uz uvjet da apsolutna vrijednost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogrešaka ne iznosi više od 1,5%.

Krivu­lja pogrešaka ne smije ni u jednoj točki odstupati za više od 1% od krivu­lje pogrešaka snim­ljene prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti.

Članak 13.

Granice dopuštene pogreške plinomjera s tekućinom pri pre­gledu iznose ±1%.

Članak 14.

Granice dopuštene pogreške plinomjera s mjehovima pri pre­gledu iznose:

1) ±3% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjete Q_min < Q < 2 Q_min

2) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjetu 2 Q_min < Q < Q_max

Granica dopuštene pogreške plinomjera s mjehovima i temperaturnom korekcijom uz dopuštenu pogrešku za plinomjere s mjehovima dodatno iznosi 0,5% za temperaturno područje t_isp ± 5°C. U temperaturnom području izvan navedenog ali između t_max i t_min dopuštena pogreška iznosi 1%.

Članak 15.

Najveći dopušteni padovi tlaka u plinomjerima s mjehovima pri pre­gledu određeni su u ovoj tablici:

Oznaka veličine	Vrijednost najveće­g dopuštenog pada tlaka pri
plinomjera	Qmax	Qmin < Q < 2 Qmin
od G 1,6 do G 10	200 Pa (2 mbar)
…………………	……………….	60 Pa (0,6 mbar)
od G 16 do G 40	300 Pa (3 mbar)
od G 65 do G 650	400 Pa (4 mbar)	100 Pa (1 mbar)

Članak 16.

Granice dopuštene pogreške pokaziva­nja plinomjera s rotacijskim klipovima i plinomjera s turbinom pri pre­gledu iznose:

1) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjetu Q_min < Q < 0,2 Q_min

2) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljav. uvjetu 0,2 Q_max < Q < Q_max.

III. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA

1. Opća svojstva

Članak 17.

Plinomjeri moraju biti izrađeni od čvrsta i neporozna materijala, bez unutar­njih napreza­nja, što s vremenom neznatno mije­nja svoje osobine i koji je dovo­ljno otporan na koroziju i na djelova­nje plinova kojima se obujam mjeri.

Članak 18.

Kućište plinomjera mora biti nepropusno pri najvećemu radnom tlaku plinomjera.

Članak 19.

Plinomjeri se moraju konstruirati tako da se onemoguće zahvati kojima bi se moglo utjecati na točnost mjere­nja.

2. Dodatni uređaji

Članak 20.

Plinomjeri mogu imati dodatne uređaje (za korekciju, re­gistrira­nje, dopunsko pokaziva­nje i dr.). Dodatni uređaji stav­ljaju se u pogon izlaznim komandama plinomjera.

Članak 21.

Izlazne komande plinomjera mogu biti mehaničke (osovine koje izlaze iz kućišta plinomjera) ili električne (impulsi iz impulsnih davala ugrađenih u plinomjere).

Članak 22.

Ako se izlazna komanda ne upotreb­ljava, ­njezin se va­njski slobodni izdanak zaštićuje odgovarajućim zatvaračem, koji mora biti izveden tako da se u ­nje­ga može utisnuti žig.

3. Pokazni uređaj

Članak 23.

Pokazni uređaj plinomjera čine:

1) osnovni dio pokaznog uređaja

2) vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element.

Članak 24.

Osnovni dio pokaznog uređaja sastoji se od kotačića obi­lježenih brojevima od 0 do 9.

Broj bilo na kojem kotačiću, osim na zad­njemu, treba da se pokrene čim kotačić niže­ga desetičnog mjesta opiše pos­ljed­nju desetinu svoje­g puta (broj 9).

Broj na zad­njem kotačiću treba da se pokrene čim se vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element okrene za puni okret ili desetinu punog okreta.

Promjer kotačića mora iznositi najma­nje 16 mm.

Članak 25.

Vlastiti kontrolni element jest pos­ljed­nji sastavni dio pokaznog uređaja i može imati:

1) kotačić obi­lježen brojem od 0 do 9 s podjelom i reperom ili

2) nepokretni brojčanik s podjelom i pokretnom kaza­ljkom ili

3) pokretni brojčanik s podjelom i reperom.

Vrijednost svakog podje­ljka na vlastitome kontrolom elementu mora biti iskazan u obliku 1 · 10ⁿ ili 2 · 10ⁿ ili 5 · 10ⁿ m³, gdje je n cijeli broj – pozitivan, ne­gativan ili ništica.

Podjelne crte moraju biti jasne i jednoliko iscrtane. Većom du­ljinom moraju se obi­lježiti:

1) svaka peta crta – ako je vrijednost podje­ljka 1 · 10ⁿ ili 2 · 10ⁿ m³

2) svaka druga crta – ako je vrijednost podje­ljka 5 · 10ⁿ m³.

Razmak između podijelnih crta ne smije biti ma­nji od 1 mm i mora biti ujednačen.

Kaza­ljka ili reper moraju biti dovo­ljno tanki i postav­ljeni što bliže plohi s podjelom da bi se omogućilo sigurno i lako očitava­nje.

Vlastiti kontrolni element mora se gibati kontinuirano.

Promjer kotačića iz stavka 1. točke 1) ovog članka mora biti jednak promjeru kotačića osnovnog dijela pokaznog uređaja.

Promjer brojčanika iz stavka 1. toč. 2) i 3) ovog članka mora iznositi najma­nje 32 mm.

Članak 26.

Prik­ljučak za kontrolni element jest izlazna komanda plinomjera, koja mora biti smještena neposredno uz osnovni dio pokaznog uređaja i kraj koje mora biti upisana vrijednost ­njezine konstante, u jednom od oblika utvrđenih u članku 21. ovog Pravilnika.

Članak 27.

Svi brojevi na pojedinom kotačiću ili brojčaniku, ovisno o ­njihovu položaju, moraju označivati kubne metre ili dekadne umnoške ili decimalne dijelove kubnog metra.

Očitava­nje s pokaznog uređaja mora biti u kubnim metrima. Radi toga na ploči pokaznog uređaja mora postojati oznaka mł.

Ako pokazni uređaj ima kotačić (ili kotačiće odnosno broj­čanik) koji označuje decimalne dijelove kubnog metra, očitava­nje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja taj kotačić (ili kotačići odnosno brojčanik) jasno vid­ljivim zarezom odvaja od kotačića koji označuje kubne metre i ­njihove dekadne umnoške i što se taj kotačić (ili kotačići odnosno brojčanik) jasno razlikuju (npr. bojom po­lja na ploči pokaznog uređaja) od kotačića koji su ispred zareza.

Ako pos­ljed­nji kotačić ili brojčanik pokaznog uređaja označuje dekadne umnoške kubnog metra, očitava­nje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja iza zad­nje­g kotačića ili brojčanika ispisuje jedna ništica, dvije ništice ili više ništica.

Članak 28.

Pokazni uređaj treba imati dovo­ljno kotačića kako bi se osiguralo očitava­nje obujma plina koji protekne kroz plinomjer za vrijeme 1000 sati rada pri najvećem protoku plinomjera (Q_max).

4. Plinomjeri s tekućinom

Članak 29.

Plinomjeri s tekućinom pune se destiliranom vodom ili mineralnim u­ljem male gustoće.

Otvor za ulijeva­nje tekućine mora biti konstruiran tako da nakon ispravna pu­nje­nja plinomjer i bez zatvarača bude nepropustan pri najvećemu radnom tlaku.

Plinomjeri moraju imati i pokazivalo razine tekućine i ventile za ispušta­nje tekućine.

Članak 30.

Plinomjeri kod kojih točnost mjere­nja ovisi o položaju moraju biti konstruirani tako da im se položaj može namještati. Ti plinomjeri moraju imati napravu (razu­lju, visak i dr.) pomoću koje se utvrđuje ispravnost ­njihova položaja.

Članak 31.

Plinomjeri mogu imati otvore u koje se mogu postaviti termometar i manometar.

5. Plinomjeri s mjehovima

Članak 32.

Plinomjeri s mjehovima mogu se izrađivati s radnim opsezima iz ove tablice:

Oznaka veličine	Najveći protok	Najma­nji protok
plinomjera	Qmax (m3/h)	Qmin (m3/h)
G 1,6	2,5	0,016
G 2,5	4	0,025
G 4	6	0,040
G 6	10	0,060
G 10	16	0,100
G 16	25	0,160
G 25	40	0,250
G 40	65	0,400
G 65	100	0,650
G 100	160	1,000
G 160	250	1,600
G 250	400	2,500
G 400	650	4,00
G 650	1000	6,500

Najma­nji protok (Q_min) može imati i ma­nju vrijednost od vrijednosti utvrđene u tablici iz stavka 1. ovog članka, ali ma­nja vrijednost mora biti neka od vrijednosti iz te tablice ili decimalni dio neke od vrijednosti iz te tablice.

Članak 33.

Najma­nji obujmi radnih ciklusa pojedinih plinomjera

Članak određeni su u ovoj tablici:

Oznaka veličine	G	G	G	G	G	G	G	G	G	G	G	G	G	G
plinomjera	1,6	2,5	4	6	10	16	25	40	65	100	160	250	400	650
Najma­nji
obujam radnog	0,7	1,2	2,0	3,5	6,0	10	18	33	55	100	200	400	900	2000
ciklusa V  (dm3)

 

Članak 34.

Plinomjeri od G 1,6 do G 6 moraju imati vlastiti kontrolni element, a plinomjeri od G 10 do G 650 mogu imati ili vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element.

Vrijednosti podje­ljka i oznake iskazane brojem za pojedine plinomjere navedene su u ovoj tablici:

Oznaka veličine	Najveća vrijednost	Oznaka iskazana
plinomjera	podje­ljka	brojem
od G 1, do G 6	0,2 dm3	1 dm3
od G 10 do G 65	2 dm3	10 dm3
od G 100 do G 650	20 dm3	100 dm3

6. Plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri
s turbinom

Članak 35.

Plinomjeri s rotacijskim klipovima moraju imati dva otvora za mjere­nje plinskog tlaka, promjera od 3 mm do 10 mm, od kojih jedan na ulazu u plinomjer, a drugi na izlazu iz plinomjera. Plinski tlak mjeren na ulazu u plinomjer jest referentni tlak.

Plinomjeri s turbinom moraju imati otvor za mjere­nje plinskog tlaka neposredno ispred turbine. Plinski tlak mjeren na tom otvoru jest referentni tlak.

Ako ispred turbine postoji uređaj za zatvara­nje protoka plina, plinomjer s turbinom može imati i otvor za mjere­nje plinskog tlaka odmah ispred uređaja za zatvara­nje protoka plina.

Članak 36.

Otvori za mjere­nje plinskog tlaka moraju imati zatvarače.

Članak 37.

Ugradna du­ljina plinomjera s turbinom mora iznositi najma­nje tri nazivna otvora plinomjera.

Članak 38.

Plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri s turbinom mogu se izrađivati s radnim područjima iz ove tablice: