1445
Na temelju članka 88. Ustava Republike
Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o državnoj potpori u
poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici
11. srpnja 2002.
Broj: 01-081-02-2682/2
Zagreb, 16. srpnja 2002.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom propisuju modeli državne
potpore poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i ruralnim područjima (u daljnjem
tekstu: državna potpora), programi u sklopu pojedinih modela, iznosi potpore za
pojedine proizvodnje (u daljnjem tekstu: poticaji), uvjeti za ostvarivanje
državne potpore i korisnici državne potpore.
Članak 2.
(1) Državna potpora u smislu ovoga Zakona
obuhvaća poticaje u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu
mjera strukturne politike.
(2)
Poticaji se isplaćuju kroz model poticanja proizvodnje.
(3)
Plaćanja u sklopu mjera strukturne politike provode se kroz:
–
model potpore dohotku,
–
model kapitalnih ulaganja,
–
model ruralnog razvitka.
Članak
3.
(1)
Korisnici državne potpore iz članka 2. ovoga Zakona jesu poljoprivredna
gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi, te druge fizičke i pravne osobe
koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(2)
Korisnici državne potpore moraju čuvati isprave na temelju kojih su ostvarili
državnu potporu četiri godine od dana dobivanja tih isprava.
Članak
4.
(1)
Poljoprivredna gospodarstva iz članka 3. ovoga Zakona obvezna su se upisati u
Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
odnosno Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi (u
daljnjem tekstu: Upisnik), koji su propisani Zakonom o poljoprivredi.
(2)
Zahtjev za upis u Upisnik nositelj poljoprivrednog gospodarstva podnosi uredu
državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnom
tijelu Grada Zagreba, nadležnom za poslove poljoprivrede u području u kojem se
nalazi poljoprivredno gospodarstvo.
(3)
Zahtjev za ostvarenje državne potpore u sklopu modela poticanja proizvodnje i
modela potpore dohotku te programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina iz
modela ruralnog razvitka podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
(4)
Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka obnavlja se svake godine, a prema potrebi i
tijekom godine, sukladno Zakonu o poljoprivredi.
Članak
5.
(1)
Nositelj seljačkog gospodarstva ili obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva
osoba je koju, u pisanoj formi, odrede članovi koji rade i prebivaju na
gospodarstvu.
(2) Vlasnik obrta registriranog za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti ujedno je i nositelj poljoprivrednog
gospodarstva.
(3) Ovlašteni zastupnik trgovačkog društva
ili zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti nositelj je
poljoprivrednog gospodarstva.
(4) Promjena nositelja poljoprivrednog
gospodarstva mora se unijeti u Upisnik.
Članak 6.
(1) Osnovni kriterij za ostvarivanje
potpore iz modela poticanja proizvodnje, modela potpore dohotku, modela
kapitalnih ulaganja i programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina minimalan
je ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva. Postupak izračuna
ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva prikazan je u Dodatku
I. koji je sastavni dio ovoga Zakona.
(2) U mjerenju ukupnog obujma poslovanja
poljoprivrednog gospodarstva zbrajaju se pojedini obujmi poslovanja, a izraženi
su u proizvodnim jedinicama.
(3) Minimalan pojedini obujam poslovanja
koji se može uključiti u izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog
gospodarstva iznosi 0,4 proizvodne jedinice.
(4)
Minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva kao osnovni uvjet
za razvrstavanje u komercijalnu, odnosno nekomercijalnu skupinu iznosi 3
proizvodne jedinice.
(5)
Obiteljska ili seljačka poljoprivredna gospodarstva koja udovolje osnovnom
kriteriju minimalnoga ukupnog obujma poslovanja, kao i drugim posebnim uvjetima
propisanim za pojedini model, mogu odabrati status komercijalnog ili
nekomercijalnog gospodarstva.
(6)
Poljoprivredna gospodarstva registrirana kao pravne osobe ili obrt, koja
udovolje osnovnom kriteriju minimalnog ukupnog obujma poslovanja, razvrstavaju
se u komercijalna gospodarstva.
(7)
Komercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela
poticanja proizvodnje, modela kapitalnih ulaganja i modela ruralnog razvitka.
(8)
Nekomercijalna gospodarstva su ona seljačka gospodarstva ili obiteljska
poljoprivredna gospodarstva koja ostvaruju pravo na potporu u sklopu modela
potpore dohotku (u daljnjem tekstu: potpora dohotku). Nekomercijalna
gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela ruralnog razvitka.
Članak
7.
(1)
Iznosi poticaja iskazani po pojedinim proizvodnjama prikazani su u Dodatku II.
koji je sastavni dio ovoga Zakona.
(2)
Minimalno poticana količina najmanji je godišnji obujam proizvodnje za koji se
pojedinom korisniku državne potpore isplaćuje poticaj. Minimalno poticane
količine propisane su u modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja
izvornih i zaštićenih pasmina, a prikazane su u Dodatku III. koji je sastavni
dio ovoga Zakona, i to za razdoblje od tri godine.
(3)
Maksimalno poticana količina najveći je godišnji ukupni obujam pojedine
proizvodnje na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore
isplaćuje puni propisani iznos poticaja. Visina sredstava za poticaj pojedinoj
proizvodnji razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi za poticaj premaše
maksimalno poticanu količinu. Maksimalno poticane količine propisuju se u
modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina.
(4)
Maksimalno poticana potpora dohotku najveći je godišnji ukupni obujam potpore
dohotku na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore
isplaćuje puni propisani iznos potpore dohotku. Visina sredstava za dohodovnu
potporu pojedinim korisnicima dohodovne potpore razmjerno će se smanjiti ako
ukupni zahtjevi premaše maksimalno poticanu dohodovnu potporu.
(5)
Pripadajuće raspoložive iznose za pojedine modele i programe državne potpore,
maksimalno poticanu količinu i maksimalno poticanu dohodovnu potporu utvrđuje
Vlada Republike Hrvatske ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu za
tekuću godinu, i to u roku do 60 dana od dana
stupanja na snagu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.
(6)
Ako maksimalno poticana količina pojedinih proizvodnji u tekućoj godini
premaši, a drugih proizvodnji ne dosegne utvrđeni obujam sredstava, neutrošena
sredstva za poticaje mogu se preraspodijeliti.
(7)
Preraspodjelu sredstava iz stavka 6. ovoga članka obavit će Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak
8.
(1)
Korisnici državne potpore u područjima s težim uvjetima gospodarenja u
određenim stavkama pojedinih modela mogu ostvariti viši iznos potpore. Područja
s težim uvjetima gospodarenja određena su Zakonom o poljoprivredi.
(2)
Pregled viših iznosa potpore za područja iz stavka 1. ovoga članka prikazan je
u Dodatku II. i Dodatku IV. koji su sastavni dio ovoga Zakona.
II. MODEL POTICANJA PROIZVODNJE
Članak
9.
Modelom
poticanja proizvodnje daje se potpora poljoprivrednim gospodarstvima za
proizvodnju u poljoprivredi upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te
fizičkim i pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti ulova,
uzgoja i prerade ribe, a od interesa su za Republiku Hrvatsku (u daljnjem
tekstu: korisnici poticaja).
Članak
10.
(1)
Model poticanja proizvodnje obuhvaća:
1. poticanje ratarskih kultura,
2. poticanje sadnog materijala, višegodišnjih
nasada i maslinova ulja,
3. poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda,
4. poticanje uzgoja pernate divljači,
5. poticanje ekološke proizvodnje,
6. poticanje ribarstva.
(2)
Poticanje proizvodnje iz stavka 1. ovoga članka provodi se plaćanjem poticaja
po hektaru poljoprivredne površine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu
stoke, litri mlijeka, pčelinjoj zajednici, komadu pernate divljači, kilogramu ribe
i školjaka te po komadu riblje mlađi.
Članak 11.
(1) Korisnici poticaja u sklopu poticanja
proizvodnje iz članka 10. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona
komercijalna su poljoprivredna gospodarstva.
(2) Korisnici poticaja u sklopu poticanja
ribarstva fizičke su i pravne osobe registrirane za ulov, uzgoj i preradu ribe.
Članak 12.
(1) Za ostvarenje prava na poticaj iz
modela poticanja proizvodnje korisnici poticaja, kojima ukupni godišnji iznos
ostvarenih poticaja u prvoj godini primjene ovoga Zakona prelazi 12.000,00
kuna, dužni su sljedeće godine pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti
dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu vrijednost.
(2) U trećoj godini od početka primjene
ovoga Zakona svi korisnici poticaja dužni su pri podnošenju zahtjeva za poticaj
priložiti dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu
vrijednost.
(3) Dokaz o usklađivanju, korisnici iz
stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su ishoditi kod nadležne ispostave Porezne
uprave.
Članak
13.
(1)
Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem
tekstu: ratarske
kulture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– stočna žita,
– uljarice,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– poljoprivredno sjeme
(2)
sadni materijal, višegodišnje nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– vinogradi,
– voćnjaci,
– masline,
– nasadi lavande,
– hmelj,
– maslinovo ulje,
(3)
stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi i svinja,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– livade i pašnjake,
(4)
uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači,
(5)
ekološku proizvodnju,
(6)
ribarstvo:
– uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe,
– uzgoj školjaka,
– proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele
morske ribe,
– uzgoj morske i slatkovodne ribe,
– ulov male plave ribe,
– proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova
male pla-
ve
ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih riba.
Članak 14.
U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i
pšenoraž (Triticalle),
2. stočna žita jesu kukuruz, stočni
ječam, zob,
3. uljarice su suncokret i uljana
repica,
4. krmno bilje jest kukuruz za
silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna
smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna
repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
5.
povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus,
cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat,
kelj, korabica, salata, patlidžan i merkantilni krumpir,
6.
povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva,
pastrnjak, peršin, kupus, cikla,
7.
ljekovito bilje jest kamilica, menta,
8.
poljoprivredno sjeme I. skupine jest sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma,
zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana i
krumpira,
9.
poljoprivredno sjeme II. skupine jest sjeme krmnog bilja (sjeme trave,
djeteline, lucerne, stočne repe, rotkve, korabe, krmne repice, stočnog kelja,
stočnog graška, grahorice, sirka i lupine) sjeme povrća (sjeme graha, graška,
boba, luka, češnjaka, poriluka, cikle, mrkve, peršina, pastrnjaka, lubenice,
tikve, tikvice, blitve, špinata, kelja, kupusa, korabice, salate, paprike,
rajčice, patlidžana),
10.
sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz
ovoga Zakona,
11.
voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi,
limun i naranča,
12.
voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja,
šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13.
mlijeko je kravlje, kozje, ovčije,
14.
rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i
ždrebat, krmače, nerast i ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi,
15.
uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači jest uzgoj fazanskih pilića, pilića
trčke skvržulje i jarebica,
16.
autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus
labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17.
školjke jesu dagnje i kamenice,
18.
mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče, lubina, pica i
zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19.
slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20.
slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21.
mala plava riba jest srdela, inćun i papalina.
Članak 15.
(1) Ministarstvo sudjeluje u dijelu
troškova osiguranja proizvodnje poticanih ratarskih kultura, sadnog
materijala, višegodišnjih nasada, životinja i proizvodnje morskih organizama
sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu.
(2) Ministarstvo sudjeluje u dijelu
troškova programa razvitka
poljoprivredne proizvodnje i ribarstva sukladno predviđenim sredstvima u
državnom proračunu za tekuću godinu.
(3) Način i uvjete za ostvarivanje prava
na potporu iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisat će ministar poljoprivrede i
šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom.
Članak
16.
Uvjet
za ostvarivanje poticaja jest korištenje deklariranog sjemenskog i sadnog
materijala u biljnoj proizvodnji.
Članak
17.
(1)
Najviši ukupni godišnji iznos poticaja koje jedan korisnik poticaja može ostvariti
iznosi 2.000.000,00 kuna.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sadašnji korisnici poticaja koji
ostvaruju pravo na poticaje u iznosu većem od 2.000.000,00 kuna u jednoj
godini, moći će to pravo ostvariti djelomično u sljedećem iznosu:
–
u 2003. godini 80 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga
godišnjeg iznosa poticaja,
–
u 2004. godini 45 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga
godišnjeg iznosa poticaja.
Članak
18.
(1)
Korisnici poticaja za ratarske kulture su poljoprivredna gospodarstva koja su
proizvela minimalno poticane količine pojedinih ratarskih kultura.
(2)
Poticaj za ratarske kulture na istoj površini može se ostvariti jednom
godišnje.
(3)
Ovlašćuje se ministar da za krušna žita, pivarski ječam, uljarice, soju i
šećernu repu posebnim propisom utvrdi minimalni prinos po hektaru za
proizvodnju ispod koje korisnik ne može ostvariti pravo na poticaj te
primjerene agrotehničke mjere u proizvodnji.
Članak
19.
Korisnici
poticaja za duhan su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela, prodala i
isporučila za daljnju preradu list
duhana kvalitete određene posebnim propisom ministra.
Članak
20.
(1)
Korisnici poticaja za povrće su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela,
prodala i isporučila minimalno poticane količine povrća.
(2)
Korisnici piticaja za povrće za industrijsku preradu su poljoprivredna
gospodarstva koja su proizvela, prodala i isporučila minimalno poticane
količine povrća za preradu.
Članak
21.
(1)
Korisnici poticaja za proizvedeno i isporučeno deklarirano poljoprivredno sjeme
skupine I. jesu proizvođači koji su sjeme prodali i isporučili krajnjim
potrošačima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj po cijeni
umanjenoj za iznos poticaja.
(2) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1.
ovoga članka korisnici poticaja ostvaruju za pojedine vrste, sorte, partije i
količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena domaće proizvodnje samo jedanput
do njihove uporabe u poljoprivredi.
(3) Sredstva za poticaj osiguravaju se za sve
količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena iz domaće proizvodnje, prodane i
isporučene na tržištu.
(4) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1.
ovoga članka proizvedene i isporučene tržištu u tekućoj godini ostvaruje se
najkasnije do 31. siječnja iduće godine.
Članak 22.
Korisnici poticaja za proizvodnju
poljoprivrednog sjemena skupine II. jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u
Upisnik proizvođača sjemena. Sjeme za koje se ostvaruje poticaj mora biti
priznato sjemenskim usjevom nakon obavljenoga stručnog nadzora Zavoda za
sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Poticaj za sjeme iz stavka 1. ovoga članka
isplaćuje se korisniku poticaja jednokratno nakon priznavanja sjemenskog
usjeva.
Članak 23.
(1) Korisnici poticaja za ekološku
proizvodnju jesu poljoprivredna gospodarstva koja imaju potvrdnicu o
sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju i upisana su u
Upisnik ekoloških proizvođača.
(2) Poljoprivredna gospodarstva u
ekološkoj proizvodnji ostvaruju poticaj u biljnoj proizvodnji, u stočarstvu i
akvakulturi i to jednom godišnje od početka prijelaznog razdoblja u ekološkoj
proizvodnji sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda.
(3) Pravo na novčani poticaj u ekološkoj
proizvodnji ostvaruje se za:
1. ratarske kulture:
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– stočna žita,
– uljarice,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– poljoprivredno sjeme,
2. sadni materijal, višegodišnje nasade i
maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– vinogradi,
– voćnjaci,
– masline,
– nasadi lavande,
– hmelj,
– maslinovo ulje,
3. stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– uzgoj goveda, konja, svinja, ovaca,
koza, peradi,
– tov junadi, svinja, peradi, janjadi,
jaradi,
– pčelinje zajednice,
– livade i pašnjake,
4. ribarstvo:
–
uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe,
–
uzgoj dagnji i kamenica,
–
proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe,
–
uzgoj morske i slatkovodne ribe.
Članak
24.
U
smislu ovoga Zakona ekološkom proizvodnjom razumijeva se:
1.
rasplodna stoka jesu mliječne krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska
telad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi,
2.
perad jesu patke, guske, kokoši i purani,
3.
autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin
(Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
4.
mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče, lubina, pica i
zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
5.
slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
6.
slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
7.
mala plava riba jest srdela, inćun i papalina.
Članak
25.
(1)
Korisnici poticaja za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala jesu proizvođači
upisani u Upisnik proizvođača sadnog materijala.
(2)
Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala iz stavka 1. ovoga
članka ostvaruje se za cijepove vinove loze, sadnice voćnih vrsta skupine I. i
skupine II. i maslina proizvedene u Republici Hrvatskoj.
(3)
Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala korisnici poticaja
ostvaruju na temelju zahtjeva i godišnjeg izvješća o količini deklariranog
sadnog materijala kojeg podnosi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Članak
26.
(1)
Poticaj za vinograde isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska u rod za
vinograde upisane u Vinogradarski katastar koji vodi Hrvatski zavod za
vinogradarstvo i vinarstvo.
(2)
Do uspostave Vinogradarskog katastra isplatu poticaja za vinograde ministar će
urediti posebnim propisom.
Članak
27.
(1)
Pravo na poticaj za podizanje vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva
koja podižu nove nasade vinograda na površini od 0,25 ha do 5,0 ha, sukladno
godišnjem »Programu podizanja novih nasada vinograda« koji donosi ministar.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ministar može posebnim propisom
odrediti područja na kojima se pravo na poticaj može ostvariti na površini
manjoj od propisane.
(3)
Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja
nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja
poticaja.
Članak
28.
Poticaj
za voćne vrste I. skupine i II. skupine isplaćuje se jednom godišnje nakon
ulaska nasada u rod.
Članak 29.
(1) Pravo na poticaj za podizanje voćnjaka
ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove voćnjake na površini od
0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u
voćarstvu« kojeg donosi ministar.
(2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka
isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja voćnjaka, ako korisnik podigne
voćnjak u roku od jedne godine od odobrenja poticaja.
Članak 30.
(1) Poticaj za masline isplaćuje se jednom
godišnje po stablu u rodu starosti 5 i više godina.
(2) Poticaj za podizanje nasada maslina
ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove maslinike na površini od
0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u
voćarstvu«.
(3) Poticaj iz stavka 2. ovoga članka
isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne
maslinik u roku od jedne godine od odobrenja poticaja.
Članak 31.
Korisnici poticaja za maslinovo ulje jesu
poljoprivredna gospodarstva koja proizvode masline. Poticaj se odobrava po
litri prodanog i isporučenog ulja na tržište, i to slijedećih kategorija:
1. djevičansko maslinovo ulje extra,
2. djevičansko maslinovo ulje,
3. djevičansko maslinovo ulje obično.
Članak 32.
(1) Poticaj za hmelj (godišnja plaćanja)
isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod.
(2) Poticaj za podizanje nasada hmelja
ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade hmelja na
površini od 0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih
nasada u voćarstvu«.
(3) Poticaj za podizanje nasada hmelja isplaćuje
se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u
roku od jedne godine od odobrenja poticaja.
Članak 33.
(1) Poticaj za podizanje nasada lavande
isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne
nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja.
(2) Poticaj za lavandu (godišnja plaćanja)
isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod.
Članak 34.
(1) Korisnici poticaja za proizvodnju
mlijeka jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela,
prodala i isporučila minimalno poticane količine mlijeka.
(2) Osnovica za izračun poticaja za
isporučene količine mlijeka temelji se na mlijeku standardne kakvoće koje
sadrži kod:
– kravljeg mlijeka 3,7 % mliječne masti i
3,2 % bjelančevina,
– ovčjeg mlijeka 6,0 % mliječne masti i
4,0 % bjelančevina,
– kozjeg mlijeka 3,5 % mliječne masti i
2,6 % bjelančevina.
(3) Iznos poticaja za mlijeko odredit će
se preračunavanjem poticaja, ovisno o njegovoj kakvoći.
(4) Način usklađenja iz stavka 3. ovoga
članka propisat će ministar.
(5) Poticaj za proizvodnju mlijeka
isplaćivat će se za isporučene količine mlijeka prodane pravnim i fizičkim
osobama koje su upisane u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka, koji
vodi Ministarstvo.
Članak 35.
(1) Korisnici poticaja za tov stoke jesu
poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i
isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim
i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, koji vodi
Ministarstvo. Prosječna težina utovljene junadi iznosi 450 kg za ženska, i 500
kg za muška grla, a za utovljene svinje težine su od 90 do 130 kg. Da bi
ostvarila pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje deset mjeseci.
(2) Zaklana grla iz stavka 1. ovoga članka
moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za
obračun isplate.
(3) Iznos poticaja za utovljenu junad i
svinje odredit će se tako da se poticaj uskladi prema prosječnoj klasi
isporučenih grla danoj u računu o isplati.
(4) Način usklađenja iz stavka 3. ovoga
članka propisat će ministar.
(5) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka
isplaćivat će se nakon isporuke minimalne poticane količine.
Članak
36.
(1)
Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva
koja drže minimalni broj krava za proizvodnju mlijeka, krava u sustavu
krava-tele, ovaca, ovnova, koza, jarčeva, krmača, kobila, pastuha, odnosno
pčelinjih zajednica. Minimalni broj određen je u Dodatku III. koji čini
sastavni dio ovoga Zakona.
(2)
Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se godišnje.
Članak
37.
(1)
Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva i
druge pravne osobe koje uzgajaju uzgojno valjanu žensku telad i ždrebad koja u
vrijeme podnošenja zahtjeva nije starija od 6 mjeseci i/ili uzgajaju na kraju
uzgoja pozitivno ocijenjene bikove i nerastove namijenjene prirodnom pripustu
ili umjetnom osjemenjivanju.
(2)
Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednokratno.
Članak
38.
Korisnici
poticaja za pčelinje zajednice su poljoprivredna gospodarstva koja drže
minimalni broj pčelinjih zajednica. Minimalni broj određen je u Dodatku III.
koji čini sastavni dio ovoga Zakona.
Članak
39.
Poljoprivredna
gospodarstva koja uzgajaju ili tove stoku ostvaruju pravo na poticaj po ha za
održavane livade ili pašnjake u posjedu, uz uvjet da na poljoprivrednom
gospodarstvu godišnje uzgajaju ili tove prosječan broj uvjetnog grla po hektaru
livade ili pašnjaka, i to ne manji od:
1.
0,5 goveda i/ili
2.
5 ovaca i/ili koza i/ili
3. 0,5 konja.
Članak 40.
(1) Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih
vrsta pernate divljači jesu pravne i fizičke osobe koje su registrirane za tu
djelatnost.
(2) Poticaji se isplaćuju za isporučenu
količinu umjetno uzgojenih pilića autohtonih vrsta pernate divljači i za
vlastitu potrošnju (za reprodukciju i ispuštanje u lovište).
Članak
41.
(1)
Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe jesu fizičke i
pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju i to za uzgojene i prodane
ribe.
(2)
Više iznose poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe ostvaruju
korisnici koji proizvodnju obavljaju na otocima.
Članak
42.
Korisnici
poticaja za uzgoj školjaka jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju
komercijalnu proizvodnju, i to za uzgojene i prodane dagnje i kamenice.
Članak
43.
Korisnici
poticaja za proizvodnju mlađi jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju
proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe (lubin, komarča, pic,
zubatac) iz mrijesta domaćih matičnih stokova.
Članak
44.
Korisnici
poticaja za uzgoj slatkovodne ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju
komercijalnu proizvodnju, i to za uzgojenu i prodanu ribu.
Članak
45.
(1)
Korisnici poticaja za ulov male plave ribe jesu fizičke i pravne osobe koje
obavljaju gospodarski ribolov na moru i ostvareni ulov male plave ribe prodaju
na tržištu.
(2)
Poticaji se isplaćuju za prodanu malu plavu ribu za doradu, preradu ili izravnu
potrošnju.
Članak
46.
(1)
Korisnici poticaja za preradu slatkovodne ribe i male plave ribe jesu fizičke i
pravne osobe koje obavljaju preradu slatkovodnih riba iz domaćeg uzgoja ili
preradu male plave ribe iz domaćeg ulova.
(2)
Poticaji za preradu slatkovodne i male plave ribe isplaćuju se za prerađenu i
prodanu slatkovodnu i malu plavu ribu.
(3)
Više iznose poticaja za preradu male plave ribe ostvaruju korisnici poticaja
koji proizvodnju obavljaju na otocima.
Članak
47.
Način
i postupak za ostvarivanja poticaja propisat će ministar.
III. MODEL POTPORE DOHOTKU
Članak 48.
(1) Korisnici dohodovne potpore u sklopu
modela potpore dohotku jesu nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koja
imaju u posjedu ili koriste najviše 3 ha obradivoga poljoprivrednog zemljišta.
(2) Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje
svaki član nekomercijalnog gospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima
status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i
najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce.
(3)
Iznos godišnje dohodovne potpore za korisnike prava na dohodovnu potporu iznosi
do 7.200,00 kuna.
(4)
Pravo na dohodovnu potporu odobrava se za sljedeću kalendarsku godinu.
(5)
Pravo na dohodovnu potporu prestaje u trenutku kada član poljoprivrednog
gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka stekne uvjete za starosnu mirovinu.
(6)
Način i postupak za ostvarivanja potpore dohotku propisat će ministar.
Članak
49.
Jednom
ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta naknadnu promjenu
statusa i onemogućuje ostvarenje potpore u sklopu modela potpore proizvodnji i
modela kapitalnih ulaganja.
IV. MODEL KAPITALNIH ULAGANJA
Članak 50.
(1) Modelu kapitalnih ulaganja cilj je
unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i
pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe ili šumarstvom.
(2) Model kapitalnih ulaganja obuhvaća
potporu:
1. ulaganju u poljoprivredu,
2. ulaganju u šumarstvo,
3. ulaganju u ribarstvo.
Članak 51.
(1) Korisnici prava na nepovratna sredstva
u sklopu modela kapitalnih ulaganja jesu poljoprivredna gospodarstva te fizičke
i pravne osobe koje se bave ribarstvom te šumarstvom.
(2) Nepovratna sredstva u smislu modela
kapitalnih ulaganja odnose se na udio sredstava iz državnog proračuna kojima
Ministarstvo sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti investicije za koju je
komercijalna banka odobrila kredit korisniku iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev za odobrenje nepovratnih
investicijskih sredstava podnosi se Ministarstvu.
(4) Odluku o odobrenju nepovratnih
sredstava na prijedlog Povjerenstva za kapitalna ulaganja donosi ministar.
(5) Uvjete i način podnošenja zahtjeva,
najviše i najniže iznose nepovratnih sredstava, udjele nepovratnih sredstava u
ukupnoj vrijednosti investicije, odnosno kredita kao i ostale uvjete propisat
će ministar uz mišljenje Ministarstva financija.
(6) Ministar imenuje i propisuje način
rada Povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka.
V. MODEL RURALNOG RAZVITKA
Članak 52.
Model ruralnog razvitka obuhvaća sljedeće
programe:
1. razvitak seoskog prostora,
2. očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina,
3. marketinška priprema poljoprivrednih
proizvoda.
Članak 53.
(1) Programu razvitka seoskog prostora
cilj je održivi razvitak seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i
životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa.
(2) Korisnici programa razvitka seoskog
prostora jesu poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi te
druge fizičke i pravne osobe.
(3) Program razvitka seoskog prostora
temelji se na udruživanju sredstava iz državnog proračuna i sredstava županija,
korisnika te drugih izvora financiranja.
(4) Mjere razvitka seoskog prostora
ponajprije obuhvaćaju potporu:
– investicijama na poljoprivrednim
gospodarstvima,
– preradi poljoprivrednih proizvoda,
– uspostavi strojnih prstenova,
– mladim poljoprivrednicima,
– školovanju, prekvalifikaciji i obuci,
– mjerama zaštite okoliša u području
poljoprivrede i šumarstva,
– šumarstvu,
– mjerama uređenja zemljišta,
– obnovi i razvitku sela,
– očuvanju kulturnog blaga, ruralnih običaja i
manifestacija,
– raznovrsnim poljoprivrednim i drugim
aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda,
– ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim
obrtima,
– poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz
razvitak poljoprivrede,
– promociji vinskih i drugih turističkih cesta,
– promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda,
– razvitku usluga u ruralnom prostoru.
(5)
Projekti razvitka seoskog prostora prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga
modela odabiru se putem natječaja.
(6)
Program razvitka seoskog prostora donosi se na temelju Nacionalnog programa za
poljoprivredu i seoska područja sukladno Zakonu o poljoprivredi.
(7)
Program razvitka seoskog prostora donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
ministra uz mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja,
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva turizma,
Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i Ministarstva prosvjete, kulture
i športa.
(8)
Uvjeti koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. ovoga
članka bit će određeni u natječaju iz stavka 5. ovoga članka kojeg će raspisati
Ministarstvo.
Članak
54.
(1)
Programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina cilj je održanje i unapređenje
proizvodnje hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.
(2)
Pravo na potporu u sklopu programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina
ostvaruje komercijalno ili nekomercijalno poljoprivredno gospodarstvo upisano u
Upisnik i to po grlu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene
pasmine za pripadajuće iznose propisane u Dodatku II. ovoga Zakona.
(3) Za pasmine domaćih životinja izvornih
i zaštićenih pasmina čija je vrijednost efektivne veličine populacije manja od
100, iznos novčanih poticaja uvećava se za 50% od propisanog.
(4) Maksimalne poticane količine pojedinih
izvornih i zaštićenih pasmina sukladno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona te
njihov popis utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
(5) Način i postupak za ostvarivanje
potpore u sklopu ovoga Programa propisat će ministar.
Članak 55.
(1) Programu marketinške pripreme
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda cilj je poticanje prodaje
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
(2) Korisnici programa marketinške
pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jesu komercijalna poljoprivredna
gospodarstava te druge fizičke i pravne osobe.
(3) Projekti marketinške pripreme
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga
modela odabiru se putem natječaja koji raspisuje Ministarstvo.
(4) Uvjete koje moraju ispunjavati fizičke
i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, način provedbe programa marketinške
pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, udjele državnih sredstava u
financiranju te kriterije za odabir projekata propisat će ministar.
VI. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 56.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju uredi
državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno
tijelo Grada Zagreba, nadležni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem
tekstu: županijska poljoprivredna inspekcija), odnosno Ministarstvo kad je to
ovim Zakonom određeno, a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu:
poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu).
(3) Poslove inspekcijskog nadzora iz
nadležnosti županijske poljoprivredne inspekcije i poljoprivredne inspekcije u
Ministarstvu provode poljoprivredni inspektori.
Članak 57.
(1) Poslove poljoprivrednog inspektora
može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrede odnosno agronomije, s
položenim državnim stručnim ispitom za poljoprivrednog inspektora i s najmanje
pet (5) godina radnog iskustva u struci.
(2) Program posebnog dijela državnoga
stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 58.
(1) Poljoprivredni inspektor ima službenu
iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te
način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima
propisuje ministar.
Članak 59.
(1) Županijska poljoprivredna inspekcija
obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora u prvom stupnju, osim poslova za koje
je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja poljoprivredna inspekcija u
Ministarstvu.
(2) Županijska poljoprivredna inspekcija:
1. pregledava
poljoprivredno zemljište, usjeve, nasade, stoku, ulov ribe, uzgoj ribe i
dagnji, preradu ribe, uzgoj pernate divljači, poslovne i proizvodne prostore,
objekte, uređaje, robu i poslovnu dokumentaciju korisnika državne potpore,
2. provodi
uvid u isprave korisnika, koje se odnose na ostvarivanje državne potpore,
3. provjerava
udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje te potpore,
4. utvrđuje
nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sredstava državne potpore,
5. naređuje
korisniku povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja sredstava ili nenamjenske
uporabe sredstava,
6. izvješćuje
nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje
određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti,
7. prikuplja
podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad
je to potrebno za obavljanje poslova,
8. podnosi
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju njega.
(3) Poljoprivredna
inspekcija u Ministarstvu:
1. usmjerava,
koordinira i nadzire rad županijske poljoprivredne inspekcije,
2. rješava
o žalbama protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije,
3. izvješćuje
nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje
određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti,
4. prikuplja
podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad
je to potrebno za obavljanje poslova,
5. podnosi
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju njega,
6. nadzire
i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Članak
60.
(1)
Korisnici koji podliježu nadzoru poljoprivrednog inspektora dužni su mu
omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te
osigurati uvjete za nesmetani rad.
(2)
Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev poljoprivrednog
inspektora u određenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji
su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora.
(3)
Rok iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.
Članak
61.
(1)
Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak,
sastavlja zapisnik i donosi rješenje kad je za to ovlašten ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju njega.
(2) Poljoprivredni inspektor obavlja
inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja
nadzora obavezan o svojoj nazočnosti izvijestiti odgovornu osobu u pravnoj
osobi, odnosno fizičku osobu kod koje treba obaviti inspekcijski nadzor.
(3)
Ukoliko je odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka odsutna poljoprivredni će
inspektor obaviti nadzor u nazočnosti djelatnika kojeg je zatekao na radu u
pravnoj osobi ili člana obitelji.
(4)
O izvršenom inspekcijskom nadzoru i o utvrđenom stanju, kao i o podacima i
obavijestima dobivenim kod obavljanja inspekcijskog nadzora, poljoprivredni
inspektor sastavlja zapisnik čiji jedan primjerak uručuje stranci.
(5)
Na postupak poljoprivrednog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem
upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak
62.
(1)
Ako poljoprivredni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je
povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će
rješenjem da se utvrđene nepravilnosti,odnosno nedostaci uklone u određenom
roku.
(2)
Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez
odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.
Članak
63.
(1)
U obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno
oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom
djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu
poslužiti kao dokaz.
(2)
O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka
izdaje se potvrda.
Članak
64.
(1)
Protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije može se izjaviti žalba
Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(2)
Protiv rješenja Ministarstva donesenog u prvom stupnju nije dopuštena žalba
nego se može pokrenuti upravni spor.
(3)
Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava
izvršenje rješenja.
Članak
65.
(1)
Zaključak o dozvoli za izvršenje rješenja poljoprivredni inspektor dužan je
donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje
postalo izvršno.
(2)
Kad se ima provesti izvršenje rješenja radi ispunjavanja novčanih obveza
sudskim putem poljoprivredni inspektor dužan je na rješenje staviti potvrdu o
izvršnosti i dostaviti ga radi izvršenja sudu.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do
500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako:
1. u namjeri da ostvari
novčana sredstva prema odredbama ovoga Zakona pri podnošenju zahtjeva dade
netočne podatke,
2. nenamjenski koristi
dobivena novčana sredstva.
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do
100.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka.
Članak 67.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do
50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako:
1. ne čuva isprave
sukladno odredbi članka 3. stavka 2. ovoga Zakona;
2. ne prijavi promjenu
nositelja poljoprivrednog gospodarstva radi unosa u Upisnik sukladno članku 5.
stavku 4. ovoga Zakona;
3. sprečava ili ometa
poljoprivrednog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora, ne dopušta uvid
u poslovne knjige i drugu dokumentaciju ili sprečava njihovo privremeno
oduzimanje kao i oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom
postupku;
4. na zahtjev
poljoprivrednog inspektora ne dostavi u određenom roku poslovnu dokumentaciju
ili podatke koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora;
5. ne postupi po izvršnom
rješenju nadležnoga poljoprivrednog inspektora.
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do
10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka.
Članak 68.
Za prekršaj iz članaka 67. i 68. ovoga Zakona
uz novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja potpore koja je
ostvarena odnosno nastala prekršajem.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 69.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga
Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ovlašćuje se ministar da propisima iz
stavka 1. ovoga članka može odrediti prekršaje i propisati kazne za te
prekršaje.
(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka
1. ovoga članka ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provedbu Zakona o
novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«,
br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.), ako nisu u suprotnosti
s odredbama ovoga Zakona.
Članak 70.
(1) Na poticaje za proljetnu sjetvu 2002.
godine i za podizanje trajnih nasada po operativnom planu sadnje za 2002.
godinu na isplatu drugog dijela poticaja, primijenit će se odredbe Zakona o
novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«,
br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.).
(2) Na poticaje za jesensku sjetvu 2002.
godine primjenjivat će se odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u
poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00.,
101/00., 12/01. i 13/02.), a plaćanje i iznos poticaja vršit će se nakon
okončane proizvodnje po odredbama ovoga Zakona.
(3) Inspekcijski i prekršajni postupci
pokrenuti do dana primjene ovoga Zakona
dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Članak 71.
Danom primjene ovoga Zakona prestaje
važiti Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu
(»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.).
Članak 72.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od
dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.
Klasa: 320-01/02-01/01
Zagreb, 11. srpnja 2002.
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
DODATAK I.
IZRAČUN UKUPNOG OBUJMA POSLOVANJA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA
Proizvodnja
|
Jedinica mjere |
Količina
proizvodnje |
|
Koeficijent |
|
Obujam poslovanja [proizvodna jedinica] |
|
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
|
Žitarice |
ha |
|
x |
1,0 |
= |
|
|
Uljarice |
ha |
|
x |
1,4 |
= |
|
|
Krumpir (merkantilni) |
ha |
|
x |
2,5 |
= |
|
|
Šećerna repa |
ha |
|
x |
1,4 |
= |
|
|
Duhan |
ha |
|
x |
2,5 |
= |
|
|
Povrće i gljive |
ha |
|
x |
5,0 |
= |
|
|
Vinogradi |
ha |
|
x |
6,0 |
= |
|
|
Voće |
ha |
|
x |
5,0 |
= |
|
|
Stabla maslina |
broj |
|
x |
0,02 |
= |
|
|
Hmelj |
ha |
|
x |
4,0 |
= |
|
|
Lavanda, ljekovito bilje |
ha |
|
x |
4,0 |
= |
|
|
Sjemenski usjevi |
ha |
|
x |
5,0 |
= |
|
|
Ostali poljoprivredni usjevi |
ha |
|
x |
1,0 |
= |
|
|
Goveda (do 2 godine starosti) |
broj |
|
x |
0,5 |
= |
|
|
Goveda (iznad 2 godine starosti) |
broj |
|
x |
1,0 |
= |
|
|
Ovce, ovnovi, koze, jarčevi |
broj |
|
x |
0,15 |
= |
|
|
Pčelinje zajednice |
broj |
|
x |
0,05 |
= |
|
|
Kunići |
broj |
|
x |
0,005 |
= |
|
|
Nojevi |
broj |
|
x |
0,5 |
= |
|
|
Konji (do 2 godine starosti) |
broj |
|
x |
0,8 |
= |
|
|
Konji (iznad 2 godine starosti) |
broj |
|
x |
1,2 |
= |
|
|
Magarci, mazge, mule |
broj |
|
x |
0,8 |
= |
|
|
Svinje (do 50 kg) |
broj |
|
x |
0,1 |
= |
|
|
Svinje (više od 50 kg) |
broj |
|
x |
0,3 |
= |
|
|
Kokoši |
broj |
|
x |
0,005 |
= |
|
|
Pilići |
broj |
|
x |
0,002 |
= |
|
|
Purani |
broj |
|
x |
0,007 |
= |
|
|
Ostala perad |
broj |
|
x |
0,005 |
= |
|
|
UKUPNO |
Ukupan obujam poslovanja = |
|
||||
METODOLOGIJA:
1.
U kolonu 3. upisuju se ha korištene površine, broj
stabla maslina i broj stoke i peradi pojedinog poljoprivrednog gospodarstva.
2.
Pojedini obujam poslovanja izračunava se množenjem
količine proizvodnje iz kolone 3. s koeficijentom u koloni 5.
3.
U izračunu ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog
gospodarstva zbraja se obujam poslovanja pojedinih proizvodnji.
DODATAK II.
|
Opis |
Jedinica |
Osnovno plaćanje
po jedinici (kn) |
Područja s težim uvjetima
gospodarenja (kn) |
|
|
Model
poticanja proizvodnje |
|
|
|
|
|
Poticanje ratarskih
kultura |
|
|
|
|
|
Krušna žita, pivarski ječam i soja |
ha |
1.650 |
|
|
|
Stočna žita |
ha |
1.250 |
|
|
|
Uljarice |
ha |
2.250 |
|
|
|
Krmno bilje |
ha |
1.250 |
|
|
|
Šećerna repa |
ha |
3.000 |
|
|
|
Duhan |
kg |
5,00 |
|
|
|
Povrće |
ha |
1.250 |
|
|
|
Povrće za industrijsku preradu |
ha |
3.000 |
|
|
|
Ljekovito bilje |
ha |
1.250 |
|
|
|
Poljoprivreno sjeme I. skupine |
|
|
|
|
|
- pšenice,
pšenoraži, raži, ječma i zobi |
kg |
0,25 |
|
|
|
- kukuruza |
kg |
2,60 |
|
|
|
- šećerne
repe |
sjem.jedinica |
66,60 |
|
|
|
- soje |
kg |
1,10 |
|
|
|
- suncokreta |
kg |
7,40 |
|
|
|
- uljane
repice |
kg |
5,00 |
|
|
|
- duhana |
kg |
5.650 |
|
|
|
- krumpira |
kg |
1,00 |
|
|
|
Poljoprivredno sjeme II. skupine |
ha |
3.000 |
|
|
|
Poticanje
sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja |
|
|
|
|
|
Sadni materijal |
kom |
1,00 |
|
|
|
Vinogradi (godišnja plaćanja) |
ha |
1.250 |
1.690 |
|
|
Vinogradi
(podizanje nasada) |
ha |
28.000 |
37.800 |
|
|
Voćarstvo i hmelj (godišnja plaćanja) |
ha |
1.250 |
|
|
|
Voćarstvo I. skupina
i hmelj (podizanje nasada) |
ha |
20.000 |
27.000 |
|
|
Voćarstvo II. skupina (podizanje nasada) |
ha |
14.000 |
18.900 |
|
|
Masline |
stablo |
16 |
|
|
|
Masline (podizanje nasada) |
ha |
20.000 |
27.000 |
|
|
Maslinovo ulje |
litra |
4,00 |
|
|
|
Lavanda (godišnja plaćanja) |
ha |
1.250 |
|
|
|
Lavanda (podizanje nasada) |
ha |
14.000 |
|
|
|
Poticanje
stočarstva i stočarskih proizvoda |
|
|
|
|
|
Mlijeko (kravlje) |
litra |
0,65 |
1,05 |
|
|
Mlijeko (ovčje i kozje) |
litra |
1,00 |
1,35 |
|
|
Utovljena junad |
grlo |
800 |
- |
|
|
Utovljene svinje |
grlo |
100 |
- |
|
|
Mliječne krave |
grlo |
800 |
1.080 |
|
|
Krave u sustavu krava tele |
grlo |
1.500 |
2.025 |
|
|
Uzgoj ženske teladi i ždrebadi (jednokratno) |
grlo |
1.500 |
- |
|
|
Bikovi za rasplod (jednokratno) |
grlo |
3.900 |
- |
|
|
Rasplodne ovce, ovnovi, koze i jarčevi |
grlo |
200 |
- |
|
|
Rasplodne krmače |
grlo |
300 |
- |
|
|
Nerasti za rasplod (jednokratno) |
grlo |
1.000 |
|
|
|
Rasplodne kobile i pastusi |
grlo |
1.350 |
- |
|
|
Pčelinje zajednice |
košnica |
90 |
- |
|
|
Livade i pašnjaci |
stoka/ha |
100 |
|
|
|
Poticanje
uzgoja autohtone pernate divljači |
|
|
|
|
|
Pilići autohtone pernate divljači |
komada |
8,00 |
|
|
Poticanje
ekološke proizvodnje
|
|
|
- |
|
Ekološka proizvodnja
|
DODATAK IV. |
|
||
|
Poticanje ribarstva |
|
|
|
|
|
Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe |
kg |
5,40 |
7,30 |
|
|
Uzgoj školjaka - dagnje |
kg |
0,80 |
- |
|
|
Uzgoj školjaka - kamenice |
kom |
0,50 |
|
|
|
Riblja mlađ |
kom |
0,25 |
- |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe I. skupine |
kg |
3,50 |
- |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe II. skupine |
kg |
4,80 |
- |
|
|
Ulov male plave ribe |
kg |
0,35 |
- |
|
|
Prerada slatkovodne i male plave ribe |
kg |
2,30 |
3,10 |
|
Model
potpore dohotku
|
kn/osiguraniku |
7.200 |
|
|
Model
ruralnog razvitka
|
|
|
|
|
|
Program očuvanja
izvornih i zaštićenih pasmina |
|
|
|
|
|
Goveda |
grlo |
3.000 |
|
|
|
Konji |
grlo |
2.000 |
|
|
|
Svinje |
grlo |
700 |
|
|
|
Ovce |
grlo |
350 |
|
|
|
Magarci |
grlo |
600 |
|
|
|
Purani |
grlo |
90 |
|
|
DODATAK III.
|
Opis |
Jedinica |
Minimalna poticana količina |
|||
|
GODINA |
|
2003 |
2004 |
2005 |
|
|
Model poticanja proizvodnje |
|
|
|
|
|
Poticanje
ratarskih kultura
|
|
|
|
|
|
|
Krušna žita i pivarski ječam (za svaku pojedinu kulturu
minimalno 1 ha) |
ha |
3,00 |
3,00 |
3,00 |
|
|
Soja |
ha |
1,00 |
2,00 |
3,00 |
|
|
Stočna žita (za svaku pojedinu kulturu minimalno 1 ha) |
ha |
3,00 |
3,00 |
3,00 |
|
|
Uljarice (za svaku pojedinu kulturu minimalno 0,5 ha) |
ha |
1,00 |
2,00 |
3,00 |
|
|
Krmno bilje (ukupno za sve kulture) |
ha |
1,00 |
2,00 |
3,00 |
|
|
Šećerna repa |
ha |
1,00 |
2,00 |
3,00 |
|
|
Duhan |
kg |
sva isporučena
količina |
|||
|
Povrće (za svaku
pojedinu kulturu minimalno 0,25 ha) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Povrće za industrijsku preradu (za svaku pojedinu kulturu
minimalno 0,25 ha) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Merkantilni krumpir |
ha |
1,00 |
1,50 |
2,00 |
|
|
Ljekovito bilje (za svaku pojedinu kulturu) |
ha |
0,50 |
1,00 |
1,00 |
|
|
Poljoprivredno sjeme |
ha, kg, sj. jed. |
svo priznato sjeme |
|||
|
Poticanje
sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinovog ulja |
|
|
|
|
|
|
Sadni materijal |
kom |
sav priznati sadni
materijal |
|||
|
Vinogradi (godišnja plaćanja) |
ha |
0,25 |
0,25 |
0,25 |
|
|
Vinogradi
(podizanje nasada) |
ha |
0,25 |
0,25 |
0,25 |
|
|
Voćarstvo i hmelj (godišnja plaćanja) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Voćarstvo I. skupina i hmelj (podizanje nasada) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Voćarstvo II. skupina (podizanje nasada) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Masline |
stablo |
50 |
50 |
50 |
|
|
Masline (podizanje nasada) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
|
Maslinovo ulje |
litra |
100 |
100 |
100 |
|
|
Lavanda (godišnja plaćanja) |
ha |
0,25 |
0,25 |
0,25 |
|
|
Lavanda (podizanje nasada) |
ha |
0,25 |
0,25 |
0,25 |
|
|
Poticanje
stočarstva i stočarskih proizvoda |
|
|
|
|
|
|
Mlijeko (kravlje) |
Litra |
6.000 |
9.000 |
12.000 |
|
|
Mlijeko (ovčje i kozje) |
Litra |
1.500 |
2.000 |
2.500 |
|
|
Utovljena junad |
grlo |
10 |
15 |
20 |
|
|
Utovljene svinje |
grlo |
25 |
50 |
80 |
|
|
Mliječne krave |
grlo |
3 |
4 |
5 |
|
|
Krave u sustavu krava tele |
grlo |
15 |
20 |
25 |
|
|
Uzgoj ženske teladi i ždrebadi (jednokratno) |
grlo |
3 |
3 |
3 |
|
|
Bikovi i nerasti za rasplod (jednokratno) |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Ovce i ovnovi, odnosno koze i jarčevi za rasplod |
grlo |
15 |
20 |
25 |
|
|
Rasplodne krmače |
grlo |
5 |
7 |
10 |
|
|
Rasplodne kobile i pastusi |
grlo |
3 |
3 |
3 |
|
|
Pčelinje zajednice |
košnica |
30 |
35 |
40 |
|
|
Livade i pašnjaci |
stoka/ha |
|
|
|
|
|
Poticanje
uzgoja autohtonih vrsta pernate divljači |
|
|
|
|
|
|
Pilići autohtone pernate divljači |
komada |
6.000 |
6.000 |
6.000 |
|
|
Poticanje ekološke proizvodnje |
|
|
|
|
|
|
Ekološka proizvodnja (ukupno za sve kulture) |
ha |
0,50 |
0,50 |
0,50 |
|
Poticanje
ribarstva
|
|
|
|
|
|
|
Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe |
kg |
3.000 |
3.000 |
3.000 |
|
|
Uzgoj školjaka - dagnje |
kg |
3.000 |
3.000 |
3.000 |
|
|
Uzgoj školjaka - kamenice |
kom |
3.000 |
3.000 |
3.000 |
|
|
Riblja mlađ |
kom |
100.000 |
100.000 |
100.000 |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe I.skupine |
kg |
3.000 |
3.000 |
3.000 |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe II.skupine |
kg |
2.000 |
2.000 |
2.000 |
|
|
Ulov male plave ribe |
kg |
50.000 |
50.000 |
50.000 |
|
|
Prerada slatkovodne i male plave ribe |
kg |
10.000 |
10.000 |
10.000 |
|
Model
ruralnog razvitka
|
|
|
|
|
|
|
Program
očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina |
|
|
|
|
|
|
Goveda |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Konji |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Svinje |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Ovce |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Magarci |
grlo |
1 |
1 |
1 |
|
|
Purani |
grlo |
5 |
5 |
5 |
|
DODATAK IV.
|
Opis |
Jedinica |
Osnovno plaćanje po jedinici (kn) |
Područja s težim uvjetima gospodarenja (kn) |
|
|
Poticanje ekološke proizvodnje |
|
|
|
|
|
Ratarske kulture |
ha |
3.000 |
- |
|
|
Sadni materijal, višegodišnji nasadi
osim maslina |
ha |
3.000 |
|
|
|
Masline |
stablo |
20,8 |
|
|
|
Maslinovo ulje |
litra |
5,20 |
|
|
|
Pašnjaci, livade |
ha/grlu |
130 |
|
|
|
Stočarstvo i
stočarski proizvodi |
|
|
|
|
|
Mlijeko (kravlje) |
litra |
0,85 |
1,35 |
|
|
Mlijeko (ovčje i kozje) |
litra |
1,30 |
1,75 |
|
|
Utovljena junad |
grlo |
1.040 |
- |
|
|
Utovljene svinje |
grlo |
130 |
- |
|
|
Utovljena janjad i jarad |
grlo |
30 |
|
|
|
Utovljena perad |
kljun |
20 |
|
|
|
Mliječne krave |
grlo |
1.040 |
1.400 |
|
|
Krave u sustavu krava tele |
grlo |
2.630 |
|
|
|
Ovce,ovnovi, koze i jarčevi |
grlo |
260 |
- |
|
|
Perad |
kljun |
20 |
|
|
|
Svinje |
grlo |
390 |
- |
|
|
Konji |
grlo |
1.750 |
- |
|
|
Pčelinje zajednice |
košnica |
115 |
- |
|
Akvakultura
|
|
|
|
|
|
Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe |
kg |
7,00 |
- |
|
|
Uzgoj školjaka – dagnje |
kg |
1,04 |
- |
|
|
Uzgoj školjaka – kamenice |
kom |
0,65 |
|
|
|
Riblja mlađ |
kom |
0,33 |
- |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe I.skupine |
kg |
4,55 |
- |
|
|
Uzgoj slatkovodne ribe II.skupine |
kg |
6,24 |
- |
|