DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

2071

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 11/94) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA KOJIMA SE KORIGIRA OBUJAM PROTEKLOG PLINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati mjerila kojima se korigira obujam proteklog plina (u nastavku teksta »korektori«).

Članak 2.

Pod korektorima se, prema ovom pravilniku, razumijevaju mjerila kojima se vrijednost obujma plina izmjerena pri postojećim uvjetima mjerenja automatski svodi na vrijednost obujma plina što odgovara normnom stanju plina.

Svođenje na vrijednost obujma plina što odgovara normnom stanju plina za plin s relativnom vlažnosti j = 0 (suhi plin) obavlja se prema formuli

V_n = V · C

gdje je:

V_n – obujam plina koji odgovara normnom stanju plina

V – obujam plina izmjeren pri postojećim uvjetima mjerenja

C – faktor korekcije

Faktor korekcije izračunava se prema formuli:

p+pa Tn 1

C = –––––– · ––––––· –––––

pn T K

gdje je:

p – radni tlak plina

p_a – atmosferski tlak

p_n – 101325 Pa

T_n – 288,15 K

T – radna temperatura plina

K – faktor stlačljivosti plina.

Članak 3.

Za korekciju obujma plina mogu se upotrebljavati:

1) korektori prema tlaku

2) korektori prema temperaturi

3) korektori prema tlaku i temperaturi.

Korektorima prema tlaku mjeri se tlak (radni ili apsolutni) i obujam plina pri radnim uvjetima mjerenja, a upotrebljavaju se u instalacijama u kojima se temperatura plina ne mijenja za više od ±0,5% određene temperature plina.

Korektorima prema temperaturi mjeri se temperatura i obujam plina pri radnim uvjetima mjerenja, a upotrebljavaju se u instalacijama u kojima se tlak plina ne mijenja za više od ±0,5% određenog tlaka plina.

Korektorima prema tlaku i temperaturi mjere se tlak (radni ili apsolutni), temperatura i obujam plina pri radnim uvjetima mjerenja.

Članak 4.

Izrazi u ovom Pravilniku znače:

1) normno stanje plina jest stanje u kojemu je tlak plina (apsolutni) p_n = 101325 Pa, odnosno p_n = 1,01325 bar i temperatura T_n = 288,15 K odnosno t_n = 15°C.

2) faktor korekcije jest koeficijent kojim se množi vrijednost obujma plina izmjerena pri radnim uvjetima mjerenja da bi se dobila vrijednost obujma plina što odgovara normnom stanju plina.

3) faktor stlačljivosti plina je parametar plina kojim se određuje odstupanje u ponašanju plina prema ponašanju idealnih plinova

4) područje radnih tlakova korektora jest skup vrijednosti tlakova ograničen najmanjim (p_min) i najvećim (p_max) radnim tlakom

5) područje radnih temperatura korektora jest skup vrijednosti temperatura ograničen najmanjom (T_min ili t_min) i najvećom (T_max ili t_max) radnom temperaturom

6) radno područje korektora jest područje radnih tlakova i područje radnih temperatura.

II. MJERITELJSKI ZAHTJEVI

Članak 5.

Područje radnih tlakova korektora mora biti određeno tako da odnos najvišega i najnižega radnog tlaka bude dva ili veći od dva.

Članak 6.

Raspon područja radnih temperatura korektora mora biti najmanje 40 K odnosno 40°C.

Članak 7.

Faktor stlačljivosti plina mora biti unaprijed poznat. On se, ovisno o njegovim vrijednostima u radnom području korektora:

1) iskazuje srednjom vrijednosti (konstantnim brojem) – ako su promjene vrijednosti faktora stlačljivosti u granicama ±0,5% te srednje vrijednosti

2) prikazuje tablicom – ako promjene vrijednosti faktora stlačljivosti iznose više od ±0,5% srednje vrijednosti.

Vrijednosti faktora stlačljivosti plina prikazane tablicom u ovisnosti o tlaku i temperaturi plina moraju, bilo za koji tlak i temperaturu iz radnog područja korektora, određivati vrijednost faktora stlačljivosti plina tako da pogreška ne iznosi više od ±0,5%.

Tablica iz stavka 2. ovog člana postavlja se na vanjsku stranu korektora i mora imati mogućnost utiskivanja žiga ili postavljanja ovjerne (zaštitne) naljepnice.

Članak 8.

Za korektore prema tlaku mora biti unaprijed poznata vrijednost srednje temperature mjerenog plina.

Članak 9.

Za korektore prema temperaturi mora biti unaprijed poznata vrijednost srednjega radnog tlaka mjerenog plina.

Članak 10.

Za korektore kojima se mjeri radni plinski tlak i za korektore prema temperaturi mora biti unaprijed poznata vrijednost srednjega godišnjega atmosferskog tlaka za područje na kojemu će se korektor upotrebljavati.

Članak 11.

Pri ispitivanju tipa korektora krivulja relativnih pogrešaka uzduž čitava radnog područja korektora mora biti unutar granica dopuštene pogreške od ±0,8%.

Članak 12.

Pri ispitivanju tipa korektora mora, nakon testa izdržljivosti što se izvodi u radnim uvjetima u trajanju 1000 sati, imati krivulju pogrešaka unutar granica dopuštene pogreške od ±1%.

Članak 13.

Granice dopuštene pogreške korektora pri pregledu jesu ±1%.

III. KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI

Članak 14.

Korektori se moraju izrađivati od čvrsta materijala koji s vremenom neznatno mijenja svoje osobine.

Materijal od kojeg se izrađuju korektori što se ugrađuju na mjerna mjesta mora biti i neporozan, bez unutarnjih naprezanja, te dovoljno otporan na koroziju i na djelovanje plinova kojima se obujam mjeri.

Članak 15.

Kućište korektora što se ugrađuje na mjerno mjesto mora biti nepropusno pri najvećemu radnom tlaku korektora.

Članak 16.

Korektori se moraju konstruirati tako da se onemoguće zahvati kojima bi se moglo utjecati na točnost mjerenja.

Članak 17.

Korektori prema tlaku moraju imati pokazivalo tlaka plina, korektori prema temperaturi moraju imati pokazivalo temperature plina, a korektori prema tlaku i temperaturi moraju imati i pokazivalo tlaka plina i pokazivalo temperature plina.

Granične vrijednosti pokazivala iz stavka 1. ovog člana moraju se odrediti tako da im pogreška ne bude veća od ± 5%.

Članak 18.

Pokazni uređaj korektora čine:

1) osnovni dio pokaznog uređaja

2) kontrolni element.

Članak 19.

Osnovni dio pokaznog uređaja sastoji se od kotačića obilježenih brojevima od 0 do 9, za mehaničke korektore i digitalnog pokazivala za elektroničke korektore.

Broj bilo na kojem kotačiću, osim na zadnjemu, mora se pokrenuti čim kotačić nižega desetičnog mjera opiše posljednju desetinu svojega puta (broj 9).

Broj na zadnjem kotačiću mora se pokrenuti čim se kontrolni element okrene za pun okret ili desetinu punog okreta.

Promjer kotačića mora iznositi najmanje 16 mm.

Članak 20.

Kontrolni element pokaznog uređaja mehaničkog korektora posljednjim je sastavnim dijelom pokaznog uređaja i može imati:

1) kotačić obilježen brojevima od 0 do 9 s podjelom i reperom ili

2) nepokretni brojčanik s podjelom i pokretnom kazaljkom ili

3) pokretni brojčanik s podjelom i reperom.

Vrijednost svakog podjeljka na kontrolnom elementu mora biti u obliku 1 · 10ⁿ ili 2 · 10ⁿ ili 5 · 10ⁿ m³, gdje je n cijeli broj – pozitivan, negativan ili ništica – i mora biti jednaka barem umnošku vrijednosti podjeljka kontrolnog elementa plinomjera (na koji se korektor priključuje) i najveće vrijednosti faktora korekcije, odnosno mora iznositi 200 m³ ako je taj umnožak veći od 200 m³.

Podjelne crte moraju biti jasne i jednoliko iscrtane. Većom duljinom moraju se obilježavati:

1) svaka peta crta – ako je vrijednost podjeljka 1 · 10ⁿ ili
2 · 10ⁿ m³

2) svaka druga crta – ako je vrijednost podjeljka 5 · 10ⁿ m³

Razmak između podjelnih crta ne smije biti manji od 1 mm i mora biti ujednačen.

Kazaljka ili reper moraju biti dovoljno tanki i postavljeni što bliže plohi s podjelom da bi se omogućilo sigurno i lako očitavanje.

Promjer kotačića iz točke 1) stavka 1. ovog članka mora iznositi najmanje 16 mm.

Promjer brojčanika iz toč. 2) i 3) stavka 1. ovog članka mora iznositi najmanje 32 mm.

Članak 21.

Svi brojevi na pojedinom kotačiću ili brojčaniku, pokaznog uređaja mehaničkih korektora, ovisno o njihovu položaju, moraju označivati kubne metre ili dekadne umnoške, ili decimalne dijelove kubnog metra.

Svi brojevi digitalnog pokazivala elektroničkog korektora moraju označivati kubne metre ili dekadne umnoške ili decimalne dijelove kubnog metra.

Očitavanje s pokaznog uređaja mora biti u kubnim metrima.

Ako pokazni uređaj mehaničkih korektora ima kotačić (ili kotačiće odnosno brojčanik) koji označuje decimalne dijelove kubnog metra, očitavanje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja taj kotačić (ili kotačić odnosno brojčanik) odvaja jasno vidljivim zarezom od kotačića koji označuju kubne metre i njihove dekadne umnoške i što se taj kotačić (ili kotačić odnosno brojčanik) jasno razlikuje (npr. bojom polja na ploči pokaznog uređaja) od kotačića koji su ispred zareza.

Ako posljednji kotačić ili brojčanik pokaznog uređaja označuje dekadne umnoške kubnog metra, očitavanje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja iza posljednjeg kotačića ili brojčanika ispisuju jedna ništica, dvije ništice ili više ništica.

Članak 22.

Pokazni uređaj mehaničkih korektora mora imati dovoljno kotačića da osigura očitavanje obujma plina, kojemu su tlak i temperatura takvi da korekcijski faktor ima najveću vrijednost što protekne kroz plinomjer (na koji je priključen korektor) za vrijeme od 1000 sati rada pri najvećem protoku kroz plinomjer (Q_max).

Pokazni uređaj elektroničkih korektora mora imati dovoljan broj digita da osigura očitavanje obujma plina, kojemu su tlak i temperatura takvi da korekcijski faktor ima najveću vrijednost što protekne kroz plinomjer (na koji je priključen korektor) za vrijeme od 1000 sati rada pri najvećem proteku kroz plinomjer (Q_max).

Članak 23.

Korektor može imati i pokazni uređaj koji pokazuje vrijednost obujma plina što ne ovise o tlaku, temperaturi i faktoru stlačljivosti mjernog plina.

Članak 24.

Korektor se može priključiti samo na plinomjer kojemu vrijednost konstante (stalnice) izlazne komande odgovara vrijednosti ispisanoj na ploči korektora.

Članak 25.

Temperatura plina, osim za korektore prema tlaku, mjeri se ispred ili iza plinomjera, na razmaku ne većem od 0,5 m od bližeg ruba kućišta plinomjera.

Članak 26.

Tlak plina, osim za korektore prema temperaturi, mjeri se na otvoru plinomjera za mjerenje referentnoga tlaka plina.

U vodu za mjerenje tlaka plina može se postaviti ventil u položaju »otvoreno«, a ako je tlak plina veći od 4 MPa (4 MPa = 40 bar) u vodu za mjerenje tlaka plina mora se postaviti taj ventil.

IV. NATPISI I OZNAKE

Članak 27.

Natpisi i oznake na korektoru imaju biti ispisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.

Članak 28.

Natpisi i oznake na korektoru moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Članak 29.

Na posebnoj pločici na korektoru mora se ispisati:

1) tvrtka odnosno ime ili znak proizvođača

2) naziv korektora (korektor obujma suhog plina)

3) službena oznaka tipa korektora, ako je tip ispitan

4) serijski broj i godina proizvodnje korektora

5) vrijednost faktora stlačljivosti plina (K –––– ili 1/K –––), osim za korektore kojima je faktor stlačljivosti plina predstavljen tablicom

6) vrijednost područja radnih tlakova (p –––– do Pa ili kPa, ili bar ili mbar), osim za korektore prema temperaturi

7) vrijednost područja radnih temperatura (T –––––– do K ili t ––––– do –––––––– °C) osim za korektore prema tlaku

8) vrijednosti za normno stanje plina (p_s = 101325 Pa ili p_n = 1,01325 bar, T_n = 288,15 K ili t_n = 15°C)

9) vrijednost konstante izlazne komande plinomjera na koji se korektor može priključiti

10) vrijednost srednjega godišnjeg atmosferskog tlaka za područje na kojemu se korektor može upotrebljavati (p_a –––––––– Pa ili kPa ili bar ili mbar) – samo za korektore iz člana 10. ovog Pravilnika

11) vrijednost srednje temperature mjerenog plina (T_sr –––––– K ili t_sr –––––––– °C) – samo za korektore prema tlaku

12) vrijednost srednjega radnog tlaka mjerenog plina (p_sr –––––––– Pa ili pa, ili bar ili mbar) – samo za korektore prema temperaturi.

Na korektoru može biti i oznaka što mu je dao proizvođač.

Članak 30.

Pločica na kojoj su ispisani natpisi i oznake iz članka 29. ovog pravilnika mora biti takva da se u nju može utisnuti žig ili postaviti zaštitna naljepnica.

Članak 31.

Na ploči pokaznog uređaja mora postojati oznaka mł.

Članak 32.

Na ploči pokaznog uređaja mora biti ispisano »korigirani obujam«.

Članak 33.

Na ploči pokaznog uređaja iz članka 23. ovog pravilnika mora biti ispisano »nekorigirani obujam«.

Članak 34.

Svi korektori koji udovoljavaju mjeriteljskim zahtjevima propisanim ovim Pravilnikom moraju imati tiskane radne upute na hrvatskom jeziku.

Članak 35.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-04/48
Urbroj: 558-03/8-02-1
Zagreb, 24. listopada 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.