1636
Na temelju članka 37. stavka 1. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, broj 64/2006) i članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. travnja 2008. godine donijela
1. Donosi se Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te
intervencija u slučaju izvanrednog događaja, u tekstu koji je sastavni dio ovog
Zaključka.
2. Ovaj Zaključak i Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg
zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, objavit će se u
»Narodnim novinama«.
Klasa: 542-02/08-02/01
Urbroj: 5030104-08-1
Zagreb, 24. travnja 2008.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
I. UVODNE NAPOMENE
Ovaj Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te
intervencija u slučaju izvanrednog događaja (u daljnjem tekstu: Državni plan i
program), strateški je dokument Republike Hrvatske koji se odnosi na
intervencije u slučaju izvanrednih situacija koje mogu nastati prilikom
obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno prilikom
obavljanja nuklearnih djelatnosti.
Svrha izrade ovoga Državnog plana i programa sastoji se u izbjegavanju
determinističkih i smanjenju stohastičkih učinaka ionizirajućeg zračenja na
zdravlje izloženog stanovništva te izbjegavanju, odnosno smanjenju radiološkog
onečišćenja okoliša.
II. OPĆE ODREDBE
Ovim Državnim planom i programom utvrđuje se sustav pripravnosti te operativni
planovi i postupci koji se primjenjuju u slučaju nastanka sljedećih izvanrednih
događaja:
a) Nezgoda/nesreća u nuklearnoj elektrani Krško (Slovenija), nuklearnoj
elektrani Paks (Mađarska), te u drugim nuklearnim elektranama u svijetu čije se
radiološke posljedice mogu pojaviti na području Republike Hrvatske,
b) Nezgoda/nesreća na nuklearnom brodu koji se nalazi u Jadranskom moru,
c) Nezgoda/nesreća u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko
teritorija Republike Hrvatske,
d) Nezgoda/nesreća u skladištima radioaktivnog materijala,
e) Nezgoda/nesreća prilikom uporabe izvora zračenja (oštećenje, zapaljenje,
gubitak),
f) Nezgode/nesreće izazvane drugim okolnostima (vandalizam, sabotaža, kriminalna
i teroristička djelatnost, pad satelita koji za proizvodnju energije koristi
radioizotope i drugo).
Pojmovi koji se koriste u ovom Državnom planu i programu imaju sljedeće
značenje:
Intervencije su sustavne, unaprijed planirane mjere zaštite i spašavanja kojima
se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanrednog događaja.
Izvanredni događaj je događaj u svezi s djelatnostima s ionizirajućim zračenjem
ili sigurnošću nuklearnih postrojenja, prouzročen okolnostima koje više nisu pod
nadzorom, a čija je posljedica izlaganje povišenom ozračenju izloženih radnika,
stanovništva ili radiološko onečišćenje okoliša.
Mjere zaštite i spašavanja su intervencije koje se dijele na preventivne
(educiranje stanovništva), hitne (zaklanjanje, evakuacija, jodna profilaksa,
osobna dekontaminacija, kontrola hrane, kontrola vode za piće, medicinsko
zbrinjavanje stanovništva i druge mjere), i dugoročne (privremeno i trajno
preseljenje stanovništva iz ugroženog područja, kontrola prekograničnog prometa
ljudi i robe, različite zaštitne mjere u poljoprivredi, dekontaminacija i druge
mjere zaštite okoliša).
Nesreća razumijeva izvanredni događaj s velikim radiološkim posljedicama koje
mogu imati katastrofalne učinke na zdravlje ljudi i okoliš.
Nezgoda razumijeva izvanredni događaj s manjim radiološkim posljedicama koje
ostaju unutar stacionarnog objekta u kojemu se obavlja djelatnost s izvorima
ionizirajućeg zračenja ili nuklearna djelatnost, odnosno u manjoj mjeri
zahvaćaju lokalni okoliš. Nezgoda u prometu radioaktivnog/nuklearnog materijala
razumijeva radiološke posljedice koje ostaju unutar lokacije nezgode, odnosno u
manjoj mjeri zahvaćaju lokalni okoliš.
Nositelj odobrenja je pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave ili tijelo
lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje za obavljanje
određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja.
Operativne snage sastoje se od službi i postrojbi središnjih tijela državne
uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti,
stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj
razini, zapovjedništva i postrojbi vatrogastva, zapovjedništva i postrojbi
civilne zaštite, te službi i timova pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem
bave u svojoj redovitoj djelatnosti.
Ovlašteni stručni tehnički servis je pravna osoba koju je Državni zavod za
zaštitu od zračenja rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova
zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Operativni postupak je sistematizirani skup administrativnih i praktičnih mjera
i uputa koje se poduzimaju u slučaju nastanka izvanrednog događaja.
Prijevoznik je osoba koja obavlja prijevoz radioaktivnih/nuklearnih materijala i
koja je u ugovoru o prijevozu, odnosno ispravi o prijevozu navedena kao
prijevoznik.
Specijalni timovi su posebno uvježbani timovi koji raspolažu ljudstvom i
potrebnom tehničkom opremom za obavljanje specijalnih zadataka na terenu kao što
su: dekontaminacija objekata i površina, sanacija oštećenja, uspostava
inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa i drugih zadataka.
Specijalni timovi regrutiraju se iz središnjih tijela državne uprave i pravnih
osoba koje se zaštitom od ionizirajućeg zračenja bave u okviru svoje redovite
djelatnosti.
Sustav pripravnosti je lokalna, područna (regionalna) i nacionalna
organiziranost ljudskih i tehničkih resursa s ciljem poduzimanja učinkovitih
mjera zaštite i spašavanja stanovništva, te zaštite okoliša.
Unutarnji plan pripravnosti je operativni plan aktivnosti usmjerenih na sanaciju
nastalog oštećenja i mjera zaštite radnika uključenih u provedbu tih aktivnosti,
kojega u slučaju nastanka izvanrednog događaja provodi nositelj odobrenja,
odnosno prijevoznik.
Upravljanje u kriznim uvjetima je postupak odlučivanja o potrebi poduzimanja
odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i zaštite
okoliša. Upravljanje u kriznim uvjetima je oblik zapovijedanja postavljen na
principima jednonadređenosti i subordinacije. Upravljanje u kriznim uvjetima
obuhvaća i postupak informiranja lokalne i opće javnosti o nastalom izvanrednom
događaju, kao i davanja uputa o mjerama zaštite i spašavanja koje se poduzimaju.
Vanjski plan pripravnosti je operativni plan mjera zaštite i spašavanja kojega
provodi nadležno tijelo državne uprave s ciljem izbjegavanja determinističkih i
smanjenja stohastičkih učinaka ionizirajućeg zračenja na zdravlje izloženog
stanovništva te s ciljem izbjegavanja, odnosno smanjenja radiološkog onečišćenja
okoliša.
III. STUPNJEVI OPASNOSTI
Ovim Državnim planom i programom utvrđuje se sustav uzbunjivanja zbog nastanka
izvanrednog događaja koji se sastoji od tri stupnja opasnosti i to:
(1) potencijalna opasnost,
(2) realna opasnost i
(3) opća opasnost.
Potencijalna opasnost proglašava se u trenutku nastanka izvanrednog događaja.
Realna opasnost proglašava se u uvjetima u kojima nastala izvanredna situacija
može poprimiti karakteristike nezgode.
Opća opasnost proglašava se u uvjetima u kojima nastala izvanredna situacija ima
potencijal prerasti u nesreću.
Kriterije za proglašenje pojedinih stupnjeva opasnosti, nadležnosti za njihovo
proglašenje kao i način njihovoga proglašavanja propisuje se u odgovarajućim
operativnim postupcima o stupnjevanju opasnosti koje donosi ravnatelj Državnog
zavoda za zaštitu od zračenja u suradnji s drugim tijelima zaduženim za provedbu
ovoga Državnog plana i programa.
IV. SUSTAV PRIPRAVNOSTI
Sudionici u sustavu pripravnosti za slučaj nastanka izvanrednog događaja su:
(1) središnja tijela državne uprave,
(2) predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
(3) Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske,
(4) stožeri, zapovjedništva i rukovoditelji pri ministarstvima, državnim
upravama i zavodima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
(5) operativne snage zaštite i spašavanja i
(6) specijalni timovi.
Osnovne zadaće koje sudionici sustava pripravnosti poduzimaju u kriznim uvjetima
izazvanim izvanrednim događajem su:
(1) aktiviranje sustava pripravnosti,
(2) upravljanje u kriznim uvjetima,
(3) stručna potpora upravljanju u kriznim uvjetima,
(4) poduzimanje mjera zaštite i spašavanja,
(5) međunarodna razmjena radioloških podataka i
(6) međunarodna suradnja u primjeni mjera zaštite i spašavanja.
Aktiviranje sustava pripravnosti u nadležnosti je jedinstvenog
operativno-komunikacijskog centra 112.
Aktiviranje sustava pripravnosti provodi se sukladno odgovarajućim standardnim
operativnim postupcima za aktiviranje sustava pripravnosti koji ovise o vrsti
izvanrednog događaja i ocijenjenom stupnju opasnosti, a koje donosi ravnatelj
Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Upravljanje u nezgodi izazvanoj izvanrednim događajem u prijevozu
radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike Hrvatske u
nadležnosti je zapovjednika na lokaciji nezgode ili njegovih zamjenika.
Zapovjednik na lokaciji nezgode i njegovi zamjenici članovi su Kriznog stožera
Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Zapovjednik na lokaciji nezgode upravlja raspoloživim ljudskim i tehničkim
resursima u skladu s odgovarajućim Generičkim operativnim planom zapovijedanja
na lokaciji nezgode, koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od
zračenja.
Upravljanje u ostalim nezgodama sukladno ovome Državnom planu i programu u
nadležnosti je Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od
zračenja u kriznim uvjetima izazvanim nezgodama, sukladno ovome Državnom planu i
programu, utvrđuje se Priručnikom o radu kriznog stožera koji donosi ravnatelj
Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Upravljanje u nesrećama sukladno ovome Državnom planu i programu u nadležnosti
je Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Stručnu potporu upravljanju u nezgodi izazvanoj izvanrednim događajem u
prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike
Hrvatske obvezno pružaju:
(1) Krizni stožer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
(2) zapovjednici postrojbi, odnosno timova pristiglih na lokaciju nezgode
(policijska postrojba, vatrogasna postrojba, postrojba za hitnu medicinsku
intervenciju i drugi specijalni timovi),
(3) sanitarni inspektor i
(4) inspektor za nuklearnu sigurnost.
Stručnu potporu upravljanju u ostalim nezgodama sukladno ovome Državnom planu i
programu obvezno pružaju nositelj odobrenja i Tehnički potporni centar Državnog
zavoda za nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: TPC DZNS).
Stručnu potporu upravljanju u nesrećama sukladno ovome Državnom planu i programu
obvezno pružaju Krizni stožer Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i TPC DZNS.
Načini pružanja stručne potpore upravljanju u nezgodama/nesrećama izazvanu
izvanrednim događajem u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko
teritorija Republike Hrvatske, te u ostalim nezgodama kao i nesrećama sukladno
ovome Državnom planu i programu utvrđuju se Priručnikom o unutarnjem ustrojstvu
i načinu rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, uputom o
radu sanitarnog inspektora, uputom o radu inspektora za nuklearnu sigurnost i
Priručnikom o radu TPC DZNS.
Poduzimanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i zaštite
okoliša tijekom nezgoda/nesreća sukladno ovome Državnom planu i programu u
nadležnosti je operativnih snaga i specijalnih timova.
Specijalni timovi su:
(1) timovi za radijacijsko-biološko-kemijsku zaštitu,
(2) timovi za sanaciju oštećenja i
(3) timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa.
Timovi za sanaciju oštećenja i timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog
radiološkog monitoringa sastavljaju se od osoba zaposlenih u pravnim osobama
koje se zaštitom od ionizirajućeg zračenja bave u okviru svojih redovitih
djelatnosti (nositelji odobrenja i ovlašteni stručni tehnički servisi). Na
zahtjev tih pravnih osoba rješenjem ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od
zračenja utvrđuju se specijalni zadaci na terenu u kriznim situacijama koje su
posljedice izvanrednih događaja, sukladno ovome Državnom planu i programu.
Aktivnosti koje poduzimaju specijalni timovi tijekom nezgoda/nesreća izazvanih
izvanrednim događajima, sukladno ovome Državnom planu i programu, moraju biti
razrađene u odgovarajućim generičkim operativnim postupcima za obavljanje
specijalnih zadataka.
Međunarodna razmjena radioloških podataka u nadležnosti je Kriznog stožera
Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i TPC DZNS, u djelokrugu preuzetih
međunarodnih obveza.
Načini međunarodne razmjene radioloških podataka moraju biti razrađeni u
Priručniku o radu Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i
Priručniku o radu TPC DZNS.
V. UNUTARNJI I VANJSKI PLANOVI PRIPRAVNOSTI
U slučaju nastanka izvanrednih događaja sukladno ovome Državnom planu i
programu, nositelji odobrenja obvezni su postupati sukladno odgovarajućim
unutarnjim planovima pripravnosti za te slučajeve.
Unutarnji planovi pripravnosti sastavni su dio akta o unutarnjem ustroju i
provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, s programom mjera osiguranja i
održanja kakvoće tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima, planom
mjera za slučaj izvanrednog događaja, te planom mjera zbrinjavanja radioaktivnog
otpada koji nastaje tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima, a
koji donosi nositelj odobrenja.
U slučaju nastanka nezgode/nesreće u skladištima radioaktivnog materijala,
prilikom uporabe izvora zračenja (oštećenje, zapaljenje, gubitak) i
nezgode/nesreće izazvane drugim okolnostima, Krizni stožer Državnog zavoda za
zaštitu od zračenja obvezan je postupati sukladno odgovarajućim vanjskim
planovima pripravnosti za te slučajeve.
Vanjski planovi pripravnosti utvrđuju se Priručnikom o unutarnjem ustrojstvu i
načinu rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
U slučaju nastanka nezgode/nesreće u nuklearnoj elektrani Krško (Slovenija),
nuklearnoj elektrani Paks (Mađarska), u drugim nuklearnim elektranama u svijetu,
čije se radiološke posljedice mogu pojaviti na području Republike Hrvatske, te
na brodu na nuklearni pogon koji se nalazi u Jadranskom moru, Državna uprava za
zaštitu i spašavanje postupa sukladno odgovarajućim vanjskim planovima
pripravnosti za te slučajeve.
Vanjski planovi pripravnosti utvrđuju se Standardnim operativnim postupcima o
radu Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.
Unutarnji i vanjski planovi obvezno moraju sadržavati:
(1) svrhu, cilj i opseg plana,
(2) popis zakonskih i podzakonskih akata, preporuka i dokumenata na kojima se
plan temelji,
(3) popis mogućih izvanrednih događaja,
(4) razradu mogućih scenarija razvoja nezgode/nesreće,
(5) procjenu zona ugroženosti,
(6) organizaciju provedbe plana,
(7) način uspostave inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa,
(8) mjere zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i okoliša,
(9) planove za poduzimanje mjera zaštite i spašavanja (planovi intervencija) i
(10) mjere zaštite osoba uključenih u poduzimanje mjera zaštite i spašavanja.
VI. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Provedba preventivnih mjera (educiranje stanovništva) obveza je svih sudionika
sustava pripravnosti, u okviru njihove nadležnosti.
Provedba hitnih mjera zaštite i spašavanja (zaklanjanje, evakuacija, jodna
profilaksa i drugo medicinsko zbrinjavanje stanovništva, kontrola hrane,
kontrola vode za piće i druge) u nadležnosti su Državne uprave za zaštitu i
spašavanje, sanitarne inspekcije ministarstva nadležnog za zdravstvo, Kriznog
stožera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i drugih nadležnih tijela
državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Provedba dugoročnih mjera zaštite i spašavanja (privremeno i trajno preseljenje,
kontrola prekograničnog prometa ljudi i robe, različite zaštitne mjere u
poljoprivredi, dekontaminacija i druge mjere zaštite okoliša) u nadležnosti su
Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Carinske uprave i drugih nadležnih
tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Provedba hitnih mjera zaštite i spašavanja kao i provedba dugoročnih mjera
zaštite i spašavanja poduzima se sukladno odgovarajućem operativnom postupku za
poduzimanje pojedine mjere zaštite i spašavanja.
VII. OSPOSOBLJAVANJE I UVJEŽBAVANJE
Svaki od sudionika sustava pripravnosti sukladno ovome Državnom planu i programu
odgovoran je za osposobljavanje i uvježbavanje svojih radnika, odnosno svojih
stručnih grupa uključenih u provedbu odgovarajućih zadaća iz Državnog plana i
programa.
Uvježbavanje sustava pripravnosti sa svrhom provjere njegove učinkovitosti
organizira se periodično, po pojedinim dijelovima sustava i sustava u cjelini.
Uvježbavanje sustava u cjelini (velika vježba) organizira se svakih 10 godina.
Organiziranje velike vježbe u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu i
spašavanje.
Nakon svakog uvježbavanja izrađuje se izvješće o provedenom uvježbavanju.
Izrada izvješća obveza je sudionika sustava pripravnosti koji je(su)
organizirao(li) uvježbavanje.
Rezultati uvježbavanja koriste se u svrhu unaprjeđenja učinkovitosti sustava
pripravnosti.
Sudionik(ci) sustava pripravnosti koji je(su) organizirao(li) uvježbavanje,
obvezni su izvješće o provedenom uvježbavanju dostaviti Državnom zavodu za
zaštitu od zračenja.
VIII. FINANCIRANJE
Financijska sredstva potrebna za uspostavu ovoga Državnog plana i programa,
osposobljavanja i uvježbavanja svojih djelatnika te uvježbavanja sustava
pripravnosti po dijelovima, osiguravaju sudionici sustava pripravnosti sukladno
ovome Državnom planu i programu iz svojih proračunskih sredstava.
Financijska sredstva za organiziranje velike vježbe osiguravaju se u državnom
proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
proračunu Grada Zagreba.
Specijalni timovi sukladno ovome Državnom planu i programu (timovi za sanaciju
oštećenja i timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog radiološkog
monitoringa), obvezni su sudjelovati u intervencijama i uvježbavanjima na teret
vlastitih sredstava, uz naknadno podmirenje troškova iz proračuna.
IX. ZAVRŠNE ODREDBE
Operativne postupke o stupnjevanju opasnosti sukladno ovome Državnom planu i
programu, ravnatelj Državni zavod za zaštitu od zračenja donijet će u roku 6
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Standardne operativne postupke za aktiviranje sustava pripravnosti sukladno
ovome Državnom planu i programu ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje
donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i
programa.
Generički operativni plan zapovijedanja na lokaciji nezgode, sukladno ovome
Državnom planu i programu, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja
donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i
programa.
Priručnik o radu Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja
ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja donijet će u roku 12 mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Standardne operativne postupke o radu Stožera zaštite i spašavanja Republike
Hrvatske ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donijet će u roku od
12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Državnog plana i programa.
Priručnik o radu TPC DZNS donijet će ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu
sigurnost u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i
programa.
Zapovjednika i njegove zamjenike na lokaciji nezgode sukladno ovome Državnom
planu i programu imenuje ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku
3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja donijet će odluku o ustrojstvu
Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku 3 mjeseca od dana
stupanja na snagu ovog Državnog plana i programa.
Nositelji odobrenja i Ovlašteni stručni tehnički servisi obvezni su u roku 6
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa, Državnom
zavodu za zaštitu od zračenja podnijeti zahtjev za davanje rješenja kojim se
utvrđuju specijalni zadaci na terenu u kriznim situacijama koje su posljedice
izvanrednih događaja. Ovaj zahtjev obvezno mora sadržavati generičke operativne
postupke za obavljanje specijalnih zadataka sukladno ovome Državnom planu i
programu, i druge dokaze o sposobnosti za obavljanje specijalnih zadataka za
koje se rješenje zahtijeva.
Unutarnje planove pripravnosti, sukladno ovome Državnom planu i programu,
nositelji odobrenja obvezni su predati Državnom zavodu za zaštitu od zračenja u
roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, obvezan je u roku 3 mjeseca od
dana primanja unutarnjih planova pripravnosti iste odobriti.
Hitna mjera zaštite zdravlja stanovništva tabletama stabilnog joda (jodna
profilaksa) poduzima se u skladu s odgovarajućim operativnim postupkom o načinu
poduzimanja jodne profilakse koji utvrđuje ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu
od zračenja u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana
i programa.
Uspostava ovoga Državnog plana i programa i sustava pripravnosti te njegovog
održavanja i unaprjeđenja, u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu od
zračenja.
Državni zavod za zaštitu od zračenja jednom godišnje dostavlja Vladi Republike
Hrvatske izvješće o održavanju i unaprjeđenju Državnog plana i programa i
sustava pripravnosti.
Ovaj Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te
intervencija u slučaju izvanrednog događaja objavit će se u »Narodnim novinama«.