MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

2091

Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 64/06) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA, NAČINU, MJESTIMA TE ROKOVIMA SUSTAVNOG ISPITIVANJA I PRAĆENJA VRSTE I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U ZRAKU, TLU, MORU, RIJEKAMA, JEZERIMA, PODZEMNIM VODAMA, KRUTIM I TEKUĆIM OBORINAMA, VODI ZA PIĆE, HRANI I PREDMETIMA OPĆE UPORABE TE STAMBENIM I RADNIM PROSTORIJAMA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuju uvjeti, načini, mjesta te rokovi sustavnog ispitivanja i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, hrani i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
Bioindikatori su biljni ili životinjski organizmi koji akumuliraju kemijske elemente ili spojeve iz okoliša i ukazuju na izloženost biote.
Emisija je ispuštanje ili istjecanje radioaktivnih tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili emitiranje ionizirajućeg zračenja u okoliš iz objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ili koji u okoliš ispušta radioaktivne tvari (u daljnjem tekstu: objekt). Podaci o emisiji utvrđuju se na mjestu ispuštanja i uključuju podatke o aktivnostima pojedinačnih radionuklida ispuštenih u određenom razdoblju izraženim u becquerelima (Bq).
Praćenje stanja okoliša je sustavno ispitivanje i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu, predmetima opće uporabe, stambenim i radnim prostorijama te mjerenje vanjskog zračenja kako bi se utvrdile promjene u intenzitetu ili vrsti zračenja ili u koncentraciji radionuklida.
Praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta, a provodi se analizom uzoraka iz okoliša objekta i mjerenjem vanjskog zračenja. Njime vlasnik ili korisnik objekta dokazuje da pri normalnom radu objekt ne ispušta u okoliš radioaktivne tvari aktivnosti iznad propisanih granica i da nisu prekoračeno granice za vanjsko ozračenje. Dijeli se na prethodno, redovno i završno praćenje stanja okoliša objekta.
Prethodno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta koji se provodi kako bi se utvrdila postojeća razina koncentracija i vrsta radioaktivnih tvari u okolišu te mjerenje vanjskog zračenja i/ili uporaba matematičkih modela za izračun širenja radioaktivnih tvari u okolišu objekta i matematičkih modela za procjenu ozračenja prije početka rada objekta.
Redovno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta te mjerenje vanjskog zračenja tokom rada objekta.
Završno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta koji je prestao s radom te mjerenje vanjskog zračenja.
Okoliš obuhvaća zrak, tlo, more, rijeke, jezera, podzemne vode, krute i tekuće oborine, sediment, bioindikatore, vodu za piće te hranu.
Specifično određivanje pojedinih radionuklida jest ispitivanje i mjerenje radionuklida koji su iz uzorka izdvojeni radiokemijskom ili nekom drugom metodom i potom mjereni brojačima umjerenim odgovarajućim etalonom za alfa, beta ili gama zračenje, odnosno odgovarajućim spektrometrima.
Uzorak je reprezentativni dio zraka, vode, tla ili drugog materijala koji se uzima na određenom mjestu u okolišu. Uzorci mogu biti jednokratni, zbirni i sastavljeni. Jednokratni uzorak se uzima pojedinačno u određeno vrijeme. Zbirni uzorak se uzima u određenim vremenskim intervalima i spaja se u jedan uzorak. Sastavljeni uzorci su smjesa nekoliko pojedinačnih uzoraka uzetih u određenom vremenu.

Članak 3.

Praćenje stanja okoliša provodi se u svim dijelovima okoliša iz kojeg različitim putevima prijenosa radioaktivnih tvari stanovništvo može biti izloženo ionizirajućem zračenju od vanjskog zračenja te zbog unošenja radionuklida udisanjem i gutanjem.
Metodologija koja se primjenjuje pri uzimanju, pripremi i mjerenju uzoraka mora zadovoljavati uvjete propisane međunarodno standardiziranim normama za osiguranje kakvoće proizvoda i usluga što su određene za tu svrhu.
Mjerenje koncentracije aktivnosti radionuklida u uzorcima iz okoliša provodi se gama spektrometrijskim mjerenjima, alfa i beta spektrometrijskim mjerenjima, te metodama specifičnim za ispitivanje vrste i aktivnosti pojedinih radionuklida u skladu s međunarodno standardiziranim metodama i preporukama.
U slučaju izvanrednog događaja ili u slučaju da je sastav radioaktivnog onečišćenja poznat, a brzo se mijenja s vremenom, mogu se koristiti mjerne metode niže razlučivosti od onih propisanih stavkom 3. ovoga članka.
Oprema i uređaji koji se koriste za ispitivanja moraju biti umjereni u skladu s pozitivnim propisima.
U okviru praćenja stanja okoliša moraju se sakupiti i podaci potrebni za interpretaciju rezultata i procjenu efektivne doze (količina oborina, protok rijeka, količina distribuirane vode za piće i sl).
Rezultati ispitivanja praćenja stanja okoliša moraju biti vrednovani i pripremljeni na način da se mogu upotrijebiti za procjenu izloženosti stanovništva ionizirajućem zračenju iz okoliša, za izračun trenda izloženosti stanovništva od ionizirajućeg zračenja iz okoliša te za donošenje odluka o potrebi poduzimanja mjera zaštite.

2. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Članak 4.

Mjesta i učestalost uzimanja uzoraka i ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu, predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama za svaku kalendarsku godinu utvrđuje godišnjim programom (u daljnjem tekstu: godišnji program) Državni zavod za zaštitu od zračenja uz suglasnost ministarstva nadležnog za zdravstvo, a provodi se sukladno Tablici 1. Priloga I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
U slučaju izvanrednog događaja mjesta i učestalost uzimanja uzoraka i mjerenja određuje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Članak 5.
Državni zavod za zaštitu od zračenja uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Godišnji program do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu prema Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika.
Pri izradi godišnjeg programa treba voditi računa o mogućim promjenama u okolišu i/ili zakonodavstvu koje su nastale nakon izrade posljednjeg godišnjeg programa, te ih se treba uvažiti prilikom izrade novog godišnjeg programa.
U godišnjem programu mora se navesti format elektonskih zapisa rezultata ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari prema kojima ih ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika mora isporučiti s izvješćem iz članka 19. ovoga Pravilnika.
Članak 6.
Ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama (u daljnjem tekstu: poslovi praćenje stanja okoliša) obavljaju stručni tehnički servisi koje je za to ovlastio Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Članak 7.
Vanjsko zračenje se mjeri na visini od 1 m iznad neobrađene travnate površine uređajima za neprekidno mjerenje brzine doze u zraku i/ili termoluminecentnim dozimetrima (skraćeno: TLD).
Rezultati iz stavka 1. ovoga članka prikazuju se kao brzine apsorbirane doze izražene u miligrejima na sat (mGy/h), odnosno apsorbirane doze izražene u miligrejima (mGy).
Članak 8.
Uzorci zraka sakupljaju se kontinuirano u toku 24 sata prosisavanjem velikog volumena zraka, preko filtera poznate efikasnosti na visini od 1,5 m iznad neobrađene travnate površine. Dnevni uzorci se na kraju mjeseca spajaju u zbirne mjesečne uzorke i mjere gamaspektrometrijski.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radionuklida u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u Bq m-3.
Članak 9.
Uzorci krutih i tekućih oborina uzimaju se kontinuirano preko lijevaka površine 1 m2 postavljenim na visini od 1 metar iznad tla.
Dnevni uzorci iz stavka 1. ovoga članka spajaju se u mjesečni, odnosno polugodišnji zbirni uzorak koji se mjeri gamaspektrometrijski.
Na mjestu uzimanja uzoraka iz stavka 1. ovoga članka mora se utvrditi količina oborina u skladu s dinamikom uzimanja uzoraka.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radionuklida u uzorcima iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se u Bq m-3 i Bq m-2, a količina oborina se iskazuje u mm.
Rezultate iz stavka 4. ovoga članka iskazuju se sumarno i na godišnjoj razini.
Članak 10.
Uzorci neobrađenog tla uzimaju se jednom godišnje s 3 dubine (0-5, 5-10 i 10-15 cm), a uzorci obrađenog zemljišta s jedne dubine (0-20 cm).
Uzorci neobrađenog tla iz stavka 1. ovoga članka spajaju se u sastavljeni uzorak za svaku dubinu.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ispituje se gamaspektrometrijski.
Specifično se ispituje sadržaj 90Sr.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radionuklida u uzorcima iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka iskazuju se u Bq kg-1 i Bq m-2.
Članak 11.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u rijekama, jezerima, moru i termalnim vodama ispituje se gamaspektrometrijski.
Specifično se po potrebi ispituje sadržaj 226Ra.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u Bq m-3.
Članak 12.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u uzorcima sedimenta ispituju se gamaspektrometrijski.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u Bq kg-1.
Članak 13.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u bioindikatorima ispituju se gamaspektrometrijski u sastavljenim uzorcima.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u Bq kg-1 mokre mase uzorka iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 14.
Uzorci vode iz vodovoda uzimaju se na distributivnim točkama najmanje jednom godišnje.
Uzorci vode iz cisterni uzimaju se jednom godišnje.
Uzorci izvorskih i mineralnih voda uzimaju se u punionicama ili trgovačkim centrima najmanje jednom godišnje.
Uzorci uvezene vode uzimaju se u trgovačkim centrima najmanje jednom godišnje.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari ispituju se gamaspektrometrijski.
Specifično se ispituje sadržaj 90Sr, a po potrebi i 226Ra.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u uzorcima iz ovoga članka iskazuju se u Bqm-3.
Godišnja granična vrijednost za efektivnu dozu za pojedinca iz grupe stanovništva zbog pitke vode iznosi 0.1 mSv.
Članak 15.
Pri izboru uzoraka hrane moraju se uzimati u obzir prehrambene navike stanovnika određene regije.
Uzorci hrane uzimaju se na tržnicama, u velikim trgovačkim centrima ili neposredno kod proizvođača.
Uzorci dječje hrane uzimaju se u ljekarnama ili trgovačkim centrima.
Uzorci cjelovitih obroka hrane sastoje se od predjela/juhe, glavnog jela, salate i slastica i uzimaju se u većim prehrambenim centrima/ menzama i dječjim vrtićima.
Vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u hrani ispituju se gamaspektrometrijski.
Specifično se mjeri 90Sr.
Rezultati mjerenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u uzorcima iz ovoga članka iskazuju se za za čvrste uzorke u Bqkg-1, a za tekuće uzorke u Bqm-3.
Članak 16.
Uzorci mlijeka uzimaju se svakodnevno u mljekarama ili neposredno kod proizvođača i spajaju u zbrojne mjesečne uzorke.
Vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka ispituje se gamaspektrometrijski.
Specifično se mjeri 90Sr.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnost radioaktivnih tvari u uzorcima iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bqm-3.
Članak 17.
Ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u predmetima opće uporabe ispituje se gama spektrometrijski i/ili alfa spektrometrijski.
Rezultati mjerenja ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka izražavaju se u Bq/kg.
Granične vrijednosti koncentracije aktivnosti radionuklida u sredstavima za osobnu higijenu i njegu lica i tijela te dječjih igračaka su jednake graničnim vrijednostima koncentracije aktivnosti radionuklida u vodi za piće. Granična vrijednost duhana i duhanskih prerađevina iznosi 37 Bq alfa zračenja po kilogramu.
Članak 18.
Ispitivanje koncentracije radona vrši se nekom od alfa spektrometrijskih metoda (detektori nuklearnih tragova, ionizacijske komore, scintilacijske komore, poluvodički detektori) u zraku u stambenim i radnim prostorima (stanovi, kuće, škole, vrtići).
Učestalost i lokacije mjerenja određuju se godišnjim programom.
Članak 19.
Ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika obvezan je voditi evidenciju o poslovima praćenje stanja okoliša, a jednom godišnje (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu) dostaviti izvješće Državnom zavodu za zaštitu od zračenja i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi o obavljenim poslovima iz godišnjeg programa (u daljnjem tekstu: godišnje izvješće).
Godišnje izvješće mora sadržavati:
a. Uvod (pravna osnova, moguća odstupanja od programa uz obrazloženje);
b. Tablični prikaz programa ispitivanja;
c. Sažetak o obavljenim ispitivanjima;
d. Obrazloženje dobivenih rezultata ispitivanja s osvrtom na rezultate prijašnjih godina i prikazom trenda te posebna zapažanja;
e. Tablični prikaz rezultata ispitivanja u zasebnim cjelinama u skladu sa strukturom plana;
f. Sažetak stanja sa zaključkom i procjenom stupnja ozračenja pojedinca iz referentne skupine stanovništva;
g. Opis korištene metodologije (način uzimanja i pripreme uzoraka i način mjerenja);
h. Popis i osnovne karakteristike korištene mjerne opreme.
Tablični prikaz iz stavka 2. točke e. ovoga članka mora sadržavati datum uzimanja uzoraka i datum mjerenja, geografske koordinate lokacija na kojima su uzeti uzorci te ostale podatke koji olakšavaju interpretaciju rezultata; izmjerne vrijednosti moraju biti preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzimanja uzoraka i na godišnji prosjek s navedenim mjernim jedinicama i procjenom cjelokupne pogreške rezultata.
Rezlutati spektrometrijskih ispitivanja moraju sadržavati i koncentracije aktivnosti svih određenih radionuklida.
Godišnje izvješće mora biti u pisanom i elektroničkom obliku.
Ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika Državnom zavodu za zaštitu od zračenja može predložiti moguće promjene opsega praćenja stanja okoliša.
Članak 20.
Ovlašten stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika neodgodivo izvješćuje uz obrazloženje Državni zavod za zaštitu od zračenja i ministarstvo nadležno za zdravstvo ako za vrijeme provedbe poslova praćenja stanja okoliša u dva uzastopna mjerenja ustanovi da izmjerene aktivnosti za pojedini radionuklid prelaze dvostruke vrijednosti godišnjeg prosjeka izmjerenih proteklih godina ili vrijednost koja proteklih godina za taj radionuklid nije bila pređena.
Članak 21.
Godišnje izvješće čuvaju Državni zavod za zaštitu od zračenja i ovlašteni sručni tehnički servisi iz članka 6. ovoga Pravilnika 10 godina, nakon čega ga predaju u Državni arhiv Republike Hrvatske.
Ovlašten stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika mora zapise iz stavka 1. ovoga članka predati Državnom zavodu za zaštitu od zračenja ako prestane obavljati poslove praćenje stanja okoliša za koja je imao ovlaštenje.
Članak 22.
Ispitivanje razine izlaganja ionizirajućem zračenju (svemirskom zračenju) u kabinama zrakoplova koji lete na visini većoj od 8 km vrši se izračunavanjem godišnje efektivne doze članova posade.
Zrakoplovna kompanija obvezna je voditi evidencije o broju sati koje osoblje provodi na visini većoj od 8 km na način koji utvrđuje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Podaci iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju se jednom godišnje (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu) Državnom zavodu za zaštitu od zračenja.
3. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA OBJEKTA
Članak 23.
U slučaju vjerojatnosti da efektivna doza pojedinca iz referentne skupine stanovništva zbog normalnog rada objekta može prijeći 10µSv godišnje, Državni zavod za zaštitu od zračenja rješenjem zahtjeva od investitora izvođenje prethodnog praćenje stanja okoliša objekta a od vlasnika ili korisnika objekta utvrđivanje postojećeg stanja.
Članak 24.
Opseg i trajanje prethodnog praćenja stanja okoliša objekta ili utvrđivanje postojećeg stanja iz članka 23. ovoga Pravilnika mora biti u skladu s očekivanim/procijenjenim utjecajem normalnog rada objekta na okoliš.
Državni zavod za zaštitu od zračenja za svaki pojedini slučaj utvrđuje opseg i trajanje izvođenja prethodnog praćenja stanja okoliša objekta sukladno smjernicama iz Priloga II. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Članak 25.
Ako se na temelju rezultata prethodnog praćenje stanja okoliša objekta ili utvrđivanja postojećeg stanja iz članka 23. ovoga Pravilnika utvrdi da efektivna doza pojedinca iz referentne skupine stanovništva zbog normalnog rada objekta može prijeći ili prelazi 10 µSv godišnje, Državni zavod za zaštitu od zračenja vlasniku ili korisniku objekta rješenjem naređuje izvođenje redovnog praćenja stanja okoliša objekta.
Članak 26.
Državni zavod za zaštitu od zračenja za svaki pojedini slučaj u rješenju iz članka 25. ovoga Pravilnika utvrđuje opseg i vrste ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu te mjerenja vanjskog zračenja sukladno smjernicama iz Priloga II. ovoga Pravilnika imajući u vidu vrstu, oblik i količinu radionuklida te moguće puteve izloženosti stanovništva ionizirajućem zračenju.
Državni zavod za zaštitu od zračenja može zatražiti da se u okviru redovnog praćenje stanja okoliša objekta prikupljaju i podaci koji su potrebni za interpretaciju rezultata ispitivanja i mjerenja iz stavka 1. ovog članka te procjenu efektivne doze pojedinca iz referentne skupine stanovništva.
Članak 27.
U slučaju prestanka rada objekta, kada postoji vjerojatnost da efektivna doza pojedinca iz referentne skupine stanovništva zbog objekta koji je prestao s radom može prijeći 10 µSv godišnje, Državni zavod za zaštitu od zračenja od vlasnika ili korisnika objekta može zatražiti izvođenje završnog praćenje stanja okoliša objekta.
Opseg i trajanje završnog praćenje stanja mora biti u skladu s očekivanim /procijenjenim utjecajem kojeg na okoliš ima objekt koji je prestao s radom.
Državni zavod za zaštitu od zračenja za svaki pojedini slučaj utvrđuje opseg i trajanje izvođenja završnog praćenja stanja okoliša objekta sukladno smjernicama iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
Članak 28.
Prethodno, redovno i završno praćenje stanja okoliša objekta izvode ovlašteni stručni tehnički servisi koje je za obavljanje poslova praćenja stanja okoliša ovlastio Državni zavod za zaštitu od zračenja sukladno posebnom propisu.
Članak 29.
Vlasnik ili korisnik objekta kojem je naređeno redovno praćenje stanja okoliša objekta dostavlja Državnom zavodu za zaštitu od zračenja i ministarstvu nadležnom za zdravstvo godišnje izvješće o izvođenju redovnog praćenja stanja okoliša objekta (dalje u tekstu: godišnje izvješće o redovnom praćenje stanja okoliša objekta) do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.
Godišnje izvješće o redovnom praćenje stanja okoliša objekta mora sadržavati:
a. Uvod (pravna osnova, moguća odstupanja od utvrđenog opsega i vrste ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu te mjerenja vanjskog zračenja iz članka 25. ovoga Pravilnika uz obrazloženje);
b. Tablični prikaz opsega i vrste ispitivanja iz članka 26. ovoga Pravilnika;
c. Sažetak o obavljenim ispitivanjima;
d. Obrazloženje dobivenih rezultata ispitivanja s osvrtom na rezultate prijašnjih godina te prikazom trenda;
e. Tablični prikaz rezultata ispitivanja u zasebnim cjelinama u skladu sa strukturom programa;
f. Sažetak stanja sa zaključkom i procjenom stupnja ozračenja pojedinca iz referentne skupine stanovništva;
g. Opis korištene metodologije (način uzimanja i pripreme uzoraka i način mjerenja);
h. Popis i osnovne karakteristike korištene mjerne opreme.
Tablični prikaz iz stavka 2. točke e. ovog članka mora sadržavati datum uzimanja uzoraka i datum mjerenja, geografske koordinate lokacija na kojima su uzeti uzorci te ostale podatke koji olakšavaju interpretaciju rezultata; izmjerne vrijednosti moraju biti preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzimanja uzoraka s navedenim mjernim jedinicama i procjenom cjelokupne pogreške rezultata.
Rezultati spektrometrijskih ispitivanja moraju sadržavati i koncentracije aktivnosti svih određenih radionuklida.
Godišnje izvješće praćenje stanja okoliša objekta mora biti u pisanom i elektroničkom obliku.
Ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 28. ovoga Pravilnika Državnom zavodu za zaštitu od zračenja može predložiti moguće promjene opsega redovnog praćenja stanja okoliša objekta.
Izvješće o izvođenju prethodnog i završnog praćenja stanja okoliša objekta mora sadržavati iste elemente kao i godišnje izvješće o redovnom praćenju stanja okoliša objekta, a Državnom zavodu za zaštitu od zračenja se dostavlja u roku od 1 mjeseca od dana završetka ispitivanja.
Članak 30.
Državni zavod za zaštitu od zračenja prilikom utvrđivanja opsega i vrste ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu te mjerenja vanjskog zračenja iz članka 24., članka 26. i članka 27. ovoga Pravilnika, mora navesti format elektronskih zapisa rezultata prema kojima ih ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 28. ovoga Pravilnika mora isporučiti u izvješću.
Članak 31.
Ovlašten stručni tehnički servis iz članka 28. ovoga Pravilnika neodgodivo izvješćuje uz obrazloženje Državni zavod za zaštitu od zračenja i ministarstvo nadležno za zdravstvo ako za vrijeme izvođenja redovnog praćenje stanja okoliša objekta u dva uzastopna mjerenja ustanovi da izmjerene aktivnosti za pojedini radionuklid prelaze dvostruke vrijednosti godišnjeg prosjeka izmjerenih proteklih godina ili da prelazi maksimalnu vrijednost zabilježenu proteklih godina za taj radionuklid.
Vlasnik ili korisnik objekta kojem je naređeno redovno praćenje stanja okoliša objekta ako raspolaže s informacijom o povećanom ispuštanju radionuklida u okoliš mora o tome neodgodivo izvjestiti Državni zavod za zaštitu od zračenja i sanitarnog inspektora ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Članak 32.
Državni zavod za zaštitu od zračenja može zatražiti ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari te mjerenje vanjskog zračenja u okolišu objekta od drugih ovlaštenih stručnih tehničkih servisa koja ne izvode redovno praćenje stanja okoliša objekta.
Troškove ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka snosi Državni zavod za zaštitu od zračenja ako se rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka poklapaju s rezultatima redovnog praćenja stanja, a ako se ne poklapaju, troškove snosi vlasnik ili korisnik objekta kojemu je naređeno redovno praćenje stanja okoliša objekta.
Članak 33.
U slučaju uplovljavanja plovnog objekta ili podmornice na nuklearni pogon u teritorijalne vode Republike Hrvatske, opseg, vrstu i trajanje praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u ispusnim odvodima i okolnom moru te mjerenje vanjskog zračenja određuje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
4. ISPITIVANJE VRSTE I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI ZBOG POVIŠENE PRIRODNE RADIOAKTIVNOSTI UZROKOVANE LJUDSKOM DJELATNOŠĆU
Članak 34.
Državni zavod za zaštitu od zračenja može zatražiti ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari bilo kojeg gradiva ili građevine, proizvoda, postrojenja (unutar i izvan) te mjerenje vanjskog zračenja ako postoji opravdana sumnja da je onečišćen radioaktivnim tvarima ili sadrži radioaktivne tvari.
Članak 35.
Radioaktivno onečišćenje graditeljskih materijala koji se upotrebljava u graditeljstvu ne smije biti veće od sljedećih koncentracija aktivnosti:
– 3×102 Bqkg-1 za 226Ra,
– 2×102 Bqkg-1 za 232Th i
– 3 ×103 Bqkg-1 za 40K,
i ako je udovoljeno uvjetu:
CRa/300 + CTh/200 + CK/3000 ≤ 1
gdje su:
CRa – koncentracija 226Ra u Bqkg-1,
CTh – koncentracija 232Th u Bqkg-1,
CK – koncentracija 40K u Bqkg-1.
5. FINANCIRANJE
Članak 36.
Sredstva za provedbu praćenja stanja okoliša, predmeta opće uporabe te stambenih i radnih prostorija osigurava Državni zavod za zaštitu od zračenja iz državnog proračuna.
Izvođenje prethodnog, redovnog i završnog praćenja stanja okoliša objekta financira vlasnik ili korisnik objekta.
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima, načinu, mjestima i rokovima ispitivanja ionizirajućih vrsta zračenja i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu (»Narodne novine« broj 86/2000).
Članak 38.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-01/23
Urbroj: 534-07-08-1
Zagreb, 23. svibnja 2008.

Ministar
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.

PRILOG I.

OSNOVE ZA IZRADU GODIŠNJEG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tablica 1.
 

PRILOG II.

SMJERNICE ZA IZVOĐENJE PRETHODNOG, REDOVNOG I ZAVRŠNOG PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA OBJEKTA

1. Izvođenje programa praćenja stanja okoliša objekta odvija se na sljedeći način:
A. Određuje se vrsta (atmosferska, tekuća), učestalost i mjesto ispuštanja radionuklida u okoliš i određuje se količina (aktivnosti) ispuštenih radionuklida u okoliš i drugi podaci nužni za procjenu doze.
Ispuste se kontrolira:
a. stalnim mjerenjem emisije,
b. stalnim uzorkovanjem i laboratorijskim mjerenjem uzoraka,
c. povremenim uzorkovanjem i laboratorijskim mjerenjima uzoraka,
d. ocjenom emisije radioaktivnih tvari, ili
e. dodatnim povremenim provjeravanjem radiološkog stanja u okolišu na mjestima i načinima koji omogućavaju provjeravanje podataka o emisiji radioaktivnih tvari.
Izbor načina mjerenja emisije ovisi o karakteristikama i količini ispuštenih radionuklida i njihovih mogućih produkata.
Osnovna mjerenja i uzimanje uzoraka mora se odvijati na mjestima gdje se očekuje najveći utjecaj ( u smjeru vjetra – za atmosferske ispuste; nizvodno od ispusta za ispuste u površinske vode). Mjerenja i uzimanje uzoraka izvode se uvijek na istim mjestima.
Moraju se izvršiti i mjerenja na mjestima koja su u suprotnom smjeru prevladavajućeg smjera vjetra kao i uzvodno od glavnog toka kako bi se mogao procijeniti utjecaj pozadinskog zračenja te bližih većih naselja.
B. Odabire se referentna skupina stanovništva
Referentna skupina stanovništva mora predstavljati ono stanovništvo koje bi moglo primiti najveću dozu. Referentna skupina ne smije biti velika, a pripadnici te skupine moraju imati zajedničke životne navike. Za pojedince uključene u referentnu skupinu moraju se prikupiti podaci o životnim navikama (vrijeme zadržavanja na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, bavljenje poljoprivredom ili vrtlarstvom, kontakt s vodama i sl.)
C. Utvrđuju se prijenosni putevi radionuklida na temelju:
a. radioloških svojstava ispuštenih tvari (alfa, beta, gama zračenje, vrijeme poluraspada, radiotoksičnost)
b. fizikalnih i kemijskih svojstava ispuštenih tvari,
c. mehanizma širenja (visina ispusta i meteorološki uvjeti, značajki okoliša (topografija, klima ili vrsta poljoprivrednih proizvoda).
D. Procjena utjecaja zračenja na stanovništvo vrši se uzimajući u obzir načine ozračenja: od vanjskog zračenja (submerzijskog ozračivanja i ozračivanja s podloge), te unutarnjeg zračenja (kao posljedica udisanja radionuklida ili konzumiranja hrane i pića) i izračunava se za tri starosne skupine: za jednogodišnju i desetogodišnju djecu, te za odrasle osobe. Ukoliko je potrebno (ako se u ispustima nalaze značajne količine radioaktivnih izotopa kalcija i fosfora) izračunava se izloženost embrija i ploda.