ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 11. lipnja 1999.

Broj: 01-081-99-1205/2
Zagreb, 17. lipnja 1999.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Potvrđuje se Ugovor između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, potpisan u Zagrebu, 12. ožujka 1999., u izvorniku na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

Tekst Ugovora između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK I NA IMOVINU

- želeći sklopiti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu - utvrdile su kako slijedi u nastavku:

Ovaj Ugovor primjenjuje se na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

1. Ovaj se Ugovor primjenjuje na poreze na dohodak i imovinu, koje je uvela jedna od država ugovornica, njezine pokrajine ili njezina lokalna tijela, neovisno o načinu na koji se ubiru.

2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi uvedeni na ukupni dohodak, na ukupnu imovinu ili na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na dobitke od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine, poreze na ukupne iznose plaća koje isplaćuju poduzeća, te poreze na porast imovine.

3. Porezi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor napose su:

a) u Republici Hrvatskoj:

(i) porez na dobit; i

(ii) porez na dohodak;

(u daljnjem tekstu »hrvatski porez«)

b) u Švicarskoj:

federalni, kantonalni i općinski porezi

(i) na dohodak (ukupni dohodak, zarađeni dohodak, dohodak od imovine, industrijska i komercijalna dobit, dobitci od imovine i druge dijelove dohotka); i

(ii) na imovinu (ukupnu imovinu, pokretnine i nekretnine, poslovnu imovinu, isplaćenu imovinu i rezerve i druge dijelove imovine)

(u daljnjem tekstu »švicarski porez«).

4. Ovaj Ugovor primjenjuje se i na bitno slične poreze koji budu uvedeni nakon dana potpisivanja ovog Ugovora uz navedene poreze ili umjesto njih. Nadležna tijela država ugovornica priopćavat će jedna drugima bitne promjene u svojim poreznim zakonima.

5. Ovaj Ugovor se ne primjenjuje na poreze od dobitaka na lutriji.

1. Za potrebe ovog Ugovora ako iz konteksta ne proizlazi drukčije:

a) (i) izraz »Hrvatska« znači državno područje Republike Hrvatske, kao i područja mora koja se nastavljaju na vanjsku granicu teritorijalnog mora, uključujući morsko dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom i zakonima Republike Hrvatske vrši suverena prava i jurisdikciju;

(ii) izraz »Švicarska« označava Švicarsku Konfederaciju.

b) izraz »osoba« uključuje fizičku osobu, društvo i bilo koju drugu skupinu osoba;

c) izraz »društvo« označava svaku pravnu osobu ili osobu koja se u svrhe oporezivanja smatra pravnom osobom;

d) izrazi »poduzeće države ugovornice« i »poduzeće druge države ugovornice« označavaju na odgovarajući način poduzeće kojim upravlja rezident države ugovornice ili poduzeće kojim upravlja rezident druge države ugovornice;

e) izraz »međunarodni promet« označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji obavlja poduzeće sa sjedištem stvarne uprave u jednoj od država ugovornica, osim ako brod ili zrakoplov obavlja prijevoz samo između mjesta u drugoj državi ugovornici;

f) izraz »nadležno tijelo« znači:

(i) u slučaju Hrvatske, ministra financija ili njegova ovlaštenog predstavnika,

(ii) u slučaju Švicarske, direktora Federalne porezne uprave ili njegova ovlaštenog predstavnika;

g) izraz »državljanin« znači:

(i) sve fizičke osobe koje imaju državljanstvo jedne od država ugovornica;

(ii) sve pravne osobe, partnerstva i udruženja koji svoj status izvode iz zakona koji vrijede u jednoj od država ugovornica.

2. U pogledu primjene Ugovora u bilo kojem trenutku od strane države ugovornice, svaki izraz koji nije definiran ovim Ugovorom, osim ako kontekst ne zahtijeva drukčije, tumači se sukladno zakonima te države koji se odnose na poreze na koje se primjenjuje ovaj Ugovor, te svako značenje koje izraz ima u poreznim zakonima koji su u primjeni u toj državi, ima prednost pred značenjem koje taj isti izraz ima u drugim zakonima te države.

1. U ovome Ugovoru izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu, koja prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekog drugog obilježja sličnoga značenja, uključujući tu državu i bilo koje njezine pokrajine i tijela lokalnih vlasti. Ovaj izraz obuhvaća partnerstvo stvoreno ili organizirano prema zakonu države ugovornice.

2. Ako je, prema odredbama stavka 1., fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:

a) smatra se rezidentom one države u kojoj ima stalno mjesto stanovanja, a ako ima stalno mjesto stanovanja u objema državama, smatrat će se da je rezident one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatrat će se da je rezident države u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident države čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

3. Kad je zbog odredaba stavka 1. neka osoba koja nije fizička osoba rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati da je rezident one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino mjesto stvarne uprave.

1. Za svrhe ovog Ugovora izraz »stalna poslovna jedinica« označava stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje poduzeća obavlja u cijelosti ili djelomično.

2. Izraz »stalna poslovna jedinica« napose uključuje:

a) sjedište uprave,

b) podružnicu,

c) ured,

d) tvornicu,

e) radionicu,

f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava.

3. Gradilište ili građevinski, montažni ili instalacijski projekt ili s tim povezanu aktivnost nadgledanja, koji čine stalnu poslovnu jedinicu, a kada takvo građenje, projekt ili aktivnost traju dulje od 12 mjeseci.

4. Neovisno od prethodnih odredaba ovoga članka, pod izrazom »stalna poslovna jedinica« ne podrazumijeva se:

a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju poduzeću;

b) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju poduzeću isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke;

c) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju poduzeću isključivo u svrhu prerade koje obavlja drugo poduzeće;

d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili za prikupljanje obavijesti za poduzeće;

e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu davanja izviješća, pribavljanja obavijesti, znanstvenih istraživanja ili sličnih djelatnosti koje imaju pripremno ili pomoćno značenje za poduzeće;

f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u predstavcima od a) do e) pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremno ili pomoćno značenje.

5. Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., kad osoba - koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, na koju se odnosi stavak 6. - djeluje u ime poduzeća te ima ovlaštenje da u jednoj državi ugovornici zaključuje ugovore u ime tog poduzeća i to tamo uobičajeno čini, smatra se da to poduzeće u toj državi ima stalnu poslovnu jedinicu glede svake djelatnosti što ih ta osoba obavlja za poduzeće, osim ako njezine djelatnosti nisu ograničene na djelatnosti navedene u stavku 4. koje ako bi se obavljale preko stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.

6. Ne smatra se da poduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u jednoj državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje u toj državi obavlja preko posrednika, generalnog komisijskog zastupnika ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom ako te osobe rade u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

7. Činjenica da društvo koje je rezident državne ugovornice kontrolira ili je pod kontrolom društva što je rezident druge države ugovornice ili koje obavlja poslovanje u toj drugoj državi (preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi ne znači da jedno društvo može postati stalna poslovna jedinica drugog društva.

1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice stekne od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva), smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u drugoj državi ugovornici.

2. Izraz »nekretnina« ima značenje prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi imovina. Taj izraz u svakom slučaju uključuje imovinu što pripada uz nekretninu, stoku i opremu koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, prava na koja se primjenjuju odredbe općeg zakona o zemljišnom vlasništvu, služnosti nekretnine te prava na isplate u promjenljivom ili stalnom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava; morski brodovi, riječni brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog korištenja, iznajmljivanja ili drugog načina korištenja nekretnine.

4. Odredbe stavaka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina poduzeća i na dohodak od nekretnina koje se koriste u obavljanju samostalnoga rada.

1. Dobit od poslovanja poduzeća jedne države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako poduzeće posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako poduzeće posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice, poslovna dobit poduzeća može se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo onoliko dobiti koliko se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici.

2. U skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, ako poduzeće države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, onda se u svakoj državi ugovornici toj stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje dobit koju bi mogla ostvariti da je bila odvojena u posebno poduzeće koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te da je poslovala potpuno samostalno s poduzećem čija je stalna poslovna jedinica.

3. Pri utvrđivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici priznaju se rashodi što su učinjeni za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opće administrativne rashode bilo da su učinjeni u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili drugdje.

4. Ako je u državi ugovornici uobičajeno utvrđivati dobit od poslovanja koju treba pripisati nekoj stalnoj poslovnoj jedinici, na temelju raspodjele ukupne dobiti poduzeća na njene različite dijelove, stavak 2. nikako ne sprečava tu državu ugovornicu da takvom uobičajenom raspodjelom odredi dobit koja se oporezuje. Prihvaćeni način raspodjele mora biti takav da rezultat bude u skladu s načelima sadržanim u ovom članku.

5. Stalnoj poslovnoj jedinici ne pripisuje se dobit ako ta stalna poslovna jedinica samo kupuje dobra ili robu za poduzeće.

6. U svrhe iz prethodnih stavaka, dobit koju treba pripisati stalnoj poslovnoj jedinici određuje se na isti način svake godine, osim ako ne postoji opravdan i dovoljan razlog da se postupi drukčije.

7. Ako dobit uključuje i dijelove dohotka koji su na poseban način uređeni u drugim člancima ovog Ugovora, odredbe ovog članka ne utječu na odredbe tih članaka.

1. Dobit ostvarena od poduzeća države ugovornice od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuje se samo u državi u kojoj je sjedište stvarne uprave poduzeća.

2. Dobit od korištenja riječnih brodova u prometu na unutarnjim plovnim putovima oporezuje se samo u državi u kojoj je sjedište stvarne uprave poduzeća.

3. Ako je sjedište stvarne uprave poduzeća koje se bavi međunarodnim prometom ili poduzeća koji se bavi prometom na unutarnjim plovnim putovima na pomorskom ili riječnom brodu, smatra se da se nalazi u državi u kojoj je matična luka pomorskog ili riječnog broda ili ako nema matične luke, u državi ugovornici čiji je rezident korisnik pomorskog ili riječnog broda.

4. Odredba stavka 1. primjenjuje se na dobit od udjela u nekom poslu, zajedničkom poslovanju ili u nekoj međunarodnoj poslovnoj agenciji.

Ako

a) poduzeće države ugovornice sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, kontroli ili kapitalu poduzeća druge države ugovornice ili

b) iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, kontroli ili kapitalu poduzeća države ugovornice i poduzeća druge države ugovornice,

i ako su u oba slučaja između ta dva poduzeća u njihovim trgovačkim i financijskim odnosima određeni ili nametnuti uvjeti različiti od onih koji bi bili određeni između samostalnih poduzeća, dobit koja bi bez tih uvjeta nastala za jedno od poduzeća, ali zbog tih uvjeta nije nastala, može se uključiti u dobit tog poduzeća i prema tome oporezivati.

1. Dividende koje društvo rezident države ugovornice plaća rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje plaća dividende, i to prema zakonima te države, ali ako je primatelj dividendi stvarni korisnik, tada tako razrezan porez ne smije biti veći od:

a) 5% od bruto-iznosa dividendi kad je stvarni korisnik društvo (izuzimajući partnerstvo) koje izravno posjeduje najmanje 25% kapitala u društvu koje plaća dividende;

b) 15% od bruto-iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.

Nadležna tijela država ugovornica uređuju zajedničkim dogovorom kako treba provoditi odredbe o tim ograničenjima.

Odredbe ovog stavka ne utječu na oporezivanje dobiti društva iz koje se plaćaju dividende.

3. Izraz »dividenda« upotrijebljen u ovomu članku označava dohodak od dionica ili drugih prava, koja nisu potraživanja duga, što sudjeluju u dobiti te dohodak od drugih prava u društvu koji podliježe istom poreznom postupku kao i dohodak od dionica prema zakonima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

4. Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako stvarni korisnik dividendi, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende preko stalne poslovne jedinice što se nalazi u toj državi ili u toj drugoj državi obavlja samostalni rad iz stalnog sjedišta u toj državi, a pravo na osnovi kojega se dividende plaćaju povezano je sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može razrezati nikakav porez na dividende koje plaća to društvo, osim ako su te dividende plaćene rezidentu te druge države ili ako je posjed dionica zbog kojih se dividende plaćaju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom ili sa stalnim sjedištem u toj drugoj državi niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se plaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u cijelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.

1. Kamate nastale u državi ugovornici, a isplaćene rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve kamate mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale, i to prema zakonima te države, ali ako je primalac kamata stvarni korisnik, tako razrezan porez ne smije biti veći od 5% od bruto-iznosa kamata.

Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim dogovorom uređuju način primjene ovog ograničenja.

3. Izraz »kamate«, kako se rabi u ovomu članku, označava dohodak od potraživanja duga svake vrste, bilo da su ili da nisu osigurana zalogom i bilo da nose ili da ne nose pravo udjela u dobiti dužnika, a napose u dohotku od državnih vrijednosnih papira i od obveznica i zadužnica, uključujući premije i nagrade u svezi s tim vrijednosnim papirima, obveznicama i zadužnicama. Zatezne kamate zbog zakašnjela plaćanja ne smatraju se kamatama u smislu ovoga članka.

4. Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik kamata, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici, u kojoj su te kamate nastale, putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili u toj drugoj državi obavlja samostalni rad iz stalnog sjedišta u njoj, a potraživanje na koje se plaćaju kamate stvarno je povezano s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebni, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

5. Smatra se da kamate nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj ta država, lokalno tijelo ili rezident te države. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira da je rezident države ugovornice ili nije, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište na koje se odnosi zajam za koji se plaćaju kamate i takve kamate snosi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, tada se smatra da kamate nastaju u toj državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište.

6. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika ili između njih oboje i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanje za koje se one plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika da nema takva odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvu se slučaju više plaćeni iznos oporezuje prema zakonima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

1. Autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj državi, ako je taj rezident stvarni korisnik tih autorskih naknada.

2. Izraz »autorske naknade«, koji se rabi u ovomu članku, označava sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući kinematografske filmove, svakog patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule ili postupka, ili za obavijesti koje se odnose na industrijsko, trgovačko ili znanstveno iskustvo.

3. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik autorske naknade, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj nastaju autorske naknade putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili u toj drugoj državi obavlja samostalni rad iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a prava i vlasništva zbog kojih su plaćena autorska prava stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

4. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika ili između njih oboje i neke druge osobe, iznos autorskih naknada, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili obavijesti za koje su one plaćene, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika da nema takva odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na potonji iznos. U takvu je slučaju više plaćeni iznos oporeziv prema zakonima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

1. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6., a koje se nalaze u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Dobit od otuđenja pokretne imovine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili pokretne imovine koja pripada stalnom sjedištu rezidenta države ugovornice u drugoj državi ugovornici za svrhe obavljanja samostalnog rada, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno sa cijelim poduzećem) ili takvog stalnog sjedišta, može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Dobit od otuđenja pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu, riječnih brodova koji se koriste u prometu na unutarnjim plovnim putovima ili pokretne imovine koja služi za korištenje pomorskih brodova, zrakoplova ili riječnih brodova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave poduzeća.

4. Dobit od otuđenja dionica kapitala nekog društva, čija se imovina sastoji izravno ili neizravno uglavnom od nekretnina koje se nalaze u državi ugovornici, može se oporezivati u toj državi ugovornici.

5. Dobit od otuđenja imovine na koju se ne odnose stavci od 1. do 4. oporezuje se samo u državi u kojoj je otuđitelj rezident.

1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj državi, osim ako u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti. U takvu slučaju samo se onaj dio tog dohotka koji se može pripisati tome stalnom sjedištu, može oporezivati u toj drugoj državi;

2. Izraz »profesionalne djelatnosti« uključuje napose samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inženjera, arhitekata, zubara ili knjigovođa.

1. U skladu s odredbama članaka 16., 18. i 19., plaće i slična primanja, koje rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada, oporezuju se samo u toj državi, osim kada se radi o nesamostalnom radu u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanje koje se od toga ostvaruje može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Neovisno o odredbama stavka 1., primanje koje rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuje se samo u prvospomenutoj državi:

a) ako primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u dotičnoj kalendarskoj godini, i

b) ako primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ona isplate u njegovo ime, i

c) ako primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koja poslodavac ima u toj drugoj državi.

3. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu koji se koriste u međunarodnom prometu ili na riječnom brodu u prometu na unutarnjim plovnim putovima, mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave poduzeća.

Naknade direktora i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice za rad u svojstvu člana upravnog odbora društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

1. Neovisno o odredbama članaka 14. i 15., dohodak koji ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili muzičar ili kao športaš od svoje osobne djelatnosti u drugoj državi ugovornici, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Ako dohodak od osobne djelatnosti u svojstvu izvođača ili športaša ne pripada izvođaču ili športašu, već nekoj drugoj osobi, taj se dohodak neovisno o odredbama članaka 7., 14. i 15. može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili športaš obavlja svoju djelatnost. Ovaj se stavak neće primjenjivati ako je određeno da ni izvođač ili športaš osobno, a niti osobe s njim u vezi, ne sudjeluju izravno u dobiti takvih osoba.

3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dohodak od djelatnosti koje obavljaju izvođači ili športaši, ako je takav dohodak u većoj mjeri ostvaren na izravni ili neizravni način iz javnih fondova.

Prema odredbama stavka 2. članka 19., mirovine i druga slična primanja plaćeni rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada oporezuju se samo u toj državi.

1. a) Primanja, osim mirovine, koje država ugovornica, njena pokrajina ili lokalno tijelo isplati nekoj fizičkoj osobi za usluge učinjene toj državi, njenoj pokrajini ili lokalnom tijelu oporezuju se samo u toj državi.

b) Takva se primanja, međutim, oporezuju samo u drugoj državi ugovornici ako se te usluge obavljaju u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države koji:

(i) je državljanin te države, ili

(ii) nije postao rezident te države samo zbog obavljanja tih usluga.

2. a) Mirovine koje plaća država ugovornica, njena pokrajina ili lokalno tijelo ili što se iz fondova te države, njene pokrajine ili lokalnog tijela plaća nekoj fizičkoj osobi za usluge učinjene toj državi, njenoj pokrajini ili lokalnom tijelu oporezuju se samo u toj državi.

b) Te mirovine, međutim, oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

3. Odredbe članaka 15., 16. i 18. primjenjuju se na primanja i mirovine koje se odnose na usluge pružene u svezi s poslom što ga vodi država ugovornica, njena pokrajina ili lokalno tijelo.

1. Plaćanja koja student ili vježbenik, koji jest ili je bio neposredno prije posjeta državi ugovornici rezident druge države ugovornice i koji boravi u prvospomenutoj državi isključivo u svrhu svojeg obrazovanja ili usavršavanja, prima u svrhu svojeg uzdržavanja, obrazovanja ili usavršavanja, pod uvjetom da takva plaćanja nastaju iz izvora izvan te države, ne oporezuju se u toj državi.

2. U svezi sa stipendijama, školarinama i primanjima od nesamostalnog rada koja nisu obuhvaćena u stavku 1., studenti ili vježbenici navedeni u stavku 1. će, osim toga, obzirom na takvo obrazovanje ili usavršavanje imati pravo na jednaka izuzeća, olakšice i odbitke na oporezivanje koja imaju i rezidenti države čiji je posjetitelj.

1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira gdje su nastali, koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovog Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u stavku 2. članka 6. ako primatelj takvoga dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U takvu slučaju, prema potrebi, primjenjivat će se odredbe članka 7. ili članka 14.

1. Imovina koja se sastoji od nekretnina, u smislu članka 6., koju posjeduje rezident države ugovornice, a nalazi se u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Imovina koja se sastoji od pokretnina koje čine dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju poduzeće jedne države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili pokretnina koje pripadaju stalnom sjedištu što stoji na raspolaganju rezidentu države ugovornice radi obavljanja samostalnog rada u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Imovina koja se sastoji od pomorskih brodova i zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu, i od riječnih brodova koji se koriste u prometu na unutrašnjim plovnim putevima te pokretnine koje služe za korištenje pomorskih i riječnih brodova i zrakoplova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave poduzeća.

4. Svi drugi sastavni dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuju se samo u toj državi.

1. Ako se radi o rezidentu Hrvatske, dvostruko oporezivanje izbjegava se kako slijedi u nastavku:

a) Kad rezident Hrvatske ostvari dohodak ili posjeduje imovinu koji se, u skladu s odredbama ovog Ugovora, mogu oporezivati u Švicarskoj, Hrvatska će odobriti:

(i) kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u Švicarskoj;

(ii) kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na imovinu plaćenom u Švicarskoj.

b) Takav odbitak u oba slučaja, međutim, ne smije biti veći od onoga dijela poreza na dohodak ili na imovinu koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može, ovisno o slučaju, pripisati dohotku ili imovini koji su oporezivi u Švicarskoj.

c) Kad se u skladu s bilo kojom odredbom ovog Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina što je posjeduje rezident Hrvatske izuzimaju od poreza u Hrvatskoj, Hrvatska svejedno može, pri obračunu iznosa poreza na preostali dohodak ili imovinu takvog rezidenta, uzeti u obračun izuzeti dohodak ili imovinu.

2. Ako se radi o Švicarskoj, dvostruko oporezivanje izbjegava se kako slijedi u nastavku:

a) Kad rezident Švicarske ostvari dohodak ili posjeduje imovinu koji se, u skladu s odredbama ovog Ugovora mogu oporezivati u Hrvatskoj, Švicarska će, u skladu s odredbama u podstavku b., izuzeti takav dohodak ili imovinu od poreza, ali može, pri obračunu poreza na preostali dohodak ili imovinu toga rezidenta, primijeniti poreznu stopu koja bi bila primjenjiva da izuzeti dohodak i imovina nisu bili tako izuzeti. Međutim, takva izuzeća primjenjivat će se na dobitke navedene u stavku 4. članka 13., samo ako je u primjeni oporezivanje takvih dobitaka u Hrvatskoj.

b) Kad rezident Švicarske ostvari dividende ili kamate koje se, u skladu s odredbama članka 10. ili 11., mogu oporezivati u Hrvatskoj, Švicarska će odobriti, na temelju zahtjeva, oslobađanje za takve rezidente. Oslobađanja se mogu sastojati od:

(i) odbitka od poreza na dohodak tog rezidenta, u iznosu koji je jednak porezu plaćenom u Hrvatskoj u skladu s odredbama članka 10. i 11.; takav odbitak, međutim, ne smije biti veći od onog dijela švicarskog poreza koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može pripisati dohotku koji je oporeziv u Hrvatskoj; ili

(ii) umanjenja švicarskog poreza za paušalni iznos; ili

(iii) djelomičnog izuzeća takvih dividendi i kamata iz švicarskog poreza, koja se u bilo kojem slučaju barem sastoje od odbitaka poreza plaćenog u Hrvatskoj na bruto iznos dividendi ili kamata.

Švicarska će odrediti odgovarajuća oslobađanja i urediti postupak u skladu sa švicarskim odredbama koje se odnose na provođenje međunarodnih konvencija koje Švicarska Konfederacija provodi za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.

c) Društvo koje je rezident Švicarske i koje ostvaruje dividende od društva koje je rezident Hrvatske imat će pravo na ista oslobađanja, sadržana u švicarskom porezu koji se odnosi na takve dividende, koja bi bila odobrena društvu, da je društvo koje isplaćuje dividende bilo švicarski rezident.

1. Državljani države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne podliježu nikakvu oporezivanju ili s tim povezanim obvezama koje su drukčije ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s time povezanim obvezama kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani druge države u istim okolnostima, napose s obzirom na boravište. Neovisno o odredbama članka 1., ova se odredba primjenjuje i na osobe koje nisu rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

2. Stalna poslovna jedinica, koju poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, ne smije biti u toj drugoj državi oporezivana nepovoljnije nego što se oporezuju poduzeća te druge države koja obavljaju iste djelatnosti.

3. Ova se odredba ne može tumačiti tako da obvezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice, zbog građanskog statusa ili obiteljskih obveza, odobrava osobne odbitke, olakšice i sniženja pri oporezivanju koje odobrava vlastitim rezidentima.

4. Osim kad se primjenjuju odredbe članka 9., stavka 6. članka 11. ili stavka 4. članka 12., kamate, autorske naknade i druge isplate koje poduzeće države ugovornice plaća rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezive dobiti takva poduzeća, odbijaju se pod istim uvjetima kao da su bile plaćene rezidentu prvospomenute države. Na sličan način, svaki dug poduzeća države ugovornice prema rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezivog kapitala takva poduzeća, odbija se pod istim uvjetima kao da je bio ugovoren s rezidentom prvospomenute države.

5. Poduzeća države ugovornice, čija je imovina u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ne podliježu nikakvu oporezivanju ili s tim povezanim obvezama koje su drukčije ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s time povezanim obvezama kojima podliježu ili mogu podlijegati slična poduzeća prvospomenute države.

6. Odredbe ovoga članka vrijede, neovisno o članku 2., za poreze bilo koje vrste i naziva.

1. Ako jedna osoba drži da postupci jedne ili obiju država ugovornica kao posljedicu imaju ili će imati oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora, ona može, neovisno o pravnomu lijeku predviđenom u domaćem zakonodavstvu tih država, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen stavkom 1. članka 24., tijelu države ugovornice čiji je državljanin. Slučaj se mora prijaviti u roku od tri godine od prve obavijesti o postupku koji je doveo do oporezivanja koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora.

2. Ako nadležno tijelo bude držalo da je prigovor opravdan i ako ga samostalno ne bude moglo riješiti na zadovoljavajući način, nastojat će to učiniti u dogovoru s nadležnim tijelom druge države ugovornice, radi izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu s ovim Ugovorom.

3. Nadležna tijela država ugovornica nastojat će zajedničkim dogovorom riješiti sve teškoće ili dvojbe koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovog Ugovora. Ta se tijela mogu dogovarati i o uklanjaju dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim Ugovorom.

4. Nadležna tijela država ugovornica mogu izravno međusobno izmjenjivati mišljenja radi postizanja dogovora u smislu prethodnih stavaka. Ako radi postizanja dogovora treba obaviti usmenu razmjenu mišljenja, to se može učiniti putem komisije sastavljene od zastupnika nadležnih tijela država ugovornica.

1. Nadležna tijela država ugovornica razmjenjuju obavijesti (obavijesti kojima raspolažu u skladu s njihovim poreznim zakonima u običajenom upravnom postupku) potrebne za provedbu odredaba ovog Ugovora a odnose se na poreze koji su predmet ovog Ugovora. Svaka tako razmijenjena obavijest smatrat će se tajnom i neće se priopćavati svim osobama, već samo onima koji određuju i ubiru poreze koji su predmet ovog Ugovora. Obavijest kao što je gore navedena, a koja bi otkrila neku trgovačku, poslovnu, bankovnu, industrijsku ili profesionalnu tajnu ili trgovački postupak, neće se razmijeniti.

2. Odredbe ovog Ugovora ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti kao da svakoj državi ugovornici nameću obvezu da poduzima upravne mjere koje nisu u skladu s normama i praksom svake države ugovornice ili koje bi bilo u suprotnosti s njihovim suverenitetom, sigurnošću ili javnim poretkom, ili daje podatke koji se ne mogu dobiti prema njihovim zakonima ili prema zakonima države koja podnosi zahtjev.

Odredbe ovog Ugovora ne utječu na porezne povlastice članova diplomatskih misija ili konzularnih postaja predviđenih općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih ugovora.

1. Svaka država ugovornica izvijestit će drugu diplomatskim putem o završenom postupku koji je obvezan prema zakonu te države za stupanje na snagu ovog Ugovora. Ugovor stupa na snagu onog datuma na koji bude primljena zadnja od ovih obavijesti.

2. Odredbe Ugovora primjenjivat će se:

a) na porez zadržan na izvoru, na plaćene ili zadužene iznose na ili nakon 1. siječnja godine koja slijedi iza godine stupanja na snagu ovog Ugovora.

b) na druge poreze tijekom poreznih godina koje počinju na ili nakon 1. siječnja godine u kojoj ovaj Ugovor stupa na snagu.

Ovaj Ugovor ostaje na snazi do njegovog otkaza od strane jedne države ugovornice. Svaka država ugovornica može otkazati Ugovor diplomatskim putem, dostavljajući obavijest o otkazu Ugovora najmanje šest mjeseci prije kraja kalendarske godine.

U tom slučaju Ugovor će se prestati primjenjivati:

a) na poreze zadržane na izvoru, na plaćene ili zadužene iznose na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je dana obavijest;

b) na druge poreze tijekom poreznih godina koje počinju na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je dostavljena obavijest.

U potvrdu tome su pravomoćno za to ovlašteni potpisali ovaj Ugovor.

Sastavljeno u po dva istovjetna primjerka u Zagrebu, 12. ožujka 1999. na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.

U slučaju neslaganja u tumačenju hrvatskog i njemačkog teksta, mjerodavan je tekst na engleskom jeziku.

Za Vladu Republike Hrvatske

mr. Borislav Škegro,

potpredsjednik Vlade Republike

Hrvatske i ministar financija

Za Švicarsko savezno vijeće

Pascal Couchepin,

ministar gospodarstva

Švicarske Konfederacije

Usuglasile su prilikom potpisivanja u ---------, -------- Ugovor između dvije države o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu sljedeće odredbe koje čine cjelovit dio navedenog Ugovora.

U stavku 1. i 2. članka 7., kada društvo države ugovornice prodaje dobra ili robu, ili obavlja poslovanje u drugoj državi preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, dobit te stalne poslovne jedinice neće biti određena na temelju ukupnog iznosa koji ostvari poduzeće, već će biti određena samo na temelju onog dijela ukupnih primitaka koji se može pripisati navedenim djelatnostima stalne poslovne jedinice za takve prodaje ili poslovanje.

U slučaju ugovaranja za procjenu, prikupljanje, instaliranje ili građenje industrijske, trgovačke ili znanstvene opreme ili objekata, ili javnih radova, kada poduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu, dobit takve stalne poslovne jedinice neće se odrediti na temelju ukupnog iznosa u ugovoru, već će biti određena na temelju onog stvarno ugovorenog dijela koji će obaviti stalna poslovna jedinica u državi u kojoj se nalazi.

Dobit koja se odnosi na onaj dio u Ugovoru što je ostvari glavni ured poduzeća bit će oporeziva samo u državi čije je poduzeće rezident.

Sastavljeno u po dva istovjetna primjerka u Zagrebu, 12. ožujka 1999. i to na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju neslaganja u tumačenju između njemačkog i hrvatskog teksta, mjerodavan je tekst na engleskom jeziku.

Za Vladu Republike Hrvatske

mr. Borislav Škegro,

potpredsjednik Vlade Republike

Hrvatske i ministar financija

Za Švicarsko savezno vijeće

Pascal Couchepin,

ministar gospodarstva

Švicarske Konfederacije

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon stupa osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a podaci o stupanju na snagu Ugovora objavit će se sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Klasa: 410-01/94-01/57
Zagreb, 11. lipnja 1999.