114
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske,
donosim
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Drugog
protokola uz Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba,
kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 29. studenoga 2005. godine
Broj: 01-081-05-3531/2
Zagreb, 2. prosinca 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
Članak 1.
Potvrđuje se Drugi protokol uz Konvenciju za
zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba sastavljen u Haagu 26.
ožujka 1999. godine u izvorniku na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom,
ruskom i španjolskom jeziku.
Članak 2.
Tekst Protokola iz članka 1. ovoga Zakona u
izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U
SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA
Stranke,
Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih
dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno
određenih kulturnih dobara,
Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije
za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, sastavljene u Haagu 14.
svibnja 1954., i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje
njihove provedbe,
Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije
osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju
oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka,
Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu
kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj
međunarodnog prava,
Potvrđujući da će pravilima običajnoga
međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama
ovoga Protokola,
sporazumjele su se kako slijedi:
Glava 1.
UVOD
Članak 1.
Definicije
U smislu ovoga Protokola:
a) »stranka« znači državu stranku ovoga
Protokola,
b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su
definirana u članku 1. Konvencije,
c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu
kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, sastavljenu u Haagu 14. svibnja
1954.,
d) »visoka ugovorna stranka« znači državu
stranku Konvencije,
e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane
zaštite uspostavljen člankom 10. i 11.,
f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj
naravi, smještaju, svrsi ili upotrebi djelotvorno pridonosi vojnoj akciji i
čije potpuno ili djelomično uništenje, zauzimanje ili onesposobljenje pruža u
danim okolnostima jasnu vojnu prednost,
g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi
način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili
međunarodnog prava,
h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara
pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom b),
i) »glavni direktor« znači glavnog direktora
UNESCO-a,
j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih
naroda za prosvjetu, znanost i kulturu,
k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu
kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, sastavljen u Haagu 14. svibnja
1954.
Članak 2.
Odnos prema Konvenciji
Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima
između stranaka.
Članak 3.
Polje primjene
1. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme
mira, ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. stavku
1. i 2. Konvencije te u članku 22. stavku 1.
2. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije
vezana ovim Protokolom, stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim
međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane ovim Protokolom u odnosu na
državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe
ovoga Protokola, i to tako dugo dok ih primjenjuje.
Članak 4.
Odnos između glave 3. i
ostalih odredaba Konvencije i ovoga
Protokola
Primjena odredaba glave 3. ovoga Protokola ne
dira u:
1. primjenu odredaba glave I. Konvencije i glave
2. ovoga Protokola,
2. primjenu odredaba glave II. Konvencije, osim
što će se, između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja
prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. stavkom 2., ako je
kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita, primijeniti samo
odredbe o pojačanoj zaštiti.
Glava 2.
OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI
Članak 5.
Čuvanje kulturnih dobara
Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih
dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba,
sukladno članku 3. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju, prema
potrebi, izradu popisa kulturnih dobara, planiranje izvanrednih mjera zaštite
od požara ili urušenja, pripremu za premještanje
pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na
mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje
kulturnih dobara.
Članak 6.
Poštivanje kulturnih
dobara
U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u
skladu s člankom 4. Konvencije:
a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne
potrebe u smislu članka 4. stavka 2. Konvencije radi usmjerivanja
neprijateljskog čina prema kulturnom dobru, može se pozivati samo onda i tako
dugo dok:
(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom
pretvoreno u vojni cilj, i
(ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za
postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina
prema tom cilju,
b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne
potrebe u smislu članka 4. stavka 2. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara
za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju, može se
pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe
kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične
vojne prednosti,
c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu
potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka
bojni ili veća, ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne
dopuštaju,
d) u slučaju napada zasnovanog na odluci
donesenoj u skladu s točkom a), mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje
kad god to okolnosti dopuštaju.
Članak 7.
Mjere opreza pri napadu
Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane
međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija, svaka stranka
sukoba mora:
a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi
provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju
članka 4. Konvencije,
b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri
izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo, i u svakom slučaju svelo
na minimum, slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4.
Konvencije,
c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju
napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje
kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. Konvencije, koje bi bilo
prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost, te
d) opozvati ili prekinuti napad ako postane
jasno:
(i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na
temelju članka 4. Konvencije,
(ii) da se može očekivati kako će napad
prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4.
Konvencije, koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu
vojnu prednost.
Članak 8.
Mjere opreza od
posljedica neprijateljstava
Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj
mjeri:
a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine
vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze,
b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu
kulturnih dobara.
Članak 9.
Zaštita kulturnih dobara
na okupiranome području
1. Ne
dirajući odredbe članka 4. i 5. Konvencije, stranka koja je u cijelosti ili
djelomično okupirala područje druge stranke, zabranit će i spriječiti što se
tiče okupiranoga područja:
a) svaki protupravni izvoz, neko drugo
premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara,
b) svako arheološko iskapanje, osim ako je ono
nedvojbeno nužno radi čuvanja, evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara,
c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih
dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih, povijesnih ili
znanstvenih dokaza.
2. Svako
arheološko iskapanje, preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na
okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim
vlastima toga područja, osim ako okolnosti to ne dopuštaju.
Glava 3.
POJAČANA ZAŠTITA
Članak 10.
Pojačana zaštita
Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu
zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta:
a) da je to kulturna baština od najveće važnosti
za čovječanstvo,
b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim
pravnim i administrativnim mjerama, kojima mu se priznaje iznimna kulturna i
povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite,
c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za
zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro
nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti.
Članak 11.
Odobravanje pojačane
zaštite
1. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis
kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite.
2. Stranka pod čijom je nadležnošću ili
kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se
ustanovljuje u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom b). Taj zahtjev sadrži
sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. Odbor
može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis.
3. Ostale stranke, Međunarodni odbor Plavog
štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru
preporučiti određeno kulturno dobro. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti
pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis.
4. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra
smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od
jedne države, niti uvrštenje toga dobra u Popis, ni na koji način ne
prejudicira prava stranaka spora.
5. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis,
Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. Stranke mogu, u roku od šezdeset
dana, podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. Te se predstavke
trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. One moraju biti
određene i odnositi se na činjenice. Odbor razmatra te predstavke, s tim da,
prije donošenja odluke, pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da
odgovori. Kad su takve predstavke podnesene Odboru, odluka o uvrštenju u Popis
donosi se, bez obzira na članak 26., većinom od četiri petine njegovih članova
koji su nazočni i glasuju.
6. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao
tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija, kao i od pojedinih
stručnjaka.
7. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane
zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10.
8. U iznimnim slučajevima, kad Odbor zaključi da
stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti
kriterij iz članka 10. točke b), on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom
da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na
temelju članka 32.
9. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba
može, zbog izvanredne situacije, zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja
su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom, podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru.
Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. U takvim
slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. Odluka o
odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se, što je prije moguće, bez
obzira na članak 26., većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i
glasuju. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod
redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite, pod uvjetom da su ispunjeni
kriteriji sadržani u članku 10. točkama a) i c).
10. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je
od časa njegova uvrštenja u Popis.
11. Glavni će direktor, bez odgode, obavijestiti
glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da
uvrsti kulturno dobro u Popis.
Članak 12.
Imunitet kulturnih
dobara pod pojačanom zaštitom
Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih
dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine
predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za
potporu vojnoj akciji.
Članak 13.
Gubitak pojačane zaštite
1. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi
takvu zaštitu samo:
a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u
skladu s člankom 14., ili
b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom
upotrebom postalo vojni cilj.
2. U okolnostima navedenima u stavku 1. točki b)
takvo dobro može biti predmet napada samo:
a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo
za okončanje upotrebe toga dobra kako je izloženo u stavku 1. točki b),
b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere
opreza u izboru sredstava i metoda napada ili, u svakom slučaju, kako bi se
svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra,
c) osim ako okolnosti ne dopuštaju, radi
nužnosti neposredne samoobrane:
(i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj
operativnoj razini zapovijedanja,
(ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano
djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku
1. točki b),
(iii) ako je protivničkim snagama dan razuman
rok da poprave stanje.
Članak 14.
Suspenzija i ukinuće
pojačane zaštite
1. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od
kriterija iz članka 10. ovoga Protokola, Odbor može suspendirati ili ukinuti
pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa.
2. U slučaju teškog kršenja članka 12. u odnosu
na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu
vojnoj akciji, Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. Kad su
takva kršenja uzastopna, Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra
njegovim skidanjem s Popisa.
3. Glavni će direktor, bez odgode, obavijestiti
glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj
odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra.
4. Prije donošenja takve odluke, Odbor pruža
strankama prigodu da iznesu svoja gledišta.
Glava 4.
KAZNENA ODGOVORNOST I
NADLEŽNOST
Članak 15.
Teška kršenja ovoga Protokola
1. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga
Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji
od sljedećih čina:
a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom
predmetom napada,
b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom
zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji,
c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji
kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom,
d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i
ovim Protokolom predmetom napada,
e) krađu, pljačku ili otuđenje kulturnih dobara
zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima.
2. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako
bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome
članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. Pritom će se stranke
pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava, uključujući pravila kojima
se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni
počinitelji kaznenog djela.
Članak 16.
Nadležnost
1. Ne dirajući stavak 2., svaka će stranka
poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede
kaznenih djela navedenih u članku 15. u sljedećim slučajevima:
a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na
području te države,
b) kad je navodni počinitelj državljanin te
države,
c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u
članku 15. stavku 1. točki a) – c), kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu
području.
2. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući
članak 28. Konvencije:
a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne
kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama
domaćeg prava ili međunarodnog prava, kada se to pravo primjenjuje, a niti je
od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu,
b) osim ako država koja nije stranka ovoga
Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. stavkom
2., pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga
Protokola, izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja
je stranka ovoga Protokola, ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na
temelju ovoga Protokola, niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te
osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči.
Članak 17.
Kazneni progon
1. Stranka na čijem se području nalazi navodni
počinitelj kaznenog djela iz članka 15. stavka 1. točke a) – c), ukoliko ne
izruči tu osobu, dostavit će predmet, bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja,
nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim
pravom ili ako ih je moguće primijeniti, s odredbama mjerodavnoga međunarodnog
prava.
2. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga
međunarodnog prava, ako se ono primjenjuje, svakoj osobi protiv koje se vodi
postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola, jamči se pravo na pravično
postupanje i pravično suđenje, u svim fazama postupka, u skladu s domaćim
pravom i međunarodnim pravom, i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa
nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom.
Članak 18.
Izručenje
1. Smatra se da su kaznena djela navedena u
članku 15. stavku 1. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju,
sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu, kao
kaznena djela koja podliježu izručenju. Stranke se obvezuju da će takva kaznena
djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno
sklopiti.
2. Kad stranka koja izručenje uvjetuje
postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana
ugovorom o izručenju, zamoljena stranka može, po vlastitom izboru, smatrati
ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela
navedenih u članku 15. stavku 1. točki a) – c).
3. Stranke koje izručenje ne uvjetuju
postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15.
stavku 1. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju, pod
uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke.
4. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka
15. stavka 1. točke a) – c), kada je to potrebno, smatrat će se da su ta djela
počinjena, osim u mjestu izvršenja, i na području stranaka čija je nadležnost
ustanovljena na temelju odredbe članka 16. stavka 1.
Članak 19.
Uzajamna pravna pomoć
1. Stranke će pružati uzajamnu pomoć, u najvećoj
mogućoj mjeri, tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja
za kaznena djela iz članka 15. stavka 1. točke a) – c), uključujući pomoć u
pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka.
2. Svoje obveze na temelju stavka 1. stranke izvršavaju
sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji
među njima postoje. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja, stranke si
uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom.
Članak 20.
Razlozi za odbijanje
1. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u
članku 15. stavku 1. točki a) – c), a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena
djela navedena u članku 15., ne smatraju se političkim kaznenim djelima, ni
kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima, niti kaznenim
djelima potaknutima političkim pobudama. Prema tome, zahtjev za izručenje ili
za uzajamnu pravnu pomoć, utemeljen na takvim kaznenim djelima, ne može se
odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela, kaznenog djela
povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim
političkim pobudama.
2. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije
tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako
zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za
kaznena djela navedena u članku 15. stavku 1. točki a) – c), ili zahtjev za
uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15.,
podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase,
vjeroispovijedi, nacionalnosti, etničkog podrijetla ili političkog mišljenja,
ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj
te osobe iz bilo kojega od tih razloga.
Članak 21.
Mjere glede ostalih
kršenja
Ne dirajući članak 28. Konvencije, svaka će
stranka usvojiti one zakonodavne, administrativne ili disciplinske mjere koje
bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno:
a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem
Konvencije ili ovoga Protokola,
b) svakoga protupravnog izvoza, nekoga drugog
premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja
kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola.
Glava 5.
ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA
U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER
Članak 22.
Oružani sukobi koji
nemaju međunarodni karakter
1. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju
oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne
od stranaka.
2. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije
unutarnjih nemira i napetosti, kao što su pobune, izolirani i sporadični čini
nasilja te drugi čini slične prirode.
3. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se
pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim
zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani
nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države.
4. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u
primarnu nadležnost stranke, na čijem je području izbio oružani sukob koji nema
međunarodni karakter, glede kršenja navedenih u članku 15.
5. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se
pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje, iz bilo kojega
razloga, u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem
je području taj sukob izbio.
6. Primjena ovoga Protokola na situaciju
spomenutu u stavku 1. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba.
7. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje
usluge.
Glava 6.
INSTITUCIONALNA PITANJA
Članak 23.
Sastanak stranaka
1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s
Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih
stranaka, ako je glavni direktor sazvao takav sastanak.
2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik.
3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće:
a) birati članove Odbora, u skladu s člankom 24.
stavkom 1.,
b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u
skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom a),
c) davati upute o tome kako će se Odbor
koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time,
d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u
skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom d),
e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na
primjenu ovoga Protokola i, prema potrebi, davati preporuke.
4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka
glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka.
Članak 24.
Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju
oružanog sukoba
1. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih
dobara u slučaju oružanog sukoba. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje
bira Sastanak stranaka.
2. Odbor se sastaje jedanput godišnje na
redovitom zasjedanju, a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim.
3. Pri određivanju sastava Odbora stranke
nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura.
4. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike
odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine, obrane ili
međunarodnog prava i nastoje, međusobno se savjetujući, osigurati da Odbor u
cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima.
Članak 25.
Trajanje mandata
1. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od
četiri godine, a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput.
2. Bez obzira na odredbe stavka 1., trajanje
mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga
redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani.
Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora.
Članak 26.
Poslovnik
1. Odbor donosi svoj poslovnik.
2. Većina članova čini kvorum. Odluke Odbora
donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju.
3. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj
odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke.
Članak 27.
Funkcije
1. Funkcije su Odbora sljedeće:
a) izraditi smjernice za provedbu ovoga
Protokola,
b) odobriti, suspendirati ili ukinuti pojačanu
zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti, ažurirati i unapređivati Popis
kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom,
c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola
i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom,
d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka,
prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak
stranaka,
e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu
pomoć na temelju članka 32.,
f) odlučivati o korištenju Fonda,
g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio
Sastanak stranaka.
2. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s
glavnim direktorom.
3. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim
vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije,
Prvoga protokola i ovoga Protokola. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija,
Odbor može na svoje sastanke pozvati, u savjetodavnom svojstvu, ugledne
strukovne organizacije, poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om, uključujući
Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. Predstavnici
Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara
(Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također
pozvati u savjetodavnom svojstvu.
Članak 28.
Tajništvo
Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a, koje priprema
dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje
njegovih odluka.
Članak 29.
Fond za zaštitu
kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba
1. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe:
a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za
potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u
skladu, uz ostalo, s člankom 5., člankom 10. točkom b) i člankom 30., te
b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za
potporu izvanrednim, privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u
razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka
neprijateljstava, u skladu, uz ostalo, s člankom 8. točkom b).
2. Fond djeluje kao depozitarni fond, u skladu s
financijskim propisima UNESCO-a.
3. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u
svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. stavku 3.
točki c). Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili
projektu, pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili
projekta.
4. Prihode Fonda čine:
a) dobrovoljni doprinosi stranaka,
b) doprinosi, darovi i legat:
(i) drugih država,
(ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava
Ujedinjenih naroda,
(iii) drugih međuvladinih ili nevladinih
organizacija, i
(iv) javnih ili privatnih tijela, ili
pojedinaca,
c) sve kamate koje Fondu pritječu,
d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s
priredaba organiziranih u korist Fonda,
e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su
primjenjive na Fond.
Glava 7.
RAZGLAŠIVANJE
INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ
Članak 30.
Razglašivanje
1. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima,
osobito obrazovnim i informativnim programima, jačati cijenjenje i poštivanje
kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva.
2. Stranke će, što je više moguće, razglašivati
ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba.
3. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u
vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u
potpunosti poznavati njegov tekst. U tu će svrhu, ovisno o slučaju, stranke:
a) ugraditi u svoje vojne propise upute i
naputke o zaštiti kulturnih dobara,
b) izraditi i provoditi, u suradnji s UNESCO-om
te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama, mirnodopske programe
poduke i obrazovanja,
c) međusobno si priopćivati, posredovanjem
glavnog direktora, informacije o zakonima, administrativnim odredbama i
poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b),
d) što je brže moguće, međusobno si priopćivati,
posredovanjem glavnog direktora, zakone i administrativne odredbe koje usvoje
radi osiguranja primjene ovoga Protokola.
Članak 31.
Međunarodna suradnja
U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola,
stranke se obvezuju djelovati zajednički, posredovanjem Odbora, ili
pojedinačno, u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima, sukladno Povelji
Ujedinjenih naroda.
Članak 32.
Međunarodna pomoć
1. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu
pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom, kao i pomoć za pripremu, izradu
i provedbu zakona, administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10.
2. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga
Protokola, ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. stavkom 2.,
može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć.
3. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za
međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći.
4. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći
svake vrste, posredovanjem Odbora, onim strankama ili strankama sukoba koje to
traže.
Članak 33.
Pomoć UNESCO-a
1. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku
pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara, osobito što se tiče
pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih
dobara, preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade
nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji
proizlazi iz primjene ovoga Protokola. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama
svojega programa i mogućnosti.
2. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći
na dvostranoj i višestranoj razini.
3. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima
samoinicijativno davati prijedloge strankama.
Glava 8.
IZVRŠAVANJE OVOGA
PROTOKOLA
Članak 34.
Sile zaštitnice
Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa
silama zaštitnicama, čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba.
Članak 35.
Postupak mirenja
1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim
slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako
postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba
ovoga Protokola.
2. U tu
svrhu, svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora
ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika
i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to
primjereno, na području neke države koja nije stranka sukoba. Stranke sukoba
dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice
predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja
nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor, a koju će se pozvati da
u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
Članak 36.
Mirenje ako nema sila
zaštitnica
1. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile
zaštitnice, glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom
drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja.
2. Predsjedatelj Odbora može, na poziv jedne
stranke ili glavnog direktora, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih
predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je
to primjereno, na području neke države koja nije stranka sukoba.
Članak 37.
Prijevodi i izvještaji
1. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje
službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru.
2. Stranke će svake četiri godine Odboru
dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola.
Članak 38.
Odgovornost država
Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj
kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu,
uključujući ratne odštete.
Glava 9.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Jezici
Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom,
engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i španjolskom jeziku, s tim da je tih
šest tekstova jednako vjerodostojno.
Članak 40.
Potpisivanje
Ovaj će Protokol nositi datum 26. ožujka 1999.
Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17.
svibnja do 31. prosinca 1999.
Članak 41.
Ratifikacija, prihvaćanje
ili odobrenje
1. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji,
prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale, u
skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom.
2. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju polažu se kod glavnog direktora.
Članak 42.
Pristupanje
1. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup
visokim ugovornim strankama od 1. siječnja 2000.
2. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o
pristupu kod glavnog direktora.
Članak 43.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca
nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju
ili pristupu.
2. Poslije toga on stupa na snagu za svaku
stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu,
odobrenju ili pristupu.
Članak 44.
Stupanje na snagu u
situacijama oružanog sukoba
U situacijama predviđenima u članku 18. i 19.
Konvencije, za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji, prihvatu,
odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije,
Protokol stupa na snagu odmah. U takvim će slučajevima glavni direktor na
najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46.
Članak 45.
Otkazivanje
1. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol.
2. Otkaz se notificira
pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora.
3. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana
nakon prijama isprave o otkazu. Međutim, ako u času isteka te godine stranka
koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu, otkaz neće proizvesti učinak do prestanka
neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije
vraćanja kulturnih dobara.
Članak 46.
Obavijesti
Glavni će direktor obavijestiti sve visoke
ugovorne stranke, kao i Ujedinjene narode, o polaganju svih isprava o
ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. i 42.
te o otkazima predviđenima u članku 45.
Članak 47.
Registracija u
Ujedinjenim narodima
U skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih
naroda, ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na
zahtjev glavnog direktora.
U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlašteni,
potpisali ovaj Protokol.
Sastavljeno u Haagu 26. ožujka 1999., u jednom
jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a, a kojega će se vjerni
ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama.
Članak 3.
Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg
tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture.
Članak 4.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Protokol
iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku, te će
se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku, objaviti
naknadno u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i
izvršavanju međunarodnih ugovora.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-08/05-01/02
Zagreb, 29. studenoga 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskog sabora
Vladimir Šeks, v. r.