HRVATSKI SABOR
111
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, SOFIJA 27. VELJAČE 2001. I IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, CAVTAT 4. LIPNJA 2004.
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Cavtat 4. lipnja 2004., kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. rujna 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/127
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 2. listopada 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, SOFIJA 27. VELJAČE 2001. I IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, CAVTAT 4. LIPNJA 2004.
Članak 1.
Potvrđuje se Izmjena i dopuna Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, usvojena na drugom sastanku stranaka Konvencije održanom u Sofiji 27. veljače 2001. kako je sadržana u Odluci II/14 i Izmjena i dopuna Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, usvojena na trećem sastanku stranaka Konvencije održanom u Cavtatu 4. lipnja 2004. kako je sadržana u Odluci III/7, u izvorniku na engleskom, francuskom i ruskom jeziku.
Članak 2.
(1) Tekst Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica usvojene u Sofiji 27. veljače 2001., sadržane u Odluci II/14 iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
(a) Na kraju članka 1. (x), iza riječi: »osobe« dodaje se:
»i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine«.
(b) U članku 17. iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:
»3. Svaka druga država koja nije navedena u stavku 2. ovoga članka, a koja je članica Ujedinjenih naroda može pristupiti Konvenciji po odobrenju sastanka stranaka. Sastanak stranaka neće razmatrati ili odobriti bilo koji zahtjev za pristupanje od strane takve države dok ovaj stavak ne stupi na snagu za sve države i organizacije koje su na dan 27. veljače 2001. bile stranke Konvencije.«,
a brojevi ostalih stavaka odgovarajuće se mijenjaju.
(c) Na kraju članka 17. dodaje se novi stavak koji glasi:
»7. Smatra se da svaka država ili organizacija koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju istodobno ratificira, prihvaća ili odobrava izmjene i dopune Konvencije određene u odluci II/14 donesenoj na drugom sastanku stranaka.«
(2) Tekst Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica usvojene u Cavtatu 4. lipnja 2004., sadržane u Odluci III/7 iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
(a) U članku 2. iza stavka 10. dodaje se novi stavak koji glasi:
»11. Ako zemlja porijekla namjerava provesti postupak u svrhu utvrđivanja sadržaja dokumentacije za procjenu utjecaja na okoliš, pogođena zemlja treba u odgovarajućoj mjeri dobiti mogućnost sudjelovanja u tom postupku.«
(b) U članku 8. iza riječi: »Konvencija« dodaje se:
»te iz svih njezinih protokola kojih su stranke.«
(c) U članku 11. stavak 2. (c) mijenja se novim podstavkom koji glasi:
»(c) tražiti, kada je to prikladno, usluge i suradnju nadležnih tijela koja imaju stručna znanja koja se odnose na ostvarivanje ciljeva ove Konvencije,«.
(d) Na kraju članka 11. dodaju se dva nova podstavka koji glase:
»(g) izraditi, kada je to prikladno, protokole uz ovu Konvenciju,
(h) osnovati takva pomoćna tijela koja smatraju nužnima za provedbu ove Konvencije.«
(e) U članku 14. stavku 4. druga rečenica mijenja se novom rečenicom koja glasi:
»Za stranke koje su ih ratificirale, odobrile ili prihvatile one stupaju na snagu devedesetog dana nakon što depozitar primi obavijest o tome da ih je ratificiralo, odobrilo ili prihvatilo najmanje tri četvrtine broja stranaka u trenutku njihova usvajanja.«
(f) Iza članka 14. dodaje se novi članak koji glasi:
»Članak 14. bis
Ocjena usklađenosti
1. Stranke ocjenjuju usklađenost s odredbama ove Konvencije primjenjujući postupak usklađivanja i praćenja provedbe kao postupak koji nije akuzatoran i usmjeren je na pružanje pomoći, a usvojen na sastanku stranaka. Ocjena se temelji na redovitom izvještavanju od strane stranaka, no nije ograničena na isto. Sastanak stranaka odlučuje o učestalosti redovitog izvještavanja koje se traži od stranaka i o informacijama koje trebaju biti sadržane u tim redovitim izvješćima.
2. Postupak usklađivanja i praćenja provedbe bit će primjenjiv na svaki protokol usvojen na temelju ove Konvencije.«
(g) Prilog I. uz Konvenciju zamjenjuje se Prilogom uz ovu odluku.
(h) U Prilogu VI. iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:
»3. Stavci 1. i 2. mogu se odgovarajuće primjenjivati na svaki protokol uz Konvenciju.«
Prilog
POPIS AKTIVNOSTI
1. Rafinerije nafte (izuzevši poduzeća koja se bave samo proizvodnjom maziva iz nafte) i postrojenja za pretvaranje 500 ili više metričkih tona ugljena ili bitumenskog škriljevca dnevno u plinovito ili tekuće stanje.
2. (a) Termoelektrane i druga postrojenja za sagorijevanje s toplinskim kapacitetom od 300 ili više megavata te
(b) nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori, uključujući demontažu ili stavljanje ovakvih elektrana ili reaktora[1]/izvan pogona (izuzevši istraživačka postrojenja za proizvodnju i preradu fizionog i drugog materijala pogodnog za primjenu u regenarativnim reaktorima, čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kilovat trajnog toplinskog opterećenja).
3. (a) Postrojenja za ponovnu preradu ozračenog nuklearnog goriva
(b) Postrojenja konstruirana
– a proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva
– za preradu ozračenog nuklearnog goriva ili visoko radioaktivnog otpada
– za konačno odlaganje ozračenog nuklearnog goriva
– isključivo za konačno odlaganje radioaktivnog otpada, ili
– isključivo za skladištenje (planirano na više od 10 godina) ozračenih nuklearnih goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji koja je različita od lokacije proizvodnje.
4. Velika postrojenja za početnu proizvodnju lijevanog željeza i čelika te za proizvodnju obojenih metala.
5. Postrojenja za dobivanje azbesta te za preradu i pretvaranje azbesta i proizvoda koji sadrže azbest; za proizvode od azbestnog cementa s godišnjom proizvodnjom većom od 20.000 metričkih tona gotovih proizvoda; za frikcione materijale s godišnjom proizvodnjom većom od 50 metričkih tona gotovih proizvoda; te za više od 200 metričkih tona azbesta za druge primjene godišnje.
6. Složena kemijska postrojenja.
7. (a) Izgradnja autocesta, brzih cesta[2]/i linija međumjesnog željezničkog prometa te zračnih luka[3]/s pistom osnovne dužine 2.100 m ili više.
(b) Izgradnja nove ceste sa četiri ili više trake, ili ponovno trasiranje i/ili proširenje postojeće ceste s dvije trake ili manje kako bi se osiguralo četiri ili više trake, kada bi takva nova cesta ili ponovno trasirana i/ili proširena dionica ceste bila neprekinute dužine od 10 km ili više.
8. Cjevovod velikog promjera za transport nafte, plina ili kemikalija.
9. Trgovačke luke, a također i vodeni putevi i luke za promet vodenim putevima u unutrašnjosti kojima je moguć prolazak plovila iznad 1.350 metričkih tona.
10. (a) Postrojenja za zbrinjavanje otpada u kojima se vrši spaljivanje, kemijska prerada ili zatrpavanje otrovnog i opasnog otpada.
(b) Postrojenja za zbrinjavanje otpada u kojima se vrši spaljivanje ili kemijska prerada bezopasnog otpada, kapaciteta koji premašuje 100 metričkih tona dnevno.
11. Velike brane i spremnici.
12. Aktivnosti na odvođenju/crpljenju podzemnih voda ili umjetni sustavi za obogaćivanje podzemnih voda kada godišnji volumen vode koju treba odvesti/crpiti ili obogatiti iznosi 10 milijuna kubičnih metara ili više.
13. Proizvodnja celuloze, papira i kartona u količini od 200 zrakom sušenih metričkih tona ili više dnevno.
14. Vađenje kamena, kopanje, vađenje i prerada rudače metala ili ugljena.
15. Proizvodnja ugljikovodika na moru. Vađenje nafte i prirodnog plina za komercijalne svrhe kada izvađena količina iznosi više od 500 metričkih tona dnevno u slučaju nafte i 500.000 kubičnih metara dnevno u slučaju plina.
16. Velika skladišna postrojenja za naftu, petrokemijske i kemijske proizvode.
17. Iskrčivanje velikih područja.
18. (a) Građevine za prebacivanje vode iz jednog u drugi riječni sliv kada to ima za cilj da se spriječi eventualna nestašica vode i kada količina prebačene vode iznosi više od 100 milijuna kubičnih metara godišnje, i
(b) U svim drugim slučajevima, građevine za prebacivanje vode iz jednog u drugi riječni sliv, ako višegodišnji prosječni protok sliva iz kojeg se voda vadi iznosi više od 2 000 milijuna kubičnih metara godišnje, a količina prebačene vode čini više od 5% tog protoka.
U oba slučaja isključeno je prebacivanje pitke vode iz vodovoda.
19. Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta preko 150 000 populacijskog ekvivalenta.
20. Postrojenja za intenzivni uzgoj peradi ili svinja s više od:
– 85.000 mjesta za piliće
– 60.000 mjesta za kokoši
– 3.000 mjesta za svinje za proizvodnju (preko 30 kg), ili
– 900 mjesta za krmače.
21. Izgradnja nadzemnih električnih vodova napona 220 kV ili više i duljine veće od 15 km.
22. Velika postrojenja za iskorištavanje energije vjetra za proizvodnju energije (vjetroparkovi).
Članak 3.
Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.
Članak 4.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona izmjene i dopune Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona nisu na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku te će se podaci o njihovom stupanju na snagu objaviti u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 351-01/08-01/05
Zagreb, 26. rujna 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
[1]U smislu ove Konvencije nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori prestaju biti takvim postrojenjima kada je s lokacije postrojenja trajno uklonjeno svo nuklearno gorivo i drugi radioaktivno kontaminirani elementi.
[2]U smislu ove Konvencije:
– »Autocesta« označava cestu koja je posebno projektirana i izgrađena za motorni promet, koja ne služi potrebama susjednih posjeda i koja:
(a) osim na posebnim točkama ili privremeno, ima posebne kolnike za dvosmjerni promet, međusobno odvojene jednom razdjelnom trakom koja nije namijenjena prometu ili, u iznimnom slučaju, nekim drugim sredstvom,
(b) ne prelazi na nekoj razini nijednu cestu, željezničku ili tramvajsku prugu ili pješačku stazu,
(c) ima posebne oznake za autocestu.
– »Brza cesta« označava cestu koja je rezervirana za motorni promet, a dostupna je samo s petlji ili kontroliranih raskrižja te na kojoj je posebice zabranjeno zaustavljanje i parkiranje na voznim trakama.
[3]U smislu ove Konvencije, »zračna luka« označava zračnu luku koja je sukladna definiciji iz Konvencije iz Chicaga iz 1944. kojom se utemeljuje Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (dodatak 14).