Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program "Razvoj ljudskih potencijala" za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente "Razvoj ljudskih potencijala" u Hrvatskoj

NN 2/2009 (25.3.2009.), Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program "Razvoj ljudskih potencijala" za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente "Razvoj ljudskih potencijala" u Hrvatskoj

HRVATSKI SABOR

21

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM »RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA« ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE »RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA« U HRVATSKOJ

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/24

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 27. veljače 2009.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA za višegodišnji Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Razvoj ljudskih potencijala« u hrvatskoj

Članak 1.

Potvrđuje se Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj, potpisan u Bruxellesu 4. prosinca 2008. i u Zagrebu 5. prosinca 2008. u izvorniku na engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Sporazuma iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:

SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM »RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA« ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE »RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA« U HRVATSKOJ

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

i

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

U daljnjem tekstu zajedno se spominju kao »stranke« ili pojedinačno kao »Korisnik« u slučaju Vlade Republike Hrvatske ili »Komisija« u slučaju Komisije Europskih zajednica.

Budući da

1) je 17. srpnja 2006. Vijeće Europske unije usvojilo Uredbu (EZ) br. 1085/2006[1] kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći (u daljnjem tekstu »IPA Okvirna uredba«). S danom stupanja na snagu 1. siječnja 2007. godine, navedeni instrument predstavlja jedinstvenu pravnu osnovu za pružanje financijske pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u njihovim nastojanjima da poboljšaju političke, gospodarske i institucionalne reforme s ciljem pristupanja Europskoj uniji;

2) je 12. lipnja 2007. Komisija usvojila Uredbu Komisije (EZ) br. 718/2007[2] o provedbi IPA Okvirne uredbe koja sadrži detaljna pravila o upravljanju i kontroli (u daljnjem tekstu »IPA Provedbena uredba«);

3) je Hrvatska navedena u Dodatku I. IPA Okvirne uredbe i stoga bi trebala imati pristup petorim komponentama uspostavljenim na temelju članka 3. stavka 1. iste Uredbe odnosno (a) »Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija«; (b) »Prekogranična suradnja«; (c) »Regionalni razvoj«; (d) »Razvoj ljudskih potencijala«, i (e) »Ruralni razvoj«;

4) je, sukladno članku 155. IPA Provedbene uredbe, pomoć u sklopu komponenti »Regionalni razvoj« i »Razvoj ljudskih potencijala« potrebno provesti kroz višegodišnje operativne programe;

5) je 13. lipnja 2007. Korisnik predao Komisiji okvir za usklađenost strategija koji, na temelju članka 154. stavka 1. IPA Provedbene uredbe, predstavlja referentni dokument za programiranje komponente »Razvoj ljudskih potencijala«;

6) je 28. rujna 2008. Korisnik predao Komisiji prijedlog višegodišnjeg operativnog programa »Razvoj ljudskih potencijala«, u daljnjem tekstu: »program«;

7) je 7. prosinca 2007. Komisija donijela Odluku br. C(2007)6036 kojom se odobrava program sufinanciranja za IPA, u daljnjem tekstu: »Odluka o financiranju«;

8) će sukladno članku 17. IPA Okvirne uredbe, Komisija i Korisnik sklopiti okvirne sporazume i dodatne sporazume vezane za provedbu pomoći;

9) su 27. kolovoza 2007. Korisnik i Komisija sklopili Okvirni sporazum koji predviđa pravila suradnje u odnosu na financijsku pomoć EZ-a u sklopu IPA;

10) će sukladno članku 8. IPA Provedbene uredbe i članku 5. stavku 3. Okvirnog sporazuma, a kada je to potrebno na temelju odluke o financiranju, Komisija i Korisnik sklopiti Sporazum o financiranju koji može biti u obliku višegodišnjeg sporazuma;

11) Sporazum o financiranju sadrži: (a) odredbe na temelju kojih Korisnik prihvaća pomoć Zajednice i pristaje postupati u skladu s pravilima i postupcima vezanim za isplatu sredstava vezanih za tu pomoć; (b) uvjete na temelju kojih se upravlja pomoći, što uključuje prikladne načine i nadležnosti za provedbu višegodišnjeg programa i/ili operacija; (c) odredbe vezane uz pripremu i redovito ažuriranje od strane Korisnika vodiča s indikativnim referentnim vrijednostima i rokovima za ostvarivanje decentralizacije bez ex ante kontrole od strane Komisije;

12) program, kako je usvojen Odlukom Komisije od 7. prosinca 2007., čini sastavni dio Sporazuma o financiranju.

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Poglavlje I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

PREDMET

1. Ovaj Sporazum sklapaju Vlada Republike Hrvatske i Komisija Europskih zajednica na temelju članka 8. IPA Provedbene uredbe i članka 5. stavka 3. Okvirnog sporazuma.

2. Ovaj Sporazum odnosi se na višegodišnji operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj, usvojen Odlukom Komisije br. C(2007)6036 od 7. prosinca 2007.

3. Na svim dokumentima i prepisci koji se odnose na program jasno će biti naznačeno pozivanje na CCI br.: 2007HR051PO001.

4. Ne dovodeći u pitanje aranžmane iz IPA Provedbene uredbe i Okvirnog sporazuma, ovaj Sporazum zaokružuje tehnički, pravni i administrativni okvir te sadrži detaljne i posebne odredbe o upravljanju, nadzoru, evaluaciji i kontroli na temelju kojih će se provoditi program iz stavka 2., kao i njegove eventualne izmjene i dopune.

Članak 2.

CILJEVI

1. Pored ciljeva predviđenih člankom 3. Okvirnog sporazuma, ciljevi programa bit će u skladu s ukupnim ciljem pripreme Republike Hrvatske za provedbu i upravljanje kohezijskom politikom Zajednice, sa svrhom članstva u EU.

2. Operacije, projekti, radnje i pripremne mjere koji se provode u sklopu programa slijedit će pristup »učenja kroz rad« sa svrhom pripreme nacionalnih tijela za postizanje cilja iz stavka 1., uz poštivanje načela razmjernosti, sukladno relevantnim propisima mjerodavnim za kohezijsku politiku Zajednice i njezine instrumente.

Članak 3.

ZAKONODAVNI OKVIR

Zakonodavni okvir mjerodavan za pretpristupnu pomoć, a u skladu s kojim će se postupati u provedbi programa, uključuje između ostalog:

a.) Uredbu Vijeća (EZ, EurAtom) br. 1605/2002 od 25. srpnja 2002. godine[3] o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica, u daljnjem tekstu »Financijska uredba«;

b.) Uredbu Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći (IPA)[4];

c.) Uredbu Komisije (EZ, EURATOM) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2003. godine[5] koja predviđa detaljna pravila za primjenu Financijske uredbe, u daljnjem tekstu »Provedbena pravila za Financijsku uredbu«;

d.) Uredbu Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. godine[6] za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006;

e.) Odluku Komisije C(2007)6036 od 7. prosinca 2007. kojom se usvaja višegodišnji operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj, kao i njezine izmjene i dopune koje Komisija može donijeti do konačnog zatvaranja programa;

f.) Odluku Komisije C(2008)7405 od 1. prosinca 2008. kojom se Republici Hrvatskoj prenose ovlasti za upravljanje programom, kao i njezine izmjene i dopune koje Komisija može donijeti do konačnog zatvaranja programa.

Članak 4.

UGOVORNI OKVIR

Odredbe Okvirnog sporazuma sklopljenog 27. kolovoza 2007. između Vlade Republike Hrvatske i Komisije na odgovarajući se način primjenjuju na ovaj Sporazum.

Članak 5.

POSTUPANJE U SKLADU S MJERODAVNIM ZAKONODAVNIM I UGOVORNIM OKVIROM I S OSTALIM PROPISIMA I POLITIKAMA ZAJEDNICE

1. Korisnik će poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurao pravilno izvršavanje svih aktivnosti i kako bi omogućio provedbu programa u skladu sa zakonodavnim i ugovornim okvirom iz članaka 3. i 4. ovog Sporazuma.

2. Komisija i Korisnik nastojat će osigurati da su sve aktivnosti i ciljevi koji se nastoje postići u provedbi programa u skladu s važećim zakonodavstvom i politikama Zajednice, mjerodavnim za odnosni sektor, te pridonijeti progresivnom usklađivanju sa standardima i politikama Europske unije, uključujući, gdje je to primjereno, pravnu stečevinu Zajednice.

Članak 6.

TUMAČENJE

1. Odredbe ovog Sporazuma tumače se kao da nadopunjuju i konačno upotpunjavaju odredbe zakonodavnog i ugovornog okvira iz članaka 3. i 4. ovog Sporazuma.

2. Bez obzira na stavak 1., ako postoje proturječnosti između zakonodavnog i ugovornog okvira iz članaka 3. i 4. ovog Sporazuma i ostalih odredbi ovog Sporazuma, one se tumače prema sljedećem redu prvenstva:

a.) uredbe, direktive i odluke iz članka 3. ovog Sporazuma;

b.) Okvirni sporazum iz članka 4. ovog Sporazuma;

c.) ovaj Sporazum.

3. Ako postoje proturječnosti između odredbi u glavnom dijelu Sporazuma o financiranju i u njegovim dodacima, uključujući posebno odredbe u poglavlju V. Dodatka XIX. (»Provedbene odredbe« Operativnog programa), odredbe sadržane u glavnom dijelu Sporazuma o financiranju imat će prednost.

4. Ako u ovom Sporazumu nema izričite suprotne odredbe, pojmovi koji se koriste u ovom Sporazumu imaju isto značenje kao ono koje je im je pripisano u IPA Okvirnoj uredbi, IPA Provedbenoj uredbi i IPA Okvirnom sporazumu.

5. Ako u ovom Sporazumu nema izričite suprotne odredbe, pozivanje na ovaj Sporazum predstavlja pozivanje na ovaj Sporazum kako je povremeno izmijenjen, dopunjen ili zamijenjen.

6. Svako pozivanje na instrumente Zajednice predstavlja pozivanje na te instrumente kako su povremeno izmijenjeni, dopunjeni ili zamijenjeni.

7. Naslovi u ovom Sporazumu nemaju pravno značenje i ne utječu na njegovo tumačenje.

Članak 7.

DJELOMIČNA NIŠTAVOST I NENAMJERNE PRAZNINE

1. Ukoliko neka odredba ovog Sporazuma jest ili postane ništava, ili ako ovaj Sporazum sadrži nenamjerne praznine, to neće utjecati na valjanost ostalih odredbi ovog Sporazuma. Stranke će zamijeniti ništavu odredbu novom odredbom koja u najvećoj mogućoj mjeri mora odgovarati svrsi i namjeri ništave odredbe.

2. Stranke će popuniti svaku nenamjernu prazninu odredbom koja najbolje odgovara svrsi i namjeri ovog Sporazuma u skladu s IPA Okvirnom uredbom, IPA Provedbenom uredbom i Okvirnim sporazumom.

Članak 8.

KOORDINACIJA, KONZISTENTNOST I KOMPLEMENTARNOST

Komisija i Korisnik osigurat će odgovarajuću koordinaciju, konzistentnost i komplementarnost pomoći koja se pruža na temelju programa s ostalim oblicima pomoći Zajednice, što uključuje, ali nije ograničeno na ostale IPA komponente koje su pokrivene IPA Okvirnom uredbom, kao i pomoći koju financira Europska investicijska banka, ostale međunarodne financijske ustanove i bilateralni donatori.

Članak 9.

ZAŠTITA FINANCIJSKIH INTERESA ZAJEDNICE

1. U provedbi članaka 28. i 29. Okvirnog sporazuma od strane Korisnika, na odgovarajući se način primjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2988/95 o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica.

2. Korisnik će usvojiti sve zakonodavne, regulatorne i administrativne odredbe i poduzeti sve ostale mjere potrebne kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Zajednice, a posebno s ciljem:

a.) provjere vjerodostojnosti i pravilnosti operacija koje financira Zajednica;

b.) sprječavanja i otklanjanja nepravilnosti;

c.) povrata iznosa izgubljenih uslijed nepravilnosti ili nemara;

d.) izvješćivanja Komisije o nepravilnostima uspostavom mehanizma istovjetnog onome predviđenom u dijelu 4 »nepravilnosti« (članci 27.-36.) Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006[7] koja predviđa pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 koja sadrži opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i Uredbe (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj.

3. Korisnik će obavijestiti Komisiju o donesenim odredbama i poduzetim mjerama na temelju stavka 2. i mjerama poduzetim za upravljanje i kontrolu, u skladu s zakonodavstvom Zajednice koje se odnosi na podršku za program, a kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice.

Poglavlje II.
FINANCIRANJE OD STRANE ZAJEDNICE

Članak 10.

IZVORI FINANCIRANJA PROGRAMA

1. Ukupni trošak programa, izražen u vidu prihvatljivih javnih izdataka sukladno definiciji iz članka 17. stavka 2. ovog Sporazuma, procjenjuje se u iznosu od 45.031.769 eura. Raščlamba ovog iznosa predviđena je u Financijskom planu u Dodatku I.

2. Ovisno o raspoloživosti sredstava u proračunu, Zajednica se obvezuje sufinancirati program kroz bespovratna sredstva iz proračuna Europskih zajednica do maksimalnog iznosa navedenog u Financijskom planu u Dodatku I.

3. Korisnik se obvezuje sufinancirati program kroz doprinose u gotovom novcu, u visini koja odgovara minimalno nacionalnim zahtjevima za sufinanciranje iz Financijskog plana u Dodatku I. U svakom slučaju, Korisnik će osigurati da svi zahtjevi za sufinanciranje za svaku operaciju budu u cijelosti ispunjeni.

4. Doprinos Zajednice iz stavka 2. neće prijeći maksimalni iznos od 85% prihvatljivog izdatka na razini svake prioritetne osi.

5. Doprinos Zajednice za sufinanciranje programa i svake operacije podliježe poštivanju odredbi ovog Sporazuma, kao i zakonodavnog i ugovornog okvira koji se primjenjuje na pretpristupnu pomoć, sukladno člancima 3. i 4. ovog Sporazuma.

Članak 11.

FINANCIJSKI PLAN

1. Financijski plan, izražen u eurima, koji se odnosi na doprinose Zajednice i nacionalne javne doprinose za program u kalendarskim godinama 2007., 2008. i 2009., na razini svake prioritetne osi, jest Financijski plan iz Dodatka I.

2. Za izmjene i dopune ili promjene ovog Financijskog plana potreban je službeni pristanak Komisije i moraju biti odobrene u obliku odluke Komisije o izmjenama i dopunama.

3. Financijski plan može biti proširen tako da uključuje doprinose Zajednice i nacionalne javne doprinose za program u kalendarskim godinama 2010., 2011., 2012. i 2013., ovisno o službenom pristanku Komisije, putem odobrenja u obliku odluke Komisije.

4. U slučaju proširenja Financijskog plana sukladno stavku 3., programski pokazatelji i ostali relevantni strateški i operativni elementi bit će na odgovarajući način izmijenjeni.

Članak 12.

IZDVAJANJA SREDSTAVA ZAJEDNICE

1. Doprinos Zajednice za program, sukladno člancima 10. i 17. ovog Sporazuma, bit će podijeljen u godišnja izdvajanja u skladu s Financijskim planom iz Dodatka I.

2. Iznosi koji će biti isplaćeni u 2009. godini i kasnijih godina podliježu odobrenju potrebnih kredita u proračunu Europskih zajednica od strane tijela zaduženog za proračun.

3. Ništa u ovom Sporazumu ne može se tumačiti na način da iskazuje financijsku obvezu Zajednice u odnosu na kredite koji još nisu odobreni od strane tijela zaduženog za proračun.

Članak 13.

AUTOMATSKA OBUSTAVA IZDVAJANJA (n+3)

1. Na temelju članka 166. Financijske uredbe, Komisija automatski izvršava obustavu svakog dijela izdvajanja iz proračuna za program ako do 31. prosinca tri godine nakon godine n, odnosno godine kada je izvršeno izdvajanje iz proračuna:

– (i) ono nije iskorišteno u svrhu predfinanciranja; ili

– (ii) nije iskorišteno za plaćanja tijekom provedbe; ili

– (iii) nije predana izjava o izdacima u odnosu na izdvajanje.

2. Dio proračunskih izdvajanja koji je otvoren na dan 31. prosinca 2017. za koji nije predana izjava o izdacima do 31. prosinca 2018. bit će automatski obustavljen.

Poglavlje III.
OPĆA NAČELA PROVEDBE

Članak 14.

PROVEDBENA NAČELA

1. Korisnik program provodi na temelju decentraliziranog upravljanja u skladu sa člankom 5. Okvirnog sporazuma.

2. Uvjeti prijenosa ovlasti za upravljanje uređeni su u Dijelu III. člancima 9., 10., 11. i 12. Okvirnog sporazuma.

3. Pored uvjeta iz stavka 1., Korisnik će osigurati strogo poštivanje načela i uvjeta iz članka 56. Financijske uredbe.

4. Ako se prestanu poštivati uvjeti i načela iz stavaka 2. i 3., Komisija može obustaviti ili prekinuti provedbu ovog Sporazuma.

5. Korisnik se obvezuje nastojati postići realizaciju decentralizacije bez ex ante kontrole, sukladno članku 30. ovog Sporazuma i članku 16. Okvirnog sporazuma.

Članak 15.

KRAJNJI KORISNIK I OPERACIJE

1. Sukladno odredbama članka 2. stavka 8. IPA Provedbene uredbe, u svrhu ovog Sporazuma, pojam »krajnji korisnik« odnosi se na tijelo ili trgovačko društvo, javno ili privatno, koje je odgovorno za pokretanje ili za pokretanje i provedbu operacija. U kontekstu shema pomoći, krajnji korisnici jesu javna ili privatna trgovačka društva koja izvršavaju određeni projekt i primaju javnu potporu.

2. S obzirom da Operativna struktura zadržava izravnu odgovornost za provedbu operacija u sklopu programa, naime za sve ugovorne aranžmane i financijske transakcije povezane s programom, smatra se da se pojam »krajnji korisnik« odnosi na Operativnu strukturu ili na bilo koje tijelo koje je izričito navedeno u odluci o prijenosu upravljanja.

3. U svrhu ovog Sporazuma, operacije se sastoje od projekta ili skupine projekata, pokrenutih ili pokrenutih i provedenih od strane jednog ili više krajnjih korisnika, čime se omogućava realizacija ciljeva mjere i/ili prioritetne osi na koju se odnose.

Članak 16.

SUFINANCIRANJE

Uz načela iz članka 4. Okvirnog sporazuma, sljedeća načela također se primjenjuju na provedbu programa:

a.) za sve operacije koje primaju pomoć u sklopu programa izdvojit će se nacionalni doprinos i doprinos Zajednice.

b.) doprinosi Zajednice za svaku operaciju stavit će se na raspolaganje u isto vrijeme kad i odgovarajući doprinos iz nacionalnih izvora;

c.) doprinos Zajednice za svaku operaciju ovisi o izvršenju obveza i uvjeta iz Okvirnog sporazuma i ovog Sporazuma.

Članak 17.

INTENZITET POTPORE

1. Sukladno odredbama članka 153. IPA Provedbene uredbe, doprinos Zajednice za program izračunat će se na temelju javnih rashoda.

2. U svrhu ovog članka, »javni rashodi« znači svaki javni doprinos za financiranje operacije čije je podrijetlo u Europskoj zajednici ili u proračunu javnih tijela države korisnice i svaki doprinos za financiranje operacije čije je podrijetlo u proračunu tijela javne vlasti ili udruga jednog ili više regionalnih ili lokalnih tijela ili tijela javne vlasti.

3. Maksimalni iznos doprinosa Zajednice na razini svake prioritetne osi u sklopu programa predviđen je Financijskim planom u Dodatku I.

4. Veća stopa sufinanciranja od one vezane uz predmetnu prioritetnu os ne primjenjuje se niti na jednu operaciju.

Članak 18.

POSTUPANJE S PRIMICIMA

1. Sukladno odredbama članka 35. IPA Provedbene uredbe, prihod ostvaren u operaciji kroz razdoblje njezina sufinanciranja oduzet će se od iznosa prihvatljivih izdataka za predmetnu operaciju. U oduzimanju će se uzeti u obzir tekući troškovi operacije i potreba za osiguranjem održivosti. Dokaz o oduzimanju bit će zadržan i izjavljen Komisiji.

2. U svrhu ovog članka, razdoblje sufinanciranja računa se od dana prvog plaćanja za odnosnu operaciju do tri godine nakon završne isplate sredstava Zajednice za operaciju ili zatvaranja programa, ovisno o tome što nastupi ranije.

3. Ostvareni prihodi uključuju prihode od prodaje, najamnine, usluga, članarina, intelektualnog vlasništva ili druge jednakovrijedne primitke.

4. Gdje je to primjenjivo, doprinosi privatnog sektora za sufinanciranje operacija, kako je prikazano u financijskim tablicama programa, ili uzeto u obzir za obračun ukupne cijene operacije, ne smatraju se prihodima ostvarenim u operaciji i isključuju se iz primjene ovog članka.

Članak 19.

Ne primjenjuje se.

Članak 20.

UKLJUČIVANJE MEĐUNARODNIH FINANCIJSKIH USTANOVA

1. Na temelju članka 19. stavka 8. IPA Okvirne uredbe, za operacije koje sufinancira Zajednica u sklopu programa financijska sredstva se također mogu primiti od drugih međunarodnih organizacija, države članice, treće države ili regionalne organizacije.

2. Doprinos međunarodnih financijskih ustanova također može biti proveden kroz paralelno sufinanciranje. To znači da su sredstva koja dolaze iz raznih izvora financiranja predviđena za odvojene ugovore od onih koji su pokriveni IPA programom.

Članak 21.

Ne primjenjuje se.

Članak 22.

Ne primjenjuje se.

Članak 23.

PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

1. Korisnik i provedbena tijela odgovorna za provedbu programa i povezanih projekata dužna su osigurati stjecanje svih potrebnih prava intelektualnog vlasništva u odnosu na informacijsku tehnologiju, studije, nacrte, planove, objavljivanje i ostale materijale pripremljene za planiranje, provedbu, nadzor i evaluaciju.

2. Korisnik jamči da će Komisija ili neko drugo tijelo ili osoba ovlaštena od strane Komisije imati pristup i pravo korištenja tih materijala. Komisija će koristiti materijale samo u svoje vlastite svrhe.

Članak 24.

DOZVOLE I OVLAŠTENJA

Nadležna tijela države korisnice pravovremeno će ishoditi sve vrste dozvola i/ili ovlaštenja potrebnih za provedbu programa i operacija u skladu s nacionalnim pravom i, gdje je to primjenjivo, u skladu s pravnom stečevinom Zajednice, poštujući pritom u ovom slučaju načelo razmjernosti iz članka 2. stavka 2. Sporazuma.

Poglavlje IV.
UPRAVLJAČKA STRUKTURA I TIJELA

Članak 25.

STRUKTURE I TIJELA ZAJEDNIČKI S OSTALIM PROGRAMIMA

1. Sukladno članku 6. Okvirnog sporazuma, Korisnik je odredio sljedeće strukture i tijela zajedničke svim IPA komponentama:

a.) Nacionalni koordinator programa IPA: državni tajnik, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

b.) Dužnosnik nadležan za akreditaciju: ministar, Ministarstvo financija

c.) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje: državni tajnik, Ministarstvo financija

d.) Nacionalni fond: Ministarstvo financija

e.) Tijelo nadležno za reviziju: Agencija za reviziju provedbe programa Europske unije

2. Strateški koordinator jest zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Ova struktura zajednička je za komponentu »Regionalni razvoj« i komponentu »Razvoj ljudskih potencijala«.

3. Funkcije i odgovornosti gore navedenih struktura i tijela navedene su u članku 8. i Dodatku A Okvirnog sporazuma.

Članak 26.

STRUKTURE I TIJELA SPECIFIČNI ZA PROGRAM

1. Sukladno stavku 6. točki a) Dodatka A Okvirnog sporazuma, tijela koja čine Operativnu strukturu programa jesu:

– Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

– Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

– Hrvatski zavod za zapošljavanje

– Agencija za strukovno obrazovanje.

Korisnik je odredio državnu tajnicu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva za voditelja Operativne strukture, koji je odgovoran za zadatke iz stavka 6. točke c) Dodatka A Okvirnog sporazuma.

2. Funkcije i odgovornosti Operativne strukture predviđene su u članku 8. i stavku 6. točki b) Dodatka A Okvirnog sporazuma.

3. Pored gore spomenutih funkcije i odgovornosti, voditelj Operativne strukture također je odgovoran za:

a.) upravljanje tajništvom Sektorskog nadzornog odbora;

b.) supredsjedanje Sektorskim nadzornim odborom;

c.) osiguranje evaluacije operativnog programa za vrijeme provedbe.

Članak 27.

DODJELA ZADATAKA

1. U sklopu ukupnog okvira definiranog prijenosom ovlasti za upravljanje, voditelj Operativne strukture može dodijeliti određene zadatke ili grupe zadataka pojedinim tijelima unutar ili izvan Operativne strukture. Grupiranje i dodjela moraju se odvijati sukladno načelima podjele dužnosti predviđenih Financijskom uredbom. Voditelj Operativne strukture i odnosna tijela potpisat će odgovarajuće pismene aranžmane. Konačnu odgovornost za dodijeljene zadatke snosi voditelj Operativne strukture.

2. U sporazumima je potrebno jasno definirati funkcije koje će nadležno tijelo provoditi, kao i vrstu pripadajuće dokumentacije i izvješća koji se moraju slati voditelju Operativne strukture.

3. U sporazumima je također potrebno predvidjeti pristup propisno ovlaštenih zastupnika ili predstavnika Zajednice ili Operativne strukture informacijama u rukama nadležnog tijela, kao i ispitivanje od strane ovlaštenih zastupnika ili predstavnika operacija financiranih kroz program, što uključuje provjere pojedinačnih projekata i primatelja potpore.

4. Korisnik će omogućiti voditelju Operativne strukture da obavlja dužnosti povezane s njegovim odgovornostima, čak i kada ne postoji hijerarhijska veza između voditelja Operativne strukture i tijela uključenih u provedbu programa.

5. Korisnik će osigurati da postoji sustav zamjena kako bi se osigurao kontinuitet funkcija dodijeljenih relevantnim tijelima.

Članak 28.

KOMUNIKACIJA I INFORMIRANJE

1. Cjelokupna komunikacija u vezi s ovim Sporazumom mora biti u pisanom obliku i na engleskom jeziku. Svaka komunikacija mora biti potpisana i predana u izvorniku.

2. Cjelokupna komunikacija u vezi s ovim Sporazumom mora biti poslana na sljedeće adrese:

Za Komisiju

Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti

Voditelj jedinice A/02

Poštanska adresa:

Rue Jospeh II 27, B-1000 Brussels

Telefaks:

003222988848

Za Korisnika

Državni tajnik, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Poštanska adresa:

Radnička 80/V

10000 Zagreb

Croatia

Telefaks:

00 385 4569 150

3. Sva ostala komunikacija sa strukturama i tijelima uključenim u upravljanje operativnim programom mora se slati na adrese iz Dodatka V. Nacionalni koordinator programa IPA u pisanom će obliku obavijestiti Komisiju Europskih zajednica o svim promjenama vezanim za nadležne ustanove ili njihove adrese.

Poglavlje V.
DECENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE

Članak 29.

PRIJENOS UPRAVLJANJA

1. Sukladno članku 5. Okvirnog sporazuma, decentralizirano upravljanje primjenjuje se na pomoć koja se odobrava u sklopu programa. Prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije je stoga preduvjet za potpisivanje ovog Sporazuma.

2. Na temelju zahtjeva i postupaka iz članaka 9. do 12. Okvirnog sporazuma, Komisija je dana 1. prosinca donijela Odluku br. C(2008)7405 kojom se ovlasti za upravljanje prenose na Republiku Hrvatsku, za provedbu programa. Posebni uvjeti u prilogu ove Odluke, uključujući popis ex ante kontrola od strane Komisije, čine sastavni dio ovog Sporazuma (Dodatak VI.).

3. U odnosu na povlačenje ili obustavu akreditacije Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Nacionalnog fonda i Operativne strukture, kao i povlačenje ili obustavu prijenosa ovlasti za upravljanje, primjenjuju se odredbe članaka 13. do 15. Okvirnog sporazuma.

Članak 30.

ODRICANJE OD EX ANTE KONTROLA

1. Decentralizacija bez ex ante kontrola od strane Komisije predstavlja cilj za provedbu operativnog programa. Indikativne referentne vrijednosti i rokovi za ostvarivanje decentraliziranog upravljanja bez ex ante kontrola od strane Komisije predviđeni su Vodičem iz članka 31. ovog Sporazuma.

2. Prije obavljanja ex ante kontrola predviđenih odlukom Komisije o prijenosu ovlasti za upravljanje, Komisija će se uvjeriti u učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima. Komisija će posebno nadzirati provedbu Vodiča iz članka 31. ovog Sporazuma od strane Korisnika na način predviđen člankom 8. stavkom 4. točkom c) IPA Provedbene uredbe. Komisija će uredno pratiti rezultate koje je u ovom kontekstu postigao Korisnik, a posebno u provedbi pomoći i u pregovaračkom procesu.

Članak 31.

VODIČ ZA ODRICANJE OD EX ANTE KONTROLA

1. Sukladno članku 8. članku 4. točki c) IPA Provedbene uredbe, Korisnik je dužan pripremiti detaljni vodič s indikativnim referentnim vrijednostima i rokovima za ostvarivanje decentralizacije bez ex ante kontrola od strane Komisije, sukladno zahtjevima iz Dodatka VII.

2. Minimalni kriteriji i uvjeti za odricanje od ex ante kontrola predstavljeni su kako slijedi, uz pripremu Vodiča koji se bavi svakim od navedenih pitanja:

a.) unutar Operativne strukture mora postojati dobro definirani sustav za upravljanje sredstvima programa, s iscrpnim internim pravilnikom, kao i jasna institucionalna i osobna podjela odgovornosti;

b.) Korisnik je dužan razviti sustav referentnih vrijednosti koji uključuje kvantitativne i kvalitativne aspekte;

c.) učestalost izvješćivanja o referentnim vrijednostima bit će na kvartalnoj osnovi;

Članak 32.

IZJAVA O JAMSTVU NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE

U odnosu na podnošenje godišnje izjave o jamstvu Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje primjenjuju se odredbe članka 17. Okvirnog sporazuma i Dodatka B Okvirnog sporazuma.

Članak 33.

IZVJEŠĆA I MIŠLJENJA TIJELA NADLEŽNOG ZA REVIZIJU

Izvješća i mišljenja Tijela nadležnog za reviziju pripremaju se u skladu sa zahtjevima iz članka 18. Okvirnog sporazuma.

Poglavlje VI.
PRIHVATLJIVOST IZDATAKA

Članak 34.

RAZDOBLJE PRIHVATLJIVOSTI

1. Bez obzira na članak 19. Okvirnog sporazuma, potpisani ugovori i dodaci, nastali troškovi i plaćanja izvršena od strane nacionalnih tijela od 1. prosinca 2008. (datum Odluke Komisije o prijenosu ovlasti za decentralizirano upravljanja na nacionalna tijela) do 31. prosinca 2017. godine prihvatljivi su za sufinanciranje od strane Zajednice u sklopu programa.

2. Tehnička pomoć za podršku kod realizacije sustava upravljanja i kontrole može biti prihvatljiva i prije početnog prijenosa upravljanja za izdatke nastale nakon 1. siječnja 2007. godine.

3. Izdaci vezani za poziv na dostavu prijedloga projekata ili poziv na nadmetanje mogu biti prihvatljivi i prije početnog prijenosa upravljanja i nakon 1. siječnja 2007., pod uvjetom da je početni prijenos upravljanja uspostavljen unutar rokova definiranih u rezervnoj klauzuli koja se ubacuje u odnosne operacije ili pozive, i također podložno prethodnom odobrenju dokumentacije od strane Komisije. Pozivi na dostavu prijedloga projekata ili pozivi na nadmetanje mogu biti poništeni ili izmijenjeni ovisno o odluci o prijenosu upravljanja.

4. Potpisani ugovori i dodaci, kao i nastali troškovi i plaćanja izvršena od strane nacionalnih tijela izvan rokova iz stavaka 1 do 3 nisu prihvatljivi za sufinanciranje od strane Zajednice u sklopu programa.

Članak 35.

PRIHVATLJIVI IZDACI

1. Izdaci nastali u provedbi programa prihvatljivi su za sufinanciranje od strane Zajednice pod uvjetom:

e.) da su stvarno nastali i plaćeni unutar razdoblja prihvatljivosti iz članka 34. ovog Sporazuma i da za njih postoje ulazne fakture ili računovodstvena dokumentacija istovjetne dokazne vrijednosti

f.) da su operacije i aktivnosti uslijed kojih su izdaci nastali u skladu s operacijama i aktivnostima prihvatljivim za financiranje u sklopu jedne ili više mjera predviđenih za provedbu u sklopu programa, a koje je usvojila Komisija (Dodatak XIX.)

g.) da su operacije i aktivnosti uslijed kojih su izdaci nastali odabrane u skladu s kriterijima za odabir i postupcima predviđenim u programu i ovom Sporazumu;

h.) da su poštivana pravila i postupci u odnosu na ex ante kontrole od strane Komisije, sukladno Dodatku VI. ovog Sporazuma;

i.) da su izdaci nastali u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno načelom štedljivosti i troškovne učinkovitosti.

2. Sukladno odredbama članka 34. stavka 3. i članka 152. IPA Provedbene uredbe, sljedeći izdaci nisu prihvatljivi za financiranje u sklopu programa:

a.) porezi, uključujući poreze na dodanu vrijednost, osim ako njihov povrat nije moguć ni na koji način i ako se utvrdi da ih snosi krajnji korisnik;

b.) carinske i uvozne pristojbe, ili bilo koje druge naknade;

c.) kupovina, najam ili leasing zemljišta i postojećih zgrada, osim ako je najam ili leasing isključivo vezano uz razdoblje sufinanciranja operacije i da ima prednost pred drugim rješenjima u smislu isplativosti (»best value for money«);

d.) novčane kazne, financijske kazne i parnični troškovi;

e.) operativni troškovi, osim ako se operativni troškovi odnose isključivo na razdoblje sufinanciranja operacije;

f.) rabljena oprema;

g.) bankovne naknade, troškovi jamstava i slični troškovi;

h.) troškovi pretvaranja, naknade i gubici po tečajnim razlikama vezani uz bilo koji devizni račun u eurima za određenu komponentu kao i drugi čisto financijski izdaci;

i.) doprinosi u naturi;

j.) troškovi održavanja i najma, osim ako se troškovi najma odnose isključivo na razdoblje sufinanciranja operacije;

k.) troškovi amortizacije infrastrukture, osim ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovog članka.

3. Sljedeći izdaci mogu biti prihvatljivi za operacije u sklopu programa »Razvoja ljudskih potencijala« i koji su u skladu s prioritetima definiranim u Operativnom programu:

a.) troškovi amortizacije pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

(i) nikakva bespovratna nacionalna sredstva niti bespovratna sredstva Zajednice nisu doprinijela kupovini navedenog ulaganja;

(ii) troškovi amortizacije izračunavaju se na temelju mjerodavnih primjenjivih nacionalnih računovodstvenih pravila;

(iii) troškovi su isključivo vezani uz razdoblje sufinanciranja predmetne operacije.

b.) neizravni troškovi bespovratnih sredstava prijavljeni na paušalnoj osnovi u iznosu do 20% izravnih troškova operacije, pod uvjetom da su nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila;

c.) kupovina namještaja, opreme, adaptacija i modernizacija postojeće infrastrukture, pod uvjetom da:

(i) predmetni iznos za povezane operacije podliježe ograničenju od 15% financiranja za svaku prioritetnu os Operativnog programa;

(ii) ulaganja su nužna za zadovoljavajuću provedbu programa u okviru Operativnog programa i doprinose povećanju učinka pomoći;

(iii) ocjena, provedena pod nadležnošću Operativne strukture, pokazala je da je kupovina povoljnija od drugih rješenja u smislu isplativosti (»best value for money«).

Članak 36.

UPRAVLJAČKI KADAR

1. Državni službenici zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme ili osoblje koje je posebno zaposleno ili dodijeljeno za rad na upravljanju, provedbi i praćenju programa, što uključuje evaluaciju i kontrolu, financijski i fizički nadzor i sprječavanje nepravilnosti, prihvatljivi su za sufinanciranje od strane Zajednice u sklopu prioriteta tehničke pomoći programa, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a.) osoblje jest izravno zaposleno u Operativnoj strukturi na temelju uredno dokumentiranih odluka nadležnog, odnosno nadležnih tijela;

b.) zadaci koji će se izvršavati moraju biti jasno opisani i formalizirani ugovorom;

c.) izdaci se moraju naplaćivati transparentno (npr., pomoću zapisa radnog vremena);

d.) razdoblje premještaja ili rada ne prelazi zadnji dan prihvatljivosti izdatka u sklopu programa;

e.) odabir osoblja izvršen je u skladu s načelima transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti;

f.) plaće i dodaci na plaću u skladu su s trenutnim uvjetima na tržištu, što uključuje one vezane za javne službe.

2. Kada se za izvršavanje aktivnosti iz stavka 1. zapošljavaju ili dodjeljuju zaposlenici iz ostalih službi javne uprave, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

a) zaposlenik mora privremeno napustiti svoje stalno radno mjesto u matičnoj službi javne uprave;

b) osoblje se premješta u Operativnu strukturu na temelju uredno dokumentirane odluke nadležnog tijela matične službe;

c) razdoblje premještaja ne smije premašiti zadnji dan prihvatljivosti programa.

Članak 37.

IZDACI NASTALI U POSTUPKU USTROJA NADZORNIH ODBORA

1. Izdaci nastali u postupku ustroja sektorskih nadzornih odbora i pododbora koje je postavio sektorski nadzorni odbor prihvatljivi su u sklopu prioriteta tehničke pomoći.

2. Prihvatljivi izdaci mogu u pravilu uključivati jednu ili više sljedećih kategorija: usluge tumača, ad hoc najam prostorija za sastanke i audio-vizualne i ostale potrebne opreme, pribavljanje dokumentacije i slično, honorari za sudjelovanje stručnjaka i putni troškovi u skladu s pravilima EK[8]. Voditelj Operativne strukture definirat će prikladne modalitete u dogovoru sa službama Komisije.

3. Plaće i dodaci na plaću članova sektorskog nadzornog odbora i pododbora, nastali u kontekstu sudjelovanja u radu odbora, nisu prihvatljivi.

Članak 38.

IZDACI NASTALI U POSTUPKU DOGOVARANJA AD HOC SASTANAKA

Pravila iz članka 37. na odgovarajući se način primjenjuju na dogovaranje ad hoc sastanaka koji se sazivaju na zahtjev ili uz odobrenje službi Komisije.

Članak 39.

IZDACI U ODNOSU NA INFORMIRANJE I PROMIDŽBU

Izdaci za mjere poduzete na temelju odredbi ovog Sporazuma i u relevantnom poglavlju programa u odnosu na informiranje i promidžbu su prihvatljivi.

Članak 40.

Ne primjenjuje se.

Članak 41.

DUGOTRAJNA OPREMA

Izdaci povezani s kupnjom opreme koja čini neophodni dio projekta, a kako bi se omogućio odgovarajući rad ulaganja (bez obzira je li trajno ugrađena i fiksna, ili mobilna) prihvatljivi su, pod uvjetom da je navedena u popisu dugotrajne opreme nadležnog tijela i da se prema njoj postupa kao prema kapitalnom izdatku u skladu sa standardnim računovodstvenim pravilima. Ova odredba odnosi se između ostalog na laboratorijsku i ispitivačku opremu, hardver i softver u vezi s radom ulaganja, opremu za ispitivanje i strojeve s posebnom namjenom.

Članak 42.

NEMATERIJALNA IMOVINA

Kupnja i korištenje nematerijalne imovine, kao što su primjerice patenti, prihvatljivi su ako su potrebni za provedbu projekta.

Članak 43.

DOVRŠETAK OPERACIJA

1. Ne dovodeći u pitanje članak 34., sve operacije odobrene za sufinanciranje od strane Zajednice u sklopu programa moraju imati datum dovršetka ne kasniji od 31. prosinca tri godine nakon datuma zadnjeg izdvajanja navedenog u važećem Financijskom planu (Dodatak I.). Ako se Financijski plan produži do 2013., sukladno odredbama članka 11. stavka 3. ovog Sporazuma, datum dovršetka operacija bit će ne kasnije od 31. prosinca 2017. Izdaci nastali nakon datuma dovršetka operacije nisu prihvatljivi.

2. Bez obzira na stavak 1., obuka operativnog osoblja i testiranje projekta i opreme, kao i revizija mogu se uzeti u obzir kao prihvatljivi izdatak nakon dovršetka, pod uvjetom da se nalaze unutar razdoblja prihvatljivosti iz članka 34. ovog Sporazuma.

Poglavlje VII.
JAVNA NABAVA, UGOVORI I BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 44.

PRAVILA I POSTUPCI ZA NABAVU

Dodjela ugovora o nabavi usluga, roba i radova koji se sufinanciraju od strane Zajednice u sklopu programa podliježe odredbama sljedećih akata:

a.) Uredbe Vijeća (EZ, EurAtom) br. 1605/2002 od 25. srpnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (a posebno njezini članci 56., 88. do 103., 167. i 168.);

b.) Uredbe Komisije (EZ, EURATOM) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2003. koja predviđa detaljna pravila za primjenu Financijske uredbe (a posebno njezini članci 116. do 159. i 235. do 252.);

c.) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći, a posebno njezin članak 19.;

d.) Odluke Komisije C(2007)2034 od 24. svibnja 2007. koja predviđa pravila i postupke za ugovore o nabavi usluga, roba i radova koji se financiraju iz općeg proračuna Europskih zajednica u svrhu suradnje s trećim zemljama;

e.) Okvirnog sporazuma potpisanog između Komisije i Republike Hrvatske.

Članak 45.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Dodjela bespovratnih sredstava koje sufinancira Zajednica u sklopu programa podliježe odredbama sljedećih akata:

a) Uredbe Vijeća (EZ, EurAtom) br. 1605/2002 od 25. srpnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (a posebno njezini članci 108. do 120., 169. i 169.a);

b) Uredbe Komisije (EZ, EURATOM) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2003. koja predviđa detaljna pravila za primjenu Financijske uredbe (a posebno njezini članci 160. do 184.a i 253.);

c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći, a posebno njezin članak 19.;

d) Odluke Komisije C(2007)2034 od 24. svibnja 2007. koja predviđa pravila i postupke za ugovore o nabavi usluga, roba i radova koji se financiraju iz općeg proračuna Europskih zajednica u svrhu suradnje s trećim zemljama;

e) Okvirnog sporazuma potpisanog između Komisije i Republike Hrvatske.

Članak 46.

POSTUPCI UGOVARANJA

Osim u slučaju drugačijeg dogovora s Komisijom, procesne smjernice i standardni dokumenti za dodjelu i izvršenje ugovora o nabavi roba, radova i usluga, kao i bespovratnih sredstava jesu oni navedeni u članku 6. ovog Sporazuma i, gdje je to primjenjivo, u »Praktičnom vodiču kroz procedure ugovaranja pomoći EZ trećim zemljama« i pripadajućim dodacima.

Članak 47.

PRIHVATLJIVI IZDACI ZA IZVRŠAVANJE UGOVORA O NABAVI USLUGA, RADOVA I ROBA

Ugovori o nabavi usluga, radova i roba kojima se provode operacije, projekti i aktivnosti predviđeni programom mogu pokrivati sav potreban materijalan input koji čini dio uobičajenog izvršavanja ugovora, u skladu s relevantnim profesionalnim standardima i praksom, pod uvjetom da su izravno povezani i strogo potrebni za provedbu ugovora. Input može uključivati između ostalog troškove pripreme lokacije, pribavljanja uredskog prostora, pogona i opreme koji su u vlasništvu izvođača ili koji su kupljeni za izvršenje ugovora.

Članak 48.

PRAVILA O PODRIJETLU

Pravila o sudjelovanju u dodjeli ugovora o nabavi i ugovora o bespovratnim sredstvima i o podrijetlu roba i materijala kupljenih na temelju ugovora financiranih kroz sredstva IPA u sklopu programa predviđena su člankom 19. IPA Okvirne uredbe. Odstupanja od ovih pravila podliježu prethodnom odobrenju Komisije, u skladu s odredbama članka 19. stavka 6. spomenute Okvirne uredbe.

Poglavlje VIII.
PROVEDBA PROGRAMA

Članak 49.

ODABIR OPERACIJA OD STRANE KRAJNJIH KORISNIKA KOJI NISU NACIONALNA JAVNA TIJELA

1. Na temelju članka 158. IPA Provedbene uredbe, sve operacije koje nisu veliki projekti i koje provode krajnji korisnici koji nisu nacionalna javna tijela odabiru se putem poziva na dostavu prijedloga projekata. Kriterije za odabir priprema Operativna struktura i oni se objavljuju zajedno s pozivom na dostavu prijedloga projekata.

2. Operativna struktura uspostavlja odbor za odabir za svaki poziv na dostavu prijedloga projekata, koji zatim analizira i bira prijedloge te preporuča rezultate Operativnoj strukturi.

Operativna struktura donosi odluku o tome hoće li odobriti rezultate postupka odabira uz obrazloženje odluke.

Sastav odbora za odabir i način rada definirani su u Dodatku XI. ovog Sporazuma.

Članak 50.

OPĆA NAČELA ZA ODABIR OPERACIJA

1. Sljedeće skupine ili kategorije operacija mogu biti odabrane i bez poziva na dostavu prijedloga projekata, pod uvjetom da Sektorski nadzorni odbor bude prethodno obaviješten:

a) operacije pokrenute ili pokrenute i provedene od strane nacionalnih javnih tijela, odnosno:

– državne strukture koje čine dio središnje vladine strukture;

– središnje vladine agencije koje obavljaju funkcije javnog upravljanja;

– javna tijela ili subjekti osnovani na temelju javnog prava od strane države ili nekog od njezinih tijela, a koji nastupaju u ime države u odnosu na i u okviru ograničenja svojih konkretnih područja nadležnosti i koji pokrivaju čitav teritorij države korisnice; i

– nacionalna ili međunarodna tijela iz javnog sektora ili tijela regulirana privatnim pravom s ovlaštenjem za pružanje javnih usluga na čitavom teritoriju države korisnice, pod uvjetom da osiguraju odgovarajuća jamstva u odnosu na vrstu svojeg ovlaštenja;

b) operacije koje provode nacionalna javna tijela kojima se sufinanciraju postojeće nacionalne mjere, pod uvjetom da se u potpunosti dokaže »dodanost«;

c) operacije odabrane i pripremljene za provedbu prije stupanja na snagu ovog Sporazuma o financiranju, a kako bi se omogućio raniji početak provedbe programa.

2. Operacije koje ne spadaju pod opseg stavaka 1. i 2. ovog članka i kada je to relevantno u slučaju širokog kruga potencijalnih primatelja, te uzevši u obzir načelo razmjernosti iz članka 2. točke 2. ovog Sporazuma o financiranju, bit će odabrane pomoću poziva na dostavu prijedloga projekata. Pozivi na dostavu prijedloga projekata moraju biti organizirani na način da omogućavaju pripremu stalne zalihe operacija koje se mogu provoditi kroz životni vijek programa i koje u cijelosti mogu apsorbirati raspoloživa sredstva. Sukladno tome, Operativna struktura organizirat će vremenski raspored poziva na dostavu prijedloga projekata u skladu s operativnim potrebama i potrebama financijskog upravljanja programom.

3. Postupci za odabir moraju biti u skladu s načelima transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. Tim se načelima sprječava sukob interesa, te osigurava uključivanje dionika i pristup javnosti informacijama.

4 Na temelju članka 167. stavka 4. točka a) IPA Provedbene uredbe, Sektorski nadzorni odbor razmatra i odobrava opće kriterije za odabir operacija u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma o financiranju i odobrava reviziju tih kriterija u skladu s potrebama programiranja.

5. Operativna struktura osigurava da se operacije odabiru za financiranje i da se odobravaju u skladu s kriterijima i mehanizmima koji se primjenjuju na program i da su u skladu s relevantnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima.

6. Gdje je to relevantno, Operativnoj strukturi pomaže odbor za odabir čija se uloga sastoji od savjetovanja Operativne strukture u odabiru operacija. Međutim, konačnu odluku o odobrenju operacija donosi Operativna struktura uz savjetovanje sa službama Komisije.

Članak 51.

PRIHVATLJIVE RADNJE I KORISNICI

1. Korisnik je dužan osigurati da sve radnje odabrane za financiranje u sklopu programa doprinose realizaciji očekivanih outputa i rezultata za svaku mjeru.

2. U razmatranje se uzimaju samo oni krajnji korisnici ili kategorije ili skupine koji su izričito identificirani za svaku mjeru programa. Financiranje operacija krajnjih korisnika koji nisu izričito predviđeni za svaku mjeru programa treba razmotriti tek nakon prethodnih konzultacija i odobrenja od strane službi Komisije.

3. Svaka operacija koja se financira u sklopu programa mora biti uređena sporazumom između Operativne strukture i krajnjeg primatelja pomoći.

Članak 52.

IDENTIFIKACIJSKI LIST OPERACIJE

1. Operativna struktura dužna je pripremiti identifikacijski list operacije za svaku operaciju odabranu za sufinanciranje od strane Zajednice u sklopu programa.

2. Identifikacijski list operacije mora, između ostalog, sadržavati sljedeće elemente:

– identifikaciju operacije i organizacije odgovorne za njezinu provedbu;

– kratak opis operacije i dokaz usklađenosti s programom;

– provedbene aranžmane, rizike i pretpostavke;

– očekivani output, rezultate i učinak, što uključuje doprinose horizontalnim temama;

– poveznice s ostalim IPA programima;

– financijske aranžmane i očekivani proračun, i

– postupke predviđene za ponude i ugovore.

Obrazac identifikacijskog lista operacije nalazi se u Dodatku X.

3. Operativna struktura dužna je u informativne svrhe Komisiji predati primjerak identifikacijskog lista operacije ukoliko se to od nje zatraži.

Poglavlje IX.
NE PRIMJENJUJE SE

Članak 53.

Ne primjenjuje se.

Članak 54.

Ne primjenjuje se.

Članak 55.

Ne primjenjuje se.

Članak 56.

Ne primjenjuje se.

Poglavlje X.
NE PRIMJENJUJE SE

Članak 57.

Ne primjenjuje se.

Članak 58.

Ne primjenjuje se.

Članak 59.

Ne primjenjuje se.

Članak 60.

Ne primjenjuje se.

Poglavlje XI.
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Članak 61.

TRANSPARENTNOST U RAČUNOVODSTVU I IZVJEŠĆIVANJU

Korisnik je dužan osigurati da za operaciju na koju se odnosi program sva javna ili privatna tijela uključena u upravljanje i provedbu operacija održavaju zasebni računovodstveni sustav ili odgovarajuću računovodstvenu kodifikaciju za sve pripadajuće transakcije, što omogućava verifikaciju izdataka od strane Zajednice i od strane nacionalnih kontrolnih tijela. Također moraju osigurati da svi izdaci budu ispravno pripisani pripadajućoj operaciji ili projektu.

Članak 62.

BANKOVNI RAČUN

1. Sukladno članku 5. Dodatka A Okvirnog sporazuma, sva plaćanja od strane Komisije bit će izvršena na kamatni devizni račun u eurima koji otvara Nacionalni fond u financijskoj ili blagajničkoj ustanovi, u ime Korisnika, uz odgovornost Nacionalnog fonda.

2. Čelnik Nacionalnog fonda obavijestit će Komisiju o računu koji će se koristiti za primanje uplata od Komisije u sklopu programa ne kasnije od 15 dana nakon potpisivanja Sporazuma o financiranju.

3. Račun će se koristiti isključivo za transakcije povezane s programom koji je pokriven ovim Sporazumom.

4. Jedino tijelo ovlašteno za podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava Komisiji i davanje ovlasti za prijenos sredstava s ovog računa Operativnoj strukturi ili nekom drugom krajnjem korisniku kojeg je odredila Operativna struktura, jest čelnik Nacionalnog fonda.

5. U slučaju obustave ili povlačenja akreditacije Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Nacionalnog fonda ili Operativne strukture, i u slučaju povlačenja ili obustave prijenosa ovlasti za upravljanje od strane Komisije, račun se blokira i Komisija prestaje s doznakama sredstava Korisniku. U tom slučaju, a do uspostave akreditacije, niti jedno plaćanje s ovog računa neće se smatrati prihvatljivim za financiranje od strane Zajednice.

Članak 63.

PLAĆANJA OD STRANE KOMISIJE

1. Uvjete za sufinanciranje od strane Zajednice ispunjava samo pomoć u sklopu programa koji je odobren u skladu s odredbama Sporazuma o financiranju.

2. Sukladno odredbama članaka 40. i 160. IPA Provedbene uredbe, sljedeće odredbe primjenjuju se na plaćanja od strane Komisije u sklopu programa:

a.) plaćanje doprinosa Zajednice od strane Komisije ostvaruje se u okvirima dostupnih sredstava i sukladno Financijskom planu na razini prioritetne osi;

b.) plaćanja imaju oblik predfinanciranja, plaćanja tijekom provedbe i završno plaćanje

c.) do 28. veljače svake godine, Korisnik šalje Komisiji predviđanja o svojim vjerojatnim zahtjevima za plaćanje za predmetnu financijsku godinu i za sljedeću financijsku godinu, u odnosu na program. Ako je potrebno, službe Komisije mogu zatražiti ažuriranje predviđanja;

d.) razmjena informacija vezano uz financijske transakcije između Komisije i nacionalnih tijela i struktura u odnosu na program obavlja se, gdje je prikladno, elektronički kroz »SFC sustav« kojim upravlja Komisija. Sve dok »SFC sustav« ne bude u potpunosti dostupan Korisniku, informacije o financijskim transakcijama mogu se prenositi elektronički kroz uobičajene datoteke za obradu teksta i podataka, zajedno s potpisanim izvornicima u papirnatom obliku u skladu s obrascem iz Dodataka II. i XVI.;

e.) ukupan iznos predfinanciranja i plaćanja tijekom provedbe ne smije prijeći 90% doprinosa Zajednice koji su navedeni u financijskoj tablici iz Dodatka I.;

f.) kada se postigne gornja granica iz točke e), Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje nastavlja dostavljati Komisiji sva ovjerena izvješća o izdacima te informacije o vraćenim sredstvima;

g.) iznosi navedeni u ovjerenim izvješćima o izdacima, u zahtjevima za plaćanjem i u izdacima navedenim u izvješćima o provedbi, navode se u eurima. Korisnik pretvara iznose nastalih izdataka u nacionalnoj valuti u eure na temelju mjesečne stope za izračun eura sukladno članku 70. ovog Sporazuma;

h.) plaćanja Komisije prema Nacionalnom fondu izvršavaju se na devizni račun u eurima iz članka 62. ovog Sporazuma;

i.) ako je krajnji korisnik akreditiran za obavljanje financijskih transakcija za relevantni prioritet mjere, Korisnik je dužan osigurati da krajnji korisnici primaju ukupni iznos javnog doprinosa pravodobno i u cijelosti. Ne obračunavaju se nikakve posebne naknade ili druge naknade s jednakim učinkom koje bi smanjile te iznose za krajnje korisnike. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, Nacionalni fond i Operativna struktura dužni su osigurati pravodobnu obradu zahtjeva za plaćanjem od strane krajnjih korisnika (i od krajnjih korisnika prema primatelju pomoći);

j.) izdaci se mogu pokrivati financiranjem od strane Zajednice samo ako su nastali i ako ih je platio krajnji korisnik;

k.) izdaci koje plaća krajnji korisnik potvrđuju se ulaznim računima ili računovodstvenim dokumentima istovjetne dokazne vrijednosti ili drugim relevantnim dokumentima;

l.) izdatke mora ovjeriti Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje;

m.) izdaci prijavljeni za određeno razdoblje mogu sadržavati ispravke podataka u odnosu na prethodni zahtjev za plaćanjem. Ispravci moraju biti prijavljeni Komisiji.

Članak 64.

PREDFINANCIRANJE

1. Da bi Komisija odobrila zahtjev za plaćanjem koji se odnosi na predfinanciranje Nacionalnom fondu, potrebno je ispuniti sljedeće minimalne zahtjeve iz članka 42. stavka 1. IPA Provedbene uredbe:

a.) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje izvijestio je Komisiju o otvaranju predmetnog deviznog računa u eurima;

b.) akreditacije koje daje dužnosnik nadležan za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje na snazi su, a valjan je i prijenos upravljačkih ovlasti od strane Komisije; i

c.) ovaj Sporazum stupio je na snagu.

2. Plaćanja vezana uz predfinanciranje predstavljanju 30% doprinosa Zajednice za prve tri godine programa. Ako je potrebno i ovisno o raspoloživim sredstvima u proračunu, predfinanciranje može biti u dva obroka.

3. Ukupan iznos koji se uplaćuje kao predfinanciranje vraća se Komisiji sa svim pripadajućim kamatama ako se u roku od 15 mjeseci od datuma kada je Komisija uplatila prvi iznos predfinanciranja ne pošalje nikakav zahtjev za plaćanjem za predmetni program. Takav povrat neće utjecati na doprinos Zajednice programu.

4. Ukupan iznos predfinanciranja pokriva se najkasnije prilikom zatvaranja programa. Za vrijeme trajanja programa, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje koristi predfinanciranje samo za plaćanje doprinosa Zajednice za izdatke koji su prihvatljivi za financiranje u skladu s ovim Sporazumom.

5. Iznos predfinanciranja može se iskoristiti za operacije predfinanciranja i za naknadu izdataka nastalih i prijavljenih od strane krajnjih korisnika, a koje je prihvatio Nacionalni fond.

Članak 65.

VLASNIŠTVO NAD KAMATAMA

Sve kamate prirasle na bilo kojem od deviznih računa u eurima za pojedine programe ostaju u vlasništvu Korisnika. Kamate se dodjeljuju isključivo odnosnom operativnom programu, a smatraju se sredstvom Korisnika u obliku nacionalnog javnog doprinosa programu. Kamate se prijavljuju Komisiji sa svakom izjavom o plaćanju i u trenutku konačnog zatvaranja operativnog programa.

Članak 66.

ZAHTJEVI ZA PLAĆANJEM

1. U zahtjevima za plaćanjem potrebno je potvrditi da su ispunjeni svi zahtjevi iz ovog članka i članka 67. ovog Sporazuma.

2. Zahtjevi za plaćanje sastavljaju se u skladu s obrascima iz Dodatka II. (plaćanja tijekom provedbe) i Dodatka XVI. (završno plaćanje).

3. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje poslat će Komisiji sa svakim zahtjevom za plaćanje sljedeće:

a.) uvjerenje o izdacima potpisano od strane Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, kojim se potvrđuje da su prijavljeni izdaci u skladu s mjerodavnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima i da su nastali u odnosu na operacije odabrane za financiranje u skladu s mjerodavnim kriterijima za program i da su u skladu s relevantnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima, i da je izvješće o izdacima točno, te da predstavlja rezultat pouzdanih računovodstvenih sustava i da ga se može potkrijepiti ulaznim računima ili računovodstvenom dokumentacijom istovjetne dokazne vrijednosti;

b.) ovjereno izvješće o izdacima, pripremljeno po prioritetnim osima i mjerama;

c.) računalni popis operacija po mjerama i odgovarajućih izdataka, što uključuje doprinos na temelju Uredbe o programu IPA, nacionalne javne i, gdje je to primjenjivo, privatne doprinose;

d.) podatke o iznosima koji podliježu povratu nakon otkazivanja cijelog ili dijela doprinosa Zajednica za operaciju;

e.) opseg sredstava Zajednice na deviznom računu u eurima za komponentu na datum zadnjeg terećenja na koji se ovo izvješće odnosi i pripadajuće kamate;

f.) ostvarene prihode, izračunate u skladu sa člankom 18. ovog Sporazuma;

g.) ispravci izvršeni u skladu sa člankom 67. stavkom 4., člankom 68. stavkom 2. i člankom 76. ovog Sporazuma.

4. Zahtjev za plaćanjem ne može biti prihvaćen ako su plaćanja obustavljena sukladno članku 72. ovog Sporazuma.

5. Zahtjev za plaćanjem koji ne ispunjava zahtjeve iz stavka 2. ovog članka i članka 67. ovog Sporazuma Komisija smatra neprihvatljivim i ne uzima se u obzir na temelju odredbi ovog Sporazuma.

Članak 67.

PLAĆANJA TIJEKOM PROVEDBE

1. Da bi službe Komisije odobrile zahtjev za plaćanjem koji se odnosi na plaćanje tijekom provedbe, minimalni zahtjevi koje je potrebno ispuniti jesu sljedeći:

a.) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje poslao je Komisiji zahtjev za plaćanjem, koji sadrži elemente iz članka 66. stavka 3. ovog Sporazuma;

b.) poštivane su gornje granice za pomoć Zajednice u okviru svake prioritetne osi, kako je propisano člankom 17. stavkom 3. ovog Sporazuma;

c.) sektorska godišnja izvješća o provedbi kako je navedeno u članku 85. ovog Sporazuma, uključujući i zadnje, poslana su Komisiji;

d.) Tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji, u skladu s prvom i drugom alinejom članka 29. stavka 2. točke b) IPA Provedbene uredbe, zadnje godišnje izvješće o reviziji i mišljenje o usklađenosti uspostavljenih sustava upravljanja i kontrole sa zahtjevima IPA Provedbene uredbe i ovog Sporazuma;

e.) na snazi su akreditacije koje dodjeljuje Dužnosnik nadležan za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, a ostaje valjan i prijenos upravljačkih ovlasti od strane Komisije.

2. Nacionalni fond će osigurati da se zahtjevi za plaćanjem tijekom provedbe u sklopu operativnog programa pošalju Komisiji barem tri puta godišnje. Za realizaciju plaćanja od strane Komisije u određenoj godini, zahtjev za plaćanjem podnosi se ne kasnije od 31. listopada te godine.

3. U cilju ostvarivanja razine izdataka koja je potrebna da bi se izbjegla automatska obustava izdvajanja, zahtjevi za plaćanjem mogu se predati do 31. prosinca svake godine, pod uvjetom da su uz njih priloženi odgovarajući dokazi o slanju Komisiji (kao što je poštanski žig ili drugi odgovarajući dokaz) do tog datuma. Plaćanje će biti izvršeno u skladu s rokovima iz članka 71. ovog Sporazuma.

4. Ako nije zadovoljen jedan ili više uvjeta iz stavka 1., Korisnik, kada to od njega traži Komisija i u vremenskom roku koji određuju službe Komisije, poduzima nužne korake za popravak situacije prije izvršenja plaćanja.

5. Ako se čini da se ne poštuju primjenjiva pravila ili da se sredstva Zajednice koriste na neprikladan način, Komisija može smanjiti plaćanja tijekom provedbe Korisniku, privremeno prekinuti plaćanja ili obustaviti plaćanja, u skladu s odredbama članaka 71. i 72. ovog Sporazuma. U slučaju nastanka bilo koje od ovih situacija, službe Komisije obavještavaju Korisnika.

Članak 68.

IZRAČUN PLAĆANJA

1. Plaćanja se izračunavaju na temelju doprinosa Zajednice za financiranje predmetnih operacija do iznosa koji se dobiva primjenom stope sufinanciranja propisane za svaku prioritetnu os u Financijskom planu iz Dodatka I. na prihvatljive izdatke, podložno najvećem doprinosu Zajednice koji pripada svakoj prioritetnoj osi.

2. Iznosi koji proizlaze iz financijskih ispravaka izvršenih u skladu sa člankom 76. ovog Sporazuma, a koji se mogu ponovno iskoristiti za program, dodaju se ili odbijaju od iznosa doprinosa Zajednica u trenutku podnošenja sljedeće izjave.

3. Ne dovodeći u pitanje gornju granicu od 90% iz članka 63. stavka 2. točke e) ovog Sporazuma, kada ukupni zbroj izjava o izdacima premašuje ukupni programirani iznos za prioritetnu os, iznos koji se plaća zaokružuje se na programirani iznos za prioritetnu os koji je predviđen važećim financijskim planom. Izdaci isključeni kao rezultat zaokruživanja mogu se uzeti u obzir i u naknadnoj izjavi o izdacima, pod uvjetom da je Korisnik predao korigirani financijski plan i da ga je Komisija odobrila.

Članak 69.

PLAĆANJE ZAVRŠNE BILANCE

1. Sukladno članku 166. stavku 3. točki b) Financijske uredbe, konačni rok za predaju izjava o izdacima Komisiji u sklopu programa jest 31. prosinac 2018.

2. Minimalni zahtjevi da bi Komisija odobrila zahtjev za plaćanjem završne bilance jesu sljedeći:

a.) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje poslao je Komisiji završni zahtjev za plaćanjem zajedno s elementima navedenim u članku 66. ovog Sporazuma;

b.) Operativna struktura poslala je Komisiji sektorsko završno izvješće za Program, sukladno članku 102. ovog Sporazuma;

c.) tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji svoje mišljenje o završnom izvješću o izdacima, uz završno izvješće o aktivnostima, u skladu sa stavkom 7. točkom c) Dodatka A Okvirnog sporazuma;

d.) akreditacije koje su predali Dužnosnik zadužen za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje jesu na snazi, a prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi.

3. Komisija je dužna obavijestiti Korisnika o svojim zaključcima o sadržaju mišljenja Tijela nadležnog za reviziju iz točke c) gore. Mišljenje će se smatrati prihvaćenim od strane Komisije ako Komisija u roku od pet mjeseci od dana primitka nije podnijela svoje primjedbe.

4. Uz zahtjeve iz stavka 2., primjenjuju se i odredbe članka 67. ovog Sporazuma.

5. Korisnik će osigurati da se u potpunosti poštuju zahtjevi vezani za čuvanje dokumentacije, sukladno članku 104. ovog Sporazuma. U tom smislu, Korisnik će osmisliti sustav koji dopušta praćenje zahtjeva vezanih za čuvanje dokumentacije, odrediti nadležno tijelo i obavijestiti Komisiju o praktičnim aranžmanima vezanim za prijenos odgovornosti na spomenuto tijelo.

Članak 70.

TEČAJNA STOPA

Konverzija između eura i nacionalne valute ili neke druge valute izvršava se pomoću mjesečne knjigovodstvene tečajne stope za euro. Mjesečna knjigovodstvena tečajna stopa jest tečajna stopa koju objavljuje Komisija na svojoj internetskoj stranici http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/ za mjesec u kojem je izdatak registriran u računima Operativne strukture ili, u slučaju povrata, za mjesec u kojem dolazi do povrata. U slučaju da stopa za neki mjesec nije objavljena, primjenjuje se stopa za najbliži prethodni mjesec koja je objavljena.

Članak 71.

ROKOVI ZA PLAĆANJE I PRIVREMENI PREKID PLAĆANJA

1. Ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava, Komisija će izvršiti plaćanje tijekom provedbe ne kasnije od dva mjeseca nakon što Komisija registrira zahtjev za plaćanjem koji ispunjava sve uvjete iz članaka 66. i 67. ovog Sporazuma, osim ako je stavkom 3 predviđeno drugačije.

2. Uzimajući u obzir da su iznosi u odnosu na koje se traži plaćanje tijekom provedbe predfinancirani u skladu sa člankom 64. ovog Sporazuma, plaćanja izvršena kroz duža vremenska razdoblja ne podliježu plaćanju kamata.

3. Dužnosnik ovlašten od strane Komisije može privremeno prekinuti rok za plaćanje iz stavka 1., u smislu Financijske uredbe ako:

a.) u izvješću nacionalnog tijela nadležnog za reviziju ili revizijskog tijela Zajednice postoje dokazi koji ukazuju na značajne nedostatke u funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole; ili

b.) dužnosnik ovlašten od strane Komisije mora obaviti dodatne provjere na temelju informacija koje je saznao, a koje ukazuju da je izdatak iz ovjerenog izvješća o izdacima povezan s ozbiljnom nepravilnošću koja nije ispravljena; ili

c.) potrebna su pojašnjenja u vezi s informacijama iz izvješća o izdacima.

Nacionalni koordinator programa IPA i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje moraju biti odmah obaviješteni o razlozima za privremeni prekid. Privremeni prekid prestaje čim Korisnik poduzme mjere potrebne za otklanjanje nedostatka, nepravilnosti ili nejasnoće.

Članak 72.

OBUSTAVA PLAĆANJA

1. Bez obzira na članak 71., Komisija može obustaviti sva ili dio plaćanja u slučaju nastanka jedne od sljedećih situacija:

a.) postoji ozbiljan nedostatak u sustavu upravljanja i kontrole nad programom što utječe na pouzdanost postupka za ovjeravanje plaćanja i za koji nisu poduzete korektivne mjere; ili

b.) izdaci u ovjerenom izvješću o izdacima povezani su s ozbiljnom nepravilnošću koja nije ispravljena; ili

c.) potrebna su pojašnjenja u vezi s informacijama sadržanim u izjavi o izdacima;

2. Uz one iz stavka 1., sljedeće situacije mogu također dovesti do obustave plaćanja od strane Komisije:

a.) akreditacije Dužnosnika nadležnog za akreditaciju i/ili Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje ukinute su ili povučene;

b.) odluka Komisije o prijenosu ovlasti za upravljanje ukinuta je ili povučena;

c.) najnovija godišnja revizijska izvješća o aktivnostima i revizijska mišljenja nisu poslana Komisiji sukladno članku 18. Okvirnog sporazuma;

d.) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje nije poslao Komisiji godišnju izjavu o jamstvu iz članka 17. Okvirnog sporazuma, što uključuje i najnoviju izjavu koju je potrebno predati.

3. Korisnik ima priliku dostaviti svoje mišljenje u roku od dva mjeseca prije nego što Komisija odluči o obustavi u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka.

4. Komisija prekida obustavu kada Korisnik poduzme nužne mjere za ispravak nedostatka, nepravilnosti ili nejasnoće iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

5. Ako Korisnik nije poduzeo te mjere, Komisija može odlučiti ukinuti sve ili dio doprinosa Zajednice programu u skladu sa člankom 73. ovog Sporazuma.

Članak 73.

FINANCIJSKE ISPRAVKE, POVRAT SREDSTAVA I PONOVNO KORIŠTENJE DOPRINOSA ZAJEDNICE

Odredbe IPA Provedbene uredbe odnosno članci 49. do 54. i članci 30. do 35. Okvirnog sporazuma, primjenjuju se u slučaju financijskih ispravaka, povrata sredstava u opći proračun Europske unije i ponovnog korištenja doprinosa Zajednice. Financijske ispravke moguće su i u slučaju prošlog nepoštivanja zahtjeva za prijenos ovlasti za upravljanje, naime kako je predviđeno člancima 15. do 17. IPA Provedbene uredbe.

Članak 74.

NADZOR, KONTROLA I REVIZIJA OD STRANE KOMISIJE I EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

Odredbe članka 27. Okvirnog sporazuma primjenjuju se na odgovarajući način na program i sve operacije i ugovore koji primaju financijska sredstva Zajednice u sklopu programa koji je predmet ovog Sporazuma.

Članak 75.

SPRJEČAVANJE NEPRAVILNOSTI I PRIJEVARE, MJERE PROTIV KORUPCIJE

Odredbe članka 28. Okvirnog sporazuma primjenjuju se na odgovarajući način na sve operacije, ugovore i bespovratna sredstva koji primaju financijska sredstva Zajednice u sklopu programa koji je predmet ovog Sporazuma.

Članak 76.

FINANCIJSKE PRILAGODBE

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, koji je u prvom stupnju odgovoran za ispitivanje nepravilnosti, izvršava financijske prilagodbe kada se u upravljanju i provedbi programa ili u operacijama ili ugovorima koji se financiraju u sklopu programa uoči nepravilnost ili nemar, ukidajući cijeli ili dio doprinosa Zajednice predmetnim operacijama ili programu. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak koji je pretrpio doprinos Zajednice.

Članak 77.

POVRAT SREDSTAVA U SLUČAJU NEPRAVILNOSTI ILI PRIJEVARE

Odredbe članka 29. Okvirnog sporazuma primjenjuju se na odgovarajući način na program i sve operacije, ugovore i bespovratna sredstva koji primaju financijska sredstva Zajednice u sklopu programa koji je predmet ovog Sporazuma.

Poglavlje XII.
SUSTAVI UPRAVLJANJA I KONTROLE

Članak 78.

OPĆA NAČELA SUSTAVA UPRAVLJANJA I KONTROLE

1. Sustavi upravljanja i kontrole za operativne programe Korisnika moraju sadržavati sljedeće:

a.) jasnu definiciju dužnosti predmetnih tijela vezano za upravljanje i kontrolu i raspodjelu dužnosti unutar svakog tijela;

b.) poštivanje načela raspodjele dužnosti i zadataka između i unutar takvih tijela;

c.) postupke za osiguravanje točnosti i pravilnosti izdataka prijavljenih u okviru prekograničnog programa;

d.) pouzdane sustave računovodstvenog, nadzornog i financijskog izvješćivanja koji će se u najvećoj mogućoj mjeri voditi u elektroničkom obliku;

e.) postupke revizije funkcioniranja sustava;

f.) sustave i postupke za osiguravanje odgovarajućeg revizijskog traga;

g.) postupke prijavljivanja i nadzora nepravilnosti i postupke za povrat nepropisno plaćenih sredstava;

h.) pravilno izvršavanje mjera koje se sufinanciraju iz doprinosa Zajednice sukladno uvjetima Sporazuma o financiranju i uz obveze dodijeljene mjeri;

i.) u slučaju povjeravanja zadataka, izvješćivanje nadležnog tijela o izvedbi zadataka i korištenim sredstvima.

2. Korisnik je dužan osigurati da se sljedećim tijelima daju odgovarajuće smjernice o sustavima upravljanja i kontrole koji su potrebni da bi se osiguralo zdravo financijsko upravljanje s pomoći IPA sukladno opće prihvaćenim načelima i standardima:

– tijelima nadležnima za odabir operacija u skladu s utvrđenim kriterijima za odabir;

– tijelima nadležnima za javnu nabavu, ugovore i bespovratna sredstva;

– tijelima nadležnima za provedbu operacija i projekata koji će se izvršavati u skladu s uvjetima i ciljevima odluka o financiranju;

– vlastima ili tijelima ili pojedincima odgovornima za ovjeravanje izvješća o izdacima u odnosu na koje se traži plaćanje na temelju IPA;

– tijelima nadležnima za opće upravljanje i koordinaciju operacija u sklopu programa IPA identificiranima u članku 25. ovog Sporazuma.

3. Službe Komisije i Korisnik surađivat će na koordinaciji revizijskih strategija i planova, metoda i provedbe, a kako bi se izvukla najveća moguća korist iz izvršenih radnji. Razmjenjivat će rezultate izvršenih provjera.

Najmanje jednom godišnje, izvršit će se provjera i evaluacija sljedećeg:

a.) rezultata provjera koje su izvršili Korisnik i Komisija ili Europski revizorski sud;

b.) primjedbi drugih nacionalnih kontrolnih tijela ili ustanova ili kontrolnih tijela ili ustanova Zajednice;

c.) financijskog učinka primijećenih nepravilnosti, koraka koji su poduzeti ili koji su još uvijek potrebni da bi se nepravilnosti otklonile i, kada je to potrebno, prilagodbi u sustavima upravljanja i kontrole.

4. Nakon gore spomenutog pregleda i evaluacija i ne dovodeći u pitanje mjere koje je Korisnik odmah poduzeo, službe Komisije mogu dati svoje primjedbe o sustavima upravljanja i kontrole, a posebno o financijskom učinku primijećenih nepravilnosti. Nacionalni koordinator programa IPA i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje moraju biti obaviješteni o ovim primjedbama. Uz primjedbe se prilaže, kada je to potrebno, zahtjev za korektivnim mjerama radi otklanjanja utvrđenog nedostatka u upravljanju i kontroli i ispravljanje utvrđenih, ali ne i ispravljenih nepravilnosti. Korisnik ima pravo dati svoj odgovor na primjedbe.

Članak 79.

VERIFIKACIJE UPRAVLJANJA

1. Sustavi upravljanja i kontrole uključuju postupke za verifikaciju načina korištenja imovine koja pripada određenoj operaciji, kao i aktivnosti u sklopu operacije, odnosno da li se koristi u skladu s ciljevima programa, zatim za provjeru da li su prijavljeni izdaci uistinu nastali u skladu s mjerodavnim pravilima, da li su robe i usluge isporučeni u skladu s odlukom o odobrenju i da li su zahtjevi za plaćanjem krajnjeg korisnika ispravni. Verifikacije pokrivaju administrativne, financijske, tehničke i fizičke aspekte operacija, kao i one vezane za izvedbu, ovisno o slučaju.

2. Postupci iziskuju evidentiranje terenskih verifikacija. U evidenciji se navodi obavljeni posao, rezultati verifikacije i mjere koje su poduzete u odnosu na odstupanja. Ako fizičke ili administrativne verifikacije nisu iscrpne, već su obavljene na uzorku radova ili transakcija, u evidenciji će se navesti odabrani radovi ili transakcije i opisati način uzorkovanja.

3. U provjerama je potrebno utvrditi da li su problemi na koje se naišlo (a) jednokratne prirode, ili (b) sustavni, u kojem slučaju postoji rizik za ostale ili sve mjere koje obavljaju ista provedbena tijela u državi korisnici. Također je potrebno identificirati uzroke navedenih situacija, daljnje preglede koji su eventualno potrebni i potrebne korektivne i preventivne radnje.

4. Službe Komisije mogu zatražiti od Korisnika da obavi terensku provjeru, da provjeri točnost jedne ili više operacija i zakonitost i ispravnost povezanih transakcija.

Članak 80.

PROVJERE KOJE PROVODI KOMISIJA

1. Komisija će s osnova svoje odgovornosti za izvršenje proračuna Zajednice provjeriti ima li Korisnik uredno funkcionirajuće sustave upravljanja i kontrole, a čime se omogućava učinkovito i efikasno korištenje fondova Zajednice.

U tu svrhu, ne dovodeći u pitanje provjere koje obavlja Korisnik, dužnosnici ili službenici Komisije mogu izvršiti terenske provjere sustava upravljanja i kontrole i operacija koje financira IPA.

2. Službe Komisije pokušat će u najvećoj mogućoj mjeri osigurati da se provjere koje obavljaju izvršavaju na koordinirani način kako bi se izbjeglo ponavljanje provjera u odnosu na isti predmet kroz isto vremensko razdoblje. Korisnik i službe Komisije razmijenit će sve relevantne informacije o rezultatima izvršenih provjera.

3. Terenske provjere koje se obavljaju kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice od nepravilnosti mogu pripremati i provoditi službe Komisije ili Europski revizorski sud, u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima države korisnice, a koja će biti na vrijeme obaviještena o predmetu i svrsi provjera kako bi mogla pružiti svu potrebnu pomoć.

4. Ako Korisnik želi, terenske provjere i inspekcije mogu se obavljati zajednički, uz prethodni pristanak nadležnog kontrolnog tijela EK.

5. Dužnosnici Komisije moraju imati pristup, pod istim uvjetima kao nacionalni upravni inspektori i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, svim informacijama i dokumentaciji o operacijama, a koji su potrebni za pravilno provođenje terenskih provjera i inspekcija. Oni se mogu poslužiti istim inspekcijskim alatima kao i nacionalni upravni inspektori, a to se posebno odnosi na umnožavanje relevantne dokumentacije.

6. U izvršavanju terenskih provjera, službe Komisije mogu pozvati vanjske stručnjake i tijela, a za koje će biti odgovorne službe Komisije, za pružanje tehničke pomoći. Komisija će osigurati da spomenuti dužnosnici i tijela podnesu jamstva u odnosu na vlastitu tehničku kompetentnost, neovisnost i poštivanje pravila o tajnosti podataka.

7. Korisnik će Komisiji staviti na raspolaganje sva odgovarajuća nacionalna kontrolna izvješća o programu i projektima.

8. Službe Komisije mogu također obavljati terenske provjere i inspekcije u odnosu na gospodarske subjekte. Kako bi se službama Komisije olakšalo obavljanje spomenutih provjera i inspekcija, gospodarski subjekti dužni su odobriti pristup svojim poslovnim prostorijama, zemljištu, prijevoznim sredstvima ili drugim područjima koja koriste u poslovne svrhe.

9. Ukoliko se neki gospodarski subjekt usprotivi terenskoj provjeri ili inspekciji, Korisnik će postupajući u skladu s nacionalnim pravilima pružiti pomoć dužnosnicima Komisije kako bi im se omogućilo obavljanje njihove dužnosti u izvršavanju terenske provjere ili inspekcije. Korisnik je dužan poduzeti sve potrebne mjere u skladu s nacionalnim pravom.

10. Službe Komisije će što je prije moguće izvijestiti Korisnika o svakoj činjenici ili sumnji u odnosu na nepravilnost uočenu za vrijeme terenske provjere ili inspekcije.

Članak 81.

PROVJERE KOJE PROVODI KORISNIK

Ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje proračuna Zajednice, Korisnik preuzima odgovornost za financijsku kontrolu projekata. U tu svrhu, mjere koje poduzima uključuju:

a.) verifikaciju ustroja i provedbe sustava upravljanja i kontrole kako bi se osiguralo da se sredstva Zajednice koriste učinkovito i ispravno;

b.) podnošenje Komisiji opisa ovih aranžmana prije prijenosa ovlasti za upravljanje i uvijek kada se uvodi bitna promjena sustava upravljanja i kontrole;

c.) osiguranje da se operacijama i projektima upravlja u skladu sa svim mjerodavnim pravilima Zajednice i da se sredstva koja su im stavljena na raspolaganje koriste u skladu s načelima zdravog financijskog upravljanja;

d.) ovjeravanje točnosti izjava o izdacima koja se podnose Komisije i jamstva da se zasnivaju na računovodstvenim sustavima koji se baziraju na provjerljivim dokaznim dokumentima;

e.) sprječavanje i otkrivanje nepravilnosti, obavješćivanje Komisije o nepravilnostima, u skladu s pravilima, i obavješćivanje Komisije o tijeku upravnih i pravnih postupaka;

f.) povrat iznosa koji su izgubljeni uslijed utvrđene nepravilnosti i kadgod je to potrebno naplata zateznih kamata.

Članak 82.

REVIZIJE UZORKA OPERACIJA ILI TRANSAKCIJA

1. Korisnik će organizirati revizije operacija i transakcija na odgovarajućim uzorcima, a čiji je cilj:

a.) verificirati učinkovitost sustava upravljanja i kontrole, i

b.) verificirati selektivno, na temelju analize rizika ili pomoću druge prikladne metodologije, izjave o izdacima na raznim razinama.

2. U slučaju odabira na temelju analize rizika, provjerom se mora uzeti u obzir sljedeće:

a.) potrebu za provjerom odgovarajuće mješavine vrsta i veličina projekata;

b.) faktore rizika koji su identificirani u nacionalnim provjerama ili provjerama od strane Komisije; i

c.) potrebu da se osigura zadovoljavajuća provjera različitih tipova tijela uključenih u upravljanje i provedbu projekata.

U slučaju neke druge prikladne metodologije, potrebno je jasno to opisati, a provjere se utvrđuju na osnovu toga.

3. Putem provjera, Korisnik verificira sljedeće:

a.) praktičnu primjenu i učinkovitost sustava upravljanja i kontrole;

b.) izvršavanje operacija i projekata u skladu s uvjetima odluka o financiranju i ciljevima projekta;

c.) za odgovarajući broj računovodstvenih zapisa, prepisku o zapisima uz pripadajuću dokumentaciju koja se čuva u raznim tijelima, što uključuje Nacionalni fond;

d.) prisutnost dostatnog revizijskog traga;

e.) za odgovarajući broj izdataka, da su priroda i trenutak nastanka izdatka u skladu s kriterijima prihvatljivosti i da odgovaraju specifikacijama projekta i stvarno obavljenim radovima;

f.) da su stavljena na raspolaganje odgovarajuća nacionalna sredstva sufinanciranja, i

g.) da su operacije i projekti sufinanciranja provedeni u skladu s politikama Zajednice.

Poglavlje XIII.
NADZOR I EVALUACIJA

Članak 83.

NAČELA NADZORA

1. Sukladno članku 59. IPA Provedbene uredbe, Sektorski nadzorni odbor osniva se kako bi pomogao Korisniku u realizaciji ciljeva programa. Na prvoj sjednici nakon stupanja na snagu Sporazuma o financiranju, Sektorski nadzorni odbor pregledava i odobrava odluke koje je donio Sektorski nadzorni odbor »u sjeni«.

2. Sektorski nadzorni odbor mora se uvjeriti u djelotvornost i kvalitetu provedbe programa u cilju realizacije ciljeva programa.

3. Sektorski nadzorni odbor sastaje se barem dvaput godišnje na inicijativu Korisnika ili Komisije.

4. Sektorskim nadzornim odborom zajedno predsjedaju voditelj Operativne strukture i predstavnik Komisije. O sastavu Sektorskog nadzornog odbora odluku donosi Operativna struktura u dogovoru sa službama Komisije. Sektorski nadzorni odbor sastoji se od predstavnika Komisije, Nacionalnog koordinatora programa IPA, Strateškog koordinatora za komponente »Regionalni razvoj« i »Razvoj ljudskih potencijala« i Operativne strukture programa. Kada je to relevantno, također uključuje predstavnike civilnog društva i socioekonomske partnere. Predstavnik međunarodnih financijskih ustanova može sudjelovati u savjetodavnom svojstvu za one operativne programe za koje daje doprinos.

5. Sektorski nadzorni odbor priprema vlastiti poslovnik u skladu s mandatom koji određuju službe Komisije te unutar institucionalnog, pravnog i financijskog okvira odnosne države korisnice. Sektorski nadzorni odbor dužan je usvojiti poslovnik u dogovoru s Operativnom strukturom i Nadzornim odborom za program IPA.

6. Sektorski nadzorni odbor podnosi izvješća Nadzornom odboru za program IPA. Nadzornom odboru za program IPA dužan je posebno dati informacije o sljedećem:

• napretku u provedbi programa, po prioritetnoj osi i, kada je to relevantno, po mjerama ili operacijama; to uključuje postignute rezultate, pokazatelje financijske provedbe i ostale faktore, a uspostavlja se s ciljem pregleda i poboljšanja provedbe programa;

• svim aspektima funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole koje je postavilo Tijelo nadležno za reviziju, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili dužnosnik nadležan za akreditaciju.

7. Sektorski nadzorni odbor dužan je:

a.) razmotriti i odobriti opće kriterije za odabir operacija unutar šest mjeseci od stupanja na snagu Sporazuma o financiranju o programu i odobriti izmjenu kriterija u skladu s potrebama programiranja;

b.) na svakoj sjednici ispitati napredak prema realizaciji konkretnih ciljeva operativnog programa na temelju dokumenata koje je predala Operativna struktura;

c.) na svakoj sjednici pregledati rezultate provedbe, a posebno rezultate vezane za realizaciju ciljeva za svaku prioritetnu os i mjere i evaluacije za vrijeme provedbe; nadzor obavlja pozivanjem na konkretne pokazatelje;

d.) pregledati sektorska godišnja i završna izvješća o provedbi prije slanja Komisiji i Nacionalnom koordinatoru programa IPA;

e.) biti informiran o godišnjem izvješću o reviziji iz članka 29. stavka 2. točke b) IPA Provedbene uredbe ili dijelu izvješća koji se odnosi na operativni program, i o primjedbama koje je Komisija eventualno dala nakon što je pregledala izvješće ili u odnosu na taj dio izvješća;

f.) pregledati prijedlog za izmjenu ili dopunu Sporazuma o financiranju programa i/ili sam program;

g.) biti informiran o revizijama koje se obavljaju i o mišljenju revizijskih tijela i EK u odnosu na provedbu programa;

h.) razmotriti i proučiti Komunikacijski akcijski plan iz članka 99. ovog Sporazuma, kao i naknadne izmjene plana; i

i.) predložiti povremene sastanke na tehničkoj razini, ako su potrebni.

8. Sektorski nadzorni odbor može predložiti Operativnoj strukturi izmjenu ili pregled programa kojim bi se vjerojatno omogućila realizacija ciljeva programa ili poboljšanje upravljanja programom, što uključuje financijsko upravljanje.

9. Sektorski nadzorni odbor može također dati prijedloge Komisiji i Nacionalnom koordinatoru programa IPA, uz primjerak za Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, odluka o mjerama za ispravljanje kojima bi se osigurala realizacija ciljeva programa i poboljšala učinkovitost pružene pomoći.

Članak 84.

EVIDENCIJA O NADZORU

Operativna struktura vodit će evidenciju o nadzoru za svaku operaciju koja će se pripremati u skladu s predlošcima i smjernicama službi Komisije koji se smatraju potrebnim. Evidencija o nadzoru predaje se Sektorskom nadzornom odboru i predstavlja ključni dio Godišnjeg izvješća o provedbi, pripremljenog u skladu sa člankom 85.

Članak 85.

SEKTORSKO GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI

1. Operativna struktura dužna je predati sektorsko godišnje izvješće u odnosu na program Komisiji i Nacionalnom koordinatoru programa IPA do 30. lipnja svake godine, a prvi put do 30. lipnja 2008.

2. Izvješća se šalju Nacionalnom koordinatoru programa IPA, Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Komisiji, nakon što ih pregleda sektorski nadzorni odbor.

3. Sektorska izvješća uključuju sljedeće informacije:

a.) kvantitativan i kvalitativan napredak ostvaren u provedbi operativnog programa, prioritetnih osi, mjera i, ako je primjenjivo, operacije ili skupine operacija u odnosu na njihove specifične, provjerljive ciljeve s kvantifikacijom, kada je to moguće, pomoću pokazatelja na odgovarajućoj razini. Ako je to primjenjivo u okviru komponente »Razvoj ljudskih potencijala«, statistika se raščlanjuje prema spolu;

b.) financijsku provedbu operativnog programa navodeći za svaku prioritetnu os i mjeru:

– ukupne izdatke koje plaćaju krajnji korisnici i koji su uključeni u zahtjeve za plaćanjem koje Nacionalni fond šalje Komisiji;

– ukupne izdatke koji su stvarno nastali i plaćeni od strane Nacionalnog fonda s odgovarajućim javnim ili javnim i privatnim doprinosom; to je popraćeno formularima u elektroničkom obliku u kojima se navode operacije kako bi ih se moglo slijediti od proračunskog izdvajanja od strane Korisnika do završnih plaćanja;

– ukupne uplate zaprimljene od Komisije.

Ako je prikladno, financijska provedba može se predstaviti kroz glavna interventna područja i regije u kojima je pomoć koncentrirana.

c.) u informativne svrhe, indikativnu raščlambu alokacija na temelju Uredbe o programu IPA po kategorijama, u skladu s iscrpnim popisom iz Dodatka XIII.;

d.) korake koje je poduzela Operativna struktura ili Sektorski nadzorni odbor kako bi osigurali kvalitetu i djelotvornost provedbe, a posebno:

– mjere nadzora i evaluacije, uključujući načine prikupljanja podataka;

– sažetak svih značajnih problema uočenih tijekom provedbe programa i poduzetih mjera;

– način korištenja tehničke pomoći;

e.) informacije o aktivnostima informiranja i promidžbe programa;

f.) gdje je to prikladno, za komponentu »Razvoj ljudskih potencijala«, sintezu provedbe sljedećeg:

– uvođenja politike ravnopravnosti spolova i svih aktivnosti vezanih uz ravnopravnost spolova;

– aktivnosti za jačanje sudjelovanja migranata u zapošljavanju i time jačanje njihove socijalne uključenosti;

– aktivnosti za jačanje uključivanja u zapošljavanje i na taj način unaprjeđivanje socijalne uključenosti manjina;

– aktivnosti za jačanje uključivanja u zapošljavanje i socijalnog uključivanja drugih skupina kojima je otežan pristup tržištu rada, uključujući osobe s invaliditetom.

4. Sektorska izvješća smatraju se prihvatljivim ako sadrže sve prikladne informacije iz stavka 3. Službe Komisije o prihvatljivosti sektorskog godišnjeg izvješća izvješćuje Nacionalnog koordinatora programa IPA i Operativnu strukturu u roku od 10 radnih dana od dana primitka izvješća.

5. Nacionalni koordinator programa IPA i Operativna struktura izvješćuju se i o mišljenju Komisije o sadržaju prihvatljivog sektorskog godišnjeg izvješća u roku od dva mjeseca od datuma primitka tog izvješća.

6. Izvješću se prilaže evidencija o nadzoru pripremljena u skladu s predlošcima i smjernicama službi Komisije.

Članak 86.

EVALUACIJA TIJEKOM PROVEDBE

1. Tijekom razdoblja provedbe Korisnik provodi evaluacije povezane s nadzorom programa, posebno kada se za vrijeme nadzora programa uoče značajni odmaci od prvotno utvrđenih ciljeva ili kada budu podneseni prijedlozi za reviziju programa. Tijekom razdoblja provedbe programa provodi se barem jedna evaluacija. Rezultati evaluacije šalju se Sektorskom nadzornom odboru i Komisiji.

2. Evaluacije provode unutarnji ili vanjski stručnjaci ili tijela, funkcionalno neovisni o tijelima iz članka 21. IPA Provedbene uredbe. Rezultati se objavljuju sukladno mjerodavnim pravilima o pristupu dokumentaciji.

Članak 87.

EX POST EVALUACIJA

Ex post evaluacije u nadležnosti su Komisije. Službe Komisije i Nacionalni koordinator programa IPA odlučuju da li se ex post evaluacije moraju obavljati na razini programa ili za skupinu programa ili za IPA pomoć u cjelini.

Poglavlje XIV.
REVIZIJA

Članak 88.

NAČELA REVIZIJE

Revizija se provodi u skladu s Odjeljcima III., IV. i V. Okvirnog sporazuma i Glave VIII., Poglavlja I. Financijske uredbe. Provode se u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

Članak 89.

TIJELO NADLEŽNO ZA REVIZIJU

1. Dužnosti i odgovornosti Tijela nadležnog za reviziju navedene su u Dodatku A Okvirnog sporazuma.

2. Kada reviziju iz članka 88. ovog Sporazuma provodi tijelo koje nije Tijelo nadležno za reviziju, Tijelo nadležno za reviziju osigurava da takva tijela uživaju nužnu funkcionalnu neovisnost.

3. Ako otkrivene slabosti u sustavima upravljanja ili kontrole ili uočena razina nepravilnosti izdataka ne dopuštaju davanje pozitivnog mišljenja za godišnje mišljenje iz članka 18. stavka 1. točke b) Okvirnog sporazuma, ili u završnoj izjavi iz stavka 1. točke c), Tijelo nadležno za reviziju iznosi razloge i procjenjuje opseg problema i njegov financijski učinak.

Članak 90.

REVIZIJSKI TRAG

1. U skladu sa člankom 21. Okvirnog sporazuma, sustavom upravljanja i kontrole programa mora se osigurati dovoljno iscrpan revizijski trag.

2. U smislu ovog Sporazuma, revizijski trag smatra se odgovarajućim ako zadovoljava sljedeće kriterije:

a.) dopušta usklađivanje ukupnih iznosa potvrđenih Komisiji s iscrpnim računovodstvenim podacima i pratećom dokumentacijom koju na raznim upravnim razinama čuva Operativna struktura i krajnji korisnici vezano uz operacije koje se sufinanciraju u okviru operativnog programa;

b.) dopušta provjeru izdvajanja i prijenosa raspoloživih sredstava Zajednice i nacionalnih sredstava;

c.) dopušta provjeru ispravnosti informacija o provođenju programa u skladu s uvjetima Sporazuma o financiranju kojim se odobrava pomoć te ciljevima programa;

d.) dopušta provjeru primjene kriterija za odabir utvrđenih za operativni program, i

e.) sadrži, u odnosu na svaku operaciju, već prema slučaju, tehničke specifikacije i plan financiranja, dokumente vezane uz odobrenje bespovratnih sredstava, dokumente vezane uz postupak javne nabave, izvješća o napretku i izvješća o provedenim provjerama i reviziji.

3. Indikativan opis zahtjeva vezanih za informacije u odnosu na dovoljno iscrpan revizijski trag nalazi se u Dodatku XIV.

4. Korisnik će se uvjeriti da je pažnja posvećena sljedećim pitanjima:

a) da postoje postupci koji osiguravaju da se dokumente koji su relevantni za konkretne stavke nastalih izdataka, izvršenih plaćanja, obavljenih radova i njihova provjera u vezi s programom, a koji su potrebni za dovoljno iscrpan revizijski trag, čuva u skladu sa zahtjevima iz Dodatka XIV.;

b) da postoje podaci o tijelu koje čuva dokumente, kao i o lokaciji; i

c) da su dokumenti na raspolaganju za inspekciju osobama i tijelima koji obično imaju pravo pregledavati takve dokumente.

5. Osobe i tijela iz stavka 4. točke c) jesu:

a) osoblje Nacionalnog fonda, Operativna struktura i pojedinačna tijela koja obrađuju zahtjeve za plaćanjem;

b) službe koje provode reviziju sustava upravljanja i kontrole;

c) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje kao osoba odgovorna za ovjeravanje zahtjeva za plaćanjem tijekom provedbe i završnih plaćanja i osoba ili odjel koji izdaje izjave o zatvaranju mjera; i

d) ovlašteni dužnosnici iz nacionalnih ustanova za reviziju i revizorskih ustanova Zajednice.

Navedene osobe i tijela mogu zatražiti dostavu izvoda ili kopija dokumenata ili računovodstvene evidencije iz stavka 4.

Članak 91.

REVIZIJA OPERACIJA

1. Revizija iz članka 88. ovog Sporazuma provodi se svakih dvanaest mjeseci od 1. listopada u godini u kojoj je donesen program na uzorku operacija koji se bira metodom koju utvrđuje ili odobrava Tijelo nadležno za reviziju. Revizija se provodi na terenu na temelju dokumentacije i evidencije koju čuva korisnik.

2. Revizijom se provjerava ispunjavanjem sljedećih uvjeta:

a.) operacija zadovoljava kriterije odabira za operativni program i provodi se u skladu s odlukom o odobrenju i ispunjava sve primjenjive uvjete vezano uz njezinu funkcionalnost i uporabu ili ciljeve koje treba ostvariti;

b.) prijavljeni izdaci odgovaraju računovodstvenim podacima i pratećoj dokumentaciji koju čuva krajnji korisnik;

c.) izdaci koje prijavljuje korisnik u skladu su s pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima;

d.) javni doprinos plaćen je korisniku u skladu sa člankom 40. stavkom 9. IPA Provedbene uredbe.

3. Ako se čini da su uočeni problemi sustavne prirode i stoga predstavljaju rizik za druge operacije u okviru operativnog programa, Tijelo nadležno za reviziju osigurava provedbu daljnjih provjera, uključujući dodatnu reviziju ako je nužno, u svrhu utvrđivanja opsega takvih problema. Relevantna tijela poduzimaju nužne preventivne i korektivne radnje.

Članak 92.

DOKUMENTI KOJE PODNOSI TIJELO NADLEŽNO ZA REVIZIJU I PRAĆENJE

1. Godišnje izvješće o reviziji i godišnje mišljenje iz članka 29. stavka 2. točke b) IPA Provedbene uredbe zasnivaju se na revizijama sustava i revizijama operacija i pripremaju se u skladu s obrascima iz Dodatka C Okvirnog sporazuma.

2. Mišljenje o završnom izvješću o izdacima iz članka 29. stavka 2. točke b) IPA Provedbene uredbe temelji se na ukupnoj revizijskoj aktivnosti provedenoj od strane Tijela nadležnog za reviziju ili u okviru odgovornosti navedenog tijela, a u skladu s njegovim godišnjim radnim planom. Mišljenje o završnom izvješću o izdacima sastavlja se u skladu s obrascem iz Dodatka E Okvirnog sporazuma.

3. Ako postoji ograničenje u opsegu ispitivanja ili uočena razina nepravilnosti izdataka ne dopušta davanje pozitivnog mišljenja za godišnje mišljenje iz stavka 1., ili u mišljenju o završnom izvješću o izdacima iz stavka 2., Tijelo nadležno za reviziju iznosi razloge i procjenjuje opseg problema i njegov financijski učinak.

4. Nakon primitka izvješća i mišljenja Tijela nadležnog za reviziju, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje:

a) odlučuje da li su potrebna poboljšanja u sustavima upravljanja i kontrole, bilježi odluke u tom smislu i osigurava pravovremenu provedbu poboljšanja;

b) provodi potrebne prilagodbe u zahtjevima za plaćanjem Komisiji.

5. Službe Komisije mogu odlučiti da će same poduzeti radnje praćenja kao odgovor na izvješća i mišljenja, primjerice kroz pokretanje postupka za financijske ispravke, ili mogu zatražiti od države korisnice da poduzme odgovarajuće korake, pri čemu o svojoj odluci obavještavaju Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i Dužnosnika nadležnog za akreditaciju.

Članak 93.

RASPOLOŽIVOST DOKUMENATA

1. U svrhu ovog Sporazuma, Korisnik će osigurati da se na raspolaganju nalaze podaci o identitetu i lokaciji tijela koja čuvaju popratnu dokumentaciju u odnosu na izdatke i revizije, što uključuje sve dokumente potrebne za odgovarajući revizijski trag.

2. Korisnik će osigurati da se dokumenti iz stavka 1. stave na raspolaganje za inspekciju i da se izvodi ili preslike spomenutih dokumenata dostave osobama i tijelima koja imaju pravo na pristup istim, što uključuje barem ovlašteno osoblje Korisnika, Nacionalni fond, Tijelo nadležno za reviziju i ovlaštene dužnosnike Zajednice i njihove ovlaštene predstavnike.

3. Barem sljedeće smatra se uobičajeno prihvaćenim nosačima podataka:

a.) fotokopije izvornih dokumenata;

b.) microfiche izvornih dokumenata;

c.) elektroničke verzije izvornih dokumenata;

d.) dokumenti koji postoje isključivo u elektroničkoj verziji.

4. Postupak za ovjeravanje istovjetnosti dokumenata koji se nalaze na uobičajeno prihvaćenim nosačima podataka s izvornikom utvrđuju nacionalna tijela, te se njime osigurava da su verzije koje se drže u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se u njih moguće pouzdati u svrhu revizije.

5. Ako dokumenti postoje isključivo u elektroničkoj verziji, računalni sustavi koji se koriste moraju ispunjavati prihvaćene sigurnosne standarde kojima se osigurava da su dokumenti koji se drže u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se u njih moguće pouzdati u svrhu revizije.

6. Službe Komisije dužne su osigurati da se informacije koje šalje Korisnik ili koje su one prikupile u terenskim inspekcijama čuvaju kao povjerljive i na sigurnom.

Članak 94.

NADZOR, KONTROLA I REVIZIJA OD STRANE KOMISIJE I EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

Nadzor, kontrola i revizija od strane Komisije i Europskog revizorskog suda provodit će se u skladu s Odjeljkom IV., člancima 27. do 35. Okvirnog sporazuma, i Glavom VIII., Poglavljem I. Financijske uredbe.

Poglavlje XV.
INFORMIRANJE I VIDLJIVOST

Članak 95.

OSOBNI PODACI

Sukladno članku 24. stavku 2. točki d) Okvirnog sporazuma, primjenjuju se odredbe Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskoga parlamenta i Europskog vijeća o zaštiti osoba pri obradi osobnih podataka u ustanovama i tijelima Zajednice te o slobodnome protoku takvih podataka, uz dužno poštivanje zahtjeva vezanih uz sigurnost.

Članak 96.

ELEKTRONIČKA RAZMJENA PODATAKA

1. Korisnik Komisiji dostavlja izvornik dokumenata u papirnatom obliku, datiran i potpisan od strane uredno ovlaštenog dužnosnika. Datum koji se uzima u obzir jest datum na koji je dokument u papirnatom obliku službeno poslan Komisiji.

2. Uz dokumente koje Korisnik Komisiji predaje u papirnatom obliku, Korisnik će također nastojati kadgod je to moguće predati i elektroničku verziju dokumenata.

3. U slučaju odstupanja između verzije u papirnatom obliku i elektroničkih verzija dokumenta, vjerodostojnim dokumentom smatrat će se izvornik u papirnatom obliku.

Članak 97.

INFORMIRANJE I PROMIDŽBA

1. Korisnik daje informacije o programu i promiče program i operacije u skladu sa člankom 24. Okvirnog sporazuma. Informacije moraju biti usmjerene prema građanima i korisnicima, s ciljem naglašavanja uloge Zajednice i osiguranja transparentnosti.

2. Sukladno članku 90. Financijske uredbe, Komisija objavljuje relevantne informacije o ugovorima i bespovratnim sredstvima. Komisija objavljuje rezultate poziva na nadmetanje i poziva na dostavu prijedloga projekata u Službenom listu Europske unije, na stranici EuropeAida i u bilo kojim drugim prikladnim medijima, u skladu s primjenjivim postupcima ugovaranja za vanjsko djelovanje Zajednice.

Članak 98.

OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O KORISNICIMA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZAJEDNICE

1. Sukladno članku 24. stavku 2. Okvirnog sporazuma, Korisnik objavljuje sljedeće informacije u odnosu na korisnike financijskih sredstava Zajednice:

a.) ime, odnosno naziv i adresu krajnjih korisnika;

b.) naziv operacija;

c.) iznos sredstava Zajednice izdvojen za odnosne operacije.

2. Informacije iz stavka 1. objavljuju se sukladno standardnoj prezentaciji, na lako dostupnom i u tu svrhu namijenjenom mjestu na internet stranici Korisnika. Ako je objavljivanje na internetu nemoguće, informacije se objavljuju na druge odgovarajuće načine, što uključuje nacionalni službeni list.

3. Objavljivanje se mora provesti unutar prvih šest mjeseci godine koja slijedi nakon zatvaranja proračunske godine u odnosu na koju su sredstva dodijeljena Korisniku.

4. Korisnik je dužan obavijestiti Komisiju o adresi mjesta objavljivanja. Ovu je adresu također potrebno navesti na u tu svrhu namijenjenom mjestu na internetskoj stranici institucija Zajednice iz članka 97. stavka 2. ovog Sporazuma. Ako se informacije objavljuju na drugi način, Korisnik je dužan Komisiji dati potpune podatke o korištenim sredstvima objavljivanja.

Članak 99.

VIDLJIVOST

1. Djelatnosti vezane za stavljanje na raspolaganje i promidžbu informacija o pomoći u sklopu IPA u državi korisnici, sukladno članku 24. stavku 4. Okvirnog sporazuma, provodit će se na temelju Komunikacijskog akcijskog plana (KAP) koji se priprema u skladu s poglavljem koje sadrži provedbene odredbe programa. KAP pregledava Sektorski nadzorni odbor, a sadrži sljedeće:

a.) ciljeve informiranja i promidžbe;

b.) ciljnu skupinu;

c.) sadržaj i strategiju rezultirajućih komunikacijskih i informacijskih mjera;

d.) indikativni proračun;

e.) upravne odjele odgovorne za provedbu;

f.) kriterije za evaluaciju izvršenih mjera.

2. Financiranje za informiranje i promidžbu može se osigurati iz prioriteta tehničke pomoći programa.

3. Na sjednicama Sektorskog nadzornog odbora, Operativna struktura daje izvješće o napretku u provedbi KAP-a i daje članovima Odbora primjere mjera.

4. Kada provedba ovog članka predviđa konkretne djelatnosti vezane za informiranje i promidžbu na operativnoj razini, za takve su djelatnosti odgovorni krajnji korisnici i financiraju se iz iznosa dodijeljenog odnosnom subjektu.

5. Operativna struktura osigurat će da operacije koje se financiraju u okviru programa budu u skladu sa smjernicama EU o vidljivosti za vanjsko djelovanje[9].

Poglavlje XVI.
ZATVARANJE PROGRAMA

Članak 100.

NAČELA ZATVARANJA

1. Zatvaranje programa pretpostavlja financijsko rješavanje dugovanih izdvajanja Zajednice kroz plaćanje konačne bilance ili izdavanje obavijesti o povratu, ili pak povrat izdvojenih sredstava Zajednice. ili automatsku obustavu izdvajanja od strane Komisije. U tu svrhu, Komisiji se podnosi zahtjev za konačnom isplatom.

2. Komisija obavještava Korisnika o datumu zatvaranja programa.

3. Zatvaranje programa ne dovodi u pitanje pravo Komisije da provodi revizije ili poduzima financijske ispravke.

4. Bez obzira na rezultate revizije provedene od strane službi Komisije ili Europskog revizorskog suda, konačno isplaćena bilanca ili iznos koji će biti vraćen Komisiji mogu biti izmijenjeni unutar devet mjeseci od dana na koji je izvršeno završno plaćanje ili od dana izdavanja obavijesti o povratu.

5. Sukladno članku 45. IPA Provedbene uredbe, za zatvaranje programa, Korisnik mora najkasnije do 31. prosinca 2018. predati Komisiji sljedeće dokumente, a kako bi se uspješno zatvorila pomoć Zajednice:

– zahtjev za konačnom isplatom koju izdaje Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje;

– završno izvješće koje podnosi Operativna struktura;

– izjava o zatvaranju o završnom izvješću o izdacima uz završno izvješće o aktivnostima koje izdaje Tijelo nadležno za reviziju;

– revizorsko mišljenje o završnom izvješću o izdacima.

6. Preduvjet za uspješno zatvaranje programa jest da su odredbe iz Poglavlja II. IPA Provedbene uredbe o akreditaciji na snazi i da prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi.

Članak 101.

IZJAVA O ZATVARANJU

1. Izjava o zatvaranju sadrži mišljenje neovisnog Tijela nadležnog za reviziju iz članka 29. IPA Provedbene uredbe o završnom izvješću o izdacima koje je Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje predao Komisiji.

2. Podnošenje izjave o zatvaranju predstavlja preduvjet za zatvaranje programa. Podnosi se Komisiji i Dužnosniku nadležnom za akreditaciju istodobno sa završnim izvješćem o izdacima.

3. Osnova za donošenje mišljenja iz izjave o zatvaranju mora biti jasno objašnjena. Tijelo nadležno za reviziju dužno je izjaviti da završno izvješće o izdacima i zahtjev za plaćanjem bilance koje izdaje Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ne sadrže netočne navode. Tijelo nadležno za reviziju posebno će se pozabaviti sljedećim:

– ispravnom prezentacijom i kompilacijom dokumenata;

– ispravnošću i točnošću kalkulacija;

– usklađivanjem završnog izvješća predanog Komisiji s izvješćima koja su provedbena tijela predala Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;

– dosljednošću s financijskim informacijama, što uključuje informacije o nepravilnostima, iz završnog izvješća;

– zakonitošću i pravilnošću osnovnih financijskih transakcija u skladu s kriterijima prihvatljivosti i direktivama o nabavi;

– revizijama koje su službe Komisije, Europski revizorski sud ili Tijelo nadležno za reviziju proveli u Nacionalnom fondu i Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, Operativnoj strukturi, kao i naručiteljima, kroz sažeti prikaz slabosti uočenih u sustavima upravljanja i kontrole ili u rezultatima financijskih transakcija. Potrebno je uključiti i korektivne mjere određene za otklanjanje slabosti u sustavima upravljanja i kontrole, što uključuje i provedene financijske ispravke;

– uzorkom revidiranih financijskih transakcija, što uključuje informacije o ukupnim javnim rashodima i postotku greške, ako ga ima.

4. Indikativan obrazac izjave o zatvaranju nalazi se u Dodatku E Okvirnog sporazuma.

Članak 102.

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE

1. Operativna struktura priprema sektorsko završno izvješće o provedbi programa. Izvješće se odnosi na cijelo razdoblje provedbe i može uključivati zadnje godišnje izvješće.

2. Nakon pregleda od strane Sektorskog nadzornog odbora, Operativna struktura podnosi završno sektorsko izvješće Nacionalnom koordinatoru programa IPA, Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Komisiji, najkasnije šest mjeseci nakon posljednjeg datuma za prihvatljivost izdataka.

3. Zahtjevi vezani za sadržaj završnog sektorskog izvješća nalaze se u članku 169. IPA Provedbene uredbe. Izvješće uključuje sljedeće:

a) kvantitativan i kvalitativan napredak ostvaren u provedbi programa, po prioritetu i mjeri, u odnosu na njihove specifične ciljeve, uz kvantifikaciju fizičkih pokazatelja, što uključuje rezultate i pokazatelje učinka;

b) financijsku provedbu programa, navodeći ukratko za svaku prioritetnu os i mjeru ukupni stvarno plaćeni izdatak koji je uključen u zahtjeve za plaćanjem koje je Nacionalni fond predao Komisiji, kao i zabilježbu ukupnih uplata zaprimljenih od Komisije i ukupne izdatke koji su stvarno nastali i plaćeni od strane Nacionalnog fonda s odgovarajućim javnim ili javnim i privatnim doprinosom, kao i popis izvršenih operacija;

c) indikativnu raščlambu alokacija na temelju Uredbe o programu IPA, po kategorijama, u skladu s iscrpnim popisom uključenim u Dodatak XIII.;

d) korake koje je poduzela Operativna struktura i/ili Sektorski nadzorni odbor kako bi osigurali kvalitetu i djelotvornost provedbe, a posebno:

i) mjere nadzora i evaluacije, uključujući načine prikupljanja podataka;

ii) sažetak svih značajnijih problema uočenih u provedbi programa i svih naknadno poduzetih korektivnih mjera;

iii) način korištenja tehničke pomoći;

e) mjere poduzete za informiranje i promidžbu programa;

f) popis provedenih projekata i da li su dovršeni i operativni.

4. Završno izvješće smatra se prihvatljivim ako sadrži sve informacije navedene u stavku 3. ovog članka. Službe Komisije obavijestit će Nacionalnog koordinatora programa IPA i Operativnu strukturu o prihvatljivosti završnog izvješća unutar 10 radnih dana od dana primitka.

5. Mišljenje Komisije o sadržaju prihvatljivog završnog sektorskog izvješća daje se Nacionalnom koordinatoru programa IPA i Operativnoj strukturi unutar pet mjeseci od dana primitka prihvatljivog izvješća.

Članak 103.

ZAHTJEV ZA KONAČNOM ISPLATOM

1. Zahtjev za konačnom isplatom, što uključuje uvjerenje o izdacima i izvješće o izdacima sastavlja se u obliku iz Dodatka XVI. Sporazuma o financiranju.

2. Prijavljeni izdaci trebali bi se odnositi na izdatke koje je Nacionalni fond stvarno pretrpio i isplatio. Izdaci bi trebali odgovarati izvršenim plaćanjima uz odgovarajuće račune ili računovodstvenu dokumentaciju istovjetne dokazne vrijednosti. Izdatke mora ovjeriti Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje.

3. Uvjeti koje Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje mora provjeriti kod ovjere izdatka nalaze se u Dodatku XVII.

4. Uz završno izvješće o izdacima mora se priložiti i dodatak o povratima iz Dodatka XVI. ovog Sporazuma.

5. Predfinanciranje isplaćeno Korisniku za program na temelju članka 64. ovog Sporazuma mora biti opravdano plaćanjima krajnjih korisnika najkasnije kada se zatraži konačna bilanca pomoći.

6. Korisnik je dužan obavijestiti Komisiju o povratima izvršenim u razdoblju između podnošenja konačne izjave o izdacima i konačne isplate od strane Komisije kako bi Komisija mogla izvršiti odbijanje. Korisnik također mora obavijestiti Komisiju o izvršenim povratima nakon podnošenja konačne izjave o izdacima i nakon zatvaranja programa i izvršiti povrat IPA doprinosa Komisiji.

Članak 104.

ČUVANJE DOKUMENTACIJE

1. Odgovorno tijelo i vlasti Korisnika dužni su čuvati na raspolaganju za Komisiju svu dokumentaciju vezanu za program, što uključuje dokumente vezane za autorizaciju zahtjeva za plaćanjem, obradu i plaćanje zahtjeva i postupanje prema predujmovima, jamstvima i dugovanjima, kroz razdoblje od barem tri godine nakon zatvaranja programa.

2. Operativna struktura dužna je čuvati pisanu evidenciju o cjelokupnom postupku nabave, dodjele bespovratnih sredstava i ugovaranja kroz razdoblje od barem sedam godina od plaćanja bilance ugovora.

3. Razdoblja iz stavaka 1., 2. i 3. prekidaju se u slučaju pravnih postupaka, financijskih ispravaka ili uredno potkrijepljenog zahtjeva službi Komisije.

Poglavlje XVII.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

KONZULTACIJE

1. Sva pitanja vezana za izvršavanje ili tumačenje ovog Sporazuma podliježu konzultacijama između ugovornih stranaka, koje će ako je to potrebno dovesti do izmjena ili dopuna ovog Sporazuma.

2. U slučaju propusta da se izvrši neka obveza predviđena ovim Sporazumom u odnosu na koju nisu pravodobno izvršene korektivne mjere, Komisija može obustaviti financiranje aktivnosti u sklopu IPA nakon konzultacija s Korisnikom.

3. Korisnik se može odreći provedbe aktivnosti u sklopu IPA u cijelosti ili djelomično. Ugovorne stranke će predvidjeti detalje spomenutog odricanja kroz razmjenu pisama.

Članak 106.

RJEŠAVANJE RAZLIKA, ARBITRAŽA

Odredbe članka 42. Okvirnog sporazuma primjenjuju se na odgovarajući način na ovaj Sporazum.

Članak 107.

SPOROVI S TREĆIMA STRANAMA

Odredbe članka 43. Okvirnog sporazuma primjenjuju se na odgovarajući način na ovaj Sporazum.

Članak 108.

DODACI

Dodaci čine sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 109.

VALJANOST

1. Ovaj potpisani Sporazum stupa na snagu na datum na koji Korisnik notificira Komisiji da su ispunjeni svi unutarnji postupci Republike Hrvatske potrebni za stupanje na snagu ovog Sporazuma.

2. Ovaj Sporazum ostaje na snazi do zadnjeg dana predviđenog za čuvanje dokumentacije vezane za program sukladno članku 104. ovog Sporazuma.

3. U slučaju pravnih postupaka ili u slučaju bilo koje situacije na odgovarajući način dogovorene između stranaka., Sporazum o financiranju ostaje na snazi do konačnog rješenja situacije koja je dovela do produljenja valjanosti.

Članak 110.

PREISPITIVANJE I IZMJENE I DOPUNE

1. Provedba ovog Sporazuma podliježe periodičnim preispitivanjima u vrijeme dogovoreno između stranaka.

2. Svaka izmjena i dopuna usuglašena između stranaka bit će u pisanom obliku i činit će dio ovog Sporazuma. Takva izmjena i dopuna stupa na snagu na datum utvrđen između stranaka.

3. Ako zahtjev za izmjenu i dopunu dolazi od Korisnika, isti predaje zahtjev Komisiji barem šest mjeseci prije namjeravanog datuma stupanja na snagu izmjene ili dopune, osim u slučajevima kada je uredno potkrijepljen dokazima Korisnika i prihvaćen od Komisije.

Članak 111.

PRESTANAK

1. Ovaj Sporazum može okončati svaka stranka putem pisane obavijesti upućene drugoj stranci. Takav prestanak stupa na snagu šest kalendarskih mjeseci od dana pisane obavijesti.

2. Prestanak ovog Sporazuma ne isključuje mogućnost da Komisija izvrši financijske ispravke u skladu sa člancima 49. do 54. IPA Provedbene uredbe.

Članak 112.

JEZIK

Ovaj Sporazum sastavljen je u dva primjerka na engleskom jeziku.

Potpisao, za i u ime Vlade Republike Hrvatske

Zagreb, 5. prosinca 2008.

Hrvoje Dolenec, državni tajnik, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU i Nacionalni IPA koordinator

Potpisao, za i u ime Komisije,

Bruxelles, 4. prosinca 2008.

Nikolaus van der Pas, direktor Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti

DODATAK I.

FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan »Razvoj ljudskih potencijala« programa CCI broj 2007HR05IPO001 u Republici Hrvatskoj.

Godine

Ukupni javni rashodi

(€)

(1)=(2)+(3)

Javni rashodi (€)

IPA stopa sufinanciranja

(%)

(4)=(2)/(1)

Doprinos Zajednice (IPA) (€)

(2)

Nacionalni javni doprinos

(€)

(3)

Godina 2007.

Prioritetna os 1

4.411.765

3.750.000

661.765

85%

Prioritetna os 2

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Prioritetna os 3

5.882.353

5.000.000

882.353

85%

Prioritetna os 4

1.325.883

1.127.000

198.883

85%

Ukupno godina 2007.

13.384.707

11.377.000

2.007.707

85%

Godina 2008.

Prioritetna os 1

3.411.765

2.900.000

511.765

85%

Prioritetna os 2

4.117.648

3.500.000

617.648

85%

Prioritetna os 3

5.882.353

5.000.000

882.353

85%

Prioritetna os 4

1.529.412

1.300.000

229.412

85%

Ukupno godina 2008.

14.941.178

12.700.000

2.241.178

85%

Godina 2009.

Prioritetna os 1

3.352.942

2.850.000

502.942

85%

Prioritetna os 2

4.705.883

4.000.000

705.883

85%

Prioritetna os 3

7.000.000

5.950.000

1.050.000

85%

Prioritetna os 4

1.647.059

1.400.000

247.059

85%

Ukupno godina 2009.

16.705.884

14.200.000

2.505.884

85%

Godine 2007.-2009.

Prioritetna os 1

11.176.472

9.500.000

1.676.472

85%

Prioritetna os 2

10.588.237

9.000.000

1.588.237

85%

Prioritetna os 3

18.764.706

15.950.000

2.814.706

85%

Prioritetna os 4

4.502.354

3.827.000

675.354

85%

Ukupno godine 2007.-2009.

45.031.769

38.277.000

6.754.769

85%

DODATAK II.

UVJERENJE I IZVJEŠĆE O IZDACIMA I ZAHTJEV ZA PLAĆANJEM TIJEKOM PROVEDBE

EUROPSKA KOMISIJA

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI – IPA

Komponenta »Razvoj ljudskih potencijala« (Komponenta IV)

Uvjerenje i izvješće o izdacima i zahtjev za plaćanjem

__________________________________________________

Naziv operativnog programa

Odluka Komisije od

Sporazum o financiranju od

Referentni broj Komisije (CCI):

Nacionalna referenca (ako postoji)

__________________________________________________

UVJERENJE

Ja, dolje potpisani,

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje,

ovime potvrđujem da su svi izdaci navedeni u priloženom izvješću u skladu s kriterijima prihvatljivosti izdataka koji su propisani u Sporazumu o financiranju i Dodatku XIX. ovog Sporazuma koji je potpisan između Komisije Europskih zajednica i Vlade Republike Hrvatske i stupa na snagu (DATUM) te da su nastali i plaćeni od strane krajnjih korisnika tijekom provedbe operacija odabranih u okviru operativnog programa u skladu s uvjetima za dodjelu pomoći IPA.

nakon(1)

20…

i iznose:

euro2

(točan broj do dva decimalna mjesta)

Priloženo izvješće o izdacima, raščlanjeno prema prioritetnim osima i mjerama, temelji se na računima koji su privremeno zatvoreni dana[10]

20…

i čini sastavni dio ovog uvjerenja.

Potvrđujem i da operacije napreduju u skladu s uvjetima iz Sporazuma o financiranju, posebice da:

1. Svi zahtjevi iz članka 67. Sporazuma o financiranju ispunjeni su, posebno

• Poštivane su gornje granice za pomoć Zajednice u okviru svake prioritetne osi u skladu s financijskom tablicom (Dodatak I.) Sporazuma o financiranju;

• Operativna struktura poslala je Komisiji sektorska godišnja izvješća o provedbi, uključujući najnovija;

• Tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji najnovije revizijsko izvješće i mišljenje o usklađenosti sustava upravljanja i kontrole sa zahtjevima Uredbe (EZ) 718/2007 te bilo kojeg sporazuma između Komisije i države korisnice;

• Akreditacija koju je odobrio dužnosnik nadležan za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje je na snazi, a prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi;

• Plaćanja nisu obustavljena u skladu sa člankom 72. Sporazuma of financiranju.

2. Izvješće o izdacima je točno, nastalo na temelju pouzdanih računovodstvenih sustava i temelji se na provjerljivoj popratnoj dokumentaciji;

3. Prijavljeni izdaci u skladu su s primjenjivim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima i nastali su u odnosu na operacije koje su predmet financiranja u skladu s kriterijima koji se primjenjuju na program i primjenjivim pravilima i propisima Zajednice, posebno onim koji se odnose na Sporazum o financiranju.

4. U izvješću o izdacima i zahtjevu za plaćanjem uzeti su u obzir, ako je primjenjivo, svi vraćeni iznosi i primljene kamate te e neto prihodi od operacija koje se financiraju u okviru operativnog programa;

5. Raščlamba temeljnih operacija zabilježena je u računalnim datotekama i dostupna je, na zahtjev, mjerodavnim odjelima Komisije.

U skladu sa člankom 104. Sporazuma o financiranju, prateća dokumentacija je dostupna i bit će dostupna barem tri godine nakon zatvaranja operativnog programa od strane Komisije.

Datum

20…

Ime tiskanim slovima, funkcija i potpis

Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje

DODATAK 1 Izvješću o izdacima:

DODATAK 2. Izvješću o izdacima:

DETALJI IZNOSA KOJI SE MOGU VRATITI NAKON UKIDANJA POTPUNOG ILI DIJELA DOPRINOSA ZAJEDNICE OPERACIJI (ČL. 66. STAVAK 3. TOČKA D) SPORAZUMA O FINACIRANJU)

Naziv prioriteta/mjere /operacije

Iznos čiji povrat je zatražen

Dužnik

Datum izdavanja naloga za povratom sredstava

Tijelo koje je izdalo nalog za povratom sredstava

Datum povrata sredstava

Vraćeni iznos

DODATAK 3. Izvješću o izdacima:

UKUPNOST SREDSTAVA ZAJEDNICE NA DEVIZNOM RAČUNU ODREĐENE KOMPONENTE NA DATUM POSLJEDNJEG TEREĆENJA NA KOJE SE ODNOSI OVO IZVJEŠĆE (ČL. 66. ST. 3. T. E SPORAZUMA O FINANCIRANJU)

_____________________________€

i ostvarene kamate _____________________€

od …. (datum) do (datum) sukladno čl. 62. st. 1. i čl. 65. Sporazuma o financiranju

DODATAK 4

IZVJEŠĆU O IZDACIMA (ISPUNJAVA ČELNIK OS)

Prioritet / mjera

Financijska tablica

Ukupni javni trošak projekata odobrenih od strane OS

Ukupni javni trošak ugovorenih projekata (m EUR)

Javni izdaci za plaćanaja odobrena sa strane OS (I koja su isplaćena krajnjim korisnicima))

Ugovoreni projekti/Ukupni javni trošakt

Javni izdaci odobreni od strane OS/Ukupni javni trošakt

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

1=2+3

2

3

4=5+6

5

6

7=8+9

8

9

10=11+12

11

12

13=7/1

14=10/1

%

%

1.1

1.2

Prioritet 1

2.1

2.2

Prioritet 2

3.1

3.2

Prioritet 3

4.1

4.2

Prioritet 4

HRDOP Ukupno

ZAHTJEV ZA PLAĆANJEM: Plaćanje tijekom provedbe

Naziv operativnog programa:

Referentni broj operativnog programa (CCI):

U skladu s Dodatkom A Okvirnog sporazuma (članak 25. Uredbe (EZ) br. 718/2007), ja, dolje potpisani (tiskanim slovima ime Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje), ovime tražim plaćanje iznosa od …. eura kao uplatu tijekom provedbe.

Ovaj je zahtjev prihvatljiv jer:

Brisati prema potrebi

(a) tijekom čitavog razdoblja za svaku prioritetnu os nije uplaćeno više od maksimalnog iznosa pomoći iz IPA Fondova u skladu sa Sporazumom o financiranju i odlukom Komisije kojom se odobrava operativni program.

(b) Operativna struktura poslala je Komisiji sektorska godišnja izvješća o provedbi, uključujući i najnovije u skladu sa člankom 65. stavkom 1. točkom c. Sporazuma o financiranju.

– Operativna struktura proslijedila ga je u roku iz članka 83. Sporazuma o financiranju.

– nalazi se u prilogu

(c) Tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji, u skladu s člankom 92. Sporazuma o financiranju, najnovije godišnje revizijsko izvješće i mišljenje o usklađenosti sustava upravljanja i kontrole sa zahtjevima Uredbe (EZ) 718/2007 i/ili o bilo kakvom sporazumu između Komisije i države korisnice

Tijelo nadležno za reviziju proslijedilo ga je u roku iz članka 90. Sporazuma o financiranju.

– nalazi se u prilogu

(d) akreditacije koje su dodijelili Dužnosnik nadležan za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje su na snazi, a prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi

(e) uplate nisu obustavljene u skladu sa člankom 72. Sporazuma o financiranju

(f) Nije došlo do niti jedne od situacija koje bi opravdavale blokiranje uplata za velike projekte

Uplatu treba izvršiti Komisija tijelu koje je država korisnica ovlastila u svrhu provedbe plaćanja.

Ovlašteno tijelo

Banka

Bankovni račun br.

Vlasnik računa (ako nije isti kao i ovlašteno tijelo)

Datum

20…

Ime tiskanim slovima, pečat, funkcija i potpis

Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje

DODATAK III.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O POVUČENIM I VRAĆENIM IZNOSIMA I POVRATIMA NA ČEKANJU
(članak 66. stavak 3. točka d. Sporazuma o financiranju)

1. POVUČENA I VRAĆENA SREDSTVA ZA GODINU 20…. NA TEMELJU IZVJEŠĆA O IZDACIMA[11]

Prioritetna os

Povučena sredstva

Vraćena sredstva

Ukupni izdaci krajnjeg korisnika

Javni doprinos

Stopa sufinanciranja1

Doprinos EU-a

Ukupni izdaci krajnjeg korisnika

Javni doprinos

Stopa sufinanciranja1

Doprinos EU-a

1

Operacija 1.1.x

2

Operacija 2.1.x

3

Operacija 3.1.x

Ukupno

2. IZNOSI KOJI JOŠ NISU VRAĆENI NA DAN 31.12. 20..

Prioritetna os

Godina pokretanja postupka povrata

Javni doprinos koji će biti vraćen

Stopa sufinanciranja1

Doprinos EU-a koji će biti vraćen

1

2007

Operacija

1.1.x

2008

2

2007

Operacija

2.1.x

2008

3

2007

Operacija

3.1.x

2008

Ukupno

2007

2008

Sveukupno

DODATAK IV.

PREDVIĐANJA VJEROJATNIH ZAHTJEVA ZA PLAĆANJEM
(članak 63. stavak 2. točka c) Sporazuma o financiranju)

Privremena predviđanja vjerojatnih zahtjeva za plaćanjem prema programima za tekuću i sljedeću financijsku godinu (u eurima):[12]

CCI:

Sufinanciranje Zajednice1

Ime programa:

[tekuća godina]

[sljedeća godina]

(1) U tablicu bi trebalo navesti samo predviđanja vjerojatnih zahtjeva za plaćanjem u odnosu na doprinos Zajednice, a ne ukopno predviđanje troškova. Kod predviđanja vjerojatnih zahtjeva za plaćanje, doprinos Zajednice bi trebalo navesti za određenu godinu i ne bi se trebao zbrajati od početka programskog perioda.

DODATAK V.

POPIS TIJELA, IMENA I ADRESA ZA KONTAKT
(članak 28. stavak 3. Sporazuma o financiranju)

Polje 1. 2007HR05IPO001

Polje 2. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala

Polje 3. IPA komponenta IV

Polje 4. Korisnik – Republika Hrvatska

Polje 5. Nacionalni koordinator programa IPA

Ime: Državni tajnik, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Adresa: Radnička 80/V, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4569 205

Polje 6. Strateški koordinator za komponente »Regionalni razvoj« i »Razvoj ljudskih potencijala«

Ime: Zamjenica državnog tajnika, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Adresa: Radnička 80/V, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4569 194

Polje 7. Dužnosnik nadležan za akreditaciju

Ime: Ministar, Ministarstvo financija

Adresa: Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Telefon: 00385 1 4591 300

Polje 8. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje

Ime: Državna tajnica, Ministarstvo financija

Adresa: Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4591 479

Polje 9. Nacionalni fond

Ime: Načelnica, Ministarstvo financija

Adresa: Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4591243

Polje 10. Tijelo nadležno za reviziju

Ime: Ravnatelj, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

Adresa: Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Telefon: 00385 1 4591 041

Polje 11a. Ugovaratelj

Ime: Ravnatelj, Agencija za strukovno obrazovanje

Adresa: Lastovska 23, 10 000 Zagreb

Telefon: 00358 1 6274 603

Polje 11b. Ugovaratelj

Ime: Ravnateljica, Hrvatski zavod za zapošljavanje

Adresa: Radnička cesta 39/1, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 6126 024

Polje 12. Operativna struktura

Ime: Državna tajnica, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, Uprava za rad i tržište rada, Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb

Telefon: 00385 1 6106 310

Polje 12.a Voditelj Operativne strukture

Ime: Državna tajnica, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za rad i tržište rada, Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb

Telefon: 00385 1 6106 310

Polje 12.b Posebno tijelo – Tijelo nadležno za prioritete 1 i 4

Ime: Državna tajnica, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za rad i tržište rada, Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb

Telefon: 00385 1 6106 310

Polje 12.c Posebno tijelo – Tijelo nadležno za prioritet 2, mjeru 1

Ime: Državna tajnica, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Odjel za humanitarnu pomoć i suradnju s organizacijama civilnog društva

Adresa: Ksaver 200 A, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4698 450

Polje 12.d Posebno tijelo – Tijelo nadležno za prioritet 2, mjeru 2 i prioritet 3

Ime: Državni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Uprava za srednje obrazovanje,

Adresa: Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb

Telefon: 00 385 1 4569 010

Polje 13. Nadzorni odbor programa IPA

Predsjedavajući: Državni tajnik, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Su-predsjedavajući: Šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Polje 14. Sektorski nadzorni odbor za Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala«

Predsjedavajući: Državna tajnica, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Supredsjedavajući Voditelj jedinice A/2, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake prilike

Polje 15. Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake prilike

Adresa: Rue du Spa 3, B-1000 Brussels, Belgium

Polje 16. Dužnosnik za ovjeravanje prema Delegaciji

Ime: Glavni ravnatelj

Polje 17. Dužnosnik za ovjeravanje prema Poddelegaciji

Ime: Voditelj jedinice A/02

Polje 18. Jedinica za reviziju

Ime: Jedinica I/03

Polje 19. Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF)

Ime: Uprava C – Operativna potpora i potpora politici

Adresa: Rue Joseph II 30, B-1049 Brussels, Belgium

Telefon: 00(32-2) 299 11 11

DODATAK VI.

Posebni uvjeti vezano uz prijenos ovlasti za upravljanje

Upravljanje komponentom »Razvoj ljudskih potencijala« u okviru pomoći programa IPA prenosi se na Republiku Hrvatsku pod sljedećim uvjetima:

1) Hrvatska treba poštivati preporuke i povezane rokove radi njihove provedbe, iz Dodatka I. Odluci o prijenosu ovlasti za upravljanje koja se odnosi na komponentu »Razvoj ljudskih potencijala« na Republiku Hrvatsku i kako je prikazano u Dodatku VI.a ovog sporazuma;

2) Hrvatska Komisiji treba u redovnim vremenskim razmacima dostavljati izvješća o provedbi decentraliziranog sustava i napretku prema ispunjenju preporuka i povezanih rokova u svrhu njihove provedbe, iz Dodatka I. Odluci o prijenosu ovlasti upravljanja koja se odnosi na komponentu »Upravljanje ljudskim potencijalima« na Republiku Hrvatsku i kako je prikazano u Dodatku VI.a ovog sporazuma;

3) Hrvatska treba unaprijed obavijestiti i pribaviti odobrenje od Komisije o svakoj značajnoj promjeni u strukturama i sustavu upravljanja programom IPA kako je opisano u zahtjevu koji je Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje podnio u skladu sa člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EZ-a) br. 718/2007 koju je Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti zaprimila 22. travnja 2008.

Komisija treba provesti ex-ante kontrole kako je navedeno u Dodatku II. Odluci o prijenosu ovlasti upravljanja koja se odnosi na komponentu »Upravljanje ljudskim potencijalima« na Republiku Hrvatsku i kako je prikazano u Dodatku VI. b ovog sporazuma.

DODATAK VI.a

SAŽETAK NALAZA I PODUZETIH RADNJI

Referentni dokument: Završno izvješće o obavljenoj reviziji od 20. 10. 2008.

1.1. Ocjena rizika: VISOK

Tijelo

Područje i nalaz

Sva tijela koja čine OS

Uspostava Jedinica za unutarnju reviziju

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2. – str. 32., Nalaz 2.)

Potrebne kapacitete unutarnje revizije tek treba izgraditi u svim tijelima koja čine OS.

Preporuka:

Dovršiti uspostavu jedinica za unutarnju reviziju i započeti s izgradnjom kapaciteta unutarnje revizije kao pitanje prioriteta.

Rok: 31. 12. 2008.

Tijelo nadležno za reviziju

Dovršetak uspostave, Popunjavanje radnih mjesta i aktivnosti ustupanja poslova:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.4.2. – str. 41. do 43., Nalazi 1. i 2.)

Tijelo nadležno za reviziju trenutno nema odgovarajuće resurse i kapacitete za izvršavanje funkcija koje su mu dodijeljene.

Stoga se planira ustupiti aktivnosti revizije na razdoblje od dvije godine. No postoji opasnost da bi ova odluka, kojoj je namjera pomoći Tijelu nadležnom za reviziju u izgradnji njegovih unutarnjih kapaciteta, mogla imati ograničen učinak ako se istovremeno ne usvoje i strukturne mjere. Hitno je potrebno:

prevesti »izraze dobrih namjera« u zakonodavne radnje (na primjer ministarsku odluku ili istovjetnu vladinu mjeru za osiguranje uvjeta koji bi bili barem istovjetni onima koje nude ostali sektori javne uprave;

jasno navesti u nacrtu opisa posla kao i u budućem ugovoru koji se potpisuje s vanjskim izvođačem da Tijelo nadležno za reviziju zadržava puno vlasništvo nad postupkom revizije, provodeći učinkovit nadzor i dajući smjernice.

U suprotnom, postoji opasnost da Tijelo nadležno za reviziju neće moći razviti dovoljne unutarnje resurse tijekom razdoblja ustupanja poslova te da će biti u potpunosti ovisno o radu vanjskih revizora.

Preporuka:

S obzirom da je ukupni cilj osigurati dovoljne resurse do početka 2009. godine, kada će se aktivnosti na IPA-i početi značajno povećavati, Tijelo nadležno za reviziju treba pripremiti detaljan akcijski plan u kojem će navesti:

da će Agencija biti potpuno u funkciji do kraja 2008. i da će postupak zapošljavanja biti dovršen kako bi se Tijelu nadležnom za reviziju omogućilo aktivno sudjelovanje u radu vanjskih revizora. Zapošljavanje prvo treba usmjeriti na zapošljavanje načelnika, kako bi se osigurala potrebna unutarnja obuka manje iskusnih revizora.

Za ustupljene poslove, Tijelo nadležno za reviziju moći će obavljati odgovarajući nadzor i zadržati vlasništvo nad postupkom

Rok: 31. 12. 2008.

1.2 Ocjena rizika: SREDNJI

Tijelo

Područje i nalaz

NDO i čelnik Operativne strukture (ČOS)

Pravni i ugovorni okvir u Hrvatskoj

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.1.2. – str. 24., Nalaz 1.)

Funkcije tijela uključenih u upravljanje programom IPA, opisane u provedbenim i operativnim sporazumima kao i u Priručniku o provedbi (PP), ponekad su različite, suprotstavljene, proturječne ili nedovoljno opisane

Preporuka:

Isti popis funkcija za različita tijela uključena u provedbu programa IPA (TNOP, TNPM, Provedbeno tijelo i Agencija za provedbu) trebaju se naći u oba sporazuma (provedbenom i operativnom) ili se na njih treba pozvati. Isto se odnosi i na relevantna poglavlja PP-a.

Osigurati reviziju, usklađivanje funkcija i uklanjanje ili izmjenu svih suprotstavljenih, proturječnih, preklapajućih ili općenitih odredbi.

Rok: 31. 1. 2009.

NDO i ČOS

Izjava o jamstvu:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.1.2. – str. 25., Nalaz 2.)

Svijest povezana s postupkom Izjave o jamstvu općenito je nedovoljna. Posebice uloga Unutarnje revizije (revizija vlastitih ocjena tih institucija) nejasna je većini tijela i institucija.

Također nedostaju posebna znanja, dokumentacija i obuka.

Preporuka:

NDO treba pružiti dodatne smjernice i organizirati posebnu obuku u vezi s postupkom izjave o jamstvu.

Detaljnu metodologiju za godišnje izjave o jamstvu treba slijediti u skladu s PP-om i smjernicama dobivenim od NF-a.

Rok: 31. 1. 2009.

ASO – provedbeno tijelo unutar Operativne strukture

Zapošljavanje

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2 – str. 33. i 34., Nalaz br. 2.)

ASO planira zaposliti tajnika/cu koji bi bio/bila zadužen/a za evidentiranje svih dolaznih dopisa

Preporuka:

Popuniti slobodna radna mjesta u ASO-u čim je prije moguće.

Rok: 31. 1. 2009.

ČOS; Sva tijela koja čine OS

Ažuriranje operativnih priručnika (PP-i)

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2 – str. 36., Nalaz 5.)

Funkcije za tijela uključena u upravljanje programom IPA, kako su opisane u PP-ima, ponekad su različite, suprotstavljene, proturječne, ili nedovoljno opisane.

Preporučeno je, i dogovoreno od strane nacionalnih tijela, da će se popis funkcija revidirati i uskladiti te da će sve suprotstavljene, proturječne, preklapajuće ili općenite odredbe biti uklonjene ili izmijenjene.

Preporuka:

Osigurati reviziju, usklađivanje funkcija i uklanjanje ili izmjenu svih suprotstavljenih, proturječnih, preklapajućih ili općenitih odredbi.

Rok: 31. 12. 2008.

Sva tijela unutar Operativne strukture

Verifikacija izdataka:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2. – str. 37., Nalaz 6.)

Nisu pripremljeni popisi provjere radi verifikacije mjesečnih/kvartalnih izvješća krajnjih korisnika prije dostavljanja idućoj razini (TNPM/TNOP)

Na razini resornih ministarstava, popisi provjere i postupci za verifikaciju prijavljenih izdataka previše su općeniti i nejasni i ne dodaju vrijednost postupku nadzora na i nad radom Provedbenih tijela.

Preporuka:

Prema smjernicama ČOS-a, provedbena tijela i TNPM-i trebaju sastaviti popise provjere radi verifikacije mjesečnih/kvartalnih izvješća zaprimljenih od krajnjih korisnika. Informacije su od ključne važnosti u svrhu sektorskih nadzornih odbora.

Rok: 31. 12. 2008.

ČOS; Sva tijela unutar Operativne strukture

Smjernice o bespovratnim sredstvima i čuvanje dokumenata:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2. – str. 38., Nalaz 7.)

Metodologiju o tome kako prenijeti kriterije za odabir u jasne i odgovarajuće smjernice o bespovratnim sredstvima još trebaju utvrditi Provedbena tijela pod nadzorom ČOS-a.

Postupci čuvanja dokumenata od strane korisnika bespovratnih sredstava, uz osiguranje odgovarajućeg revizijskog traga, također još nisu izrađeni.

Preporuka:

U svrhu ispunjenja ciljeva OP-a, ČOS treba preuzeti vodeću ulogu u osiguranju visoko kvalitetnih projektnih prijedloga i treba voditi i koordinirati procesom, osiguravajući da tijela OS-a razrade jasnu metodologiju o tome kako će kriterije za odabir ugraditi u smjernice o bespovratnim sredstvima.

Nadalje, potrebno je utvrditi postupke čuvanja/pohranjivanja dokumenata od strane korisnika bespovratnih sredstava.

Rok: 31. 1. 2009.

Sva tijela unutar Operativne strukture

Terenske provjere:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2 – str. 39., nalaz 8.)

U PS-U i PP-ima, planirane su terenske provjere za različita tijela (TNOP, TNPM, i PT). No čini se da nedostaje koordinacija i da nije jasna alokacija terenskih zadataka između različitih uključenih tijela. Stoga je povećana opasnost od nekoordiniranih terenskih provjera s potencijalno proturječnim rezultatima kao i kašnjenja s ovjeravanjem izdataka i provedbom mjera. Postoji potreba za uspostavom jasnih veza između rezultata administrativnih provjera i terenskih provjera.

Preporuka:

MINGORP, u ulozi ČOS-a i TNOP-a, treba osigurati koordinaciju između različitih tijela OS-a koja izvršavaju terenske provjere.

Potreba za uspostavljanjem veze između rezultata administrativnih i terenskih provjera (npr. intenzivnije terenske provjere kada administrativne provjere pokazuju učestale pogreške).

Osigurati potrebnu koordinaciju između različitih tijela Operativne strukture (tijela nadležnog za OP, tijela nadležnih za prioritetnu os/mjere i provedbenih tijela/agencije) kako bi se jamčila nesmetana provedba terenskih provjera.

Rok: 31. 1. 2009.

Tijelo nadležno za reviziju

STRATEGIJA OBUKE

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.4.2. – str. 44., Nalaz 3.)

Nije izrađena ukupna strategija obuke. Nedostaju prioriteti obuke, vremenski rasporedi i osobe koje će provoditi obuku.

Preporuka:

Potrebno je utvrditi ukupnu i detaljnu strategiju obuke.

Nju je zatim potrebno prevesti u posebne pojedinačne planove obuke.

Nadzor cijelog postupka, sa svim potrebnim prilagodbama, treba obaviti najmanje godišnje

Rok: 31. 12. 2008.

Tijelo nadležno za reviziju

Izrada nacrta IPA priručnika za reviziju

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.4.2. – str. 45., Nalaz 4.

Tijelo nadležno za reviziju još nije izradilo priručnik za reviziju za IPA-u. Ovaj priručnik bi ipak trebalo izraditi i provesti prije početka aktivnosti revizije.

Preporuka:

IPA priručnik za reviziju treba dovršiti prije početka aktivnosti revizije.

Rok: 31. 12. 2008.

Tijelo nadležno za reviziju

Oslanjanje na rad Jedinica za unutarnju reviziju

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.4.2. – str. 46., Nalaz 5.)

Iz nekoliko razloga, još nisu ispunjeni uvjeti koji bi Tijelu nadležnom za reviziju omogućili oslanjanje na rad različitih jedinica unutarnje revizije unutar Operativnih struktura.

Preporuka:

Tijelo nadležno za reviziju treba izraditi smjernice za jedinice unutarnje revizije kako bi ih se bolje pripremilo za predstojeće zadatke pomoći Tijelu nadležnom za reviziju u revizijama sustava.

Rok: 31. 12. 2008.

1.3 Ocjena rizika: NIZAK

Tijelo

Područje i nalaz

Nacionalni fond

Računovodstveni program:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.2.2 – str. 29., Nalaz 1.)

Računovodstvo u Nacionalnom fondu još uvijek se zasniva na ručnom papirnatom sustavu i korištenju MS Excel tablica. Komisija detaljno ne određuje koju vrstu računovodstvenog sustava zemlje korisnice trebaju koristiti, ali je očigledno da je korištenje postojećih jednostavnih nezaštićenih Excel-tablica krajnje podložno pogreškama.

Preporuka:

Obavijestiti je li predviđena zamjena ručnog papirnatog sustava s IT sustavom i, ako je, dostaviti ažurirano stanje i vremenski raspored za uvođenje IT sustava.

Rok: 31. 3. 2009.

Sustav u cjelini (uglavnom NIPAK, ali i NF)

Informacijski sustav upravljanja (MIS):

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.5 – str. 47. – 48., Nalaz 1.)

MIS još ne postoji. Spominje se u nekoliko poglavlja priručnika o provedbi (nadzor, izvješćivanje, IT). Ipak, postoji točan vremenski raspored za njegovo dizajniranje. Što se tiče provedbe, prema primljenim informacijama, MIS bi trebao početi funkcionirati u lipnju 2009. Nema odgovarajućih tehničkih resursa kako bi se osigurala provedba MIS-a i razmišlja se o ustupanju poslova.

Preporuka:

Obavijestiti ad hoc i na kvartalnoj osnovi o stanju za provedbu Informacijskog sustava upravljanja. Informacije moraju biti nadopunjene ažuriranim i realnim rasporedom.

Ukoliko se odluči za ustupanje poslova, opis poslova ugovora o uslugama treba jasno utvrditi vlasništvo nad postupkom provedbe, davanje smjernica i ulogu ukupnog nadzora. Također je potrebno osigurati dostatnu obuku.

Kada MIS bude dovršen i prije unosa, pobrinuti se da se izvrši IT revizija (ISO standardi).

Rok: 30. 6. 2009.

(samo radi informacije) Preporuke kojima je posvećena pažnja između nacrta i završnog izvješća

U ovom dijelu navodi se popis nalaza gdje su hrvatska tijela mogla pokazati tijekom proturječnog postupka da su poduzete dovoljne korektivne radnje. Stoga su nalazi prema ovom izvješću popisani tek zbog potpunosti i dovoljnog dokumentarnog revizijskog traga između faze nacrta i završnog izvješća.

Tijelo

Područje i nalaz

NDO i ČOS

Upravljanje rizikom:

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.1.2. – str. 26., Nalaz 3.)

Ciklus upravljanja rizikom još nije razvijen na odgovarajući način za Komponentu IV. Još nije poduzeta odlučujuća radnja kako bi se osiguralo ublažavanje utvrđenih rizika. Nije dostupna relevantna dokumentacija koja se odnosi na utvrđene rizike.

Preporuka:

Snažno se preporučuje poduzimanje sljedećih glavnih koraka u upravljanju rizikom: (1) Utvrđivanje rizika; (2) Ocjena rizika; (3) Odabir aktivnosti ublažavanja odgovora na rizik; (4) Provedba aktivnosti ublažavanja; (5) Nadzor i izvješćivanje.

Posebnu metodologiju ocjene/upravljanja rizikom navedenu u PP-u treba redovno ažurirati.

ČOS

Konačna uspostava IPA struktura za Komponentu IV

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2 – str. 31., Nalaz 1.)

Tijekom revizijske misije timu je predstavljena nešto izmijenjena organizacijska struktura za Komponentu IV. Međutim, o akreditacijskom paketu treba razmišljati kao o potpunom i konačnom u svakom trenutku.

Preporuka:

Nakon konzultacija s ČOS-om (nadležnim za upravljanje komponentom IV) NDO treba obavijestiti Opću upravu za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Službe Komisije o konačnoj uspostavi OS-a za Komponentu IV i dostaviti sveobuhvatan popis svih nadopuna od travnja 2008.

HZZ –

Provedbena tijela unutar Operativne strukture

Zapošljavanje

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2 – str. 33., Nalaz 3.)

U oba Provedbena tijela (ASO i HZZ), voditelje odjela za nabavu/nadmetanje i/ili financijski odjel tek je trebalo zaposliti.

U ASO-u također treba zaposliti tajnika/cu zaduženog/u za evidentiranje svih ulaznih dopisa.

Preporuka:

Popuniti slobodna radna mjesta i u HZZ-u i ASO-u čim je prije moguće.

Ovoj preporuci samo se djelomično posvetila pažnja; od tada je slobodno radno mjesto u HZZ-u popunjeno, ali za ASO još nije.

MZSS; Sva tijela unutar operativne strukture

Sukob interesa u MZSS-u/obuka za nepravilnosti

(Detalji: Pogledajte nalaz 4.3.2. – str. 35., Nalaz 4.

U MZSS-u je dužnosnik za nepravilnosti bio u sukobu interesa jer je istovremeno radio u provedbenom odjelu.

Usavršavanje za sve dužnosnike za nepravilnosti potrebno je o različitim praktičnim aspektima nepravilnosti.

Preporuka:

Imenovati novog dužnosnika za nepravilnosti u MZSS-u

Planirati posebne aktivnosti obuke poput sudjelovanja na seminarima, konferencijama i radionicama

DODATAK VI.b

POPIS EX-ANTE KONTROLA KOJE KOMISIJA TREBA IZVRŠITI

U vezi s ugovorima o uslugama, nabavi roba i radovima

Postupci nabave

(1) Odobrenje korištenja natjecateljskog dijaloga

(2) Odobrenje korištenja pregovaračkog postupka

(3) Odobrenje korištenja ograničenog postupka za ugovore o radovima od €5.000.000 ili više

(1) Objavljivanja

(4) Objava predviđanja pojedinačnih ugovora u Službenom listu, na web-stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajućim medijima

(5) Objava obavijesti o nabavi i natječajne dokumentacije u Službenom listu, na web-stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajućim medijima

(6) Objava obavijesti o ispravku u Službenom listu, na web stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajućim medijima

(7) Objava navoda lokalnih otvorenih natječajnih postupaka na web-stranici EuropeAida s adresom na kojoj tvrtke mogu dobiti podrobnije informacije

(8) Objava dodatnih informacija tijekom poziva za postupak nadmetanja.

(9) Objava obavijesti o dodjeli ugovora i rezultatima postupka nadmetanja u Službenom listu, na web-stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajućim medijima.

(10) Objava obavijesti o poništenju.

(2) Odbor za ocjenjivanje

(11) Odobrenje sastava Odbora za ocjenjivanje.

(12) Imenovanje jednog promatrača koji će pratiti cijeli ili dio postupka Odbora za ocjenjivanje.

(13) Odobrenje ostalih promatrača u Odboru za ocjenjivanje

(3) Utvrđivanje kvalifikacijskih lista kod ugovora o uslugama

(14) Potvrda kvalifikacijske liste s manje od minimalno četiri kandidata koji ispunjavaju kriterije za odabir.

(15) Potvrda izvještaja o kvalifikacijskoj listi odobrenoj od strane relevantnih službi ugovaratelja

(4) Natječajna dokumentacija i evaluacija

(16) Potvrda natječajne dokumentacije (Opis projekta/Tehničke specifikacije) prije izdavanja.

(17) Prethodno odobrenje izuzetaka koji su posebno osigurani PRAG-om. Ovlaštenje za izuzetak od osnovnih pravila (npr. kraći rok za dostavu ponuda npr. 50 dana za usluge, 60 dana za nabavu roba, 90 dana za radove). Izuzeci od pravila podrijetla, nacionalnosti u posebnim slučajevima nakon odobrenja sjedišta.

(18) U slučaju posebice složenih nabava roba prethodno odobrenje korištenja kombinacije kvalitete i cijene kao osnove za dodjeljivanje ugovora najpovoljnijoj ponudi. Pružanje tehničke pomoći ovisno o slučaju.

(19) Potvrda Izvještaja o evaluaciji zajedno s preporukama.

(20) Prethodno odobrenje prije poništenja postupka nadmetanja.

(5) Osiguranje i zamjena stručnjaka

(21) Prethodno odobrenje prije poništenja ugovora.

(22) Prethodno odobrenje prije zamjene stručnjaka.

(6) Dodjela ugovora

(23) Formalna potvrda dodjele prije dostave pisane obavijesti uspješnom ponuđaču.

(24) Potvrda dokumentacije ugovora.

(25) Zaprimanje jednog potpisanog izvornika od uspješnog ponuđača/prijavitelja.

Mijenjanje ugovora

(26) Potvrda dodatka ugovoru.

(27) Zaprimanje jednog potpisanog izvornika dodatka ugovoru.

U vezi s bespovratnim sredstvima

(28) Prethodno odobrenje izuzetaka koji su posebno određeni PRAG-om.

(29) Prethodno odobrenje korištenja okvirnog partnerskog sporazuma.

(30) Prethodno odobrenje korištenja postupka izravne pogodbe.

(7)

(8) Odbor za ocjenjivanje

(31) Odobrenje sastava Odbora za ocjenjivanje.

(32) Imenovanje jednog promatrača koji će pratiti cijeli ili dio postupka Odbora za ocjenjivanje.

(33) Odobrenje ostalih promatrača u Odboru za ocjenjivanje.

(34) Odobrenje popisa ocjenjivača kada se ocjenjivači koriste za pregled prijedloga.

(35) Potvrda prijedloga uvodnog sastanka i izvještaj o administrativnoj provjeri.

(36) Potvrda izvještaja o evaluaciji sažetka projekta.

(37) Potvrda izvještaja o evaluaciji projektnih prijedloga.

(38) Potvrda Izvještaja o evaluaciji.

(9)

(10) Postupak i dodjela bespovratnih sredstava

(39) Odobrenje godišnjih programa rada i Vodiča za prijavitelje.

(40) Objava godišnjih programa rada, Vodiča za prijavitelje i obavijesti o dodjeli bespovratnih sredstava.

(41) Prethodno odobrenje za poništenje postupka poziva za dostavu prijedloga

(42) Potvrda opisa predloženih bespovratnih sredstava i, prema potrebi, nacrta ugovora

(43) Potvrda dodjele bespovratnih sredstava

(44) Obavijest ugovaratelja o potpisu ugovora

(45) Potvrda dodatka ugovoru.

DODATAK VII.

ZAHTJEVI VODIČA ZA OSLOBAĐANJE OD EX-ANTE KONTROLA
(članak 31. Sporazuma o financiranju)

Decentralizacija bez ex-ante kontrole od strane Komisije cilj je za provedbu Operativnog programa »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj.

Sukladno članku 8. stavku 4. točki c) Uredbe (EZ-a) br. 718/2007, ovaj Sporazum o financiranju propisuje odredbe koje se odnose na uspostavu i redovno ažuriranje Vodiča od strane Hrvatske radi postizanja decentralizacije bez ex-ante kontrole od strane Komisije.

1. Cilj

Cilj Vodiča je utvrditi zahtjeve i mjerila koje Hrvatska treba ispuniti kako bi postigla decentralizirano upravljanje bez ex-ante kontrole od strane Komisije.

2. Rok za dostavu Vodiča i učestalost izvješćivanja

Vodič će NDO dostaviti Općoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti najkasnije tri mjeseca nakon potpisivanja Sporazuma o financiranju.

Hrvatska treba izvješćivati Komisiju na kvartalnoj osnovi o trenutnom stanju u pogledu uspješnog ispunjavanja utvrđenih zahtjeva i mjerila.

3. Obuhvat i struktura

Vodič će opisati postojeći sustav za upravljanje sredstvima u okviru Operativnog programa »Razvoj ljudskih potencijala«. Odredit će korake i poboljšanja potrebna za postizanje sustava upravljanja i kontrole s unutarnjim postupovnim pravilima kao i jasne institucionalne i osobne nadležnosti koje će se efikasno izvršavati bez ex-ante kontrole od strane Komisije.

Vodič će utvrditi kvantitativna i kvalitativna mjerila o (popis nije zaključen):

• uspostavi i upravljanju institucionalnim ustrojem,

• zapošljavanju,

• funkcioniranju decentraliziranog sustava provedbe s ex-ante kontrolom,

• provedbi operacija/projekata u okviru Operativnog programa »Upravljanje ljudskim potencijalima«.

Vodič će osim toga uključiti niz mjerila koja se odnose na postupak nadmetanja i ugovaranja. Ta će se mjerila posebice odnositi na veću kvalitetu natječajne i ugovorne dokumentacije koja se dostavlja Delegaciji Europske komisije za ex-ante odobrenje te na pravovremenu nabavu (plan nabave s obvezujućim rokovima).

Hrvatska će u Vodiču utvrditi rok za slanje Komisiji zahtjeva za oslobađanje od ex-ante kontrole.

Vodič se može odnositi na postupno oslobađanje od različitih vrsta ex-ante kontrole.

4. Status dokumenta i postupak

Hrvatska će uspostaviti Vodič uz bliske konzultacije s Komisijom.

Vodič neće usvojiti/odobriti Komisija, odnosno, bit će to hrvatski dokument. Međutim, služit će kao osnova za nadzor i ocjenu funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole.

5. Sljedeći koraci

Prije obavljanja ex-ante kontrole predviđene Odlukom Komisije o prijenosu ovlasti za upravljanje koje se odnosi na Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala«, Komisija će se uvjeriti u učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima.

Obavljanje ex-ante kontrole od strane Komisije bit će predmet još jedne Odluke kada se Komisija uvjeri da su zahtjevi iz članka 18. Uredbe (EZ-a) br. 718/2007 ispunjeni.

DODATAK VIII.

(ne primjenjuje se)

DODATAK IX.

(ne primjenjuje se)

DODATAK X.

MODEL IDENTIFIKACIJSKOG LISTA OPERACIJE

(najviše 5 stranica)

1. Naziv operacije:

2. Operativna struktura: ubaciti podatke za kontakt

3. Tijelo odgovorno za provedbu operacije: ubaciti podatke za kontakt, uključujući kontakt osobu

4. Usklađenost i povezanost s Operativnim programom

4.1 Naziv programa

4.2 Naziv prioritetne osi

4.3 Naziv mjere

4.4 Krajnji korisnik (članak 15. Sporazuma o financiranju)

4.5 Krajnji primatelj pomoći

4.6 Kategorija/vrsta aktivnosti predviđenih u okviru mjere

5. Opis operacije

5.1 Doprinos ostvarenju Operativnog programa: opisati kako operacija doprinosi ostvarenju ciljeva Operativnog programa (ako je moguće uz kvantificirane pokazatelje) koji su povezani s odgovarajućom mjerom.

5.2 Opći cilj: objasniti u jednoj rečenici

5.3 Svrha operacije: objasniti u jednoj rečenici

5.4 Lokacija (Lokacije). molimo imati na umu prihvatljive regije

5.5 Trajanje: trajanje operacije ne smije prelaziti završni datum prihvatljivosti izdataka predviđen u Sporazumu o financiranju

5.6 Ciljne skupine:

5.7 Opis operacije i pozadine: najviše 10 redaka

5.8 Rezultati s mjerljivim pokazateljima:

5.9. Aktivnosti:

6. Provedbena rješenja

6.1. Institucionalni okvir: institucionalna rješenja predviđena za provedbu operacije, npr. jedinica za koordinaciju operacije, upravljački odbor, regionalna i/ili pokrajinska tijela, tim za tehničku pomoć

6.2. Predložena nadzorna struktura i metodologija: Tko će biti odgovoran za nadzor operacije, kako će se operacija nadzirati, kakva će biti organizacija posla i izvješćivanja?

6.3. Nužni postupci i ugovori za provedbu operacije i njihov redoslijed: navesti vrstu postupaka (poziv na dostavu prijedloga projekata, izravna provedba od strane nacionalnih institucija bez prethodnog poziva na dostavu prijedloga projekata, direktne pogodbe s međunarodnim organizacijama itd.) i odgovarajuće ugovore (ugovori o darovnici, sporazumi o sufinanciranju s međunarodnim organizacijama, ugovori o uslugama, robi, radovima itd.) za predložene aktivnosti te njihov redoslijed

(molimo dati detaljni kronogram pripremnih faza, natječajnog postupka, ugovaranja i početka operacija)

7. Rizici i pretpostavke:

8. Očekivani učinak operacije na ciljnu skupinu i multiplikacijski učinci/učinci prelijevanja

9. Održivost;

10. Jednake mogućnosti, manjine i ranjive skupine (ako je mjerodavno);

11. Veze s drugim mjerama komponenata IPA-e:

12. Traženo financiranje od Europske komisije:

Doprinos Zajednice ne prelazi gornju granicu od xx% prihvatljivih izdataka na razini prioritetne osi.

(niti jedna operacija ne smije imati koristi od više stope sufinanciranja od operacije koja je vezana uz predmetnu prioritetnu os – članak 149. stavak 3. i članak 153. stavak 3. IPA Provedbene uredbe)

13. Sufinanciranje (molimo navesti ukupan očekivani doprinos prema izvoru)

14. Raščlamba proračuna:

(indikativna, ako je primjenjivo prema komponenti operacije, uključujući procijenjene ukupne troškove, javne rashode, IPA doprinos, nacionalni javni doprinos i privatni doprinos)

15. Zahtjevi tijeka novca prema izvoru financiranja

DODATAK XI.

SASTAV I NAČIN RADA ODBORA ZA ODABIR OPERACIJA

Kako je propisano Odlukom Komisije o prijenosu ovlasi upravljanja u vezi s operativnim programom »Razvoj ljudskih potencijala« i u skladu sa člankom 158. Uredbe (EZ) br. 718/2007, krajnji korisnici bespovratnih sredstava koji nisu nacionalna javna tijela bit će izabrana temeljem poziva na dostavu prijedloga projekata u skladu sa člancima 115. i 116. Financijske uredbe.

DODATAK XII.

GODIŠNJE I ZAVRŠNO IZVJEŠĆE
(članci 85. i 102. Sporazuma o financiranju)

1. OSNOVNI PODACI

OPERATIVNI PROGRAM

Razdoblje programiranja

Broj programa (CCI br.)

Naziv programa

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI

Godina izvješćivanja

Datum odobrenja godišnjeg izvješća od strane Sektorskog nadzornog odbora

2. PREGLED PROVEDBE OPERATIVNOG PROGRAMA

1.1 Kvantitativni napredak (prema prioritetnim osima i mjerama)

Informacije o fizičkom napretku ostvarenom u provedbi operativnog programa, prioritetnim osima, i, ako je potrebno, operacijama ili skupinama operacija u odnosu na njihove specifične, provjerljive ciljeve uz kvantifikaciju, ako je moguće, pomoću pokazatelja na odgovarajućoj razini.

Ako je potrebno, za komponentu »RLJP« sve pokazatelje treba raščlaniti prema spolu. Ako brojke (podaci) još nisu dostupne, navesti informaciju kada će postati dostupne i kada će ih Operativna struktura dostaviti Komisiji.

Popis operacija koje se financiraju u okviru operativnog programa treba priložiti izvješću.

2.2 Kvalitativna analiza

Analiza postignuća mjerenih na temelju fizičkih i financijskih pokazatelja, uključujući kvalitativnu analizu napretka koji je ostvaren u odnosu na izvorno postavljene ciljeve.

Popis nedovršenih operacija i raspored njihovog dovršenja (samo završno izvješće).

2.3 Financijske informacije

Izdaci krajnjeg korisnika uključeni u zahtjeve za plaćanjem koje je Nacionalni fond poslao Komisiji

Ukupni izdaci za koje su izdvojena sredstva i koje je platio Nacionalni fond

Odgovarajući javni doprinos

Odgovarajući privatni doprinos

Ukupne uplate zaprimljene od Komisije

Prioritetna os 1

Mjera1.1

Mjera 1.2

…..

Prioritetna os 2

Mjera 2.1

…..

Prioritetna os 3

Ukupno

(sve financijske podatke treba izraziti u eurima)

Osim toga, financijski podaci mogu se prikazati i grafički.

Indikativna raščlamba dodijeljenih sredstava, prema kategorijama izdataka (samo za komponentu III)

Informacije u skladu s detaljnim popisom uključenim u Dodatak XIII. Sporazuma o financiranju.

Vraćena ili ponovno iskorištena pomoć

Informacije o načinu na koji je iskorištena pomoć koja je vraćena ili ponovno iskorištena nakon ukidanja pomoći iz članka 54. IPA Provedbene uredbe.

2.4 Promjene u kontekstu provedbe operativnog programa (ako je relevantno)

Opis svih elemenata koji ne proizlaze izravno iz pomoći operativnog programa, a imaju izravan utjecaj na njegovu provedbu (kao što su zakonodavne promjene ili neočekivane socio-ekonomske promjene).

2.5 Informacije o usklađenosti s pravnom stečevinom Zajednice

Svi značajni problemi vezani uz usklađenost s pravnom stečevinom Zajednice uočeni tijekom provedbe operativnog programa i mjere koje su poduzete za rješavanje tih problema.

2.6 Usklađenost s drugim instrumentima

Sažetak provedbe rješenja za osiguravanje razgraničenja i koordinacije između drugih programa i komponenata pomoći IPA-e, intervencija EIB-a i drugih postojećih financijskih instrumenata.

3. KVALITETA I DJELOTVORNOST PROVEDBE

3.1 Metode nadzora

Mjere nadzora i evaluacije koje poduzima Operativna struktura ili Sektorski nadzorni odbor, uključujući načine prikupljanja podataka, uočene poteškoće i korake koji su poduzeti za njihovo rješavanje.

3.2 Značajni uočeni problemi i mjere za njihovo rješavanje

Svi značajni problemi uočeni tijekom provedbe operativnog programa, uključujući sažetak problema utvrđenih u okviru postupka iz članka 29. stavka 2. točke (b) IPA Provedbene uredbe, ako je prikladno, te sve mjere koje su poduzele Operativna struktura i Sektorski nadzorni odbor za rješavanje tih problema.

3.3 Tehnička pomoć

Objašnjenje primjene tehničke pomoći, uključujući, ako je potrebno, tehničku pomoć prije prenošenja ovlasti za upravljanje.

Postotak iznosa doprinosa iz fondova IPA-e koji je dodijeljen operativnom programu i potrošen u okviru tehničke pomoći.

4. INFORMIRANJE I PROMIDŽBA

Napredak ostvaren u provedbi Komunikacijskog akcijskog plana koji je predan u skladu s operativnim programom, s naglaskom na poduzetim mjerama i njihovom učinku.

5. RADNJE VEZANE UZ KOMPONENTU »RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA«

Informacije o provedbi horizontalnih pitanja kao što su jednake mogućnosti za muškarce i žene, dobro upravljanje, uključivanje osoba u nepovoljnom položaju, zemljopisna koncentracija pomoći ili održivi razvoj i zaštita okoliša (ako je prikladno).

Ako je prikladno, sinteza provedbe:

→ rodno osviještene politike i radnji vezanih uz spolove

→ sudjelovanja migranata u zapošljavanju

→ integracije u zapošljavanje i socijalnog uključivanja manjina i drugih skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom.

Ako je prikladno, opisati na koji su način radnje koje podržava komponenta IPA-e »Razvoj ljudskih potencijala« u skladu s i na koji način doprinose radnjama poduzetim nastavno na Zajedničku ocjenu (Joint Assessment Paper, JAP) i Zajednički memorandum o uključivanju ( Joint Inclusion Memorandum, JIM).

DODATAK XIII.

DODIJELJENA SREDSTVA PREMA KATEGORIJI IZDATAKA
(članak 85. stavak 3. točka c. Sporazuma o financiranju)

Dio A: Kodovi prema dimenziji

TABLICA 1: KODOVI ZA DIMENZIJU PRIORITETNE TEME

Kod

Prioritetna tema

1

Povećanje prilagodljivosti radnika i tvrtki, poduzeća i poduzetnika

1.1

Razvoj strategija cijeloživotnog učenja u tvrtkama

1.2

Planiranje i širenje inovativnih i produktivnijih načina organiziranja rada

1.3

Razvoj posebne podrške zapošljavanju u vezi s restrukturiranjem

2

Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivosti

2.1

Modernizacija i jačanje institucija tržišta rada

2.2

Provođenje aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada

2.3

Mjere za poticanje aktivnog starenja i produženja radnog vijeka

2.4

Podrška samozapošljavanju i novonastalim tvrtkama

2.5

Poboljšanje pristupa zapošljavanju ženama i smanjenje podjele na osnovi rodne pripadnosti

2.6

Posebne mjere za povećanje sudjelovanja doseljenika u zapošljavanju

3

Poboljšanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnijem položaju

3.1

Putevi integriranja osoba kojima je pristup tržištu rada otežan i borba protiv diskriminacije na tržištu rada

4

Unapređenje ljudskog kapitala

4.1

Planiranje, uvođenje i provedba reformi u obrazovanju

4.2

Mjere za povećanje sudjelovanja u obrazovanju, uključujući rano napuštanje školovanja i cijeloživotno učenje

4.3

Razvijanje ljudskog potencijala u području istraživanja i inovacija

5

Ulaganja u socijalnu infrastrukturu

5.1

Obrazovna infrastruktura

5.2

Zdravstvena infrastruktura

5.3

Infrastruktura brige o djeci

5.4

Stambena infrastruktura

5.5

Ostala socijalna infrastruktura

6

Mobilizacija za reforme na području zapošljavanja i uključivanja

6.1

Promicanje partnerstva, saveza i inicijativa kroz umrežavanje relevantnih dionika

7

Jačanje institucionalnog kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

7.1

Poboljšanje dobre politike, planiranja programa, nadzora, evaluacije i izgradnje kapaciteta

8

Smanjenje dodatnih troškova koji otežavaju razvoj najudaljenijih područja

8.1

Naknada dodatnih troškova zbog loše pristupačnosti i teritorijalne usitnjenosti

8.2

Posebne mjere za naknadu dodatnih troškova zbog čimbenika veličine tržišta

9

Tehnička pomoć

10

Ostalo

TABLICA 2: KODOVI ZA DIMENZIJU OBLIKA FINANCIRANJA

Kod

Oblik financiranja

01

Pomoć koja se ne vraća

02

Pomoć (zajam, subvencionirane kamate, jamstva)

03

Poduzetnički kapital (sudjelovanje, fond za poduzetnički kapital)

04

Drugi oblici financiranja

Dio B:
Kumulativna raščlamba dodijeljenih sredstava doprinosa Zajednice prema kategorijama u godišnjem i završnom izvješću o provedbi

CCI br.: ____________________

Naziv programa: ____________________________________

Datum posljednje odluke Komisije koja se odnosi na predmetni Operativni program: __/__/__

Kod *

Dimenzija 1

Prioritetna tema

Kod *

Dimenzija 2

Oblik financiranja

Iznos

**

* Kategorije za svaku dimenziju treba kodirati temeljem standardne klasifikacije.

** Dodijeljeni iznos doprinosa Zajednice za svaku kombinaciju kategorija.

DODATAK XIV.

INDIKATIVAN OPIS ZAHTJEVA ZA INFORMIRANJEM VEZANO UZ ZADOVOLJAVAJUĆI REVIZIJSKI TRAG
(članak 90. Sporazuma o financiranju)

Zadovoljavajući revizijski trag, u skladu sa člankom 90., postoji kada, za određenu mjeru, uključujući pojedine projekte u okviru skupine projekata:

1. Računovodstvena dokumentacija koja se čuva na odgovarajućoj upravljačkoj razini sadrži iscrpne informacije o stvarno nastalim izdacima u sufinanciranoj mjeri od strane Operativne strukture, uključujući, ako ona nije krajnji primatelj sredstava, tijela i trgovačka društva uključena u provedbu mjere kao nositelji koncesija, predstavnici, ili slično. Računovodstvena dokumentacija mora sadržavati datum kada je nastala, iznos svake rashodovne stavke, prirodu popratne dokumentacije i datum i način plaćanja. U prilogu moraju biti nužni dokumentarni dokazi (npr. računi).

2 Za rashodovne stavke koje se samo djelomično odnose na sufinanciranu mjeru, pokazuje se točnost raspodjele izdataka između sufinancirane mjere i ostatka. Isto se primjenjuje na vrste izdataka koji se smatraju prihvatljivim samo u određenim granicama i u razmjeru s ostalim troškovima.

3. Tehničke specifikacije i financijski plan mjere, izvješća o napretku, dokumenti vezani uz natječajne postupke i postupke ugovaranja, izvješća o inspekciji izvršenja mjere isto se čuvaju na odgovarajućoj upravljačkoj razini.

4. U svrhu prijave stvarno nastalih izdataka u sufinanciranoj mjeri Nacionalnom fondu, informacije iz stavka 1. spajaju se u detaljno izvješće o izdacima podijeljeno prema kategorijama. Detaljna izvješća o izdacima čine prateću dokumentaciju za računovodstvenu dokumentaciju Nacionalnog fonda i temelj su za pripremu izjava o izdacima za Komisiju.

5. Kada između Operativne strukture ili tijela ili trgovačkih društava koji su uključeni u provedbu mjere i Nacionalnog fonda postoji jedno ili više delegiranih tijela, svako delegirano tijelo treba za svoje područje odgovornosti detaljna izvješća o izdacima od podređenog tijela kao popratnu dokumentaciju za vlastitu računovodstvenu dokumentaciju na temelju čega priprema za nadređeno tijelo barem sažetak izdataka nastalih vezano uz tu mjeru.

6. U slučaju elektroničkog prijenosa računovodstvenih podataka, sva predmetna tijela i organi dobivaju dovoljno informacija s niže razine da mogu opravdati svoju računovodstvenu dokumentaciju i iznose koje su prijavili višoj razini kako bi osigurali zadovoljavajući revizijski trag od ukupnih sažetih iznosa potvrđenih Komisiji do individualnih rashodovnih stavki i popratne dokumentacije na razini Operativne strukture i drugih tijela i trgovačkih društava uključenih u provedbu mjere.

DODATAK XV.

POPIS PODATAKA O OPERACIJAMA KOJI SE NA ZAHTJEV PRIOPĆUJU KOMISIJI U SVRHU DOKUMENTARNIH I TERENSKIH PROVJERA
(članak 80. stavak 5. Sporazuma o financiranju)

Traženi podaci mogu uključivati sljedeće, a precizni sadržaj podliježe dogovoru s državom korisnicom. Brojevi polja predstavljaju arhivsku strukturu koja se preferira za skupljanje računalnih datoteka za prijenos Komisiji.

A. Podaci o operacijama

Polje 1

Operativni program

Polje 2

Broj prioriteta

Polje 3

Naziv fonda

Polje 4

Kod regije ili područja na kojem je operacija smještena ili se provodi (NUTS razina ili neka druga, ako je potrebno)

Polje 5

Operativna struktura

Polje 6

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje

Polje 7

Krajnji korisnik ili drugo tijelo koje prijavljuje izdatke Operativnoj strukturi, ako je primjenjivo

Polje 8

Jedinstveni brojevni kod operacije

Polje 9

Kratak opis operacije

Polje 10

Datum početka operacije

Polje 11

Datum završetka operacije

Polje 12

Tijelo koje izdaje odluku o odobrenju

Polje 13

Datum odobrenja

Polje 14

Uputa na krajnjeg primatelja

Polje 15

Valuta (ako nije euro)

Polje 16

Ukupan procijenjeni trošak operacije (1)

Polje 17

Ukupni prihvatljivi izdaci

Polje 18

Ukupni prihvatljivi javni rashodi

Polje 19

Financiranje EIB-a (radi uključivanja ekvivalenta IPA-i)

(1) Tj. uključujući privatno financiranje, ali neto od neprihvatljivih izdataka i druge oblike financiranja.

B. Izdaci prijavljeni za operaciju

Polje 20

Interni referentni broj posljednjeg zahtjeva za naknadom troškova iz operacije

Polje 21

Datum kada je u sustav nadzora unesen posljednjih zahtjev za naknadom troškova iz operacije

Polje 22

Iznos prihvatljivih izdataka prijavljenih u posljednjem zahtjevu za naknadom troškova iz operacije koji je unesen u sustav nadzora

Polje 23

Ukupni prihvatljivi izdaci za koje je podnesen zahtjev za naknadom

Polje 24

Lokacija gdje se nalazi detaljna popratna dokumentacija za zahtjev ako se ne nalazi u prostorijama korisnika

Polje 25

Izdaci plaćeni u područjima susjednim prihvatljivim područjima (prekogranična suradnja) (neprihvatljivi)

Polje 26

Izdaci koje plaćaju partneri izvan područja (transnacionalna suradnja) (neprihvatljivi)

Polje 27

Izdaci plaćeni izvan Zajednice (prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja)

Polje 28

Izdaci plaćeni za kupnju zemljišta

Polje 29

Izdaci plaćeni za stanovanje

Polje 30

Izdaci plaćeni za neizravne troškove/režije obračunate u paušalnom iznosu

Polje 31

Prihod oduzet od zahtjeva za naknadom troškova, ako ih ima

Polje 32

Financijski ispravci oduzeti od zahtjeva za naknadom troškova, ako ih ima

Polje 33

Ukupni prijavljeni prihvatljivi izdaci iz operacije i uključeni u izvješće o izdacima koje Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje šalje Komisiji (u eurima)

Polje 34

Ukupni prijavljeni prihvatljivi izdaci iz operacije i uključeni u izvješće o izdacima koje Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje šalje Komisiji (nacionalna valuta)

Polje 35

Datum posljednjeg izvješća o izdacima tijela za ovjeravanje koje sadrži izdatke iz operacije

Polje 36

Datum provjera izvršenih u skladu sa člankom 81.

Polje 37

Datum revizija u skladu sa člankom 82.

Polje 38

Tijelo koje provodi reviziju ili provjeru

Polje 39

Stupanj postignuća cilja operacije, ako je dovršena (%)

DODATAK XVI.

UVJERENJE I IZVJEŠĆE O IZDACIMA I ZAHTJEV ZA KONAČNOM ISPLATOM

EUROPSKA KOMISIJA

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI – IPA

»Razvoj ljudskih potencijala« (Komponenta IV)

Uvjerenje i izvješće o izdacima i zahtjev za plaćanjem

__________________________________________________

Naziv operativnog programa

Odluka Komisije od

Sporazum o financiranju od

Referentni (CCI) br. Komisije:

Nacionalna referenca (ako postoji)

__________________________________________________

UVJERENJE

Ja, dolje potpisani,

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje,

ovime potvrđujem da su izdaci uključeni u priloženo izvješće u skladu s kriterijima prihvatljivosti propisanim u Sporazumu o financiranju i u Dodatku XIX. Sporazuma o financiranju potpisanom {DATUM} između Komisije Europskih zajednica i Vlade {DRŽAVA} i koji je stupio na snagu (datum) i da su nastali i plaćeni od strane krajnjih korisnika tijekom provedbe operacija odabranih u okviru operativnog programa u skladu s uvjetima za dodjelu pomoći IPA-e.[13]

nakon(1)

20…

u iznosu od:

euro2

(točan iznos do dva decimalna mjesta)

Priloženo izvješće o izdacima, raščlanjeno prema prioritetnoj osi i mjerama, temelji se na računovodstvenoj evidenciji privremeno zatvorenoj dana

20…

i čini sastavni dio ovog uvjerenja.

Potvrđujem i da operacije napreduju u skladu s uvjetima Sporazuma o financiranju, te, posebice da:

1. su ispunjeni svi zahtjevi propisani u članku 69. Sporazuma o financiranju, posebno

• Operativna struktura poslala je Komisiji sektorska završna izvješća o provedbi za predmetne programe;

• Tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji mišljenje o završnom izvješću o izdacima popraćeno završnim izvješćem o radu, u skladu sa člankom 92. Sporazuma o financiranju

• Akreditacija koju su odobrili dužnosnik nadležan za akreditaciju i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje je na snazi, a prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi

2. izvješće o izdacima je točno, proizlazi iz pouzdanih računovodstvenih sustava i temelji se na provjerljivoj popratnoj dokumentaciji;

3. prijavljeni izdaci su u skladu s primjenjivim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima i nastali su u odnosu na operacije koje su odabrane za financiranje u skladu s kriterijima koji se primjenjuju na program i u skladu su s mjerodavnim primjenjivim pravilima Zajednice i uredbama, posebno vezano uz Sporazum o financiranju. .

4. izvješće o izdacima i zahtjev za plaćanjem uzimaju u obzir, ako je primjenjivo, sva vraćena sredstva i sve primljene kamate te neto prihod nastao od operacija koje se financiraju u okviru operativnog programa;

5. raščlamba operacija zabilježena je u računalnim datotekama i dostupna je mjerodavnim odjelima Komisije na zahtjev

U skladu sa člankom 104. Sporazuma o financiranju, popratna dokumentacija je i ostat će dostupna barem tri godine nakon zatvaranja operativnog programa od strane Komisije.

Datum

20…

Ime tiskanim slovima, pečat, funkcija i potpis

Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje

DODATAK 1. Završnom izvješću o izdacima:

DODATAK 2. Završnom izvješću o izdacima:

DETALJI IZNOSA KOJI SE MOGU VRATITI NAKON UKIDANJA CIJELOG ILI DIJELA DOPRINOSA ZAJEDNICE ZA ODREĐENU OPERACIJU (ČL. 66. ST. 3. T. D. SPORAZUMA O FINANCIRANJU)

Naziv prioriteta/mjere /operacije

Iznos za koji se traži povrat

Dužnik

Datum izdavanja naloga za povrat sredstava

Tijelo koje je izdalo nalog za povrat sredstava

Datum povrata

Vraćen iznos

DODATAK 3. Završnom izvješću o izdacima:

KOLIČINA SREDSTAVA ZAJEDNICE NA RAČUNU ODREĐENE KOMPONENTE U EURIMA NA DATUM POSLJEDNJEG TEREĆENJA NA KOJE SE ODNOSI OVO IZVJEŠĆE I OSTVARENE KAMATE (ČL. 66.3 FINACIJSKOG SPORAZUMA)

_____________________________€

i ostvarene kamate _____________________€

od …. (datum) do (datum) sukladno čl. 62. st. 1. i čl. 65. Sporazuma o financiranju

DODATAK 4 Završnom izvješću o izdacima (ispunjava čelnik OS)

Prioritet/mjera

Financijska tablica

Ukupni javni trošak projekata odobrenih od strane OS

Ukupni javni trošak ugovorenih projekata (m EUR)

Javni izdaci za plaćanaja odobrena sa strane OS (I koja su isplaćena krajnjim korisnicima))

Ugovoreni projekti/Ukupni javni trošakt

Javni izdaci odobreni od strane OS/Ukupni javni trošakt

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

Ukupno

Zajednica

Nacionalni

javni

1=2+3

2

3

4=5+6

5

6

7=8+9

8

9

10=11+12

11

12

13=7/1

14=10/1

%

%

1.1

1.2

Prioritet 1

2.1

2.2

Prioritet 2

3.1

3.2

Prioritet 3

4.1

4.2

Prioritet 4

HRDOP Ukupno

ZAHTJEV ZA PLAĆANJEM: Završno plaćanje

Naziv operativnog programa:

Referentni (CCI) broj operativnog programa:

U skladu s Dodatkom A Okvirnog sporazuma (članak 25. Uredbe (EZ) br. 718/2007), ja, dolje

potpisani, (ime Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje tiskanim slovima), ovim putem zahtijevam uplatu iznosa od …. eura kao konačnu isplatu.

Ovaj je zahtjev prihvatljiv jer:

Brisati prema potrebi

(a) za cijelo razdoblje trajanja svake prioritetne osi Komisija nije uplatila više od maksimalnog iznosa pomoći iz fondova IPA-e u skladu sa Sporazumom o financiranju i odlukom Komisije kojom se odobrava operativni program.

(b) operativna struktura poslala je Komisiji sektorska završna izvješća o provedbi, u skladu sa člankom 67. Sporazuma o financiranju.

– proslijedila Operativna struktura u roku iz članka 100. Sporazuma o financiranju

– u prilogu

(c) tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji, u skladu sa člankom 92. Sporazuma o financiranju, mišljenje o završnom izvješću o izdacima koje je potkrijepljeno završnim izvješćem o radu

proslijedilo Tijelo nadležno za reviziju u roku iz članka 90. Sporazuma o financiranju

– u prilogu

(d) akreditacija Dužnosnika nadležnog za akreditaciju i Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje su na snazi, a prijenos ovlasti za upravljanje od strane Komisije i dalje vrijedi

(e) uplate nisu obustavljene u skladu s člankom 72. Sporazuma o financiranju

(f) nije nastala niti jedna od situacija koje opravdavaju blokadu uplata za velike projekte

Plaćanje izvršava Komisija tijelu koje je država korisnica ovlastila za izvršavanje plaćanja.

Ovlašteno tijelo

Banka

Broj bankovnog računa

Vlasnik računa (ako nije isti kao ovlašteno tijelo)

Datum

20…

Ime tiskanim slovima, pečat, funkcija i potpis

Nacionalnog tijela za ovjeravanje

DODATAK XVII.

MODEL

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O KONTROLI I IZJAVA O ZATVARANJU OPERATIVNOG PROGRAMA U SKLADU SA ČLANKOM 29. UREDBE KOMISIJE (EZ) br. 718/2007

DIO A: Model završnog izvješća o kontroli

1. UVOD

– Navesti nadležno tijelo nadležno za reviziju i druga tijela koja su bila uključena u pripremu izvješća,

– Navesti referentno razdoblje iz kojeg je izvučen slučajni uzorak,

– Navesti operativni program koji je obuhvaćen izvješćem i njegovu Operativnu strukturu i Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje,

– Opisati korake u pripremi izvješća.

2. PROMJENE U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA I KONTROLE

– Navesti značajne promjene u sustavima upravljanja i kontrole koje su prijavljene tijelu nadležnom za reviziju i datume od kada se te promjene primjenjuju.

3. SAŽETAK PROVEDENIH REVIZIJA

Za revizije sustava:

– Navesti tijelo(a) koje je provelo reviziju sustava, uključujući samo tijelo nadležno za reviziju.

– Kratak popis provedenih revizija: revidirana tijela i godina revizije.

– Opisati temelj za odabir revizija u kontekstu revizijske strategije.

– Opis glavnih nalaza i zaključaka izvedenih iz revizijskog rada u odnosu na sustave upravljanja i kontrole te njihovog funkcioniranja, uključujući zadovoljavajući broj provjera uprave, postupke akreditacije i revizijski trag, odgovarajuće razdvajanje funkcija i usklađenost sa zahtjevima i politikama Zajednice.

– Navesti jesu li uočeni problemi sustavnog karaktera kao i poduzete mjere, uključujući kvantifikaciju nepravilnih izdataka i sve povezane financijske ispravke.

Za revizije operacija:

– Navesti tijelo(a) koje je provelo revizije uzoraka, uključujući samo tijelo nadležno za reviziju.

– Opis osnove za odabir uzorka (uzoraka).

– Navesti razinu materijalnosti i, u slučaju statističkog uzorkovanja, primijenjenu razinu pouzdanosti i razmak, ako je potrebno.

– Opisati glavne rezultate revizija navodeći posebno iznos nepravilnih izdataka i stopu pogreške koje proizlaze iz revidiranog slučajnog uzorka.

— Navesti zaključke izvučene iz rezultata revizija u odnosu na djelotvornost sustava upravljanja i kontrole.

– Informacije o nastavku nepravilnosti, uključujući preispitivanje prethodno prijavljenih stopa pogrešaka.

– Navesti jesu li navedeni problemi sustavne prirode kao i poduzete mjere, uključujući kvantifikaciju nepravilnih izdataka i svih povezanih financijskih ispravaka (1).

4. NASTAVAK NA AKTIVNOSTI REVIZIJE

– Informacije o onome što će biti poduzeto nakon revizije sustava i revizije operacija.

5. DODATNE AKTIVNOSTI KOJE PODUZIMA TIJELO NADLEŽNO ZA REVIZIJU PRIPREMAJUĆI IZJAVU O ZATVARANJU

– Sažetak revizija postupka zatvaranja operativne strukture.

– Sažetak rezultata ponovnog obavljanja kontrole točnosti prijavljenih iznosa u odnosu na popratnu dokumentaciju.

– Sažetak rezultata ispitivanja izvješća drugih nacionalnih revizijskih tijela ili revizijskih tijela Zajednice (precizirati, prema kategorijama, koja su izvješća zaprimljena i ispitana).

– Sažetak rezultata ispitivanja informacije vezanih uz nastavak na nalaze revizije i prijavljene nepravilnosti.

– Sažetak rezultata ispitivanja dodatnih aktivnosti koje poduzima operativna struktura ili drugo mjerodavno tijelo u svrhu davanja pozitivnog mišljenja.

– Ostalo.

6. OGRANIČENJA OPSEGA ISPITIVANJA OD STRANE TIJELA NADLEŽNOG ZA REVIZIJU

– Moraju biti prijavljeni detalji svih čimbenika koji su ograničili opseg ispitivanja od strane tijela nadležnog za reviziju (2).

– Treba navesti procijenjene iznose izdataka i doprinos Zajednice na koje se to primjenjuje.

7. PRIJAVLJENE NEPRAVILNOSTI

– Potvrda da je postupak prijavljivanja i rješavanja nepravilnosti, uključujući rješavanje sustavnih problema, proveden u skladu s regulatornim zahtjevima koji su na snazi.

– Potvrda točnosti informacija iz završnog izvješća o provedbi o prijavljenim nepravilnostima.

– Popis slučajeva nepravilnosti koje se smatraju sustavnim te iznos izdataka na koji one utječu.

8. DRUGE INFORMACIJE (AKO JE PRIMJENJIVO)

9. TABLICA ZA PRIJAVLJENE IZDATKE I PRIMJER REVIZIJE

IPA

CCI br.

Program

Izdaci prijavljeni u referentnoj godini

Izdaci u referentnoj godini revidirani za slučajni uzorak

Iznos i postotak (stopa pogreške) nepravilnih izdataka u slučajnom uzorku

Drugi izdaci

Revidirani (3)

Iznos nepravilnih izdataka u uzorku drugih izdataka

Ukupni izdaci prijavljeni kumulativno

Ukupni izdaci revidirani kumulativno kao postotak ukupnih izdataka prijavljenih kumulativno

(1)

(2)

Iznos

%

(1)

(1) Iznos revidiranih izdataka

(2) Postotak revidiranih izdataka u odnosu na izdatke prijavljene Komisiji u referentnoj godini.

(3) Izdaci iz komplementarnog uzorka i izdaci za slučajan uzorak, ali ne u referentnoj godini.

Dio B: Izjava o zatvaranju

Europskoj komisiji, Opća uprava

1. UVOD

Ja, dolje potpisani, predstavljajući … (naziv tijela koje je država korisnica ovlastila), ispitao sam za operativni program … (naziv operativnog programa, CCI broj, razdoblje) rezultate revizije tog programa koju je provelo ili nadziralo tijelo nadležno za reviziju u skladu sa revizijskim radnim planom (i obavio dodatne radnje koje sam smatrao nužnim). Rezultati ispitivanja i svih dodatnih radnji koje sam obavio sažeti su u završnom izvješću o revizijskim aktivnostima koje se nalazi u prilogu (koje sadrži i informacije potrebne za godišnje izvješće o revizijskim aktivnostima u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. ). Planirao sam i obavio taj posao kako bih se razumno uvjerio je li završno plaćanje doprinosa Zajednice operativnom programu točna i valjana te da su temeljne transakcije obuhvaćene završnim izvješćem o izdacima zakonite i pravilne.

2. OPSEG ISPITIVANJA

Ispitivanje je provedeno u skladu sa revizijskom strategijom vezanom uz ovaj program i izvješće o njemu nalazi se u priloženom završnom izvješću o kontroli u skladu sa člankom 29. Uredbe Komisije (EZ) br. 10718/2007.

Ili

Nije bilo ograničenja opsega ispitivanja.

Ili

Opseg ispitivanja ograničen je na sljedeće čimbenike:

(a) …

(b) …

(c) itd.

(navesti sva ograničenja opsega ispitivanja, na primjer bilo kakve probleme u sustavu, nedostatke u sustavima upravljanja i kontrole, manjak popratne dokumentacije, predmeti u sudskom postupku itd. i procijeniti iznos izdataka i doprinos Zajednice na koje to utječe. Ako tijelo nadležno za reviziju ne smatra da ograničenja imaju učinka na konačne prijavljene izdatke, to je potrebno navesti).

3. NEPRAVILNOSTI I STOPE POGREŠAKA

Ili

Slučajevi nepravilnosti i stopa pogrešaka u revizijskom radu nisu tako ozbiljni da spriječe donošenje pozitivnog mišljenja s obzirom na to da ih je operativna struktura rješavala na zadovoljavajući način i s obzirom na razinu njihovog pojavljivanja tijekom vremena.

Ili

Slučajevi nepravilnosti i stope pogrešaka u reviziji i način na koji ih je rješavala operativna struktura takvi su da onemogućuju pozitivno mišljenje. Popis takvih slučajeva nalazi se u završnom izvješću o kontroli gdje je navedeno i imaju li sustavni karakter te opseg problema. Iznosi ukupnih prijavljenih izdataka i javnog doprinosa na koje se to može primjenjivati su xxxx. Kao posljedica toga, odgovarajući doprinos Zajednice na koji se to može odnositi iznosi xxx.

4. MIŠLJENJE

Ili

(Pozitivno mišljenje)

Ako nije bilo ograničenja opsega ispitivanja i ako slučajevi nepravilnosti i stope pogrešaka te način na koji ih je rješavala Operativna struktura ne onemogućuju pozitivno mišljenje:

Na temelju gore navedenog ispitivanja, moje je mišljenje da završno izvješće o izdacima točno prikazuje, u svim materijalnim vidovima, izdatke plaćene u okviru operativnog programa, da je zahtjev za plaćanjem završnog iznosa doprinosa Zajednice ovom programu valjan i da su sve transakcije obuhvaćene završnim izvješćem o izdacima zakonite i pravilne.

Ili

(Kvalificirano mišljenje)

Ako su postojala ograničenja opsega ispitivanja i/ili ako slučajevi nepravilnosti i stope pogrešaka te način na koji ih je Operativna struktura rješavaao zahtijevaju kvalificirano mišljenje, ali ne opravdavaju negativno mišljenje u odnosu na sve predmetne izdatke:

Na temelju gore navedenog ispitivanja, moje je mišljenje da završno izvješće o izdacima točno prikazuje, u svim materijalnim vidovima, izdatke plaćene u okviru operativnog programa, da je zahtjev za plaćanjem završnog iznosa doprinosa Zajednice ovom programu valjan i da su sve transakcije obuhvaćene izvješćem o izdacima zakonite i pravilne, osim u odnosu na pitanja iz točke 2. i/ili primjedbe iz točke 3. vezano uz stope pogrešaka i slučajeve nepravilnosti te način na koji su oni rješavani od strane upravljačkog tijela, a čiji je učinak gore kvantificiran. Ocjenjujem da je učinak tih kvalifikacija xxx ukupnih prijavljenih izdataka. Doprinos Zajednice na koji se to primjenjuje iznosi stoga xxx.

Ili

(Negativno mišljenje)

Ako su postojala velika ograničenja opsega ispitivanja stopa pogrešaka i slučajeva nepravilnosti, i način na koji ih je rješavala Operativna struktura je takav da se ne mogu donijeti zaključci o pouzdanosti završnog izvješća o izdacima bez opsežnog daljeg rada:

Na temelju gore navedenog ispitivanja, a posebno s obzirom na pitanja iz točke 2 i/ili stope pogrešaka i slučajeve nepravilnosti i činjenicu da ih Operativna struktura nije rješavala na zadovoljavajući način kako je prijavljeno u točki 3, moje je mišljenje da završno izvješće o izdacima ne predstavlja točno, u svim materijalnim vidovima, izdatke plaćene u okviru operativnog programa, da, kao posljedica toga, zahtjev za plaćanjem završnog iznosa doprinosa Zajednice ovom programu nije valjan te da transakcije obuhvaćene izvješćem o izdacima nisu zakonite i pravilne.

Datum Potpis

… …

DODATAK XVIII.

SMJERNICE ZA POPUNJAVANJE STANDARDNOG OBRASCA ZA TROMJESEČNO PRIJAVLJIVANJE NEPRAVILNOSTI

EUROPSKA KOMISIJA

EUROPSKI URED ZA BORBU PROTIV PRIJEVARA (OLAF)

Operativna potpora i potpora politici

Sprječavanje prijevara i obavještajne aktivnosti

Smjernice za popunjavanje standardnog obrasca za tromjesečne prijave nepravilnosti vezano uz Instrument pretpristupne pomoći (IPA)

SMJERNICE ZA POPUNJAVANJE STANDARDNOG OBRASCA ZA TROMJESEČNE PRIJAVE NEPRAVILNOSTI VEZANO UZ INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)

UVOD

U skladu sa člankom 28. Okvirnih sporazuma[14]1 između država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja koje koriste pretpristupnu pomoć, ustrojit će se mehanizam kontrole i prijavljivanja nepravilnosti[15]2 u skladu s odredbama Uredbe Komisije br. 1828/2006, Odjeljka 4 Nepravilnosti (članci 27.-36.)[16]3. Kao posljedica toga, države korisnice isto tako imaju obvezu tromjesečno Komisiji prijavljivati nepravilnosti otkrivene u projektima koji se financiraju iz IPA-e. Kako bismo olakšali ovaj zadatak i osigurali jednoobrazno bilježenje predmeta u odgovarajuću bazu podataka, Komisija je razvila standardni obrazac (Dodatak I.) na temelju navedene uredbe.

Ove smjernice koriste se prilikom arhiviranja »papirnate verzije« standardnog obrasca. U tijeku je razvoj elektronskog sustava.

SMJERNICE

Uvodne napomene:

1. U roku od dva mjeseca nakon kraja svakog tromjesečja, države korisnice prijavljuju Komisiji sve nepravilnosti utvrđene u primarnom upravnom ili sudskom postupku. Nepravilnosti se moraju prijavljivati na engleskom jeziku.

2. Preporuča se da države korisnice imenuju nadležno nacionalno tijelo koje će biti odgovorno za prijavu nepravilnosti Komisiji.

3. Sve nepravilnosti treba prijavljivati na standardnom obrascu uz pismo obrazloženja koji se šalju na sljedeću adresu:

Europska komisija

OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevara

Uprava C

Rue Joseph II 30

B-1049 Bruxelles

Belgija

Preslike prijava nepravilnosti treba proslijediti i općim upravama koje su nadležne za određenu komponentu. Molimo pogledati popis općih uprava u Dodatku II.

4. Popratno pismo treba sadržavati sljedeće informacije: na koju se komponentu odnosi, tromjesečje na koje se odnosi, a priložena trebaju biti i različita izvješća o nepravilnostima (pri čemu nova izvješća moraju biti odvojena od onih ažuriranih). U slučaju kombiniranog popratnog pisma za više od jedne komponente, brojeve treba navesti posebno za svaku komponentu.

5. Molimo voditi računa da države korisnice moraju obavijestiti Komisiju ako u određenom tromjesečju nije bilo nepravilnosti. To treba učiniti pismenim putem jasno navodeći na koje se tromjesečje pismo odnosi.

6. Molimo voditi računa da postoje različiti načini popunjavanja standardnog obrasca ovisno o tome odnosi li se obrazac za priopćenje iz članka 28. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1828/2006 (prvo priopćenje) ili članka 30. (ažurirano). U slučaju priopćenja iz članka 28., treba predati sve informacije koje su dostupne u trenutku popunjavanja. U slučaju priopćenja iz članka 30., treba dati informacije o važnim promjenama koje su rezultat uspostavljenih postupaka u odnosu na prethodno prijavljene nepravilnosti. Ako nije došlo do novih činjenica u odnosu na nepravilnosti, nema potrebe slati ažuriranu prijavu. Ažurirane prijave treba slati Komisiji samo ako su se pojavile nove informacije vezano uz određeni slučaj.

7. Ako država korisnica smatra da se iznos ne može vratiti ili se njegovo vraćanje ne očekuje, u skladu s člankom 30. stavkom 2. o tome izvješćuje Komisiju,u posebnom izvješću koje sadrži dovoljno detaljnih informacija koje će omogućiti Komisiji da donese odluku o raspodjeli gubitka. Odredbe posebnog izvješća ne primjenjuju se na Komponentu V– IPARD.

8. Za popunjavanje odjeljaka koji se odnose na način na koji ne nepravilnost otkrivena i na vrstu nepravilnosti, kao i na radnje koje je poduzela država korisnica i na primijenjene sankcije treba koristiti uključene nepotpune popise. Ako pitanje nije uključeno na popis, molimo navesti ga pod točkom 22. Prijedlozi o tome što treba dodati na popis uzet će se u obzir.

9. Sljedeće slučajeve ne treba prijaviti:

(a) slučajeve kada se nepravilnost sastoji samo od djelomičnog ili potpunog neizvršenja operacije koja je uključena u sufinancirani operativni program zbog stečaja korisnika. Stečaj moraju službeno utvrditi nadležna nacionalna tijela. Mjerodavni postupci navedeni su u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1346/2000;

(b) slučajeve na koje korisnik dobrovoljno uputi Operativnu strukturu i Nacionalni fond i prije nego što je bilo koji od tih slučajeva otkriven, bez obzira je li prije ili nakon uplate javnog sufinanciranja;

(c) slučajeve koje otkriju i isprave Operativna struktura i Nacionalni fond prije nego što je javni doprinos uplaćen korisniku i prije nego što su predmetni izdaci uključeni u izvješće o izdacima koje se predaje Komisiji.

Međutim, nepravilnosti koje prethode stečaju i slučajevi sumnje na prijevaru moraju se prijaviti[17]4.

10. Nepravilnosti vezane uz operativne programe u okviru Komponente II – «Prekogranična suradnja« prijavljuje država sudionica (»znači država članica ili države korisnice tj. države kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje) u kojoj se plaćaju izdaci od strane korisnika koji provodi operaciju. Država sudionica istovremeno obavješćuje upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i tijelo nadležno za reviziju[18]5 (u slučaju programa prekogranične suradnje između država korisnica i država članica) te Dužnosnika nadležnog za akreditaciju, Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i tijelo nadležno za reviziju (u slučaju prekograničnih programa između država korisnica koje nisu države članice).

11. Za slučajeve kada ne postoji obveza priopćavanja nepravilnosti jer uključeni iznos ne prelazi prag od 10 000 eura, države korisnice moraju prijaviti i poduzeti postupke za povrat sredstava ali, osim ako Komisija izričito ne traži informacije, ne moraju obavijestiti Komisiju[19]6. Međutim, države korisnice moraju obavijestiti Komisiju (vidi Dodatak II.) u okviru završnog izvješća programa o aktivnostima koje se nastavljaju na sve otkrivene nepravilnosti, bez obzira na prag-prijavljivanja.

OPĆE INFORMACIJE O PRIOPĆENJU

Država korisnica: Molimo navesti državu

Format: Slobodan tekst tiskanim slovima.

Na primjer: HRVATSKA

Br. predmeta: Država članica na svakoj stranici obrasca mora navesti broj predmeta.

Format: XX1/99992/9993/XX4/95, X = tiskano slovo, 9 = brojevi od 0 do 9

Primjeri: HR/2004/001/CB/0 TR/2005/003/HR/2

1. Inicijali države korisnice; inicijali koje treba koristiti su sljedeći:

AL – Albanija

BA – Bosna i Hercegovina

HR – Hrvatska

KS – Kosovo pod UNSCR 1244

MK – Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija

ME – Crna Gora

RS – Srbija

TR – Turska

2. Godina: četiri znamenke: 2008, 2009, itd.

3. Broj predmeta: tri znamenke: 001, 002, itd.

Napomena: Brojevi se dodjeljuju uzastopno i odgovaraju odvojeno svakoj komponenti i svakoj godini.

PAŽNJA: Prvi broj predmeta ostaje isti svih godina samo se mijenja broj verzije!

4. Kratica koja označuje na koju se komponentu odnosi priopćenje.

Obavezno je koristiti kratice. Koristit će se sljedeće kratice za komponente:

TA za Pomoć u tranziciji i izgradnju institucija

CB za Prekograničnu suradnju

RE za Regionalni razvoj

HR za Razvoj ljudskih potencijala

RD za Ruralni razvoj

5. Novi predmeti ili ažurirani već priopćeni predmeti – jedna znamenka: 1 za novi predmet, 2 za prvo ažuriranje, 3 za drugo ažuriranje itd.

Na primjer: Prvo priopćenje: TR/2008/003/TA/1

Drugo priopćenje koje se nastavlja na prvo: TR/2008/003/TA/2

Treće priopćenje koje se nastavlja na prvo: TR/2008/003/TA/3

Napomena: Referentni broj je jedinstven za određeni predmet i dodjeljuje se prilikom slanja prvog priopćenja (članak 28. Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006). Kada je potrebno prijaviti ažurirane podatke (priopćenje iz članka 30.), potrebno je koristiti isti referentni broj. Ako se pogreškom ubaci novi, to će se smatrati prijavom novog predmeta i, kao rezultat toga, doći će do udvostručavanja nepravilnosti.

Tromjesečje:

Molimo navesti tromjesečje predmetne godine.

Za ažuriranja postojećih predmeta, molimo označiti postojeće tromjesečje.

Datum slanja:

Datum slanja jest datum kada je priopćenje poslano Komisiji. To je obično datum u roku od dva mjeseca po završetku svakog tromjesečja.

Format: dan/mjesec/godina, godina, mjesec, dan.

Na primjer: 13/12/2004.

Napomena: Ovo pravilo vrijedi za sve druge datume!

Nadležno tijelo države korisnice:

Molimo navesti upravno, nacionalno i/ili regionalno tijelo nadležno za rješavanje nepravilnosti.

Format: Opis masnim tiskanim slovima.

Na primjer: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I PREHRANE

Format u slučaju dodatka na popis. Slobodan neprekinut tekst (bez praznih linija!)

Na primjer: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Adresa: ...

Kontaktna točka:

Molimo navesti podatke o kontakt osobi u upravnom tijelu koje je odgovorno za prijavljivanje, a koju se može kontaktirati u slučaju potrebe za dodatnim informacijama ili pojašnjenjima.

Format: Slobodan tekst u zadanim poljima.

PODACI O NEPRAVILNOSTI

1. Opis operacije

1.1. Naziv programa:

Molimo citirati naziv godišnjeg ili višegodišnjeg operativnog programa u okviru jedne od komponenti programa IPA ili oblik pomoći.

Format: Slobodan neprekinuti tekst (bez praznih linija).

Primjeri: RD – Višegodišnji operativni program za »Okoliš« za Hrvatsku

1.2. Identifikacijski broj:

Molimo citirati identifikacijski broj programa.

Format: Slobodan neprekinuti tekst (bez praznih linija).

1.3. Odluka Komisije kojom se odobrava program:

Molimo citirati broj i datum odluke EK na temelju koje je odobrena pomoć.

Format: Slobodan tekst, datum dan/mjesec/godina.

Primjer: C/2007/6565-1, 13/12/2007

1.4. Naziv mjere i naslov projekta:

Molimo navesti broj i naziv prioritetne osi zajedno s naslovom projekta.

Mjera

Format: Slobodan tekst.

Primjer: Prioritet 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom u svrhu uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

Naslov projekta

Format: Slobodan tekst

Primjer: Regionalni centar za gospodarenje otpadom za Istarsku županiju

1.5. Broj projekta države korisnice:

Ako je operaciji dodijeljen nacionalni referentni broj, molimo navesti ga.

Format: Slobodan tekst.

2. Povreda odredbi:

Molimo precizirati koje su odredbe zakonodavstva Zajednice ili nacionalnog zakonodavstva prekršene (uključujući ugovorne odredbe).

Format: Slobodan tekst.

Primjer: Članak X. Kaznenog zakonika

3. Datum prve informacije koja je dovela do sumnje na nepravilnost:

Molimo navesti datum kada je zaprimljena prva informacija koja je dovela do sumnje na nepravilnost. Na primjer, u slučaju telefonske prijave, treba navesti datum telefonskog razgovora.

Format: dan/mjesec/godina

Primjer: 25/06/2008

3.1. Izvor prve informacije koja je dovela do sumnje na nepravilnost:

Molimo navesti kako ste prvi puta postali svjesni postojanja nepravilnosti.

Format: Slobodan tekst.

Primjer: Doušnik, tiskovno izvješće, revizija itd.

4. Način na koji je otkrivena nepravilnost

4.1. Tko je otkrio nepravilnost?

Molimo izabrati iz donjeg popisa mjerodavno tijelo koje je otkrilo nepravilnost

Format: Broj i tijelo

Primjer: 10 – Tijelo državne uprave

Popis tijela:

10 – Tijelo državne uprave

20 – Europska komisija

30 – Revizorski sud

90 – Ostalo

4.2. Kako je nepravilnost otkrivena?

Molimo odabrati iz donjeg popisa metodu kojom je nepravilnost otkrivena

Format: Broj i metoda

Primjer: 10 – Revizija

Popis metoda otkrivanja:

10 – Revizija

20 – Stečaj

30 – Kontrola proizvoda

40 – Ex-ante kontrola dokumenata

45 – Ex-post kontrola dokumenata

50 – Terenska kontrola

60 – Doušnik

70 – Mediji

80 – Analiza

90 – Ostalo

5. Vrsta nepravilnosti:

Molimo odabrati iz donjeg popisa mjerodavnu vrstu nepravilnosti.

Format: Broj i vrsta

Primjer: 102 – Netočna računovodstvena evidencija

Popis vrsta nepravilnosti:

102 – Netočna računovodstvena evidencija

103 – Lažirana računovodstvena evidencija

104 – Nedostavljena računovodstvena evidencija

201 – Dokumenti nedostaju, netočni su ili nepotpuni

213 – Lažirana popratna dokumentacija

299 – Drugi slučajevi nepravilnih dokumenata

325 – Neprihvatljivi izdaci

402 – Nepostojeći operator

405 – Nepravilan završetak, prodaja ili smanjenje

408 – Operator/korisnik nije dovoljno kvalitetan

601 – Nepoštivanje rokova

608 – Odbijanje kontrole

609 – Odbijanje plaćanja

610 – Nepostojanje ili neusklađenost ugovora

611 – Nekoliko zahtjeva za isti predmet

612 – Nepoštivanje drugih propisa/uvjeta ugovora

614 – Povreda pravila vezanih uz javnu nabavu

741 – Neispunjenje preuzetih obveza

810 – Neprovedene radnje

812 – Radnje nisu provedene u skladu s pravilima

822 – Izdaci nastali izvan ugovornog razdoblja

832 – Povreda se odnosi na sustav sufinanciranja

840 – Neprijavljeni prihodi

850 – Korupcija

860 – Sukob interesa

999 – Druge nepravilnosti (navesti koje)

5.1. Definicija nepravilnosti

Molimo definirati predmet kao nepravilnost ili kao sumnju na prijevaru.

nepravilnost7[20] – je svaka povreda odredbe prava Zajednice koja je rezultat činjenja ili nečinjenja gospodarskog čimbenika koje ima ili bi moglo imati učinak dovođenja u pitanje općeg proračuna Europske unije naplatom neopravdane stavke izdataka iz općeg proračuna;

sumnja na prijevaru8[21] – je nepravilnost koja uzrokuje početak upravnog i/ili sudskog postupka na nacionalnoj razini u svrhu utvrđivanja ponašanja s namjerom, posebno prijevare, u skladu s navedenim u članku 1. stavku 1. točki a) Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica;

utvrđena prijevara – je »sumnja na prijevaru« koja je postala predmetom presude koja ima snagu res judicata za prijevaru ili druga nezakonita aktivnost koja šteti financijskim interesima Zajednice;

nema nepravilnosti – u tijeku upravnog i/ili sudskog postupka tvrdnje o nepravilnosti ili prijevari nisu potvrđene;

Napomena: Predmet se u prvom priopćenju ne može definirati kao da nema nepravilnosti!

5.2. Praksa primijenjena prilikom počinjenja nepravilnosti:

Opisati primijenjenu praksu (modus operandi).

Format: Slobodan tekst

Primjer: Lažiranje računa promjenom izvornih iznosa.

5.3. Smatraju li se te prakse novima? Da ( ), Ne ( ), Nije poznato ( )

Molimo označiti ono što se primjenjuje. O državi korisnici ovisi jesu li primijenjene prakse nove ili nisu.

6. Jesu li uključene druge države: Da ( ) Ne ( ) Nije poznato ( )

Ovaj se naslov primjenjuje na predmete koji uključuju prekogranične operacije (u programu sudjeluje više od jedne države) ili na predmete kada je korisnik međunarodna tvrtka koja sudjeluje o aktivnostima kao što su ulagački projekti ili programi izobrazbe u više od jedne države.

Format: Molimo označiti ono što se primjenjuje. Vidi točku 5.3; Slobodan tekst masnim tiskanim slovima.

Primjer: MAĐARSKA.

6.1. Ako je odgovor da, je li poslana prijava? Da( ), datum i reference: , Ne ( ), Nije poznato ( )

Molimo označiti ono što se primjenjuje. Ako je odgovor pozitivan ,molimo navesti datum i reference priopćenja.

Format: datum dan/mjesec/godina; za reference: slobodan tekst

Primjer: Da (X) Datum i referenca: 26/05/2008., detaljne informacije poslane mađarskim vlastima.

7. Razdoblje nepravilnosti

Navesti datum(e) kada ili između kojih je počinjena nepravilnost.

Format za datum: dan/mjesec/godina.

Primjer: 25/11/2008

Za razdoblje: datum početka nepravilnosti/datum završetka nepravilnosti.

Format: dan/mjesec/godina – dan/mjesec/godina

Primjer: 13/05/2008 – 12/06/2008

Ako ova informacija nije poznata, molimo to navesti korištenjem prvog dana mjeseca, prvog mjeseca tromjesečja (01, 03, 06, 09), prvog dana i mjeseca godine, samo ako je poznata godina.

Na primjer: 01/01/2008

8. Datum prvog upravnog ili sudskog utvrđenja:

»Prvo upravno ili sudsko utvrđenje« znači prvu pisanu procjenu od strane upravnog ili sudskog nadležnog tijela koje je na temelju određenih činjenica zaključilo da je počinjena nepravilnost ne dovodeći u pitanje mogućnost da će taj zaključak kasnije možda morati biti preispitan ili povučen kao rezultat promjena u tijeku upravnog ili sudskog postupka9[22].

Format: dan/mjesec/godina

9. Vlasti ili tijela.

9.1. Vlasti ili tijela koji su sastavili prvo upravno ili sudsko utvrđenje:

Molimo masnim tiskanim slovima navesti vlast ili tijelo koje je reagiralo na prvotno otkriće i sastavilo službeno izvješće.

Format: Slobodan tekst masnim tiskanim slovima, neprekinuto (bez praznih linija!)

Primjer: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Adresa: ...

9.2. Vlasti ili tijela koji su odgovori za nastavak na upravni ili sudski postupak:

Molimo masnim tiskanim slovima navesti ime vlasti ili tijela koje je odgovorno za nastavak na upravni ili sudskih postupak.

Format i primjer: vidi 9.1.

10. Ime i adresa uključenih fizičkih i pravnih osoba

10.1. Fizičke osobe:

Molimo navesti ime, adresu itd. osoba uključenih u nepravilnost.

Format: Tekst, ali potrebno je slijediti stroga pravila.

A. prezimena i imena moraju biti napisana masnim tiskanim slovima

B. treba izbjegavati posebna slova i znakove (npr..-,$,&);

C. Titule kao g., gđa treba izbjegavati;

D. adrese moraju biti malim slovima osim prvog slova.

Primjer: – prezime ABON

– Ime: PIOTR

– Adresa: Kurica 25

– Poštanski broj: 2435

– Grad: Rijeka

– Država: HRVATSKA

– Funkcija: Administrator

10.2. Pravne osobe:

Molimo navesti naziv, adresu itd. pravne osobe uključene u nepravilnost.

Format: Tekst, ali treba slijediti stroga pravila:

A. nazivi moraju biti napisani masnim tiskanim slovima

B. treba izbjegavati posebna slova i znakove (npr.-,$,&);

C. pravne kratice kao što su d.d. d.o.o., Ltd., Co., N.V. itd. treba pisati malim štampanim slovima, nakon naziva;

D. adrese moraju biti pisane malim slovima, osim prvog slova;

E. isto vrijedi i za upućivanja na gradove ili županije u imenu tvrtke (npr. IBM ANKARA,)

Primjer: – Naziv: TALKER Ltd

– Sjedište: Wallstreet 900

– Poštanski broj: 1529

– Grad: Medias

– Država: BOSNA I HERCEGOVINA

Obavezno se navode naziv i adresa trgovačkog društva. Ako su u nepravilnost uključeni pojedinci koji rade za trgovačko društvo, te informacije treba unijeti pod točkom 10.1.

Ako treba napisati više naziva kao što je predviđeno na stranici 3 obrasca, molimo preslikati polja pod točkama 10.1 i 10.2.

Napomena: Radi poštivanja pravila kojima se jamči povjerljivost osobnih podatka, molimo ne navoditi imena fizičkih ili pravnih osoba osim onih pod točkama 10.1 i 10.2.

FINANCIJSKI VIDOVI

11. Ukupan iznos i raspodjela među izvorima financiranja

11.1. Ukupan iznos operacije:

Molimo navesti ukupan ugovoren iznos u operaciji. Navedeni iznos mora biti jednak zbroju točaka 11.2 i 11.3 (»11.1«=«11.2«+«11.3«).

Iznos mora biti naveden u eurima u cijelom odjeljku o Financijskim vidovima.

Iznosi u nacionalnoj valuti preračunavaju se u eure na temelju mjesečne računovodstvene tečajne stope Komisije u mjesecu u kojem su izdaci registrirani u računovodstvenoj evidenciji Operativne strukture predmetnog programa[23]10.

Ako izdaci nisu uneseni u računovodstvenu evidenciju Operativne strukture, koristi se najnovija knjigovodstvena tečajna stopa koju je Komisija elektronski objavila[24]11.

Mjesečna računovodstvena tečajna stopa Komisije može se naći na: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/

Format: 9999999999999 valuta. Ne razdvajati brojeve i ne koristiti decimalna mjesta. Ostaviti mjesta nakon posljednjeg broja i onda dodati valutu.

Primjer: 22345000 EUR

11.2. Financiranje od strane Zajednice:

Molimo navesti udio iznosa koji financira Zajednica.

Format: Vidi točku 11.1.

11.3. Financiranje od strane države korisnice:

Molimo navesti udio iznosa koji financira država korisnica. On treba sadržavati privatni doprinos.

Format: Vidi točku 11.1.

12. Vrsta nepravilnog iznosa:

Molimo navesti vrstu nepravilnog iznosa koji je utvrđen kao nepravilan.

Format: Slobodan tekst.

Primjeri: Plaće, računalna oprema, financiranje studija.

13. Iznos nepravilnosti

13.1. Ukupan nepravilan iznos:

Molimo navesti ukupan iznos koji se smatra nepravilnim. Navedeni iznos mora biti jednak zbroju točaka 13.2, 13.3 (»13.1«=«13.2«+«13.3«)

Format: Vidi točku 11.1.

13.2. Nepravilan iznos Zajednice:

Molimo navesti udio Zajednice u ukupnom nepravilnom iznosu.

Format: Vidi točku 11.1.

13.3. Nepravilan iznos države korisnice:

Molimo navesti udio države korisnice u ukupnom nepravilnom iznosu.

Format: Vidi točku 11.1.

14. Financijske posljedice

14.1. Nepravilan iznos pod 13.1 već je plaćen:

Molimo navesti nepravilan iznos koji je u prevelikom iznosu plaćen korisniku. Navedeni iznos mora biti jednak zbroju točaka 14.2 i 14.3 (»14.1«=«14.2«+«14.3«)

14.2. Nepravilan iznos Zajednice pod 13.2. već je uplaćen:

Molimo navesti udio Zajednice u nepravilnom iznosu koji je uplaćen korisniku.

Format: Vidi točku 11.1.

14.3. Nepravilan iznos države korisnice pod 13.3. već je uplaćen:

Molimo navesti udio države korisnice u nepravilnom iznosu koji je uplaćen korisniku.

Format: Vidi točku 11.1.

15. Nepravilan iznos koji još nije uplaćen

15.1. Nepravilan iznos pod 13.1. koji još nije uplaćen:

Molimo navesti nepravilan iznos koji još nije uplaćen korisniku. Spomenuti iznos mora biti jednak zbroju točaka 15.2 i 15.3 (»15.1«=«15.2«+«15.3«).

Format: Vidi točku 11.1.

15.2. Nepravilan iznos Zajednice pod 13.2. koji još nije uplaćen:

Molimo navesti udio Zajednice u nepravilnom iznosu koji još nije uplaćen korisniku.

15.3. Nepravilan iznos države korisnice pod 13.2. koji još nije uplaćen:

Molimo navesti udio države korisnice u nepravilnom iznosu koji još nije uplaćen korisniku.

Format: Vidi točku 11.1.

15.4. Je li uplata obustavljena? Da ( ) Ne ( ) Nije primjenjivo ( )

Molimo označiti ono što se primjenjuje.

16. Mogućnost povrata:

Molimo navesti procjenu vjerojatnosti povrata sredstava i što je detaljnije moguće navedite razloge za to.

Format: Slobodan tekst.

Primjer: Moguće ili Nije moguće zbog stečaja.

17. Vraćeni iznos

17.1. Ukupan vraćeni iznos

Molimo navesti vraćeni iznos. Navedeni iznos mora biti jednak zbroju točaka 17.2 i 17.3 (»17.1«=«17.2«+«17.3«).

Format: Vidi točku 11.1.

Kamate, zatezne kamate itd. moraju se navesti u zagradama, a ne uključiti u osnovni iznos.

17.2. Vraćeni iznos Zajednice:

Molimo navesti udio Zajednice u vraćenom iznosu.

Format: Vidi točku 11.1.

17.3. Vraćeni iznos države korisnice:

Molimo navesti udio države korisnice u vraćenom iznosu.

Format: Vidi točku 11.1

18. Iznos koji treba vratiti

18.1. Iznos koji treba vratiti:

Molimo navesti ukupan iznos koji će biti vraćen. Navedeni iznos mora biti jednak zbroju točaka 18.2 i 18.3 (»18.1«=»18.2«+»18.3«).

Format: Vidi točku 11.1.

Kamate, zatezne kamate itd. moraju se navesti u zagradama, a ne uključiti u osnovni iznos.

18.2. Iznos Zajednice koji će biti vraćen:

Molimo navesti udio Zajednice u iznosu koji će biti vraćen.

Format: Vidi točku 11.1.

18.3. Iznos države korisnice koji treba vratiti:

Molimo navesti udio države korisnice u iznosu koji će biti vraćen.

Format: Vidi točku 11.1.

Napomena: Ukupan nepravilni iznos trebao bi biti jednak zbroju iznosa koji još nije uplaćen, ukupnog vraćenog iznosa i ukupnog iznosa koji će biti vraćen»13.1«=«15.1«+«17.1«+«18.1«. Pretjerano uplaćen iznos jednak je iznosu koji je vraćen i koji će biti vraćen «14.1«=. «17.1«+«18.1«. Ako zbog razlika u tečaju zbroj nije jednak, molimo to navesti uključujući i tečaj.

FAZA POSTUPAKA

19. Radnje države korisnice:

Molimo odabrati iz donjeg popisa relevantne radnje poduzete nakon otkrića nepravilnosti.

Format: Broj i naziv radnje s popisa.

Primjer: 20 – Sudski postupak

Popis poduzetih radnji:

10 – Upravni postupak odabire se kada je u tijeku uobičajen upravni postupak za povrat sredstava. Ako je u istovremeno u tijeku sudski ili kazneni postupak, sudski/kazneni postupak prevladava i njega treba navesti.

20 – Sudski postupak pokazuje da je predmet trenutno pred sudom koji nije kazneni. Ako je istovremeno u tijeku upravni postupak, sudski postupak prevladava i njega treba navesti.

30 – Poseban postupak se koristi kada se pokaže da se iznos pogođen nepravilnošću ne može vratiti i Komisija je obaviještena posebnim izvješćem u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006.

40 – Kazneni postupak se odabire kada je predmet ustupljen Kaznenom sudu. Ako je istovremeno u tijeku upravni postupak, kazneni postupak prevladava i njega treba navesti.

50 – Postupci zaključeni se bira kada su dovršeni svi postupci povrata i slični postupci. To znači kada je cijeli postupak dovršen i nije utvrđena nikakva nepravilnost ili kada je ishod postupka da nema iznosa koji treba vratiti.

20. Je li napušten postupak za povrat sredstava? Da ( ) Ne ( ) Nije primjenjivo

Molimo označiti ako se primjenjuje.

21. Je li napušten kazneni postupak?: Da ( ) Ne ( ) Nije primjenjivo( )

Molimo označiti ako se primjenjuje.

22. Primijenjene sankcije (upravne i/ili sudske):

Molimo odabrati s dolje navedenog popisa mjerodavnu primijenjenu sankciju.

Format: Broj i naziv sankcije s popisa.

Primjer: 600 – Nacionalna upravna sankcija

Popis primijenjenih sankcija:

500 – Nije nametnuta sankcija

550 – Sankcija će biti nametnuta

600 – Nacionalna upravna sankcija

640 – Uklanjanje nacionalnih subvencija

650 – Isključenje iz buduće nacionalne subvencije

660 – Ograničenje pristupa javnim nabavama

740 – Isključenje iz budućih subvencija Zajednice

810 – Kazna na temelju kaznenog prava

820 – Zatvor

890 – Druge kaznene sankcije

900 – Druge sankcije, navesti koje

23. Dodatne primjedbe:

Molimo navesti sve dodatne informacije/komentare koje smatrate važnim i koje nisu obuhvaćene u navedenim točkama.

24. Završno priopćenje: Da ( ) Ne ( )

Molimo navesti »da« ako su dovršeni svi upravni i/ili sudski postupci, a nepravilan iznos je vraćen ili proglašen nepovratnim. Nisu predviđene nikakve daljnje radnje vezano uz prijavljenu nepravilnost.

Ako prilikom ispunjavanja obrasca imate bilo kakvih pitanja, slobodno kontaktirajte sljedeće osobe:

Auste Savickiene

e-mail:Auste.Savickiene@ec.europa.eu

tel: +32-2-295.36.56

Andrea Bordoni

e-mail:Andrea.Bordoni@ ec.europa.eu

tel: +32-2-296.77.37

telefaks: +32-2-295.97.59

OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevara

Uprava C – Operativna potpora i potpora politici

Jedinica C.2– Sprječavanje prijevara i obavještajne aktivnosti

Rue Joseph II 30,

B-1049 Bruxelles

Belgija

DODATAK I. – Izvješće o nepravilnosti

POVJERLJIVO Predmet br.: XX/9999/999/X/9

TROMJESEČNO PRIOPĆENJE O NEPRAVILNOSTIMA VEZANIM UZ INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)

OSNOVNE INFORMACIJE O PRIOPĆENJU

Država korisnica:

Broj predmeta: XX/9999/999/X/9

Tromjesečje:

(a) I. tromjesečje ( )

(b) II. tromjesečje ( )

(c) III. tromjesečje ( )

(d) IV. tromjesečje ( )

Datum slanja: dan/mjesec/godina

Upravni odjel u državi korisnici:

Kontaktna točka: Ime: Broj telefona:

Telefaks: E-mail:

PODACI O NEPRAVILNOSTI

1. Opis operacije

1.1. Naziv programa:

1.2 Identifikacijski broj:

1.3. Odluka Komisije kojom se odobrava program:

1.4. Naziv mjere i naslov projekta:

1.5. Broj projekta države korisnice:

2. Povrijeđena odredba:

3. Datum prve informacije koja je dovela do sumnje o nepravilnosti:

3.1. Izvor prve informacije koja je dovela do sumnje o nepravilnosti:

4. Način na koji je nepravilnost otkrivena

4.1. Tko je otkrio nepravilnosti?

4.2. Kako je nepravilnost otkrivena?

5. Vrsta nepravilnosti:

5.1. Kvalifikacija nepravilnosti:

(a) Nema nepravilnosti ( )

(b) Nepravilnost ( )

(c) Sumnja na prijevaru ( )

(d) Utvrđena prijevara ( )

5.2. Praksa primijenjena pri počinjenju nepravilnosti:

5.3. Smatraju li se takve prakse novima? Da ( ) Ne ( ) Nije poznato ( )

6. Jesu li uključene druge države? Da ( ) Ne ( ) Nije poznato ( )

6.1. Ako je odgovor da, je li poslana obavijest?

Da ( ) Datum i referenca: Ne ( ) Nije poznato ( )

7. Razdoblje nepravilnosti:

8. Datum prvog upravnog ili sudskog utvrđenja:

9. Vlasti ili tijela

1.1 Vlasti ili tijela koji su pripremili prvo upravno ili sudsko utvrđenje:

9.2. Vlasti ili tijela koji su nadležni za postupanje u skladu s upravnim ili sudskim utvrđenjem:

10. Ime i adresa uključenih fizičkih i pravnih osoba

10.1. Fizičke osobe

– Prezime:

– Ime:

– Adresa:

– Poštanski broj:

– Grad:

– Država:

– Položaj:

10.2. Pravne osobe:

– Naziv:

– Sjedište:

– Poštanski broj:

– Država:

FINANCIJSKI VIDOVI

11. Ukupan iznos i raspodjela među izvorima financiranja

11.1. Ukupan iznos operacije:

11.2. Financiranje Zajednice:

11.3. Financiranje države korisnice:

12. Priroda nepravilnog iznosa:

13. Iznos nepravilnosti

13.1. Ukupan nepravilan iznos:

13.2. Nepravilan iznos Zajednice:

13.3. Nepravilan iznos države korisnice:

14. Financijske posljedice

14.1. Nepravilan iznos pod 13.1. koji je već uplaćen:

14.2. Nepravilan iznos Zajednice pod 13.2. koji je već uplaćen:

14.3. Nepravilan iznos države korisnice pod 13.3. koji je već uplaćen:

15.1. Nepravilan iznos pod 13.1. koji još nije uplaćen:

15.2. Nepravilan iznos Zajednice pod 13.2 koji još nije uplaćen:

15.3. Nepravilan iznos države korisnice pod 13.4. koji još nije uplaćen:

15.4. Je li uplata obustavljena? Da ( ) Ne ( ) N/D ( )

16. Mogućnost povrata:

17. Vraćen iznos

17.1. Ukupan vraćen iznos:

17.2. Vraćeni iznos Zajednice:

17.3. Vraćeni iznos države korisnice:

18. Iznos koji će biti vraćen

18.1. Ukupan iznos koji će biti vraćen:

18.2. Iznos Zajednice koji će biti vraćen:

18.3. Iznos države korisnice koji će biti vraćen:

FAZA POSTUPAKA

19. Radnje države korisnice:

20. Je li obustavljen postupak povrata sredstava? Da ( ) Ne ( ) N/D ( )

21. Je li obustavljen kazneni postupak? Da ( ) Ne ( ) N/D( )

22. Primijenjene sankcije (upravne i/ili sudske):

23. Dodatne primjedbe:

24. Završno priopćenje: Da( ) Ne ( )

DODATAK II. – Popis nadležnih općih uprava

KOMPONENTA I – POMOĆ U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA

Europska komisija

OU za proširenje

Rue de la Loi 170

B – 1049 Bruxelles

Belgija

KOMPONENTA II – PREKOGRANIČNA SURADNJA

Europska komisija

OU za regionalnu politiku

Rue Pere de Deken 23

B-1040 Bruxelles

Belgija

KOMPONENTA III – REGIONALNI RAZVOJ

Europska komisija

OU za regionalnu politiku

Rue Pere de Deken 23

B-1040 Bruxelles

Belgija

KOMPONENTA IV – RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

OU za zapošljavanje i socijalna pitanja

Rue Joseph II 54

B-1000 Bruxelles

Belgija

KOMPONENTA V – RURALNI RAZVOJ

Europska komisija

OU za poljoprivredu i ruralni razvoj

Rue de la Loi 130

B – 1049 Bruxelles

Belgija

DODATAK XIX.

OPERATIVNI PROGRAM

Republika Hrvatska

OPERATIVNI PROGRAM

ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

2007. – 2009.

Instrument pretpristupne pomoći

2007HR05IPO001

rujan 2007.

POPIS KRATICA:

AOO

Agencija za obrazovanje odraslih

APIU

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

APS

Anketa o potrošnji kućanstava

ARS

Anketa o radnoj snazi

ASO

Agencija za strukovno obrazovanje

AZOO

Agencija za odgoj i obrazovanje

AZVO

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

BDP

Bruto domaći proizvod

CU

Cjeloživotno učenje

DEK

Delegacija Europske komisije

DNA

Dužnosnik nadležan za akreditaciju

DZS

Državni zavod za statistiku

EP

Europsko partnerstvo

ESF

Europski socijalni fond

ESSPROS

Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite

ESZ

Europska strategija zapošljavanja

ETF

Europska zaklada za stručnu izobrazbu

EU

Europska unija

EU-SILC

Istraživanje EU-a o prihodima i uvjetima života

HKO

Hrvatski kvalifikacijski okvir

HNB

Hrvatska narodna banka

HNOS

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

HRD OP

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala

HZMO

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

HZZ

Hrvatski zavod za zapošljavanje

HZZO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

ILO

Međunarodna organizacija rada

IPA

Instrument pretpristupne pomoći

JAP

Zajedničke procjene prioriteta politike zapošljavanja

JIM

Memorandum o zajedničkom uključivanju Republike Hrvatske

LPZ

Lokalna partnerstva za zapošljavanje

MF

Ministarstvo financija

MINGORP

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

MMTPR

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

MRS

Međuresorna radna skupina

MSU

Mentori za socijalno uključivanje

MVPEI

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

MZOPUG

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

MZOŠ

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

MZSS

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

NARS

Nacionalna anketa o radnoj snazi

NDO

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje

NF

Nacionalni fond

NIPAK

Nacionalni koordinator programa IPA

NO

Nadzorni odbor

NPPR

Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti

NPZ

Nacionalni plan zapošljavanja

NZRCD

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

OO

obrazovanje odraslih

OP

Operativni program

OS

Okvirni sporazum

OS

Operativna struktura

OUS

Okvir za usklađenost strategija

P

Prioritet

PEP

Pretpristupni ekonomski program

PP

Pristupno partnerstvo

PPSOO

Projekt poboljšanja u sektoru odgoja i obrazovanja

PS

Prekogranična suradnja

PT

Provedbeno tijelo

RC OP

Operativni program za regionalnu konkurentnost

RLJP

Razvoj ljudskih potencijala

RT

Revizijsko tijelo

RVTR

Regionalna vijeća za tržište rada

SDURF

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

SF

Strukturni fondovi

SMZ

Strateške smjernice Zajednice

SOO

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

SOR

Strateški okvir za razvoj

SSP

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

VETIS

Informacijski sustav za upravljanje strukovnim obrazovanjem

VIFO

Višegodišnji indikativni financijski okvir

VIPD

Višegodišnji indikativni planski dokument

ZZO

Zakon o zaštiti okoliša

1. KONTEKST

1.1. Nacionalni socio-ekonomski kontekst i kontekst politike

1.1.1. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Odnosi između Hrvatske i Europske unije uređeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je potpisan u listopadu 2001. godine, a na snazi je od veljače 2005. SSP osigurava pravni okvir za politički dijalog, regionalnu suradnju, gospodarske odnose i korištenje financijske pomoći Zajednice. U travnju 2004. godine Vijeće Europske unije donijelo je Europsko partnerstvo s Hrvatskom. Nakon pozitivnog mišljenja Komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvom u travnju 2004. godine i odluke Europskog vijeća kojom se Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata u lipnju 2004. godine, pregovori o pristupanju službeno su započeli 3. listopada 2005. godine.

U veljači 2006. godine, Europsko partnerstvo postalo je Pristupno partnerstvo čime se odražavao novi status Hrvatske kao kandidatkinje za članstvo u EU. Većina prioriteta utvrđenih u Pristupnom partnerstvu odnose se na izgradnju institucija koje će pomoći Hrvatskoj u usvajanju pravne stečevine Europske unije, ali u područjima koja se odnose na gospodarsku i socijalnu koheziju, financijska pomoć u velikoj se mjeri dodjeljuje aktivnostima u okviru »predstrukturnih fondova« koje imaju za cilj pružati potporu izgradnji sposobnosti putem modela »učenje radeći«.

U odnosu na razvoj ljudskih potencijala, Pristupno partnerstvo utvrdilo je kao kratkoročne prioritete trajno usklađivanje mjerodavnih propisa s pravnom stečevinom i jačanje s njima povezanih načina upravljanja, provedbe i koordinacije. Kao srednjoročne prioritete, Pristupno partnerstvo utvrdilo je nastavak rada na ta dva područja uz:

• Potporu izgradnji sposobnosti socijalnih partnera

• Razvoj i provedbu sveobuhvatne strategije zapošljavanja

• Razvoj i provedbu nacionalne strategije za socijalno uključivanje

• Povećane napore za stvaranje modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

U Izvješću EK o napretku za 2006. godinu na istu se temu, a vezano uz zapošljavanje i socijalnu politiku, navodi »Potrebno je obratiti pozornost na poduzimanje aktivnih mjera na tržištu rada te na obrazovanje i stručno osposobljavanje odraslih … Preostaje rješavanje određenih jazova u odnosu na administrativnu sposobnost, koja je i dalje slaba.«

U Izvješću se isto navodi da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i dalje visoka (unatoč smanjenju posljednjih godina), da su regionalne razlike i dalje velike, a kvalifikacije i razina stručne spreme hrvatske radne snage niže nego u EU. Savjetuje se ulaganje daljnjih napora u aktivne mjere zapošljavanja te u obrazovanje i stručno osposobljavanje odraslih.

1.1.2. Nacionalni socio-ekonomski kontekst

Nedavne makroekonomske promjene[25]

Hrvatska se općenito smatra djelotvornim tržišnim gospodarstvom koje bi trebalo biti sposobno suočiti se s pritiscima konkurencije i tržišnim silama u Europskoj uniji u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju. Njezin makroekonomski položaj obilježen je stabilnim rastom, poboljšanjem fiskalnog stanja, niskom inflacijom, stabilnim tečajem i smanjujućom stopom nezaposlenosti. Međutim, tekući ključni makroekonomski izazovi uključuju vanjsku ranjivost (zbog velikog deficita tekućeg računa i visoke razine vanjskog duga) i strukturne reforme koje je potrebno dodatno pojačati.

Nakon provedbe stabilizacijskog programa u listopadu 1993. godine, koji je u prvom redu imao za cilj zaustaviti trend hiperinflacije, hrvatsko gospodarstvo bilježi relativno stabilan rast praćen niskom inflacijom. Prosječna stopa rasta u razdoblju od 1995. do 2006. godine iznosila je 4,4%. Nakon ostvarivanja stope rasta od 4,3% u 2005. godini, u 2006. godini realni rast BDP-a dostigao je 4,8%.

Izražen u tekućim cijenama, BDP po stanovniku iznosio je 7.037 eura u 2005. godini i 7.704 eura u 2006. godini. Prema posljednjim podacima Eurostata, u 2006. godini., BDP po glavi stanovnika mjeren prema paritetu kupovne moći iznosio je gotovo 50% prosjeka EU-27[26] dok preliminarne procjene koje uključuju sivu ekonomiju ukazuju na razinu prihoda od gotovo 60% prosjeka EU 27.

Vlada je od 2004. godine smanjila fiskalni deficit, poboljšala transparentnost i postupke pripreme proračuna. Fiskalni rezultati odražavaju se u neto smanjenju fiskalnog deficita s 4,8% BDP-a u 2004. godini na 4,0% BDP-a u 2005. godini. U 2006. godini fiskalni je deficit dalje pao na 3% BDP-a. Takvi se rezultati uglavnom temelje na snažnom rastu prihoda koji je rezultat energične gospodarske aktivnosti i veće učinkovitosti Porezne uprave u prikupljanju poreza te umjerene potrošnje. Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2008.-2010. Hrvatska Vlada u 2007. godini planira dalje smanjiti svoj fiskalni deficit na 2,6% BDP-a.

Hrvatska ima nisku stopu inflacije od 1994. godine. Od tada prosječna godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosi 3,4%. U 2006. godini prosječna je stopa inflacije iznosila 3,2%. Stopa inflacije bila je stabilna i relativno niska zbog aprecijacije tečaja HRK/EUR, sporog rasta nominalnih plaća, blagog porasta produktivnosti radne snage i intenzivne konkurencije u trgovini na malo.

Nisku inflaciju podržava monetarna politika Hrvatske narodne banke. Podržava ju stabilan tečaj pomoću »upravljanog plivajućeg tečaja«. U razdoblju od 2001. – 2006. godine, fluktuacije prosječnog mjesečnog tečaja HRK/EUR kretale su se u rasponu od +/-4%. U kontekstu visokog stupnja »euroizacije« u hrvatskom financijskom sustavu, Hrvatska narodna banka nastavlja strogo upravljati tečajem HRK/EUR jer on predstavlja ključni instrument za obuzdavanje inflacijskih očekivanja u zemlji te utječe na stabilnost uvoznih cijena iz euro-zone.

Trajni nerazmjer između štednje i ulaganja doveo je do visokih deficita tekućeg računa i rasta vanjskog duga. U razdoblju od 2000. do 2006. godine prosječni deficit tekućeg računa iznosio je 5,8 posto. Na kraju 2006. godine deficit tekućeg računa iznosio je 7,8 posto BDP-a. Kao posljedica toga rastao je bruto vanjski dug. Iako je u posljednje tri godine rast vanjskog duga usporen, vanjska zaduženost dostigla je na kraju prosinca 2006. godine 29,2 milijardi eura tj. 85,3% BDP-a. U skladu s tim, smanjenje vanjske ranjivosti ostaje ključni makroekonomski izazov.

Javni je dug ispod kriterija iz Maastrichta od 60%. Dug opće države iznosio je 40,8% nominalnog BDP-a na kraju 2006. godine, a dug javnog sektora (ukupan dug opće države uključujući izdana državna jamstva) iznosio je ukupno 46,4% nominalnog BDP-a na kraju 2006. godine.

Strukturni sastav gospodarstva mijenjao se od poljoprivrede prema trgovini i uslugama. U razdoblju od 2000. do 2006. godine, udio realne dodane vrijednosti u primarnom sektoru smanjio se s 9,1 na 7,4% BDP-a, udio dodane vrijednosti u sekundarnom sektoru neznatno se smanjio s 25,5% do 24,5% dok se udio dodane vrijednosti u tercijarnom sektoru povećao s 65,4 na 68,1%.

Demografija

Hrvatska se suočava s demografskim profilom koji se mijenja i predstavlja poseban izazov. Projekcije pokazuju da je stopa starenja stanovništva među najbržim u Europi. Državni zavod za statistiku predviđa smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj za 700 tisuća (-16%) do 2050. godine. Udio starijih ljudi (iznad 64 godine) u ukupnom broju stanovnika mogao bi se povećati sa 17% u 2005. godini na 27% u 2050. godini, dok bi se udio mladih ljudi (15-24 godine) mogao smanjiti s 13 na 10%. Broj stanovnika radne dobi (15-64 godine) mogao bi se smanjiti za čak 780 tisuća.

Prema tome, kako bi se pokrili sve veći troškovi povećanih socijalnih transfera i zdravstvene skrbi koji su povezani sa starenjem stanovništva, bit će potreban značajan rast stope zaposlenosti.

Zaposlenost i nezaposlenost

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj (prema metodologiji ILO-a) stalno se povećavala od 1996. godine do 2000. godine kada je dostigla vrhunac od 16.1%. Od tada se smanjivala i u 2006. godini je dostigla 11.2%. Stopa ostaje relativno visoka među mladim ljudima u dobi između 15 i 24 godine (28,9% u 2006. godini) i ženama (12,7% u 2006. godini). Fluktuacije stope nezaposlenosti mlađeg stanovništva bile su vrlo velike – s 31,2 posto u 1998. godini na 40,1 posto u 2001. godini i zatim na 28,9 posto u 2006. godini. Stopa nezaposlenosti žena dostigla je vrhunac od 17,9 posto u 2001. godini i od tada je opadala do 12,7 posto u 2006. godini (Izvor: podaci ARS-a, Državni zavod za statistiku, Zagreb).

Stopa dugotrajne nezaposlenosti također je visoka. Prema Eurostatu, u 2006. godini udio dugotrajno nezaposlenih (godinu dana ili duže) u ukupnoj radnoj snazi iznosio je 6.7 posto u Hrvatskoj u usporedbi s 3,6 posto u EU 27. Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj je iznosio 58,9 posto, a u EU 45,3 posto. Razlika je bila veća za žene nego za muškarce.

U zemlji postoje velike regionalne razlike u odnosu na mogućnosti zapošljavanja. To je posebno uočljivo ako se usporedi Istarska županija koja ima najnižu zabilježenu stopu nezaposlenosti, 8,4%, sa županijom u kojoj je nezaposlenost najveća: Vukovarsko-srijemskom županijom s 31,3% (kraj ožujka 2006. godine), izvor: Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Najnoviji podaci pokazuju da se prosječna zaposlenost u 2006. godini povećala za 0.8% u usporedbi s 2005. prema metodologiji Ankete o radnoj snazi (a 3.3% prema metodologiji administrativnih izvora podataka). Najjači pozitivan poticaj došao je iz malih poduzeća – obrta i slobodnih zanimanja. Najveći rast zaposlenosti zabilježen je u poslovima s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, financijskim uslugama, trgovini na veliko i malo i građevinarstvu. U 2006. godini zabilježen je porast nominalnih i realnih plaća, a nastavak tog trenda očekuje se i u sljedećoj godini.

Očekuje se nastavak pozitivnih promjena na tržištu rada, uz potporu solidnog kratkoročnog gospodarskog rasta. Predviđa se rast ukupne registrirane zaposlenosti od oko 1% godišnje. Očekuje se daljnji pad broja nezaposlenih što će pomoći u smanjenju stope nezaposlenosti na ispod 10% u 2007. godini.

Siromaštvo i neravnopravnost

Siromaštvo i neravnopravnost u cijeloj su se Europi povećali u posljednjih nekoliko desetljeća, a taj je porast posebno značajan u posljednjem desetljeću u tranzicijskim zemljama. Prema Eurostatu, stopa »rizika od siromaštva« u Hrvatskoj bila je 18% u 2005. godini, dok je prosjek EU-a bio 25%. Siromaštvo u Hrvatskoj prevladava posebno među starijima, slabije obrazovanima i nezaposlenima i obično je dugotrajno.

Obrazovanje

Mogućnosti obrazovanja u Hrvatskoj popravile se u odnosu na situaciju u 1991. godini, ali potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se dostigli standardi EU-a. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, 18,6% stanovništva starijeg od 15 godina nije išlo u školu ili nisu završili osnovnoškolsko obrazovanje. Kada se njima dodaju oni koji su završili samo osnovnu školu, dolazimo do 40,4% stanovnika. Udio visokoobrazovanih ljudi (onih koji su stekli obrazovanje nakon srednje škole) iznosi manje od 12%.

Potrebno je unaprijediti postojeće strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) kako bi ono u potpunosti zadovoljilo zahtjeve tržišta rada. Na kraju 2005. godine 38% svih nezaposlenih osoba završilo je trogodišnje strukovne škole. Poznato je da Hrvatska zaostaje za EU posebno u odnosu na pružanje obrazovanja i osposobljavanja odraslih i u odnosu na sudjelovanje odraslih u obrazovanju i osposobljavanju općenito. Participacija stanovništva u dobi od 25-64 godine u formalnom obrazovanju ili osposobljavanju u proljeće 2004. godine iznosila je 9,7% u EU i 2,1% u Hrvatskoj.

Strukturne reforme

U Hrvatskoj su provedene različite pozitivne strukturne reforme. U svrhu poboljšanja poslovne klime, hrvatske su vlasti tijekom 2006. godine pokrenule niz mjera: npr. projekt usmjeren na pojednostavljivanje pravnog okvira za poslovanje u Hrvatskoj te poticaji za smanjenje poreznog opterećenja pravnih osoba smanjenjem »skrivenih naknada«. Nadalje, u tijeku je reforma financiranja sustava zdravstvene skrbi kao i reforma sustava socijalnog osiguranja koja je usmjerena na konsolidaciju različitih socijalnih naknada i pojednostavljenje i bolju ciljanost cijelog sustava.

Očekuje se dodatni porast broja čisto privatnih tvrtki zbog procesa prodaje preostalih dionica iz državnog portfelja. Ujedno je u tijeku i restrukturiranje državnih poduzeća u željezničkom sektoru, kao dio pripreme za njihovu privatizaciju. Proces privatizacije uspješno je završen u sektoru crne metalurgije, a njegov se početak očekuje u sektoru brodogradnje. Potrebno je nastaviti ulagati napore u restrukturiranje i privatizaciju, posebno u području brodogradnje kao i u preostalim turističkim poduzećima u državnom vlasništvu. Cilj je povećati udio privatnog sektora u BPD-u na 70% do kraja 2008. godine u usporedbi sa 60% u 2005. Pretpristupni ekonomski program (PEP) u Hrvatskoj utvrđuje kao jedan od ključnih ciljeva strukturne reforme u Hrvatskoj jačanje tržišnog natjecanja i kontrole državnih potpora.

Struktura gospodarstva mijenja se osiguravajući važniju ulogu uslužnom sektoru, posebno tržišnim uslugama, a povećava se i broj privatnih tvrtki i institucija. Očekuje se nastavak tog procesa zahvaljujući brzom postupku registracije poduzeća i promicanju poduzetništva.

Ključni gospodarski izazovi za Hrvatsku u sljedeće tri godine bit će: rješavanje vanjske ranjivosti, strukturne reforme i daljnja fiskalna konsolidacija. To je posebno važno u okviru visokih troškova pristupanja EU čiju točnu razinu tek treba utvrditi u nastavku postupka pregovora i kada točni zahtjevi postanu jasniji.

1.1.3. Kontekst nacionalne politike

Opća gospodarska politika

Prema Pretpristupnom ekonomskom programu 2007. – 2009. koji je Vlada donijela na kraju 2006. godine i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2008. – 2010. koje su donesene sredinom 2007., Vlada planira niz mjera politike koje imaju za cilj smanjenje fiskalnog deficita, javnog duga i vanjskog duga te oživljavanje procesa privatizacije. U odnosu na rashode, nastavit će s planiranom reformom sustava zdravstvenog osiguranja i socijalnih naknada i planiranim reformama u području privatizacije velikih državnih poduzeća.

Kako bi se razvila domaća krivulja prinosa i smanjila vanjska ranjivost, Vlada će se nastaviti zaduživati u prvom redu na domaćem tržištu. U odnosu na prihode, planira ubrzati reforme u odnosu na postupak prikupljanja poreza kako bi se unaprijedila njegova učinkovitost . Predviđene strukturne reforme trebale bi dovesti do smanjenja potrošnje opće države prema metodologiji GFS 1986. (sa 47,8 posto BDP-a u 2006. godini na 43,17% BDP-a u 2020. godini) i udjela deficita opće države 3,0% BDP-a u 2006. godini na 0.5% BDP-a u 2010. Nadalje, predviđa se pad smanjenja javnog duga (zbroj duga opće države i jamstava) s 46,4% BDP-a u 2006. godini na 37,1 % BDP-a u 2010. (izvor: Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2008.-2010.) Nadzor Međunarodnog monetarnog fonda bit će ograničen na konzultacije u skladu s člankom IV. koje će se održavati jednom godišnje. Međutim, očekuje se da će nadzor Europske unije postati intenzivniji s napredovanjem postupka pristupanja. Vlada planira utvrditi kredibilitet politike nastavljajući s fiskalnom konsolidacijom i nužnim strukturnim reformama, ali od najveće je važnosti stvoriti povoljno okruženje za razvoj poslovanja u kojem će se interes za ulaganja pretvoriti u stvarne projekte i stvoriti nova radna mjesta.

Zapošljavanje

U prosincu 2004. godine Vlada je donijela Nacionalni akcijski plan zapošljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. godine (NAPZ). NAPZ je razrađen u skladu sa smjernicama Europske strategije zapošljavanja i preporuča mjere koje Republika Hrvatska mora poduzeti u okviru svake od smjernica, uključujući aktivne i preventivne mjere. Cilj je tih mjera promicati zapošljavanje i socijalno uključivanje i omogućiti nezaposlenim i neaktivnim osobama da iskoriste različite vrste izobrazbe koje će povećati njihovu konkurentnost i olakšati njihovu integraciju u tržište rada. Cilj je drugih mjera povećati broj novih i kvalitetnijih poslova poticanjem poduzetništva i povoljnijeg poslovnog okruženja.

HZZ je u razdoblju od ožujka 2002. do rujna 2005. godine provodio program mjera aktivne politike zapošljavanja, uglavnom u obliku subvencija za zapošljavanje. Subvencionirano je zapošljavanje oko 80 tisuća osoba i potrošeno gotovo 900 milijuna kuna. Tijekom godina kada je program provođen u potpunosti (2003. i 2004.), subvencionirano zapošljavanje činilo je 17 posto ukupnog zapošljavanja iz evidencije, a potrošnja je iznosila 0,17 posto BDP-a.

Od početnih pokazatelja, program je usmjeren prema posebnim skupinama koje uključuju mlade bez radnog iskustva, starije osobe, osobe s invaliditetom i branitelje. Međutim, uključivao je i općenitu mjeru »uvođenja u posao« u kojoj su mogle sudjelovati gotovo sve nezaposlene osobe. Dvije trećine sudionika zaposlene su zapravo u okviru te opće mjere.

U skladu sa Zajedničkim memorandumom o socijalnom uključivanju (Poglavlje 4.1.1.1 – Tekući problemi i napori), mjere bi mogle biti korisnije ako bi se više usredotočile na manje zapošljive skupine. Nadalje, veći je naglasak potrebno staviti na unaprjeđenje kvalifikacija, stjecanje znanja i sposobnosti, zapošljivost i prilagodljivost među nezaposlenima i zaposlenima kao i na uklanjanje »mrtve težine«.

U ožujku 2006. godine Vlada je uvela novi skup mjera aktivne politike zapošljavanja u okviru Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja, koji se temelji na NAPZ-u. Mjere koje provodi HZZ uključuju subvencije za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih, starijih osoba, i drugih posebnih skupina, uključujući osobe s posebnim poteškoćama na tržištu rada, osobe s invaliditetom, samohrane roditelje i roditelje s četvero ili više djece, žene koje se vraćaju na tržište rada nakon trećeg djeteta, branitelje, djecu i supružnike poginulih branitelja, žene žrtve obiteljskog nasilja ili trgovanja ljudima, pripadnike manjina, tražitelje azila, bivše ovisnike i bivše zatvorenike.

Iznos subvencije niži je za veće poslodavce i veći za zapošljavanje obrazovanijih osoba. Iznos subvencije za zapošljavanje kreće se od 625 do 3000 kuna mjesečno i njeno trajanje je od 12 do 18 mjeseci. Subvencionirano zapošljavanje mora pokazati neto porast u ukupnom zapošljavanju tvrtke za 2 do 3 godine. Mjere uključuju i subvencioniranje osposobljavanja novozaposlenih i dugotrajno nezaposlenih i prekvalifikaciju zaposlenih kojima prijeti nezaposlenosti i onih nezaposlenih koji su voljni raditi sezonske poslove i poslove za kojima postoji kratkoročna potražnja. Subvencija za osposobljavanje može trajati do 9 mjeseci i pokrivati 25 do 80 posto troškova osposobljavanja.

Osim subvencioniranog osposobljavanja novozaposlenih kod poznatih poslodavaca, postoji i osposobljavanje nezaposlenih za opće tržište rada. Svi dugotrajno nezaposleni i oni nezaposleni koji su voljni raditi sezonske poslove ili poslove u građevinarstvu i brodogradnji mogu se prijaviti za osposobljavanje. I konačno, HZZ subvencionira javne radove lokalnih vlasti za ciljne skupine. Do kraja 2006. godine u mjerama je sudjelovalo 4.869 osoba, a većina njih, 82 posto, u subvencioniranom zapošljavanju. U usporedbi s tim, u 2005. godini subvencionirano je zapošljavanje 14 500 osoba.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

Uz mjere iz Plana Vlade, HZZ provodi i mjere osposobljavanja koje financira i organizira sam ili u suradnji s lokalnim vlastima. Međutim, broj sudionika nije velik (na primjer gotovo 650 osoba u prvoj polovici 2006.). Nadalje, postoji niz mjera koje HZZ provodi u okviru programa Desetljeće uključivanja Roma, uključujući javne radove, osposobljavanje za tržište rada općenito i subvencionirano zapošljavanje. Do kraja 2006. godine u tim je mjerama sudjelovalo 220 pripadnika romske manjine.

Osim toga, pruža se i strukovno savjetovanje i posebno savjetovanje vezano uz potragu za poslom. I neke druge institucije, osim HZZ-a, provode mjere aktivne politike zapošljavanja. Na primjer, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti subvencionira osposobljavanje, samozapošljavanje, zajmove i projekte za nezaposlene branitelje i djecu poginulih branitelja. Osim toga, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom subvencionira zapošljavanje osoba s invaliditetom u suradnji s HZZ-om koji pruža usluge posredovanja posebno obrazovanih savjetnika. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva subvencionira registraciju obrta/poduzeća, osposobljavanje, i kamate za zajmove za samozapošljavanje i poduzetništvo. I konačno, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka daje subvencije i zajmove za pokretanje malih obiteljskih hotela i pansiona itd.

Na temelju naučenog iz prethodnog niza mjera aktivne politike zapošljavanja koju je provodio HZZ, novi je skup mjera bolje ciljan i stavlja veći naglasak na osposobljavanje, ali je broj sudionika dosta manji. Cilj je takvih mjera obnoviti i unaprijediti vještine nezaposlenih, ublažiti problem nesklada između vještina/zanimanja i smanjiti problem onih koji su napustili školovanje bez strukovnog obrazovanja. Osim toga, treba primijeniti mikroekonometrijsko i, ako je moguće, eksperimentalno ocjenjivanje njihovih učinaka. U odnosu na mjere za posebne skupine, potrebno je izbjegavati učinak »stigmatizacije«. Istovremeno, treba osigurati da je provedba mjera aktivne politike zapošljavanja od strane drugih institucija u skladu s i komplementarna mjerama koje provodi HZZ.

HZZ sačinjava središnja služba, te mreža od 22 područne službe i 94 ispostave. Upravno vijeće HZZ-a sastoji se od predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade. Hrvatski zavod za zapošljavanje imao je u prosincu 2006. godine 1.197 zaposlenih. On pruža usluge posredovanja i odabira nezaposlenima i poslodavcima te profesionalno usmjeravanje nezaposlenima, budućim studentima i vježbenicima. HZZ upravlja novčanom naknadom za nezaposlene i provodi mjere aktivne politike zapošljavanja. I konačno, priprema statistička izvješća na temelju podataka iz svoje evidencije, te analitička izvješća o različitim pitanjima vezanim uz tržište rada.

Zaposlenici HZZ prema radnim mjestima podijeljeni su na sljedeći način:

• Pročelnici područnih službi

• Savjetnici – za tražitelje posla

• Savjetnici – za poslodavce

• Referenti.

Pojedinačni savjetnici odgovorni su za određene sektore gospodarske djelatnosti, za sva poduzeća u tom sektoru i zanimanja unutar njih.

Sustav poreza i naknada

Relativno opterećenje porezima na dohodak od rada u Hrvatskoj ne čini se visokim usporedbi s prosjekom EU-a. Doprinosi za socijalno osiguranje čine gotovo trećinu ukupnih troškova rada, ali porez na dohodak na niske plaće sam je po sebi vrlo nizak. Prema Eurostatu, udio doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak u ukupnim troškovima rada slabo plaćenih radnika u EU-25 iznosio je u 2004. godini 36,4%. Udio doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim troškovima rada u Hrvatskoj iznosi 31,7%, a porez na dohodak koji plaća slabo plaćeni radnik nije visok zbog velikog osobnog odbitka.

Samo oni koji nisu nezaposleni svojom voljom, osim u iznimnim slučajevima, mogu primati novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a njezino trajanje ovisi o trajanju prethodnog radnog odnosa, njezin najveći iznos ograničen je na relativno niskoj razini i broj primatelja je relativno nizak.

Novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u Hrvatskoj ne smatraju se pretjerano visokim. Najviši iznos mjesečne novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti ograničen je na 1 000 kuna što čini 21,9% prosječne neto plaće u 2006. godini. Međutim, postoji i jednokratni dodatak koji iznosi dvije, četiri ili šest mjesečnih plaća za nezaposlene koji su imali dugi radni staž kod prethodnog poslodavca. Taj je dodatak uveden kao naknada za smanjenje propisanog iznosa otpremnina u okviru reforme Zakona o radu 2003. godine. Unatoč tomu, čini se da sustav poreza i naknada u Hrvatskoj u cjelini ne doprinosi značajnoj »zamci nezaposlenosti« smanjujući razinu aktivnosti među nezaposlenima. Udio primatelja novčane naknade među nezaposlenima manji je od četvrtine.

Vještine, obrazovanje i osposobljavanje

U okviru Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja (2005. – 2010.) Hrvatska je poduzela niz bitnih koraka u svrhu unaprjeđenja kvalitete i djelotvornosti svog obrazovnog sustava s ciljem uspostave sveobuhvatnih nacionalnih standarda i ostvarivanja bolje usklađenosti između sustava odgoja i obrazovanja i potreba na tržištu rada. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja daje pregled tekuće situacije, utvrđuje prioritete (poboljšanje kvalitete i djelotvornosti obrazovanja, promicanje trajnog stručnog usavršavanja učitelja, razvoj strategija za obrazovni sustav) i navodi kvalitativne i kvantitativne ciljeve u sustavu obrazovanja.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) razvijen je u 2004. godini i eksperimentalno je uveden u 5% osnovnih škola u školskoj godini 2005./06. Odluka o uvođenju eksperimentalnog obrazovnog plana i programa, na temelju HNOS-a, u osnovne škole od prvog do osmog razreda donesena je u rujnu 2005. godine. U školskoj godini 2006./07. sve će osnovne škole provoditi HNOS i Nacionalni nastavni kurikulum.

Na nacionalnoj je razini 21. lipnja 2007. godine donesen Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja.

Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju u 2001. godini i od 2003. godine je uključena u intenzivnu reformu svog sustava visokog obrazovanja u skladu sa svojim nacionalnim potrebama i europskim standardima. Tijekom 2003. i 2004. godine, doneseni su novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u koje su ugrađena sva načela Bolonjske deklaracije.

U prosincu 2004. godine doneseno je pet pravilnika koji se odnose na područje visokog obrazovanja i koji uređuju: osnivanje ustanova za visoko obrazovanje, mjere i kriterije koji će se koristiti za ocjenu kvalitete i učinkovitosti ustanova i studijskih programa; sadržaj baza podataka o studentima; sadržaj studentskih dokumenata; i sadržaj diploma i dopunske isprave o studiju. U tom su razdoblju osnovani i Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje kao dva neovisna tijela koja nadziru razvoj i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Prva faza Bolonjskog procesa dovršena je u 2005. godini uvođenjem prva dva ciklusa studija, preddiplomski i poslijediplomski. Provedeno je ocjenjivanje više od 800 studijskih programa čiji sadržaj i strukturu je trebalo prilagoditi kriterijima novog Europskog područja visokog obrazovanja i Bolonjske deklaracije.

Prva faza Bolonjskog procesa uključivala je i uspostavu sustava kontrole kvalitete. Agencija za znanost i visoko obrazovanje će, putem svog Odjela za kontrolu kvalitete, provesti ocjenu sustava kontrole kvalitete i jedinica za kontrolu kvalitete u ustanovama za visoko obrazovanje.

Hrvatska je već započela s pripremama za razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) koji bi trebao biti usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa započelo je bilateralne konzultacije s drugim ministarstvima, profesionalnim organizacijama i ostalim dionicima u cilju osnivanja Nacionalne radne skupine za HKO koja će koordinirati sve aktivnosti vezane uz stvaranje HKO-a.

U srpnju 2007. godine Vlada je donijela Polazne osnove Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) i za njegovu provedbu zadužila Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Polazne osnove utvrđuju smjernice za usklađivanje zakonodavstva kojim se uređuje osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje i znanost, tj. cjeloživotno obrazovanje. HKO će se sastojati od osam razina i za svaku će biti utvrđen niz mjerljivih i usporedivih rezultata učenja na temelju obujma rezultata, poveznica s razinama u nacrtu Europskog kvalifikacijskoga okvira (EKO), vrsta kvalifikacija koje pripadaju određenoj razini, reguliranih načina stjecanja određenih kvalifikacija, mogućnosti višesmjernih prohodnosti i naziva kvalifikacija. Razvoj HKO-a omogućit će: dostupnost sustava obrazovanja tijekom cijeloga života, bolju zapošljivost kroz razvoj sustava vrednovanja i priznavanja sposobnosti stečenih na radnom mjestu (prethodno učenje) ili putem drugih oblika učenja (neformalno i neslužbeno učenje), razvoj razumljivog prikaza obrazovnih postignuća za poslodavce, evaluaciju i priznavanje inozemnih kvalifikacija u Hrvatskoj obrnuto te promoviranje obrazovanja u Hrvatskoj. Uspostava HKO-a planira se do kraja 2008. godine.

Osnovano je Povjerenstvo za obrazovanje odraslih koje je u 2004. godini izradilo Strategiju obrazovanja odraslih. Glavni su ciljevi strategije razviti mjere za provedbu cjeloživotnog učenja kao prava i obveze svih građana, razviti sustav obrazovanja odraslih koji će ponuditi jednake mogućnosti i kvalitetno učenje, razviti mjere koje osiguravaju partnerski pristup, stvoriti pravne i stručne preduvjete za uspostavu obrazovanja odraslih kao sastavnog dijela obrazovnog sustava i riješiti pojedinačne potrebe za obrazovanjem kao i potrebe tržišta rada i šireg društva.

Osim Strategije, 2004. godine donesen je i Akcijski plan provedbe strategije obrazovanja odraslih u 2005. Od 2004. godine Vlada je svake godine donosila novi Akcijski plan. I konačno, u svibnju 2006. godine osnovana je Agencija za obrazovanje odraslih koja je počela s radom u studenom 2006. godine. Agencija trenutno ima 33 stalno zaposlenih osoba prema svom planu zapošljavanja i osigurala je sredstva za ukupno 35 zaposlenih do kraja 2007. Zakon o obrazovanju odraslih donesen je u veljači 2007. godine.

Prije nekoliko godina, Hrvatska je uvela strukovno obrazovanje na razini nakon srednje škole u obliku »veleučilišta«[27]. Na kraju 2005. godine osnovana hrvatska Agencija za strukovno obrazovanje (ASO). Zajedno sa svojim dionicima, Agencija je već počela raditi na: sektorskim analizama (sektora proizvodnje, prerade i usluga) koje će doprinijeti razvoju HKO-a u SOO-u; profesionalnim standardima i kvalifikacijama na temelju rezultata učenja i sposobnostima maturanata; i reformi nastavnih programa za strukovno obrazovanje s ciljem razvoja i provedbe fleksibilnih, otvorenih i modulariziranih nastavnih programa.

Provedena je studija tržišta rada nakon koje je broj utvrđenih obrazovnih sektora smanjen s 33 na 14. Osnovano je trinaest sektorskih vijeća i ažuriran popis zanimanja SOO-a. Nadalje, pripremljen je prijedlog sadržaja novog Zakona o SOO-u kao i koncept informacijskog sustava za upravljanje SOO-om.

Trenutno ASO ima oko 30 zaposlenika, a predviđeno je da će zapošljavati ukupno 42 osobe. Kroz ASO provode se dva CARDS SOO projekta. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa počelo je konzultacije s drugim ministarstvima, profesionalnim organizacijama i dionicima s ciljem osnivanja Nacionalne radne skupine koja će koordinirati aktivnosti vezane uz stvaranje HKO-a. Osim toga, uz pomoć EU-a, poduzete su dvije važne inicijative: osnovana su pilot Sektorska vijeća koja će omogućiti poslodavcima pružanje savjeta vezano uz nastavni program u strukovnim školama; i pilot »Lokalna partnerstva za zapošljavanje« koja će omogućiti poslodavcima, lokalnim vlastima, ispostavama Zavoda za zapošljavanje i drugima da daju svoj doprinos politici upisivanja u škole na lokalnoj razini.

Sektorska vijeća su tripartitna neprofesionalna tijela koje osniva i financira ASO. Njihova uloga opisana je u »Prijedlogu sadržaja Zakona o SOO-u«. Iako Zakon o SOO-u još nije u postupku donošenja, sadašnja funkcija Sektorskih vijeća jest, između ostalog, provesti analizu te pružiti podatke o potrebama na tržištu rada i traženim sposobnostima (prema sektoru i zanimanju, na regionalnoj i nacionalnoj razini itd.) i odobriti određena zanimanja i kvalifikacije. Kroz taj proces u strukovnom se obrazovanju u Hrvatskoj odražava potražnja na tržištu rada.

ASO (zajedno s projektnim timom CARDS SOO 2003.) je razvila metodologiju i alate za taj rad i nastavlja pružati obrazovanje i osposobljavanje za članove Sektorskih vijeća. Unatoč tome, sposobnosti postojećih Sektorskih vijeća nisu dovoljne za provedbu svih potrebni analiza i potrebna je veća uključenost predstavnika privatnog sektora.

ASO je osnovala i 13 lokalnih stručnih radnih skupina za razvoj standarda zanimanja za 13 zanimanja SOO-a koja je Sektorsko vijeće utvrdilo kao prioritetna. Članovi tih radnih skupina su poslodavci i zaposlenici iz određenog sektora. Daljnji koraci koji će biti poduzeti u sljedećem razdoblju su osnivanje lokalnih stručnih radnih skupina za razvoj kvalifikacija i radnih skupina za izradu nastavnih programa. Proračun Agencije za strukovno obrazovanje povećao se u 2007. godini tri puta, ali potrebno je dodatno ojačati njezine sposobnosti.

Socijalna kohezija i uključivanje

Tijekom 1990.-ih sustav socijalnog osiguranja u Hrvatskoj bio je centraliziran i vrlo malih broj NVO-a bilo je uključen u pružanje socijalnih usluga. Nakon zakonskih promjena u 2001. godini, došlo je do određene decentralizacije socijalne službe (u prvom redu usluga za starije i nepokretne) i otvorile su se mogućnosti za ulazak privatnih profitnih i neprofitnih sektora u to područje.

Kao dio te promjene prema deinstitucionalizaciji, osnovani su klubovi i centri za osobe s posebnim potrebama te domovi i zajednice. Korisnici sada imaju više mogućnosti i izbora usluga kojima se nastoje zadovoljiti potrebe korisnika kroz individualizaciju. Znatno se povećao broj domova za stare i nemoćne osobe koje vode fizičke osobe ili NVO-i (vjerske, humanitarne organizacije, dobrotvorna društva). Međutim, tržište socijalnih usluga još uvijek nije dovoljno razvijeno i potražnja za određenim uslugama (npr. institucije za rehabilitaciju ovisnika ili domovi za žrtve obiteljskog nasilja) veća je od ponude. Daljnja decentralizacija i deinstitucionalizacija socijalnih usluga ostaje ključan izazov.

Od kraja 1990.-ih u Hrvatskoj se posvećuje pozornost razvoju partnerstava između javnih tijela i civilnog društva, a to je najočitije kroz osnivanje: Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Vijeća za razvoj civilnog društva i brojne zakonodavne promjene vezane uz ulogu civilnog društva. Program suradnje Vlade RH i nevladinog neprofitnog sektora (2001.) predviđa razvoj kodeksa pozitivne prakse te standarda i kriterija za pružanje financijske potpore programima i projektima udruga. U srpnju 2006. godine Vlada je donijela Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva koja navodi niz mjera u različitim područjima socijalnog života uključujući financiranje civilnog društva, razvoj socijalnog gospodarstva, regionalni razvoj i volonterstvo.

Zakon o ravnopravnosti spolova donesen je 2003. godine i predviđa zaštitu protiv diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za muškarce i žene. Osim toga, u područjima kaznenog, obiteljskog i radnog prava donesene su nove odredbe protiv diskriminacije. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova zabranjena je diskriminacija na području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna tijela, u svim pitanjima vezanim uz uvjete zapošljavanja, napredovanje na radnom mjestu, pristup svim vrstama i razinama osposobljavanja, zapošljavanje i uvjete rada, uključujući jednaku plaću i članstvo i sudjelovanje u udruženjima radnika i poslodavaca ili u bilo kojoj profesionalnoj organizaciji. Osim toga, prilikom objave slobodnih radnih mjesta poslodavci moraju na jasan način istaknuti da se mogu prijaviti osobe oba spola.

U svrhu provedbe Zakona ravnopravnosti spolova, 2003. godine je imenovana Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dok je Ured za ravnopravnost spolova, kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske, osnovan 2004. godine. U svim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave imenovani su koordinatori za ravnopravnost spolova, dok su na razini županija osnovana povjerenstva za ravnopravnost spolova. Hrvatski Sabor ima Odbor za ravnopravnost spolova od 2001. godine.

Hrvatska je do sada donijela tri nacionalne strategije za promicanje ravnopravnosti spolova. Prvi dokument, Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova Vlada Republike Hrvatske donijela je 1997. godine. Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova 2001. – 2005. donio je Hrvatski Sabor u 2001. godini. A nacrt nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. izrađen je 2006. godine i prvo ju je donijelo Gospodarsko i socijalno vijeće 14. rujna, a zatim Vlada 15. rujna 2006. godine. U ovom se dokumentu navode ciljevi i velik broj mjera za unaprjeđenje općeg društvenog položaja žena i podizanje svijesti za potrebom poštivanja ljudskih prava žena. U tom kontekstu, unaprjeđenje društvenog položaja žena pripadnica nacionalnih manjina i žena s invaliditetom, kao i uklanjanje diskriminacije žena pripadnica romske manjine, istaknuti su kao posebni ciljevi i mjere.

U području stvaranja jednakih mogućnosti na tržištu rada, najvažniji ciljevi obuhvaćaju smanjenje nezaposlenosti i uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na tržištu rada, promicanje poduzetništva žena, osiguravanje stvarnih jednakih mogućnosti za muškarce i žene na tržištu rada kroz učinkovitu provedbu radnog zakonodavstva i ohrabrivanje žena da upotrijebe postojeće mehanizme za podizanje tužbi zbog diskriminacije kao i putem jačanja i promicanja mjera koje omogućuju usklađivanje obiteljskih i profesionalnih obveza, uključujući jačanje svijesti o potrebi za jednakom podjelom kućnih i obiteljskih poslova između muškaraca i žena.

Iako je ostvaren značajan napredak u institucionalnom i zakonskom promicanju ravnopravnosti spolova, priznata je činjenica da još uvijek ima mjesta za unaprjeđenje provedbe politika u tom području.

Statistički podaci o siromaštvu i socijalnoj isključenosti

Statističke podatke o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj u prvom redu prikuplja Državni zavod za statistiku (DZS). Osim baza podataka DZS-a, za svrhe analize siromaštva moguće je koristiti podatke iz drugih službenih ustanova i agencija (Ministarstvo financija, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskih zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje). Dvije glavne baze podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti su Anketa o potrošnji kućanstava (APK) i Anketa o radnoj snazi (ARS).

APK je glavni izvor podataka o siromaštvu. Državni zavod za statistiku od 1998. godine provodi APK svake godine. U prvoj anketi, koja je provedena 1998. godine, uzorci nisu obuhvaćali cijelu Hrvatsku (zbog rata). Nakon 2000. godine, uzorak je, usklađen s Popisom stanovništva iz 2001. godine, obuhvaćao cijelu zemlju. Međutim, kod provedbe ankete postoji trajan problem nedostatka kvalitetnog okvira za uzorak: npr. redovito ažuriran registar stanovništva. Anketa se sastoji od četiri upitnika: Upitnik za članove kućanstva, Upitnik za kućanstvo, Dnevnik i Zamjenski upitnik u slučaju da kućanstvo ne vodi Dnevnik. Dnevnik se koristi za prikupljanje informacija o kupovini namirnica za svakodnevni život (hrana, piće, duhanski proizvodi i proizvodi široke potrošnje). Upitnici iz ankete koji se koriste omogućuju prikupljanje velikih količina informacija o standardu života hrvatskih građana i, što je važno, u skladu su sa standardima Eurostata.

Godine 2004. DZS je počeo objavljivati Laekenske pokazatelje socijalne kohezije, na temelju APK-a, koji obuhvaćaju razdoblje od 2001. godine do danas. Metodologija analize siromaštva usklađena je s Eurostatovom metodologijom. Podaci se temelje na dohodcima, koji su utvrđeni u skladu s preporukama Eurostata. Pokazatelji siromaštva objavljuju se prema službenoj liniji siromaštva EU-a. Od 2001. godine, DZS je izračunavao sljedeće pokazatelje siromaštva: 1) stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, najčešćem statusu aktivnosti i spolu, vrsti kućanstva, statusu radnog odnosa; 2) prag rizika od siromaštva (ilustrativne vrijednosti); 3) stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera; 4) relativni jaz rizika od siromaštva; 5) disperzija oko praga rizika od siromaštva; 6) nejednakost u raspodjeli dohotka – kvintilni omjer; 7) nejednakost u raspodjeli dohotka – Ginijev koeficijent.

S obzirom na činjenicu da APK nije panel anketa, longitudinalne analize siromaštva do sada nisu bile moguće. DZS planira uvesti anketu EU-SILC u statistički sustav putem Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004.-2007. Rokovi za provedbu EU-SILC ankete ovisit će o ostvarenju programa Phare 2005 koji će definirati nacionalnu metodologiju, izraditi upitnike, provesti pilot istraživanja i analizirati dobivene rezultate.

Osim APK-a, kao dodatan izvor podataka za analizu siromaštva može se koristiti ARS (iako ona u prvom redu služi kao izvor informacija o aktivnosti radne snage). ARS je provedena u Hrvatskoj od 1996. godine na polugodišnjoj osnovi i podaci ARS-a objavljuju se prema spolu. Anketa se provodi u skladu sa smjernicama i zahtjevima ILO-a i Eurostata. Služi kao najvažniji izvor podataka za međunarodnu usporedbu pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti omogućujući usporedbu Hrvatske sa zemljama EU-a (kao i s drugim zemljama koje provode ARS) i praćenje pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti u određenim vremenskim razdobljima.

Sljedeći Laekenski pokazatelji izračunavaju se na temelju ARS-a:
1) stopa dugotrajne nezaposlenosti; 2) osobe koje žive u nezaposlenim kućanstvima; 3) osobe koje su rano napustile školovanje i koje nisu u postupku obrazovanja i osposobljavanja; 4) udio dugotrajno nezaposlenih osoba; 5) stopa vrlo dugotrajne nezaposlenosti; 6) osobe s niskim stupnjem obrazovanja. Očekivano srednje trajanje života pri rođenju izračunava Odjel za stanovništvo.

Podaci ARS-a redovno se dostavljaju Eurostatu od referentne godine 2002., dok se podaci APK do sada nisu dostavljali Eurostatu (rok za dostavu podataka za 2005. godinu je do kraja 2007.). Unatoč tome što su reprezentativne na nacionalnoj razini, ARS i APK nisu reprezentativne na županijskoj razini zbog čega nije moguć pouzdan uvid u regionalnu raspodjelu siromaštva i slične regionalne pokazatelje. Osim toga, na temelju ARS-a ili APK-a nije moguće izračunati stopu rizika od trajnog siromaštva prema spolu i samodefinirani zdravstveni status prema visini prihoda (no, ovaj se pokazatelj ne izračunava ni u drugim europskim zemljama zbog neusuglašene metodologije).

DZS planira redovito prikupljati podatke o socijalnoj zaštiti prema ESSPROS metodologiji. Do sada je definirana organizacijska shema sustava socijalne zaštite u zemlji, uspostavljena je suradnja s institucijama koje su uključene u socijalni sustav, identificirano je 15 programa socijalne zaštite, prikupljeni su opisni podaci o različitim naknadama koje obuhvaćaju pojedini socijalni programi te se započelo s prikupljanjem financijskih podataka o prihodima i rashodima u 2003. godini.

Glavni nedostatak službenih statističkih podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti su nepotpune ili nedostatne informacije o pripadnicima nacionalnih manjina. Drugi problem je u tome što nedostaju potrebni podaci o broju i strukturi osoba s invaliditetom (takve podatke nije moguće izvući iz APK-a), pa DZS (kao ni Eurostat) u svojim izvješćima ne objavljuje podatke o stopama rizika od siromaštva za ovu skupinu. Osim toga, potrebni su raznovrsniji podaci o različitim obilježjima migranata, o beskućnicima te osobama bez državljanstva. Treba dalje razvijati i regionalnu statistiku. Statistika prema spolovima, kao relativno novo područje statističkog praćenja, postupno se razvija.

Zaključak

U relativno kratkom razdoblju od kraja rata i posebno kada se uključila u proces pristupanja EU, Hrvatska se ambiciozno obvezala provoditi modernizaciju i reforme vezano uz politike koje se odnose na razvoj ljudskih potencijala. S obzirom na opseg obveza, ograničenost dostupnih sredstava i nepoznatu prirodu mnogih izazova s kojima se suočila, postoji sve veća potreba istaknuti izazove s kojima se potrebno suočiti kako bi se zadovoljili vrlo velikih zahtjevi s kojima se u takvoj situaciji suočava državna uprava.

U skladu s tim, Hrvatska smatra da nije samo poželjno već i nužno uspostaviti profesionalnu, učinkovitu, odgovornu, transparentnu i neovisnu javnu upravu na nacionalnoj i lokalnoj razini. Upravo radi toga, predlaže se da se pomoć iz ovog IPA Operativnog programa (i ostala tri vezana uz Komponentu III) usmjeri u prvom redu na razvoj sposobnosti ključnih mjerodavnih javnih institucija na nacionalnoj i lokalnoj razini. To bi trebalo uključivati, ako je potrebno, pružanje pomoći kako bi se osigurala dostupnost odgovarajućih statističkih podataka za učinkovito praćenje i ocjenu aktivnosti koje se provode kroz ovaj operativni program i za donošenje odgovarajućih odluka vezanih uz politike.

1.1.4. Strateški okvir za razvoj (SOR) 2006. – 2013.

U kolovozu 2006. godine hrvatska je Vlada donijela Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. (SOR) kao dokument kojim se utvrđuju nacionalni ciljevi razvoja. Politike SOR-a koje su najvažnije za komponente IPA-e III i IV uključuju uspostavljanje snažnog poduzetničkog sektora kao glavnog pokretača gospodarstva, a kojeg podupire fleksibilno i socijalno uključivo tržište rada koje je sposobno odgovarati na zahtjeve gospodarstva i učinkovit obrazovni sustav koji je sposoban proizvoditi radnu snagu koja odgovara potrebama tržišta rada.

Poglavlje SOR-a Ljudi i znanje počinje primjećujući da konkurentnost i gospodarski rast postižu svoj društveni cilj ako osiguravaju veći broj kvalitetnih radnih mjesta. Istovremeno, osobine tržišta rada, struktura i kvaliteta radne snage, i kvaliteta socijalnog dijaloga utječu na stupanj konkurentnosti i gospodarski rast. Nakon opisa osobina tržišta rada u hrvatskoj, SOR dalje utvrđuje sljedeće ciljeve vezano uz Ljude i znanje:

• Jačati aktivnu ulogu institucija tržišta rada u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom;

• Smanjivati dugotrajnu nezaposlenost i promovirati cjeloživotno učenje;

• Osuvremeniti strukovno obrazovanje u skladu s gospodarskim potrebama;

• Produžiti trajanje obveznog obrazovanja;

• Povećati udio visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji;

• Povećati izdvajanja za obrazovanje, ali i učinkovitost trošenja raspoloživih sredstava;

• Poticati sudjelovanje privatnog sektora u financiranju, kako redovitog obrazovanja tako i usavršavanja uz rad.

Osim toga, vezano uz socijalnu koheziju i socijalnu pravdu, SOR ističe da društva u kojima tolerancija ima prednost pred samoisticanjem pod svaku cijenu postižu veći stupanj socijalne kohezije i društvene učinkovitosti i da je to ključna odrednica društva utemeljenog na znanju. Naglašava se i načelo socijalne odgovornosti privatnih poduzeća usmjeravanjem aktivne politike zapošljavanja na dugotrajno nezaposlene osobe, uključujući osjetljive skupine kojima prijeti nezaposlenost. SOR navodi sljedeće ciljeve vezano uz Socijalnu koheziju i socijalnu pravdu:

• Povećati udjel 10 posto najsiromašnijih u ukupnoj raspodjeli dohotka i smanjiti postotak stanovništva koje je ugroženo siromaštvom

• Povećati učinkovitost sustava socijalnih transfera

• Promicati socijalni dijalog, alternativno rješavanje sporova, jednakost pred zakonom i pravosuđem i štititi načelo nevinosti do suprotnoga dokaza

• Posebnu pozornost posvetiti zaštiti djetinjstva i razvoju djece

• Promicati sve vrste kreativnih aktivnosti koje su važan čimbenik socijalne kohezije

• Promicati politiku korporativne socijalne odgovornosti.

U kontekstu ovog Operativnog programa i područja politika na koja se odnosi, Strateški okvir za razvoj pruža ključno strateško usmjerenje na nacionalnoj razini. Posebno naglašava potrebu za povećanjem razine zaposlenosti.

To će zahtijevati intenziviranje aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uključujući, posebice, razvoj mjera za promicanje aktivne politike zapošljavanja. U strateškom pogledu HZZ mora povećati svoju sposobnost za praćenje kretanja na tržištu rada i predviđanje potreba uključujući izgradnju proaktivnije komunikacije s poslodavcima i drugim partnerskim institucijama kao što je Agencija za strukovno obrazovanje.

1.2. Kontekst politike EU-a

1.2.1. Kohezijska politika

Godine 2005. Europsko Vijeće potvrdilo je da treba koristiti sva odgovarajuća nacionalna sredstva i sredstva Zajednice, uključujući ona iz kohezijske politike (tj. iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda), za ostvarivanje ciljeva obnovljene Lisabonske agende i njene gospodarske politike i smjernica za zapošljavanje. U odnosu na razvoj ljudskih potencijala, smjernice o zapošljavanju iz Lisabonske agende utvrđuju tri prioriteta:

• Privlačenje i zadržavanje više ljudi u zaposlenosti i modernizacija sustava socijalne zaštite,

• Poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća i fleksibilnosti radne snage, i

• Povećanje ulaganja u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i vještine.

(Usklađenost prioriteta ovog OP-a s onima iz Lisabonske agende jasno je prikazana u Odjeljku 3.)

Osim tih prioriteta, Vijeće je naglasilo i potrebu posvetiti odgovarajuću pozornost ulaganjima u poboljšanje učinkovitosti javne uprave, kao i obrazovanja, socijalne, zdravstvene i kulturne infrastrukture.

Nakon velike reforme Kohezijskih politika EU-a koje pokrivaju razdoblje od 2007. – 2013. sve se veći naglasak politika stavlja na strateške prioritete Unije koji uključuju konkurentno i održivo gospodarstvo utemeljeno na znanju usmjereno ka provedbi reforma na način koji je u skladu s Lisabonskom i Gothenburškom agendom.

U kontekstu ovog Operativnog programa, Priopćenje Komisije o Kohezijskoj politici za rast i zapošljavanje: Strateške smjernice Zajednice 2007. – 2013. od neposredne je važnosti, posebno Smjernica 3 koja se odnosi na sljedeći cilj:

»povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta privlačeći više ljudi u zaposlenost ili poduzetničke aktivnosti, unaprjeđivanjem prilagodljivosti radnika i poduzeća i povećanjem ulaganja u ljudski kapital«.

U posebnom slučaju Hrvatske, ovaj će cilj služiti kao ključni strateški okvir za politiku unutar kojeg će se utvrđivati prioriteti vezani uz zapošljavanje i razvoj ljudskih potencijala i u okviru ovog Operativnog programa i u okviru buduće pomoći ESF-a.

1.2.2. Pretpristupna pomoć

Instrument pretpristupne pomoći (IPA)

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. godine. Ona pruža opći okvir unutar kojeg će pretpristupna pomoć biti dostupna zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

Od 2007. godine instrument je u cjelini otvoren Hrvatskoj i trebao bi pružiti pomoć u izgradnji institucionalne sposobnosti za učinkovitu provedbu pravne stečevine Europske unije kao i u pripremama za upravljanje strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom nakon pristupanja (usklađen prema potrebi s prioritetima utvrđenim u Pristupnom partnerstvu).

Spajajući pretpristupnu pomoć iz različitih instrumenata, IPA se sastoji od sljedećih pet komponenata:

Komponenta I – Pomoć u tranziciji i jačanje institucija

Komponenta II – Regionalna i prekogranična suradnja

Komponenta III – Regionalni razvoj

Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

Komponenta V – Ruralni razvoj

U kontekstu ovog Operativnog programa, Komponenta IV namijenjena je pružanju pomoći zemljama kandidatkinjama u razvoju politika i priprema ih za provedbu i upravljanje kohezijskom politikom Zajednice, posebno Europskim socijalnim fondom.

Prioriteti za pomoć utvrđeni u odnosu na Komponentu IV predviđeni su u članku 151. Provedbene uredbe programa IPA[28] i mogu se sažeti na sljedeći način:

• Operacije koje povećavaju prilagodljivost radnika, trgovačkih društava i poduzetnika;

• Jačanje pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja na tržište rada;

• Jačanje socijalne uključenosti i integracije ljudi koji su u nepovoljnijem položaju;

• Promicanje partnerstva, paktova i inicijativa umrežavanjem mjerodavnih dionika u svrhu reformi u području zapošljavanja i uključivosti tržišta rada;

• Operacije koje proširuju i povećavaju ulaganja u ljudski kapital;

• Jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovitosti mjerodavnih službi javne uprave i partnerstva;

• Tehnička pomoć kao potpora upravljanju operativnim programom i priprema za buduće upravljanje Europskim strukturnim fondovima.

S obzirom na relativno nisku razinu pomoći koja je dostupna u okviru ove komponente, Operativni program će se usredotočiti na ograničen broj prioriteta i pratećih mjera s ugrađenom sposobnošću za daljnju razradu i razvoj u okviru budućeg ESF-a u kojem će biti dostupna značajnija financijska sredstva.

Višegodišnji indikativni financijski okvir (VIFO)

Višegodišnji indikativni financijski okvir (VIFO) predviđa indikativnu raspodjelu financijskih sredstava prema korisnicima i prema komponentama. Temelji se na trogodišnjoj osnovi.

Kao što je već navedeno, alokacije za komponentu IV relativno su ograničene u smislu financijskih alokacija i povećavat će se u opsegu od 8-11%.

Višegodišnji indikativni planski dokument (VIPD)

Višegodišnji indikativni planski dokument (VIPD) planski je i strateški dokument Komisije koji obuhvaća sve komponente IPA-e. U skladu s VIFO-m odnosi se na trogodišnje razdoblje s godišnjim revizijama u skladu s postupcima utvrđenim u (nacrtu) Provedbenoj uredbi.

U odnosu na Komponentu IV, VIPD utvrđuje četiri »glavna područja intervencije« za Hrvatsku i navodi dolje navedene prioritete za svako područje:

1. Privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti – glavni prioriteti: Povećati participaciju u zaposlenosti i unaprijediti i aktivne i preventivne mjere zapošljavanja. Promicati profesionalnu i zemljopisnu pokretljivost i razviti učinkovitije »usklađivanje« ponude i potražnje za radnom snagom (uključujući razvoj »sinergija« s elementima »konkurentnosti« komponente III). Rješavati regionalne razlike u zaposlenosti. Unaprijediti socijalnu uključenost na lokalnoj i regionalnoj razini boljim ciljanjem osjetljivih skupina uključujući bolji pristup zapošljavanju i lakšu reintegraciju tražitelja posla i neaktivnih osoba na tržište rada.

2. Poboljšati prilagodljivost trgovačkih društava – glavni prioriteti: Razviti anticipatorni pristup radu i gospodarskim promjenama i povećati ulaganja u sposobnosti i kvalifikacije radnika i trgovačkih društava. Poticati aktivno starenje i duži radni vijek. Promicati kulturu poduzetništva i razviti inovativnije i produktivnije oblike organizacije rada. Promicati fleksibilnije tržište rada zajedno s učinkovitijim mjerama socijalne sigurnosti. Dalje jačati bipartitne mehanizme socijalnog dijaloga i promicati aktivniju ulogu socijalnih partnera.

3. Kao dio razvoja usklađene politike razvoja ljudskih potencijala i nacionalnog kvalifikacijskog okvira, unaprijediti opću učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja i osposobljavanja u svrhu promicanja veće zapošljivosti. Jačati ulaganja u ljudski kapital putem boljeg obrazovanja i vještina te promicanjem znanja, istraživanja i inovacija. Poboljšati važnost početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada. Razviti cjelokupnu ponudu, pristup i kvalitetu obrazovanja odraslih kao dio strategije cjeloživotnog učenja.

4. Jačati administrativnu sposobnost – glavni prioriteti: Razviti institucionalnu sposobnost i učinkovitost javne uprave u područjima zapošljavanja, obrazovanja i u socijalnom području. Jačati djelotvornost institucija tržišta rada, posebno službi za zapošljavanje.

Sve operacije koje se provode u odnosu na navedene prioritete trebale bi ispunjavati zahtjev za promicanjem ravnopravnosti muškaraca i žena koji prožima sve prioritete, uključujući integraciju perspektive spola u različitim fazama provedbe.

Okvir za usklađenost strategija (OUS)

Okvir za usklađenost strategija (OUS) Republike Hrvatske definira glavne ciljeve politike i prioritete koje će podupirati komponente III i IV IPA programa za Hrvatsku u razdoblju od 2007. – 2013. godine. OUS se temelji na prioritetima iz Pristupnog Partnerstva s Hrvatskom, na Strateškim smjernicama Zajednice i na nacionalnom Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013. (svi su dokumenti već gore navedeni). Ovaj OP održava prijedloge OUS-a u odnosu na komponentu IV programa IPA i daje dodatne detalje.

OUS navodi da će se pomoć koja je Hrvatskoj dostupna u okviru komponente IV programa IPA usredotočiti u prvom redu na mjere kojima će se unaprijediti sustavi i administrativna sposobnost u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te umrežavanje s partnerima iz nevladinog sektora u skladu sa srednjoročnim prioritetima iz Pristupnog partnerstva.

Hrvatska vlada donijela je Okvir za usklađenost strategija 25. svibnja 2006. godine.

1.2.3. Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (JIM)

Kao i druge zemlje kandidatkinje, Hrvatska je s Europskom komisijom pripremila (i već sklopila u svibnju 2007.) Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (JIM) u svrhu ostvarivanja potpunog sudjelovanja u području politike socijalnog uključivanja EU-a nakon pristupanja.

S tim ciljem, tamo gdje se smatralo potrebnim, prioriteti utvrđeni u ovom Operativnom programu u skladu su s ovdje navedenim ključnim prioritetima i izazovima.

Prema JIM-u, Vlada Republike Hrvatske i Europska komisija utvrdile su sljedeće izazove u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti:

• Povećati razinu zaposlenosti i stvoriti veće mogućnosti zapošljavanja za dugotrajno nezaposlene i druge osjetljive skupine na tržištu rada, uključujući integraciju osoba s invaliditetom;

• Poboljšati obrazovnu strukturu stanovništva, uskladiti obrazovanje sa zahtjevima tržišta rada te poticati obrazovanje odraslih;

• Financijski stabilizirati sustav zdravstvenog osiguranja ne dovodeći u pitanje jednaki pristup zdravstvenim uslugama;

• Proširiti mrežu socijalnih usluga razvojem sustava izvaninstitucionalnih usluga i unaprjeđivanjem pristupa uslugama;

• Olakšati pristup stanovanju za socijalno ugrožene skupine;

• Promicati ravnopravnost spolova u suzbijanju siromaštva i socijalne uključenosti uzimajući u obzir razlike među spolovima prilikom donošenja odluka i njihove provedbe;

• Omogućiti revitalizaciju i održivi razvoj ugroženih područja te promicati uravnoteženi regionalni razvoj Hrvatske.

Zajedničke stranke u dokumentu suglasne su i da će prioriteti politika u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti biti sljedeći:

• Povećati zapošljivost onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću i neaktivnošću, prije svega, usmjeravajući mjere aktivne politike zapošljavanja prema osobama s invaliditetom, Romima, starijim radnicima, i bivšim ovisnicima; posebnu pozornost prilikom zapošljavanja posvetiti uklanjanju diskriminacije protiv žena; osigurati potpunu provedbu odredbi o zapošljavanju manjina iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama; voditi evidenciju o sudjelovanju korisnika socijalne pomoći u programima aktivne politike zapošljavanja;

• Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja (kroz širenje obveznog obrazovanja te bolje praćenje i smanjenje broja onih koji odustaju od školovanja, odnosno poticanje završavanja različitih vrsta obrazovanja u skladu s potrebama na tržištu rada i provedbom mjera kojima se osigurava uspješan završetak studija i skraćuje trajanje studija); provesti reformu strukovnog obrazovanja radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada; više ulagati i sustavno promicati cjeloživotno učenje;

• Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom (posebice u manjim mjestima i ruralnim područjima); izraditi akcijski plan za deinstitucionalizaciju usluga za djecu i osobe s invaliditetom (zaustaviti gradnju novih ustanova, proširiti alternativne oblike pružanja socijalnih usluga i smanjiti broj korisnika u ustanovama socijalne skrbi); podržati pružanje usluga u zajednicama u kojima korisnici žive; razviti strategiju decentralizacije socijalnih usluga (prenošenje osnivačkih prava svih domova socijalne skrbi na razinu županija) s naglaskom na područja koja zaostaju u razvoju[29]; poticati suradnju lokalnih zajednica i NVO-a u pružanju usluga; pružiti korisnicima usluga mogućnost izbora; promicati bolju usklađenost između poslovnog i privatnog života, posebice za žene, ulaganjem u ustanove za odgoj i obrazovanje djece;

• Veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti ili invaliditeta (češći liječnički pregledi); omogućiti jednak pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo (posebice onima koji žive na otocima i u planinskim područjima);

• Definirati i razvijati koncept socijalnog stanovanja; razvijati primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći kućanstvima s lošom stambenom situacijom; izgraditi kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava;

• Mjerama gospodarske i fiskalne politike sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika i razlika između urbanih/ruralnih područja; razvijati gospodarske projekte prilagođene lokalnim prilikama te usklađene sa županijskim razvojnim strategijama odnosno regionalnim akcijskim planovima; nuditi bolju financijsku potporu onim programima nevladinih organizacija koji se odnose na višestruko ugrožena područja;

• Dogovoriti dugoročno i održivo rješenje problema siromaštva među starijim građanima te ih zaštititi tijekom razdoblja tranzicije ciljanim programima socijalne pomoći;

• Kako bi se svima osigurao pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama potrebno je pratiti i ocjenjivati provedbu »Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011.« vezano uz njezin utjecaj na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

Prema njegovom posljednjem poglavlju 8, proces koji slijedi posebno je usmjeren na osiguravanje strogog praćenja prioriteta i izazova, uključujući posebno decentralizaciju i deinstitucionalizaciju socijalnih usluga.

1.2.4. Zajednička procjena prioriteta politike zapošljavanja (JAP)

Zajednička procjena prioriteta politike zapošljavanja (JAP) predstavlja zajedničku osnovu za djelovanja u području politike zapošljavanja u skladu s Europskom strategijom zapošljavanja. Glavna svrha JAP-a jest dati sveobuhvatnu analizu gospodarske situacije i s njom povezanih promjena, situacije na tržištu rada i povezanih ciljeva politike zapošljavanja. U smislu uspostavljanja komplementarnosti s ovim Operativnim programom, indikativni ciljevi politike navedeni u ovom tekstu pružaju širi okvir politika unutar kojeg će se program usredotočiti na niz strateških prioriteta koji za cilj imaju jačanje priprema za buduću pomoć u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF).

U području srednjoškolskog obrazovanja, politika će se usredotočiti na produljenje obveznog školovanja i daljnje povećanje udjela maturanata u cilju promicanja veće socijalne kohezije. Ujedno je potrebno poduzeti određene korake u svrhu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) kako bi ono bilo bolje usklađeno s potražnjom na tržištu rada. U tom kontekstu, politika će značajan naglasak staviti na daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Iako nedostaju dostupni podaci o obrazovanju i osposobljavanju odraslih, je procijenjena ukupna participacija odraslih i dalje je niska prema standardima EU-a. U tom kontekstu potrebno je dalje jačati nedavno osnovane institucije u cilju razvoja modela za obrazovanje odraslih koji će djelotvornije zadovoljavati potrebe pojedinaca i potrebe tržišta rada.

Kako bi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) postao djelotvorniji instrument prilagođen zahtjevima na dinamičnom tržištu rada, nužno je daljnjom modernizacijom i reorganizacijom unaprijediti njegov uspjeh u posredovanju i njegovu ulogu. U tom smislu, politika će biti usmjerena na osiguravanje veće participacije nezaposlenih u mjerama aktivne politike zapošljavanja uz djelotvornu ocjenu utjecaja i učinaka tih mjera. I konačno, mjere koje imaju za cilj povećanje broja visokoobrazovanih ljudi i širenje sektora usluga trebale bi doprinijeti povećanju zaposlenosti i plaća žena i na taj način pozitivno utjecati na smanjenje neravnopravnosti među spolovima.

Na temelju strateških prioriteta politike koji su utvrđeni u JAP-u,
ključni se izazovi mogu sažeti na sljedeći način:

• Razviti pristup radu u smislu »životnog ciklusa« koji se bavi nezaposlenošću mladih, dugotrajnom nezaposlenošću i »putovima« prema zapošljavanju, većom participacijom žena, posebno niskokvalificiranih, kao i boljom usklađenosti poslovnog i obiteljskog života te potporom aktivnom starenju

• Promicati »uključivije tržište rada« koje uključuje aktivne i preventivne mjere zapošljavanja te pregled poticaja/destimulansa koji proizlaze iz poreznog sustava i sustava naknada

• Poboljšati bolje »usklađivanje« potreba na tržištu rada modernizacijom institucija na tržištu rada i boljim predviđanjem potrebnih vještina, manjkova radne snage i »uskih grla«

• Unaprijediti prilagodljivost radnika i poduzeća uključujući uspostavu fleksibilnijih oblika zapošljavanja

• Promicati fleksibilnost u kombinaciji sa sigurnošću zaposlenja uključujući pregled ugovornih odnosa i sporazuma o radnom vremenu, novih oblika organizacije rada, te bolje predviđanje i upravljanje promjenama, i

• Povećati ulaganja u ljudski kapital uključujući lakši pristup početnom i trajnom obrazovanju i osposobljavanju, lakši pristup obrazovanju i odgovarajuće pružanje usluga osposobljavanja nezaposlenim osobama i osobama u nepovoljnom položaju, naprednije sustave obrazovanja i osposobljavanja kao reakciju na nove zahtjeve za sposobnostima i prilagodljivošću te više mogućnosti obrazovanja odraslih kao dio sveobuhvatnog okvira cjeloživotnog učenja.

S institucionalnog stajališta, promicanje »dobrog upravljanja« prepoznato je kao ugaoni kamen strategije reforme hrvatskog tržišta rada.

1.3. Postupak izrade Operativnog programa

1.3.1. Koordinacija i konzultacije

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (HRD OP) predstavlja jedinstveni OP kroz koji se provodi pomoć u okviru komponente IV. OP je pripremila Međuresorna radna skupina (MRS) sastavljena od predstavnika mjerodavnih državnih institucija kojom je predsjedavao Strateški koordinator. Imena članova navedena su u Dodatku 1.

Nakon početne izrade OP-ova u postupku međuresorne koordinacije, sljedeća faza uključivala je konzultacije s predstavnicima zaposlenika (sindikati), poslodavaca (poslovna zajednica) i lokalne samouprave (općine) kao i organizacija civilnog društva (nevladine organizacije).

Partnerske konzultacije održane su 23. ožujka 2007. u Zagrebu. MINGORP je poslao pozivnice 31 partnerskoj organizaciji i 25 predstavnika iz partnerskih organizacija sudjelovalo je na konzultacijama. HRD OP su predstavili državna tajnica, gđa Vera Babić, MINGORP, gđa Dorica Nikolić, MZSS, državni tajnik, g. Želimir Janjić, MZOŠ, i gđa Suzana Kovačević, SDURF. Moguće projekte predstavili su gđa Inga Žic, MINGORP (projekti iz područja rada i zapošljavanja), Mirjana Radovan, MZSS (projekti iz područja socijalne uključenosti), i g. Ivan Šutalo, ASO (projekti iz područja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih). Konzultacijama je predsjedavala gđa Katarina Ivanković Knežević, MINGORP.

Nakon predstavljanja prioriteta i projekata slijedila je rasprava o sažetku HRD OP-a koji je prethodno podijeljen partnerima. Tri organizacije odgovorile su pismenim putem na sažetak OP-a do dana kada su se održavale konzultacije. Na temelju rasprave na sastanku i pismenih očitovanja zaprimljenih do dana kada su održane konzultacije, doneseni su sljedeći zaključci:

• Budući da je nekoliko puta naglašena potreba za poštivanjem regionalnih komponenti u postupku provedbe prioriteta i mogućih projekata, predstavnici upravljačkih tijela složili su se da bi tijekom provedbe OP-a trebalo uzeti u obzir posebne potrebe određenih zemalja i naglasili su potrebu za koordinacijom s drugim komponentama programa IPA, posebno s Operativnim programom za regionalnu konkurentnost.

• Neki predstavnici partnera iznijeli su stajalište da je OP potrebno proširit na opće visokoškolsko obrazovanje. Na sastanku je dogovoreno da će zbog relativno malog iznosa dostupnih sredstava naglasak ostati na strukovnom obrazovanju, ali će uključivati i profesionalno obrazovanje na višoj razini.

• Dogovoreno je da bi u buduće konzultacije trebalo uključiti Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH.

• U odnosu na prioritet vezan uz jačanje administrativne sposobnosti, naglašeno je da bi jačanje operativne strukture za komponentu IV programa IPA trebalo biti prioritet kako bi se povećala apsorpcijska sposobnost Hrvatske za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova i kasnije iz Strukturnih fondova.

• Prioritet koji se odnosi na tehničku pomoć trebao bi uključivati potporu aktivnostima vezanim uz analizu tržišta rada, potražnju za određenim vještinama i općenito jačanje statistike o ljudskim potencijalima u Hrvatskoj.

Od svih sudionika na konzultacijama zatraženo je da do 28. ožujka 2007. pošalju svoje pismeno očitovanje na Sažetak OP-a. MINGORP je do tada zaprimilo ukupno 6 pismenih očitovanja (uključujući 3 zaprimljena prije sastanka). Očitovanja su se odnosila na: bolje uvjete za osobe s invaliditetom; novu ulogu partnera u procesu razvoja gospodarstva; jačanje institucija na svim razinama; daljnji razvoj koncepta pune zaposlenosti i zaposlenosti za sve; daljnji razvoj visokog obrazovanja, i položaja Hrvatske kao društva utemeljenog na znanju.

Međuresorna radna skupina (MRS) pažljivo je raspravila sva zaprimljena očitovanja i zaključila je sljedeće:

• Civilno društvo bit će uključeno u daljnji razvoj OP-a, kao i u njegovu provedbu.

• Mnogi partneri naglašavali su potrebu za uključivanjem visokoškolskog obrazovanja u OP pa je Međuresorna radna skupina (MRS) prihvatila taj prijedlog i odlučila da bi pitanja vezana uz visokoškolsko obrazovanje trebala biti prihvatljiva za potporu u okviru OP-a, ali samo u mjeri u kojoj se odnose na profesionalno/strukovno obrazovanje na višoj razini.

Popis onih koji su sudjelovali na partnerskim konzultacijama i koji su dali svoja očitovanja priložen je u Dodatku 2.

1.3.2. Ex ante evaluacija

Ex ante evaluaciju ovog OP-a radio je neovisan evaluacijski tim u ožujku i travnju 2007. godine. Evaluacija se sastojala od uredskog rada i niza sastanaka i razgovora koje je obavljao i predvodio tim međunarodnih ocjenjivača uz pomoć lokalnih ocjenjivača koje su oni izravno zapošljavali.

Sažetak zaključaka evaluacije je sljedeći:

»OP na usklađen i pristupačan način pokriva ključna pitanja vezana uz razvoj ljudskih potencijala u skladu s predloškom Komisije za Operativne programe u okviru IPA-e. OP općenito uključuje prioritete EU-a i Hrvatske u tom području. Iako u analizi postoje neki nedostaci, ona pruža čvrstu osnovu za strateški pristup programa. Struktura ciljeva i prioriteta logički slijedi iz analize iako bi se struktura nekih prioriteta i mjera mogla dodatno razmotriti. Sustavi za nadzor i evaluaciju te za upravljanje i provedbu napredovali su od jednog do drugog nacrta OP-a, ali u određenim područjima su potrebne dodatne pojedinosti i objašnjenja.»

Ako promotrimo tri glavna naslova politika jedan za drugim (zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje te socijalno uključivanje) očito je da postoje neka područja u kojima bi se analizi mogle dodati dodatne informacije ili bi se tekst mogao preoblikovati u svrhu boljeg obrazloženja strateških ciljeva. Veću pozornost treba posvetiti povezanosti između SWOT-a i analize budući da postoje neki nedostaci i nedosljednosti jer se neki vidovi SWOT-a ne odnose jasno na pitanja iz pozadinske analize. Na primjer, općenit problem jest u tome što postoji mnoštvo aktivnosti koje su uključene u neke prioritete i što se te aktivnosti znatno razlikuju po svojoj prirodi i opsegu. Bilo bi korisno i više pojedinosti o odlukama o alokaciji sredstava i vremenskom slijedu financijskih tokova za različite mjere u prve tri godine. Korisno bi bilo dati i više pojedinosti o usklađenosti Programa s Lisabonskom strategijom i drugim OP-ovima u okviru IPA-e. Rad na pokazateljima još uvijek je u tijeku i još postoje značajni nedostaci. Tijekom ex-ante evaluacije još je trajao i proces konzultacija. Sadašnji opis načina konzultacija daje samo grubi pregled, a više pojedinosti o postupku i njegovom ishodu dodat će se u sljedećem nacrtu. Osim toga, vezano uz upravljanje programom i njegovu provedbu, potrebno je pojasniti identitet, funkcije i raspored uvođenja Provedbenih tijela te njihov odnos prema drugim upravljačkim tijelima. Okoliš nije dobro integriran u OP. To bi se moglo riješiti prihvaćanjem šireg tumačenja okoliša.«

Ocjenjivači su dali iscrpne preporuke za poboljšanje OP-a koje su bile uravnotežene i konstruktivne i uzete su u obzir u sljedećim nacrtima:

• Komentari o analitičkom dijelu smatrali su se jasnim i konstruktivnim i mnogi od navedenih problema su rješavani. Osim toga, u obzir je uzeta preporuka koja se odnosila na pružanje više podataka o administrativnoj sposobnosti javnih službi za zapošljavanje kao i preporuka za primjenom uključivije definicije »zapošljavanja«, za dodavanjem novog naslova o regionalnim razlikama i za razmatranjem ciljane pomoći regijama s manjkom radne snage. Međutim, važno je istaknuti da većina traženih dodatnih podataka trenutno nije dostupna, a to su dodatne informacije o »neusklađenosti« između vještina koje posjeduje radno stanovništvo i zahtjeva poslodavaca; podaci o informatičkim vještinama radne snage i učinku trendova razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na radnu snagu; podaci o posebnim razlikama u potrebnim vještinama; podaci o procesima unutarnjih migracija i pokretljivosti radne snage; podaci o starijem stanovništvu koje se bavi naturalnom poljoprivredom. Prihvaćena je činjenica da taj manjak informacija treba jasno utvrditi i ispraviti kako bi se unaprijedilo upravljanje i provedba strukturnih fondova nakon pristupanja;

• Komentari o SWOT analizi točno su utvrdili neke nedosljednosti između prethodne verzije i analitičkog dijela i one su uklonjene.

• Komentari o logičkoj podlozi i dosljednosti strategije zapravo su bili rezultat nedostataka u predstavljanju i restrukturiranju prioriteta i mjera koji su isto riješeni. U obzir je uzet prijedlog da je Prioritet 1 potrebno preoblikovati kako bi on uključio više od jedne mjere kao i prijedlog da bi potencijalne aktivnosti trebalo poredati po važnosti. Osim toga, prihvaćen je i proveden prijedlog za uspostavljanjem bolje povezanosti s Lisabonskom strategijom i dokumentom JIM. Podrobnije su definirani i kriteriji za odabir za posebne mjere.

• Komentari o rezultatima i učincima bili su vrlo konstruktivni iako su na određenim mjestima bili prikladniji za strukturne fondove nego za IPA. Posebno je bila korisna preporuka vezano uz pripremu zajedničkog niza metodologija pokazatelja i definicija koja je isto uzeta u obzir. Uloženi su značajni dodatni napori u jasnije definiranje pokazatelja praćenja na razini prioriteta i mjera, u definiranje njihove referentne vrijednosti i izvora gdje se prikupljaju. Ocjenjivači su predložili i pripremu osnovnog popisa dogovorenih pokazatelja za projekte kako bi mogli razviti usporedive podatke koji se mogu spajati u skupine u kojima su informacije podijeljene na ciljne skupine u određenim mjerama. Prijedlog je pozdravljen, ali nije ugrađen u OP već će se uzeti u obzir u sljedećim fazama provedbe OP-a;

• U vrijeme ex ante evaluacije postojale su mnoge nejasnoće vezano uz sustave upravljanja i provedbe OP-a koje su ocjenjivači s pravom spomenuli. U tom kontekstu, u kasnijim razgovorima sa službama Europske komisije i prilikom revizije Odjeljka 5 Operativnog programa koji se odnosi na provedbene odredbe u obzir je uzet njihov prijedlog da se daju podrobnija objašnjenja tog sustava;

• I konačno, primjedbe vezane uz integraciju okoliša ugrađene su u mjeri u kojoj je to bilo izvedivo. OP ne sadrži posebne dijelove koji se odnose na zaštitu okoliša jer u ovoj fazi nisu razrađeni posebni projekti koji bi omogućili procjenu njihove ekološke dimenzije. U OP-u nisu predviđeni veći infrastrukturni projekti što znači da se neće provoditi mjere za procjenu učinka na okoliš. Međutim, OP će sadržavati mjere kojima će se osigurati uključenost promicanja zaštite okoliša i održivog razvoja u informativne i promidžbene kampanje koje su usmjerene na tražitelje pomoći od kojih će se očekivati da predaju uvjerenje ili pokažu da njihovi projekti nemaju štetan utjecaj na okoliš.

Članovi Međuresorne radne skupine raspravili su sve preporuke ex ante ocjenjivača i oni su značajno doprinijeli usklađenijem i točnijem formuliranju određenih prioriteta i mjera u okviru Programa.

Preslik cijelog izvješća o evaluaciji priložen je Operativnom programu u Dodatku 6.

2. PROCJENA SREDNJOROČNIH POTREBA I CILJEVA[30]

2.1. Socio-ekonomska analiza

U ovom se dijelu Operativnog programa prikazuju i analiziraju informacije o mjerodavnim vidovima hrvatskog konteksta radi utvrđivanja potreba i razvojnih prioriteta na informiran i točan način.

2.1.1. Demografija i javno zdravstvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. U posljednjih nekoliko godina broj rođenih bio je manji od broja umrlih i stoga je prirodni prirast bio negativan (vidi Tablicu 2: Podaci o stanovništvu). S druge strane, neto migracija, posebno iz Bosne i Hercegovine, bila je pozitivna, nadoknađujući negativan prirodni prirast. Prema tome, procijenjen broj stanovnika u 2005. godini bio je nešto veći – oko 4.442.000 stanovnika. Opseg neto migracija smanjio se u posljednjih nekoliko godina, ali povećao se broj živorođene djece. Kao što se vidi u Tablici 3, demografska slika Hrvatske slična je onoj u Njemačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj – zemljama koje zaostaju za europskim prosjekom.

U odnosu na dobnu strukturu, udio starih rastao je, a udio mladih padao. U razdoblju između 1991. i 2005. godine, udio stanovnika u dobi od 65 godina i više povećao se s 11,8 posto na 16,6 posto (Vidi Tablicu 4). Ako ne bude uravnoteženo pozitivnom neto imigracijom, »starenje« hrvatskog stanovništva nastavit će se jer su mlađe demografske skupine puno manje brojne od starijih. Na primjer, procjenjuje se da je 2005. godine bilo oko 336.000 ljudi od dobi od 45 do 49 godina starosti, ali samo 296.000 ljudi u dobi od 30 do 34 godine, i samo 275.000 starih između 15 i 19 godina. Broj mladih ljudi koji ulaze u radnu snagu opadao je i nastavit će se smanjivati u budućnosti. Povećanje broja starijeg stanovništva i smanjenje stanovništva radne dobi predstavljaju i predstavljat će velik problem za sustav socijalnih transfera i potrošnju na javno zdravstvo, ali i za buduću ponudu radne snage. Kako bi se održala slična razina naknada za sve veći broj korisnika bit će potrebna viša stopa participacije radne snage.

Očekivano srednje trajanje života je 72,3 godina za muškarce i 79,2 za žene. U EU-27 ono je 76,5 za muškarce i 80,6 za žene (podaci za 2005.). Stopa smrtnosti dojenčadi za EU-27 je 5,37 (2005.) a za Hrvatsku je 5.7. U većini postkomunističkih zemalja stopa je oko 7. Rana smrt novorođenčadi puno je veća u Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama EU-a (4 u usporedbi s 2,5 u prosjeku).

Prema usporedivim procjenama na temelju nacionalne ankete o radnoj snazi (NARS), stopa aktivnosti stanovništva od 15-64 godina starosti povećala se s 61,6 % u 2001. godini na 63,5% u 2006. Raščlamba stopa aktivnosti prema spolu i dobnim skupinama pokazuje da se stopa aktivnosti za dobnu skupinu od 15 do 24 godine smanjila od 2001. do 2006. godine (s 40,8% na 38,0%). Pad je naglašeniji u odnosu na žene nego u odnosu na muškarce (žene: 38,1% – 34,5%, muškarci: 42,9% – 41,1%). Te su stope aktivnosti ispod prosjeka EU-a i bit će teško ostvariti lisabonske ciljeve posebno s obzirom na činjenicu da je stupanj obrazovanja neaktivnog stanovništva radne dobi niži od prosjeka (Vidi Tablicu 5).

Aktivno stanovništvo nejednako je raspoređeno u Hrvatskoj. U četiri županije (Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-
-goranska i Osječko-baranjska županija) nalazi se 40% aktivnog stanovništva. Između 2000. i 2006. godine aktivno se stanovništvo povećalo za 8,9%, ali većina porasta (67,8%) odnosi se na navedene županije dok je u sedam od 21 županije zabilježen pad aktivnog stanovništva ili porast manji od 1%.

Demografski okvir za ponudu radne snage u Hrvatskoj regresivan je s relativno slabom iskoristivošću radne snage i velikim pričuvama stanovništva radne dobi. Mjere politike moraju odražavati strategiju za povećanje razine aktivnosti s naglaskom na zemljopisnu raspodjelu i određene skupine kao što su žene čiji položaj na tržištu rada se stalno pogoršava.

2.1.2. Zaposlenost i nezaposlenost

Uvod

Nakon desetljeća pada registrirane zaposlenosti, tijekom i odmah nakon rata, zaposlenost u Hrvatskoj počela je rasti u 2001. godini. Između 2000. i 2006. godine zaposlenost se povećala s 1,34 na 1,47 milijuna ili 9,5%. Zaposlenost prema ARS-u, koja uključuje sve nedokumentirane i neslužbene gospodarske aktivnosti, još je veća i iznosi 1,62 milijuna uz stopu rasta od oko 10%. U malom poduzetništvu i obrtništvu zabilježena je posebno velika stopa rasta zaposlenosti koja je narasla s 216.395 u 2001. na 262.690 2006. godini (tj. 21,4%). Rast »sekundarnog« sektora malog poduzetništva i obrtništva pokazuje fleksibilnost i potencijal za stvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru. S druge strane, uz taj se sektor mogu vezati i relativno niske plaće, dugo radno vrijeme, niska sigurnost radnih mjesta i relativno velika količina neslužbenih aktivnosti.

Prema podacima AKS-a, godišnji prosjek stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 15-64 godine iznosio je u 2006. godini 55,4% To je za 7,7 postotnih bodova niže od prosjeka EU-27, ali više nego u Poljskoj (vidi isto Tablicu 6).Ujedno je stopa zaposlenosti muškaraca bila j 62,3%, a žena 51,0%, s tim da je potonja veća nego u Grčkoj ili Italiji. Na godišnjoj razini, stopa zaposlenosti za dobnu skupinu od 55-64 godine bila je posebno niska, samo 34,3 % u odnosu na 43,5% u EU 27. Međutim, u Hrvatskoj je moguće primijetiti pozitivan trend stope zapošljavanja starijih osoba (55-64) kao posljedica reforme mirovinskog sustava kojom je postupno podignuta dobna granica za odlazak u mirovinu.

Niska razina zaposlenosti općenito i razina zaposlenosti starijih osoba uglavnom je posljedica uništenja gospodarskih kapaciteta za vrijeme rata i restrukturiranja zbog privatizacije, inozemne konkurencije i promjena u potražnji i tehnologiji. Daljnja privatizacija, otvaranje inozemnoj konkurenciji i smanjenje državnih potpora poduzećima mogu kratkoročno smanjiti zaposlenost, ali povećati produktivnost, a na taj način i dugoročnu potražnju za radnom snagom. Očekuje se i da će jačanje poduzetništva doprinijeti dugoročnom stvaranju radnih mjesta.

Prilike za zapošljavanje u Hrvatskoj se općenito povećavaju, ali stvaranje novih radnih mjesta nejednako je raspoređeno i nedovoljno za apsorpciju viška radne snage koji se u razdoblju tranzicije nakupio u evidenciji nezaposlenih. Na primjer, iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja još uvijek bilježi najveći dio dinamike na tržištu rada mjesečno se zapošljava od 10 do 20 tisuća ljudi, ovisno o sezoni. Na svako slobodno radno mjesto ima okvirno oko 13 do 26 nezaposlenih u bilo kojem trenutku, a struktura ponude i potražnje nije usklađena što dovodi do visoke stope zaposlenosti kod nekih skupina i gotovo nikakve potražnje za drugim skupinama[31].

Zaposlenost prema sektoru

U usporedbi s EU-27, Hrvatska ima znatno veći udio zaposlenih u poljoprivredi (13,80% u odnosu na 5,89%) i nešto veći udio zaposlenih u industriji koja uključuje rudarstvo, proizvodnju, komunalije i građevinarstvo (28,50% u odnosu na 27,64% – vidi Tablicu 7). Udio zaposlenih u industriji u 2006. godini bio je 0,86 postotnih bodova veći nego u EU, ali niži nego u Bugarskoj, Poljskoj, Češkoj Republici, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj (vidi Tablicu 7). Udio zaposlenih u tržišnim uslugama (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz i komunikacije, poslovne usluge) bio je samo 1,9 postotnih bodova ispod EU-27, ali na višoj razini nego u svim drugim novim državama članicama osim u Mađarskoj. Razlika u udjelu zaposlenih u netržišnim uslugama (obrazovanje, socijalna sigurnost, i druge usluge – NACE kategorije M-Q)) između Hrvatske i EU-27 bila je nešto veća – 6,0 postotnih bodova u korist EU-a. Udio javne uprave u ukupnoj zaposlenosti od 6,3% u 2006. godini bio je ispod prosjeka EU-27 (7,12%), ali je bio i znatno niži nego u Francuskoj, Grčkoj, Njemačkoj Mađarskoj, Češkoj Republici, Bugarskoj i Slovačkoj.

Struktura zaposlenosti u Hrvatskoj prema sektorima sličnija je onoj u EU nego u većini novih država članica i dalje će joj se približavati posebno u području tržišnih usluga zbog sve većeg interesa privatnog sektora u tom području i rastućeg tržišta za zdravstvene usluge, usluge osiguranja i obrazovne usluge. Na taj će se način povećati mogućnosti za zapošljavanje žena koje tradicionalno prevladavaju u tim sektorima. Međutim, to će doprinijeti i općenitom povećanju fleksibilnosti na tržištu rada.

Fleksibilni oblici zapošljavanja

Vezano uz fleksibilne oblike zapošljavanja, udio zaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih nije bitno niži nego u EU-27. U 2006. godini taj je udio iznosio 12,5% u Hrvatskoj i 14,3% u EU 27 (Vidi Tablicu 8b). U nekim zemljama, kao što su Poljska (27,3%) i Slovenija (17,1%), taj je udio bio puno veći, a u Španjolskoj je činio gotovo trećinu svih zaposlenika, više među ženama nego muškarcima. Ni u EU niti u Hrvatskoj u tom pogledu nije bilo značajnijih razlika među spolovima (među zaposlenicima na određeno vrijeme 54% čine muškarci, a 46% žene).

Još jedan fleksibilan oblik rada je rad s nepunim radnim vremenom. U 2006. godini udio zaposlenih koji su radili s nepunim radnim vremenom u ukupnom broju zaposlenih bio je znatno niži u Hrvatskoj (10,1%) nego u EU (18,1%). Razlika je posebno velika za žene – više od 31,2% zaposlenih žena u EU radi s nepunim radnim vremenom dok je u Hrvatskoj taj udio samo 13,4%. Relativno nizak udio rada s nepunim radnim vremenom među zaposlenima općenito i posebno među zaposlenim ženama obilježje je i drugih tranzicijskih zemalja kao što su Slovačka, Češka Republika, Slovenija i Bugarska, ali i država članica EU-a kao što su Grčka, Španjolska i Portugal. Vjerojatno je da su očekivani prihodi od rada s nepunim radnim vremenom u tim zemljama, uključujući Hrvatsku, još uvijek preniski za žene da bi mogli opravdati fiksne troškove koje donosi zaposlenost (prijevozni troškovi u vremenu i novcu, troškovi brige za dijete…).

Ugovori na određeno vrijeme u Hrvatskoj su puno uobičajeniji od rada s nepunim radnim vremenom. Zaposleni i nezaposleni[32] mogu raditi na temelju takvih ugovora i mjesečno se u prosjeku sklapa oko 60 tisuća takvih ugovora. Za takve se ugovore plaćaju obvezni doprinosi što je donijelo veću sigurnost osobama koje se bave takvih poslovima. Međutim, takvi se ugovori ne smatraju zaposlenošću i izvan su područja primjene Zakona o radu.

Neslužbeni sektor

Veličinu neslužbenog sektora teško je procijeniti. Nema novijih procjena o veličini neslužbenog sektora u Hrvatskoj nakon 2004. godine. Neke procjene za razdoblje od 1990. – 2000. godine pokazale su porast u veličini neslužbenog sektora u ranim 1990.-im zbog rata i hiperinflacije, a zatim smanjenje u drugoj polovici desetljeća kada se procjenjivalo da on čini 10,4%.

U neslužbenom se gospodarstvu mogu naći fleksibilniji oblici zapošljavanja. Najuobičajenija praksa u neslužbenom gospodarstvu jest podjela plaće na dva dijela: najniža propisana plaća prijavljena je kao oporezivi dohodak na koji se plaćaju doprinosi dok se ostatak plaće daje »na ruke«. Na taj se način broj zaposlenih u neslužbenom gospodarstvu održava relativno niskim, a neslužbeni financijski tokovi su visoki.

Učestalost neslužbenog sektora važno je pitanje u razvoju politike. Potrebno se pobrinuti da politike tržišta rada ne povećaju zamku nezaposlenosti za one koji su registrirani kao nezaposleni i koji istovremeno rade u neslužbenom gospodarstvu povećanjem uvjetne nadnice za ulazak u službenu zaposlenost.

Nezaposlenost

U gornjem tekstu opisan porast stope zaposlenosti popraćen je smanjenjem stope nezaposlenosti prema ILO-u s 16,1% u 2000. na 11,2 % u 2006. godini. Stopa registrirane nezaposlenosti puno je viša u 2006. godini i iznosi 16,6%, ali s vremenom se približava razinama AKS-a (vidi Tablicu 8). Razlika između stopa nezaposlenosti žena iz dva izvora (20,9% u odnosu na 12,4%) posebno je istaknuta, što ukazuje na visoku razinu neaktivnosti ili neslužbene aktivnosti u toj skupini. Ukupno 47% žena u evidenciji nezaposlenih u 2006. godini nije zadovoljavalo međunarodne kriterije za definiciju nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj prema ARS-u samo je 3 postotna boda veća od stope u EU27, ali stopa dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj je 6,4%, dok u EU27 iznosi 3,6% (2006.).

U apsolutnim okvirima registrirana nezaposlenost smanjena je na razine s početka 90-ih zbog više čimbenika. Kao prvo, zakonima su uvedena stroža pravila u Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) vezano uz nadzor prihoda nezaposlenih, aktivnost u potrazi za poslom i dostupnost za rad. Kao drugo, povećala se potražnja za radnom snagom što ima dva učinka: s jedne strane se povećao priljev u nezaposlenost, posebno iz neaktivnosti, a s druge strane se povećao odljev iz evidencije. Ovakve fluktuacije koje se mjere zbrojem priljeva i odljeva u odnosu na ukupan broj nezaposlenih povećale su se za 21% od 2000. do 2006. godine. Treći čimbenik je pojava konkurencije u posredovanju iz privatnog sektora i internetskih stranica za traženje posla čime je uspostavljen izravni kontakt između tražitelja posla i poslodavaca. To je posebno imalo učinka na mlade tražitelje posla (15-24) čiji udio u registriranoj nezaposlenosti je pao s 27,4% u 2001. godini na 20,1% u 2006. godini. Ta je promjena rezultat i sve većeg interesa za visoko obrazovanje, što je prikazano i u sljedećem odjeljku koji govori o obrazovanju.

Hrvatsko tržište rada obilježeno je i velikim sezonskim fluktuacijama koje utječu na regionalna tržišta rada i na određene sektore kao što su poljoprivreda, turizam, trgovina i građevinarstvo, te prehrambena industrija, između ostalih. Na primjer, broj registriranih zaposlenih osoba povećao se od siječnja do lipnja 2006. godine za više od 90 tisuća dok se broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio u istom razdoblju za 40 tisuća. Iako kratkog trajanja, sezonsko zapošljavanje pruža mogućnost za prekid potencijalno dugog razdoblja nezaposlenosti ili neaktivnosti.

Nezaposlenost u Hrvatskoj ima nekoliko posebno zabrinjavajućih vidova:

55% svih nezaposlenih osoba su dugotrajno nezaposlene osobe, a samo 22,8% prima naknadu za vrijeme nezaposlenosti (prosjek u 2006.) jer je najduže trajanje razdoblja primanja naknade kraće od prosječnog trajanja nezaposlenosti. Hrvatska je imala stopu dugotrajne nezaposlenosti od 6,4% u 2005. godini u usporedbi s prosjekom EU-27 od 3,6% i još veću stopu dugotrajne nezaposlenosti žena od 8,4%,

Nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce. Njihov udio u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti povećao se s 53,5% u 2001. na 60,0% u 2006. godini, ali visok postotak žena (47,5%) ne smatraju se nezaposlenima prema međunarodnim standardima jer ili rade u neslužbenom gospodarstvu ili ne traže zaposlenje aktivno ili nisu dostupne za rad. Glavni razlog prijave na zavod za zapošljavanje često su naknade koje su vezane uz status nezaposlene osobe ili su dio demografske politike.

Udio osoba u dobi od 50 i više godina u registriranoj nezaposlenosti iznosio je u 2001. godini samo 12,5%, ali taj je postotak u 2006. godini narastao na 24,5%. To se može pripisati različitim čimbenicima: kao prvo, omjer starijeg stanovništva u ukupnom broju ljudi povećao se zbog demografskih promjena. Kao drugo, povećala se dobna granica za odlazak u mirovinu i stoga starije osobe koje izgube posao sve češće postaju dio skupine nezaposlenih osoba (umjesto skupine neaktivnih) i duže ostaju u toj kategoriji. I konačno, važno je primijetiti trend smanjenja udjela registriranih nezaposlenih osoba među mladima što je vjerojatno rezultat otvaranja novih radnih mjesta što posebno vodi do zapošljavanja mladih ljudi.

Udio nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 24 godine među svim registriranim nezaposlenim osobama smanjio se s 27,3% u 2001. na 19,4% u 2006. godini.[33] Smatra se da je to u velikoj mjeri rezultat produženog sudjelovanja mladih u obrazovanju i sklonosti traženju posla bez prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Međutim, nezaposlenost mladih ostaje znatno veća od prosjeka EU-a.

Stručna sprema i vještine nezaposlenih jedan su od čimbenika koji doprinose dugotrajnoj nezaposlenosti, posebno među starijim osobama. Ukupno 32,2% (svibanj 2007.) ima osnovnu školu ili manje, 25,8% je završilo gimnaziju i nemaju nikakvo zanimanje. Njihova zapošljivost ovisi o značajnim ulaganjima u vještine koje se traže na tržištu.

Postoje značajne mjesne razlike (vidi odjeljak 2.1.5).

2.1.3. Obrazovanje, osposobljavanje i razvoj vještina

Trenutno ne postoji analiza kojom bi se sustavno ispitala usklađenost obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada. Smatra se, međutim, da nesklad postoji (kao što je već navedeno, na kraju 2006. godine, 35.9% svih nezaposlenih osoba završilo je trogodišnje strukovne škole).

Razina stručne spreme stanovništva radne dobi u Hrvatskoj općenito je ispod standarda EU-a. U 2006. godini 18,2% zaposlenih, 20,6% nezaposlenih i 55,5% neaktivnog stanovništva radne dobi ima osnovnoškolsko ili niže obrazovanje[34]. Osobe koje imaju stručnu spremu višu od srednje škole čine 19,7% zaposlenih, 11,2% zaposlenih i samo 7,1% neaktivnih (Vidi Tablicu 9). Najčešća stručna sprema su završene tro-ili četverogodišnje strukovne škole. Trenutno nije moguće upisati fakultet sa završenom trogodišnjom strukovnom školom. Visoko, posebno sveučilišno obrazovanje, nije učinkovito jer postoji velika stopa prekida studija. Međutim, potražnja za ovakvom vrstom obrazovnih usluga velika je i nadilazi ponudu iako pružanje tih usluga u privatnom sektoru brzo raste.

Stopa nepismenosti u Hrvatskoj je niska, ali mali broj godina školovanja velikog udjela stanovnika Hrvatske ukazuje da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osnovna i ukupna razina vještina u Hrvatskoj povećala. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, 2,86% stanovnika je bez škole, 4,52% je završilo najviše 1-3 razreda škole, 11,24% je završilo samo 4-7 razreda i 21,75% je završilo osnovnu školu.[35]

U usporedbi s EU, Hrvatska ima znatno niži udio visokokvalificiranih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Udio visokokvalificiranih uredskih radnika (uključujući menadžere, profesionalce i tehničare) u EU-27 u 2004. godini iznosio je 38,4, a u Hrvatskoj samo 29,6– razlika od 8,8 postotnih bodova.

Hrvatska zaostaje za EU 27 u odnosu na udio osoba koje su imaju tercijarno (ISCED 5 i 6) obrazovanje, čak i među mlađim generacijama, ali je ispred zemalja kao što su Italija i Češka Republika (vidi Tablicu 10). Zaostajanje će se vjerojatno smanjiti jer se u posljednjih par godina povećao broj onih koji završavaju tercijarno obrazovanje. Broj osoba koje su diplomirale na visokim učilištima povećao se s 13.510 u 2000. godini na 18.190 u 2006. godini – povećanje od 34,6%. Rast je bio posebno velik u odnosu na žene i njihov se udio povećao s 55,6 na 59,7% svih onih koji su završili fakultete. Međutim, čini se da postoji velik problem s osobama koje odustaju od studija, posebno onima koje su završile samo gimnaziju i stoga nemaju korisne vještine. Na primjer, omjer između diplomanata u 2005. i osoba upisanih (u prvu godinu) 2000. godine bio je manji od 40% što ukazuje da je stopa odustajanja od studija veća od 60%. Očekuje se da će problem odustajanja od studija u budućnosti biti još veći zbog sve većeg broja upisa na fakultete. Na primjer, ukupan broj upisanih povećao se s 91.874 u akademskoj godini 1998./1999. na 132.952 u 2005./2006. godini – porast od 44,7% u samo sedam godina.

Iako Hrvatska ima relativno nizak udio visokokvalificiranih radnika i nizak udio visokoobrazovanog stanovništva, njezino je stanovništvo dobro pokriveno srednjoškolskim obrazovanjem, posebno mlađe generacije. Udio odraslog stanovništva (25-64 godine) koje je završilo srednju školu: 2005: EU27,69,3%, Hrvatska 72,8% (Eurostat). Taj je postotak sličan onome u nekim od novih država članica (kao što su Bugarska i Rumunjska), ali niži od postotka u drugima (kao što su Češka Republika, Slovačka i Slovenija). Viši je u nekim starijim, razvijenijim državama članicama (npr. Belgiji, Francuskoj i Ujedinjenoj kraljevini). Međutim, potrebno je dalje unaprijediti kvalitetu i prikladnost srednjoškolskog (strukovnog) obrazovanja u odnosu na potrebe na tržištu rada.

U gotovo svim zemljama EU-a, kao i u Hrvatskoj, visoka razina obrazovanja vezana je uz nisku razinu stope nezaposlenosti. U EU-27, prema Eurostatu, stopa nezaposlenosti osoba sa srednjoškolskim stupnjem obrazovanja (u dobi od 25-59 godina) iznosila je 7,4% u 2006. godini, a osoba s tercijarnim obrazovanjem 4,3%, dok su u Hrvatskoj te vrijednosti bile 12,3% odnosno 7,1% (Vidi Tablicu 11). Najviša stopa nezaposlenosti odnosila se na osobe koje imaju osnovnoškolsko obrazovanje – 11,3% u EU-27 i 15% u Hrvatskoj. Prema tome, nedovoljan stupanj obrazovanja pojedinca stavlja u značajno nepovoljniji položaj na tržištu rada i u Hrvatskoj i u EU.

Razine pružanja obrazovanja i osposobljavanja za odrasle, posebno primjena načela cjeloživotnog učenja, još uvijek su znatno ispod razine EU-a. Participacija odraslih u obrazovanju i osposobljavanju u 2005. godini bila je samo 2,3%, dok stope u EU-27 za 2006. godinu pokazuju razine od oko 9,6% stanovništva koje sudjeluje u bilo kojoj vrsti obrazovne aktivnosti, koje uključuju i hobije.[36]

Hrvatsko stanovništvo općenito obilježava visoka stopa srednjoškolskog obrazovanja, ali niska stopa visokoškolskog obrazovanja te relativno niskokvalificirana radna snaga. Čini se da postoji značajno nepodudaranje između obrazovnih sadržaja (čak i u odnosu na strukovno obrazovanje) i zahtjeva tržišta rada i vrlo niske razine pružanja obrazovanja i osposobljavanja za odrasle. Međutim, potrebno je prikupiti pouzdanije podatke o dostupnosti vještina i potrebama.

2.1.4. Socijalna zaštita, dohodci i socijalna uključenost

Prema Eurostatu, u 2004. godini udio doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak u ukupnim troškovima rada za najslabije plaćenog radnika iznosio je u EU-25 36,4%. Udio doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim troškovima rada u Hrvatskoj je 31,7%, a porez na dohodak koji najslabije plaćeni radnici nije visok zbog velikog osobnog odbitka. Budući da su novčane naknade za nezaposlene u Hrvatskoj isto skromne, postojeći porezni sustav i sustav naknada u Hrvatskoj ne stvaraju ozbiljnu »zamku nezaposlenosti«.

Dohodovni prag za pristup trajnoj socijalnoj pomoći u Hrvatskoj (oko 53 eura mjesečno za radno sposobnu osobu) utvrđuje Vlada i on nije vezan niti uz jednu objektivnu liniju siromaštva. Potrošnja na sve socijalne naknade čini oko 0,64% BDP-a i one su se povećale u usporedbi s 2000. (za 0,59% BDP-a). Bez obzira na porast izdataka za socijalne naknade, one su i dalje vrlo niske i nedovoljne za zadovoljavanje najosnovnijih potreba. U 2006. godini različiti su oblici materijalne socijalne pomoći pokrivali oko 5,7% stanovništva, dok je 2,5% stanovnika primalo stalnu socijalnu pomoć. Samačka kućanstva činila su gotovo polovicu svih kućanstava (49,14%) koja su dobivala stalnu socijalnu pomoć, što je puno više do njihovog udjela u ukupnom broju kućanstava (20,8% prema Popisu stanovnika iz 2001.). Gotovo 30% samaca i obitelji primaju socijalnu pomoć 5 do 10 godina od kojih 73,3% nemaju nikakva primanja izvan sustava socijalne pomoći. Nezaposlene osobe čine oko 46% svih korisnika stalne socijalne pomoć zbog velikog broja dugotrajno nezaposlenih i mladih koji po prvi puta ulaze na tržište rada i koji nemaju pravo na novčanu naknadu za nezaposlene.

U 2003. i 2004. godini potrošnja na socijalnu zaštitu činila je oko 23,5% BDP-a (4,5% ispod prosjeka EU25 od 27,7% BDP-a u 2002. godini i 28% u 2003.). Unatoč značajnom smanjenju od 2001. godine, Hrvatska još uvijek ima veću socijalnu potrošnju od zemalja EU-10 i zemalja Jugoistočne Europe (u 2003. godini ta je potrošnja u Bugarskoj iznosila 17,6% a Rumunjskoj 16,1% BDP-a). Unatoč tome što prima relativno visok udio BDP-a, hrvatski sustav zdravstva u svakodnevnom se radu suočava s financijskim problemima. Hrvatska je obvezna zadovoljiti i potrebe branitelja i žrtava rata (oko 6% socijalne potrošnje). Prema posljednjoj reviziji registra, postoji gotovo pola milijuna osoba s priznatim statusom branitelja. Broj branitelja iz Domovinskog rata koji su registrirani kao nezaposleni značajno se smanjio u posljednjih nekoliko godina. Pao je s 45.225 u 1997. godini na 26.771 u 2005. godini te na 24.721 u listopadu 2006. godine, što je ukupan pad od 54,7%.

Hrvatska stopa rizika od siromaštva kretala se između 17 i 18% u razdoblju od 2001.-2005. Šest zemalja EU-a imalo je u 2003. godini višu stopu rizika od siromaštva od Hrvatske (Slovačka, Italija, Portugal, Irska, Španjolska, Grčka), dok su Britanija i Estonija imale otprilike istu stopu kao Hrvatska (prosjek za EU-25 bio je 16%, a za EU-10 15%).

Iako se dohodovne nejednakosti često u Hrvatskoj smatraju visokima, pokazatelji (paralelni Ginijevi koeficijenti) za 2003. godinu pokazuju da su slične prosjeku EU-15, EU-25 ili EU-10. Među zemljama EU-10, samo Slovenija, Mađarska, Češka Republika i Cipar imale su manje nejednakosti od Hrvatske dok se u Baltičkim zemljama, Poljskoj, Grčkoj i Portugalu mogu uočiti veće nejednakosti. Stopa rizika od siromaštva za žene (18,9%) nešto je viša nego za muškarce (15,9%) i siromaštvo među Romima znatno je raširenije nego u drugim skupinama ili u društvu u cjelini. Ako pretpostavimo da linija siromaštva iznosi 60% prosječnog dohotka po glavi stanovnika, 76% Roma i 20% neromskog stanovništva koji žive u blizini romskih naselja žive u potpunom siromaštvu.

Određene skupine stanovnika posebno su osjetljive na socijalnu isključenost. One uključuju nekvalificirane, niskokvalificirane ili uskokvalificirane osobe, mlade ljude s neodgovarajućim obrazovanjem i/ili bez radnog iskustva, branitelje, osobe s invaliditetom i manjine.

Hrvatska, u odnosu na druge zemlje u Europskoj uniji, ima puno veći udio osoba s invaliditetom među aktivnim radnim stanovništvom (osobe s invaliditetom čine 24,4% svih osoba u dobi između 15 i 64 godine). Osobe s invaliditetom susreću se s velikim preprekama u pristupu zapošljavanju iako im zakon jamči pravo na profesionalnu rehabilitaciju i osposobljavanje za odgovarajući posao. Na kraju 2004. godine, 7322 osobe s invaliditetom registrirane su kao nezaposlene (2,3% svih nezaposlenih osoba).

U lipnju 2007. godine Vlada je donijela novu Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. U odnosu na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom, prva se mjera odnosi na ocjenu postojećeg zakonodavstva i politike u tom području od strane neovisnog tijela. U okviru strategije 2006.-2015. dodatan naglasak stavljen je na definiranje različitih modela zapošljavanja osoba s invaliditetom kojima je potreba pomoć u pristupanju tržištu rada te na pružanje mjera potpore tijekom zapošljavanja, pružanje mehanizama zaštite protiv diskriminacije te podizanje svijesti poslodavaca. U javnom sektoru, zapošljavanje osoba s invaliditetom u državnim tijelima i državnoj službi pravno je uređeno na temelju kvota tako da bi do 2020. godine u tom sektoru udio osoba s invaliditetom trebao iznositi 6%.

U odnosu na stanovništvo i skrb, postoje velike regionalne razlike u Hrvatskoj na koje ukazuje omjer od 17:1 između najslabije i najgušće naseljenih županija i omjer od 55:1 za razine BDP-a (vidi i sljedeći odjeljak). Stope registrirane nezaposlenosti znatno se razlikuju među županijama i to u opsegu od 13 do 40% s posebno velikim stopama u regijama koje graniče sa hrvatskim istočnim i južnim susjedima (ratom pogođena područja). Najviše stope siromaštva su u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a najniže u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Broj stalnih korisnika socijalne pomoći je iznad prosjeka u područjima pogođenim ratom (npr. u Šibensko-kninskoj županiji broj stalnih korisnika socijalne pomoći tri je puta veći od prosjeka). Jedina županija koja ima nadprosječan broj korisnika, a koja nije bila pogođena ratom je Međimurska županija u kojoj postoji velika koncentracija Roma.

Ruralna područja trpe pad i starenje stanovništva, a njihovo je stanovništvo i niže kvalificirano. Podaci iz popisa stanovništva iz 2001. godine pokazuju da je postotak neobrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina u nekim ruralnim područjima 3-4 puta veći od omjera u urbanim područjima iste županije.

Sve u svemu, Hrvatskoj još uvijek predstoji modernizacija zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi i daljnje promicanje socijalnog uključivanja. Čini se da su osobe s invaliditetom, uz etničke manjine, najočitija marginalizirana skupina. Osim toga, određeni pojedinci i skupine mogu biti u nepovoljnom položaju iz više razloga. To znači da će operacije koje podržava ovaj OP morati ili biti usmjerene na određene nepogodnosti ili biti dovoljno fleksibilne kako bi dopustile usmjerenost na različite vrste nepogodnosti.

Kao i u slučaju obrazovanja i zapošljavanja, u odnosu na pružanje socijalnih i zdravstvenih usluga postoje značajne mjesne razlike. Međutim, pitanje socijalne uključenosti nesumnjivo je u velikoj mjeri vezano uz zaposlenost. U skladu s načelima programiranja za Strukturne fondove, predlažemo stoga da se aktivnosti u okviru ovog OP-a vezane uz promicanje socijalne uključenosti usredotoče na pomaganje skupinama u nepovoljnom položaju da ostvare pristup zapošljavanju i obrazovanju za zapošljavanje.

Potrebno je promicati i pružanje točnih i ažurnih podataka o osobama u odnosu na koje postoji rizik od socijalne isključenosti.

2.1.5. Regionalne razlike

Karta 1. JEDINICE ŽUPANIJSKE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U HRVATSKOJ

U administrativnom smislu Hrvatska je organizirana u 21 županiju (Grad Zagreb ima dvostruki status županije i grada) te u 126 gradova i 429 općina čiji broj se stalno povećava. Analiza socio-ekonomskih pokazatelja ukazuje na značajne razlike među hrvatskim županijama.

(i) Usporedba osnovnog gospodarskog pokazatelja BDP-a po glavi stanovnika (u tekućim cijenama) na županijskoj razini (vidi Tablicu 12) pokazuje da je 2004. godine samo nekoliko županija imalo BDP veći od prosječnog hrvatskog BDP (npr. Grad Zagreb, Istarska županija, Ličko-senjska županija i Primorsko-goranska županija). Prema posljednjim dostupnim podacima, u usporedbi s prosječnim BDP-om po glavi stanovnika u EU25, razina BDP-a p/c kreće se od 81% razine EU-a u slučaju Grada Zagreba do 26% razine EU-a Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

(ii) U odnosu na demografske trendove, Hrvatska je obilježena koncentracijom stanovništva u nekoliko makroregionalnih i regionalnih centara (vidi Tablicu 12). Naseljenost je najgušća u Gradu Zagrebu, 7,5 puta veća nego u županiji koja je sljedeća po redu po gustoći naseljenosti (Međimurska županija) i 15,5 veća od hrvatskog prosjeka (78,4 stanovnika/km2). Isključujući Grad Zagreb, omjer gustoće stanovništva između najslabije naseljene županije (Ličko-senjska) i najgušće naseljene županije (Međimurska) je 1:162. Nadalje, trend podjele između ruralnih i urbanih područja obilježen je sve većom koncentracijom stanovnika u Zagrebu i još nekoliko makroregionalnih i regionalnih centara i uskih obalnih područja, dok u ostalim hrvatskim regijama dolazi do intenzivne depopulacije. Zbog relativnog velikog broja, mnogo županija i općina u Hrvatskoj suočeno je s problemom nedjelotvorne provedbe politika i manjka razvojnih sredstava zbog male porezne osnovice (broj stanovnika) na koju se mnoge od tih jedinica oslanjaju kao na lokalni izvor prihoda. Kao posljedica toga, lokalna i područna samouprava – posebno područja kojima se pruža pomoć – u velikoj se mjeri oslanjaju na financijske transfere i državne potpore iz državnog proračuna.[37]

(iii) Podaci o stupnju obrazovanja, koji predstavlja važan čimbenik regionalnog razvoja, dodatno ukazuju na razlike u zemlji. Dok je hrvatska radna snaga relativno dobro obrazovana i osposobljena, na razini županija postoje velike razlike. Prema posljednjem popisu stanovništva, Grad Zagreb ima najveći udio visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika (16,8%). On privlači dva puta više visokoobrazovanih ljudi od bilo koje druge županije. Prema nekim preliminarnim procjenama HZZ-a s kraja ožujka 2006. godine, stupanj obrazovanja zaposlenih osoba u pravnim osobama u Hrvatskoj pokazuje značajne regionalne razlike tj. Grad Zagreb ima najveći udio zaposlenih osoba s dodiplomskim ili poslijediplomskim obrazovanjem (ISCED 97 – 5a i 6) u ukupnom broju zaposlenih – 22,63% što je 8,21 postotnih bodova više nego u županiji koja je druga po redu (Primorsko-goranska županija s 14,42%). Nakon njih slijede Virovitičko-podravska županija (7,54%) i Bjelovarsko-bilogorska županija (7,96%).

(iv) Stopa nezaposlenosti znatno se razlikuje među županijama. Kreće se između Grada Zagreba (9,2%) i Istarske županije (8,4%) koji imaju najniže administrativne stope nezaposlenosti s jedne strane, do Vukovarsko-srijemske županije (31,3%) s najvišom stopom nezaposlenosti s druge strane (vidi Tablicu 12, podaci s kraja ožujka 2006., HZZ).

Dolje je prikazana podjela Hrvatske na NUTS II regije (Karta 2). Najznačajniji problemi na razini NUTS II postoje u Središnjoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj koja je pretrpjela velika ratna razaranja i pad broja državnih poduzeća u područjima od posebne državne skrbi. Ova regija sadržava tri od četiri županije koje su u ratu pretrpjele najviše razaranja (Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska), a područja od posebne državne skrbi pokrivaju oko 80% njezina teritorija.

• Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (Županije (8): Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka županija)

• Jadranska Hrvatska (Županije (7): Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska županija)

• Sjeverozapadna Hrvatska (Županije (6): Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska županija i Grad Zagreb)

Karta 2. NUTS II REGIJE U HRVATSKOJ

2.2 SWOT analiza

Prednosti (unutarnje/tekuće).

Nedostaci (unutarnji/tekući).

Zapošljavanje

■ Rast registrirane zaposlenosti posebno u sektoru MSP-a i poslovnih usluga

■ Nema značajnih negativnih učinaka novčanih naknada za nezaposlene ili poreza.

■ Informatička infrastruktura za posredovanje i druge vrste informacije o tržištu rada umjesto HZZ-a

■ Uloga privatnog sektora u posredovanju je jaka i razvija se

■ Stopa nezaposlenosti je u padu, posebno među mladima

■ Neslužbeno gospodarstvo predstavlja zaštitu od siromaštva

Zapošljavanje

■ Demografski pokazatelji koji dugoročno negativno utječu na rast stanovništva radne dobi

■ Niska stopa participacije radne snage i kao posljedica toga niska stopa zaposlenosti.

■ Velika nezaposlenost, posebno među mladima.

■ Velika dugotrajna nezaposlenost, posebno među ženama.

■ Niska regionalna pokretljivost radne snage.

■ Neslužbeno gospodarstvo potiče pojavu nesigurnih i fleksibilnih oblika zapošljavanja

■ Značajne regionalne razlike

Obrazovanje i osposobljavanje

■ Nedavno povećana sredstva za obrazovanje, uključujući stručno usavršavanje.

■ Širok politički konsenzus o zajedničkim europskim ciljevima u obrazovanju i osposobljavanju.

■ Nedavno osnovane nove institucije za pružanje potpore reformama i razvoju na temelju postojećih prednosti.

■ Neki jaki fakulteti i znanstvene organizacije.

■ Povećanje broja istraživačkih programa i stipendija za mlade znanstvenike.

■ Velika pokrivenost srednjim obrazovanjem, posebno među mladima

■ Niska stopa odustajanja od srednje škole

Obrazovanje i osposobljavanje

■ Nastavni planovi i programi za SOO nisu prilagodljivi i nedovoljno su povezani s potražnjom za radnom snagom. Nedovoljni statistički podaci o obrazovnim rezultatima.

■ Cjeloživotno učenje i izobrazba zanemareni su kao dio obrazovnog sustava.

■ Nedostatak jedinstvenog pravnog okvira za cijeli obrazovni sustav.

■ Neprikladna temeljna infrastruktura u obrazovanju – posebno na određenim lokacijama

■ Nedovoljno razvijen sustav osposobljavanja učitelja.

■ Visoka stopa odustajanja od visokoškolskog obrazovanja

■ Ključne sposobnosti nedostaju iz obrazovnih rezultata u formalnom obrazovanju nedostaju

■ Slaba povezanost između gospodarstva i obrazovanja

Socijalno uključivanje

■ Sve veći broj žena koje završavaju tercijarno obrazovanje.

■ Dohodovne nejednakosti općenito blizu razina EU-a

■ Solidarnost obiteljskih i socijalnih mreža još uvijek je jaka

Socijalno uključivanje

■ Niska participacija radne snage i kao posljedica toga niska stopa zaposlenosti starijih ljudi i žena.

■ Velika nezaposlenost mladih.

■ Porast stope rizika od siromaštva za žene, posebno starije dobi.

■ Siromaštvo prevladava u područjima pogođenim ratom i među romskom manjinom.

■ Socijalne naknade (za nezaposlenost i socijalna pomoć) su preniske i nema sigurnosti prihoda

■ Nedovoljna suradnja između institucija rada i socijalne skrbi

Mogućnosti (vanjske/buduće).

Opasnosti (vanjske/ buduće).

Zapošljavanje

■ Daljnje gospodarske reforme mogle bi dugoročno povećati potražnju za radnom snagom.

■ Jačanje poduzetništva moglo bi doprinijeti stvaranju radnih mjesta.

■ Reforma SOO-a mogla bi omogućiti hrvatskoj radnoj snazi da usvoji nove i konkurentnije tehnologije/prakse

■ Mogla bi se ostvariti sve veća pokretljivost visokoobrazovanih studenata i radne snage iz EU-a

■ Tradicionalno pozitivna migracijska bilanca može srednjoročno poslužiti smanjenju manjka radne snage

Zapošljavanje

■ Nastavak restrukturiranja u sektoru industrije mogao bi kratkoročno smanjiti zaposlenost.

■ Radna snaga mogla bi se pokazati otpornom na odgovarajuće unaprjeđenje vještina.

■ Odljev mozgova

■ Starenje stanovništva moglo bi dovesti do smanjenja u broju radno sposobnog stanovništva povećavajući udio starijih radnika.

■ Neuspješna fleksibilizacija zakonodavstva koje se odnosi na službeni sektor

■ Socijalne naknade sve više ovise o statusu nezaposlene osobe

■ Sposobnost za razvoj politika i njihovu provedbu, nadzor i evaluaciju i dalje je slaba

Obrazovanje i osposobljavanje

■ Rastuća potražnja za obrazovnim uslugama posebno na tercijarnoj razini

■ Daljnje povećanje državnih financijskih sredstava za potporu obrazovanju

■ Veća participacija i potpora privatnog sektora.

■ Provedba nedavno usvojenih strategija.

■ Nove institucije (ASO, AOO i AVO) mogle bi se što prije međusobno povezati kako bi izgradile sinergiju u razvoju politike i istraživanju

Obrazovanje i osposobljavanje

■ Izradu politike mogu ometati nedovoljni podaci, a provedbu slabi akcijskih planovi

■ Nedovoljna važnost se pridaje izobrazbi zaposlenika

■ Sposobnost za razvoj politika, provedbu, nadzor i evaluaciju i dalje je slaba

Socijalno uključivanje

■ Aktivne mjere zapošljavanja (npr. prekvalifikacija) mogle bi povećati zapošljivost skupina u nepovoljnom položaju

■ Sve veća aktivnost civilnog sektora posebno na regionalnoj razini mogla bi utjecati na jačanje socijalne uključenosti

.

Socijalno uključivanje

■ Starenje stanovništva stavlja pritisak na sustav socijalnog osiguranja.

■ Poduzimanje neodgovarajućih mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih.

■ Sposobnost za razvoj politika, provedbu, nadzor i evaluaciju ostaje slaba

Na temelju navedenih analiza, temeljni strateški pristup opisan u odjeljku 2.3. velik naglasak stavlja na izgradnju institucija i sposobnosti koja je usredotočena na ograničen broj prioriteta i mjera utvrđenih prema njihovoj strateškoj važnosti za promicanje socio-ekonomske kohezije u skladu s politikama Zajednice i nacionalnim politikama.

Strategija utvrđena u ovom Operativnom programu nastoji ujedno uspostaviti komponentu IV kao »preteču« progresivnog razvoja djelotvornih priprema za buduće upravljanje i provedbu buduće pomoći iz ESF-a. 

2.3. Strateški prioriteti

2.3.1. Uvod

Prilikom ponovnog pokretanja Lisabonske strategije, Europsko vijeće prihvatilo je niz Smjernica koje su ujedinile Opće smjernice gospodarske politike i Smjernice Europske strategije zapošljavanja time integrirajući makro politike, mikro politike i politike zapošljavanja vezane uz rast i radna mjesta.

U području zapošljavanja i ljudskih potencijala, polazište prioriteta utvrđenih u Strateškim smjernicama Zajednice o koheziji (SSZ) čine prioriteti iz Europske strategije zapošljavanja (ESZ).

Kao što je istaknuto u SSZ-u, postizanje potpune zaposlenosti i veće produktivnosti ovisi o nizu radnji. Na primjer, ulaganja u infrastrukturu u kombinaciji s razvojem poduzetništva i istraživanja u uobičajenim će okolnostima povećati prilike za zaposlenje i kratkoročno (kao rezultat prihoda od poreza na dohodak) i dugoročno kao rezultat njihovih pozitivnih učinaka na konkurentnost.

Međutim, kako bi utjecaj takvih ulaganja na zapošljavanje bio što veći, potrebno je dalje razvijati i jačati ljudski potencijal.

S tim ciljem, Smjernice za zapošljavanje naglašavaju 3 prioriteta u kontekstu promicanja »povećanja broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta«.

• Privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti i modernizirati sustave socijalne zaštite

• Unaprijediti prilagodljivost radnika i poduzeća te fleksibilnost tržišta rada, i

• Povećati ulaganja u ljudski kapital putem boljeg obrazovanja i vještina.

U skladu s tim prioritetima, potrebno je dovoljno pažnje posvetiti i ulaganjima koja unaprjeđuju učinkovitost i djelotvornost javne uprave.

»Vodeći« se gore navedenim prioritetima ESZ-a, Strateški okvir za razvoj daje »strateško usmjerenje« ovom operativnom programu kako je opisano u gornjem odjeljku 1.2.2.

U praksi će ovaj pristup predstavljati ugaoni kamen razvoja ljudskih potencijala u Hrvatskoj tijekom kratkoročnog trajanja OP-a i »platformu« za dugoročne perspektive utvrđene u okviru buduće pomoći iz ESF-a.

Prepoznajući da će određivanje prioriteta OP-a na strateškoj razini uključivati međusobno djelovanje politika u sektorima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja te socijalnog uključivanja, cilj je strateških prioriteta utvrđenih u ovom Odjeljku dati jasan naglasak na ono što se može postići za vrijeme trajanja programa i što se može dalje razvijati u okviru sljedeće generacije ESF-a.

U odnosu na administrativnu sposobnost, strateški prioritet usredotočit će se na ono što se može ostvariti u okviru programa koji se može dalje jačati u okviru ESF-a nakon pristupanja.

2.3.2. Zapošljavanje

Nastavljajući se na postojeće sposobnosti razvijene uz pomoć pretpristupnih sredstava iz programa CARDS i Phare, najvažniji strateški prioritet u području zapošljavanja i dalje je jačanje i modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Kao ključni instrument u izgradnji učinkovitog i djelotvornog institucionalnog uređenja na tržištu rada, HZZ mora razvijati stratešku sposobnost odgovoriti na izazove brzog socijalnog i gospodarskog restrukturiranja i starenja stanovništva.

U tom smislu, HZZ mora unaprijediti svoju službu potpore i pružanja usluga tražiteljima zaposlenja te nezaposlenima i osobama kojima je otežan pristup tržištu rada. S tim ciljem, on će i dalje imati ključnu ulogu u djelotvornom posredovanju, profesionalnom usmjeravanju i provedbi aktivnih politika u svrhu promicanja profesionalne i zemljopisne pokretljivosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Istovremeno bi takav pristup trebao olakšati razvoj djelotvornijih mehanizama predviđanja u odnosu na rješavanje nedostatka vještina ublažavajući uska grla u sektorima i/ili dotičnim zanimanjima.

Prilikom određivanja tih strateških prioriteta za HZZ potrebno je prepoznati potrebu za jačanjem »sučelja« između njegovih funkcija upravljanja novčanim naknadama za vrijeme nezaposlenosti i pomoći s jedne strane i njegove uloge u pružanju djelotvornijeg odgovora na zahtjeve tržišta rada s druge strane.

Usporedno s modernizacijom HZZ-a, i u svjetlu trajno niskih stopa zaposlenosti i aktivnosti, promicanje aktivnih politika zapošljavanja ostat će ključnim strateškim prioritetom za vrijeme trajanja programa i kasnije u okviru budućeg ESF-a.

Istovremeno, kao što je naglašeno u gornjem odjeljku 2.3.1, takve politike moraju biti praćene odgovarajućim mjerama »utemeljenim na potražnji« kako bi bile učinkovite iz perspektive ponude.

Dok će subvencije za zapošljavanje i dalje igrati ulogu promicanju aktivnih politika zapošljavanja, strateška politika koje je u osnovi programa postupno će premještati naglasak prema bolje ocijenjenim i ciljanim mjerama koje uključuju unos kvalitetnijeg formalnog obrazovanja i vještina.

2.3.3. Obrazovanje, osposobljavanje i razvoj vještina

Potpora reformama u sustavu obrazovanja i osposobljavanja još jedan je od ključnih strateških prioriteta ovog operativnog programa. Potreba za osiguravanjem odgovarajuće ponude privlačnog, pristupačnog i visokokvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama (uključujući putove fleksibilnog učenja) bit će nadopunjena mjerama za smanjenje učestalosti ranog napuštanja visokoškolskog obrazovanja u cilju ostvarivanja učinkovitijih obrazovnih rezultata.

Međutim, s obzirom na ograničenu razinu pomoći koja je dostupna u okviru komponente IV, dolje navedeni strateški prioriteti OP-a prilagođeni su i predstavljeni na način koji će olakšati njihov daljnji razvoj i razradu u okviru buduće pomoći iz ESF-a.

U području reforme SOO-a, ključni strateški prioritet bit će osnivanje nacionalne Radne skupine za HKO kako bi se osigurao dosljedan nastavak na Zelenu i Bijelu knjigu, a naglasak će biti na razvoju niza ključnih elemenata koji čine strategiju cjeloživotnog učenja. Postoji posebna potreba za razvojem sveobuhvatnog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) koji je usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom i temelji se na ostvarenju ciljeva razvoja ljudskih potencijala povezanih s potrebama na tržištu rada te nacionalnim i regionalnim strategijama gospodarskog razvoja.

Kao sastavni dio tog nacionalnog okvira, zanimanja i kvalifikacije bit će vezani uz istodobno utvrđivanje gospodarskih grana i profiliranje povezanih vještina. Kvalifikacije (neposredni rezultati) koje se temelje na sposobnostima (neposredni rezultat) kao i bolji standardi potvrđivanja činit će kamen temeljac okvira.

Budući da Hrvatska ima vrlo nisku razinu participacije odraslih u obrazovanju u usporedbi s EU-25, potreba za rješavanjem te strukturne slabosti predstavlja dodatan strateški prioritet programa koji će se dalje razvijati u okviru buduće pomoći iz ESF-a. U oblikovanju novog i sveobuhvatnijeg pristupa razvoju cjeloživotnog učenja strateški naglasak stavit će se na nove zakonske, institucionalne i provedbene standarde za pružanje obrazovanja odraslih.

2.3.4. Socijalno uključivanje

Kao sastavni dio promicanja održivijeg i uključivijeg pristupa integraciji na tržište rada, ključni strateški prioritet bit će osigurati lakši pristup osobama kojima je otežan pristup tržištu rada ili osobama kojima prijeti rizik od socijalne isključenosti. Strateški naglasak intervencija bit će na posebnim problemima dugotrajno nezaposlenih osoba s niskim razinama kvalifikacija i vještina kao i na manjinskim skupinama i osobama s invaliditetom. Ovaj pristup podupire potreba za razvojem šireg opsega potpora izgradnji načina integracije na tržište rada uz istovremenu borbu protiv diskriminacije.

Dio pristupa činit će i jačanje struktura za skrb i potporu na tržištu rada, uključujući razvoj sekundarnog tržišta rada (socijalno gospodarstvo), ako je potrebno. Dodana vrijednost tog pristupa je u tome što promiče gospodarskih razvoj.

Kao i u slučaju zapošljavanja i obrazovanja i osposobljavanja, strateški prioritet za socijalno uključivanje dalje će se razraditi i nadograditi u okviru buduće pomoći iz ESF-a.

2.3.5. Administrativna sposobnost

U smislu veće strateške uloge koju budući ESF ima u promicanju učinkovitije i djelotvornije javne uprave, prihvaćena je činjenica da će doći do većeg i značajnijeg doprinosa procesima reformi kada Hrvatskoj nakon pristupanja postanu dostupne više razine pomoći. Ako se u kontekst stave opsežnija sredstva iz ESF-a, najvažniji cilj bit će jačati javnu politiku i sposobnost javne uprave s ciljem osiguranja djelotvornog upravljanja socio-ekonomskim čimbenicima koji doprinose konkurentnijem i uključivijem društvu.

U okviru perspektive samog OP-a, strateški naglasak oblikovan je u skladu s opsegom i financijskim ograničenjima komponente IV. Ključni temeljni strateški prioritet bit će jačanje sposobnosti i promicanje dobrog upravljanja u područjima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja i socijalne uključenosti.

Kao što je već istaknuto, modernizacija HZZ-a ostaje stalni strateški prioritet, a naglašava se i jačanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (vidi gornji odjeljak 2.3.3.)

Dok područje primjene komponente IV uključuje izgradnju institucionalnih sposobnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, strateški naglasak bit će osigurati jačanje sposobnosti na središnjoj razini u početnim fazama procesa.

3. STRATEGIJA PROGRAMA

3.1. Koncentracija pomoći – prioriteti i mjere

U okviru općeg cilja osiguravanja da mjerodavne institucije Republike Hrvatske postignu spremnost za članstvo u EU i razviju institucionalnu sposobnost i praktično iskustvo u upravljanju intervencijama sličnim onima u Europskom socijalnom fondu, u okviru komponente IV programa IPA u Hrvatskoj utvrđuje se sljedeći okvirni cilj.

• Povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta. I neposrednije, privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti povećavajući ulaganja u ljudski kapital, jačajući socijalno uključivanje i promičući prilagodljivost trgovačkih društava i radnika.

U daljnjem tekstu prikazana je logička podloga i posebni ciljevi za svaki Prioritet ovog Operativnog programa uz kratak opis vrste aktivnosti koje oni mogu podržati. U sljedećem Odjeljku (3.3), daje se više pojedinosti o utvrđenim Mjerama kao sredstvima za ostvarenje svakog od Prioriteta, uključujući informacije o primijenjenim provedbenim mehanizmima uključujući kriterije odabira i ciljeve/očekivane neposredne rezultate.

Dok se o prioritetu koji se odnosi na unaprjeđenje prilagodljivosti trgovačkih društava i radnika tijekom početne faze provedbe projekta neće izravno govoriti, on će unatoč tome činiti sastavni dio ključnog okvira strateške politike unutar kojeg će se uspostaviti prioriteti vezani uz zapošljavanje i razvoj ljudskih potencijala u okviru komponente IV kao i u okviru buduće pomoći ESF-a.

Kako bi se osigurali nužni temelji za razvoj odgovarajućih mjera u okviru navedenog prioriteta, tehnička pomoć u okviru prioriteta 4 koristit će se u svrhe izgradnje sposobnosti (vidi isto odjeljak 1.2.1. gore i odjeljak 4.1. dolje).

Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

Svrha

Iako je Hrvatski zavod za zapošljavanje progresivno razvio učinkovitiji sustav provedbe mjera zapošljavanja i osposobljavanja, rezultati su bili miješani (bez obzira radilo se o financiranju iz isključivo hrvatskih sredstava ili uz pomoć EU-a) jer su sredstva i sposobnosti relativno niske u usporedbi s izazovima s kojima se treba suočiti. Na temelju analize iz Poglavlja 2 ovog dokumenta, Strateški okvir za razvoj i druge mjerodavne nacionalne politike, kao i mjerodavni sporazumi i smjernice EU-a svi prepoznaju potrebu za unaprjeđenjem djelovanja tržišta rada kao važan prioritet. U tom smislu, unaprijeđene glavne i ciljane aktivne i preventivne mjere zapošljavanja koje se nastavljaju na poboljšane partnerske sporazume utvrđene su kao uvjet za konsolidaciju djelotvornog hrvatskog tržišta rada.

Kao sastavni dio razvoja djelotvornijeg tržišta rada, politike u okviru ovog prioriteta bit će usmjerena na promicanje osmišljavanja i širenja inovativnih i produktivnijih oblika organizacije rada u skladu s odredbama članka 151.2 (a) (ii) Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007. S tim ciljem poseban će se naglasak staviti na promicanje zdravlja i sigurnosti na radu u skladu sa zahtjevima budućih strukturnih fondova u okviru ESF-a (naglasak Komponente I bit će na poboljšanju pravnih odredaba te na jačanju institucionalnog okvira za zdravlje i sigurnost na radu).

Posebni ciljevi

Smanjiti postojeću nezaposlenost i opasnost od nove nezaposlenosti i promicati reintegraciju nezaposlenih podržavanjem pripreme i provedbe aktivnih i pasivnih mjera zapošljavanja koje su usmjerene na posebne uvjete na hrvatskom tržištu rada i nastavljaju se na prethodno iskustvo i najbolju praksu.

Podržati razvoj sposobnosti hrvatskih javnih institucija i mjerodavnih nevladinih partnera u području zapošljavanja.

Opis

Politike zapošljavanja trebale bi unaprijediti zapošljivost nezaposlenih i neaktivnih i pružati usluge i osposobljavanje u svrhu potpore njihovom sudjelovanju na tržištu rada te unaprijediti konkurentnost radne snage. S tim ciljem, promicat će se ponuda ciljanih programa izobrazbe koji razvijaju posebne vrste znanja i vještina koje se traže na tržištu rada. Osim toga, pružit će se potpora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za jačanje opsega i sadržaja usluga osposobljavanja i savjetovanja koje bolje odgovaraju određenim zahtjevima hrvatskog gospodarstva. U razvoju takvih usluga, HZZ bi trebao pomoći uspostaviti i nastaviti razvoj partnerstva između same institucije i predstavnika poduzetnika i radne snage na regionalnoj i lokalnoj razini (više županija).

U kontekstu gospodarskih »zahtjeva« koji proizlaze iz postupka pristupanja EU, bit će potrebno znatno unaprijediti hrvatske javne službe u području zapošljavanja. Ovaj će prioritet isto tako, stoga, pružati potporu razvoju institucionalne sposobnosti javnih tijela na središnjoj i lokanoj razini u području zapošljavanja, uključujući posebno za izradu strategije, provedbu programa, njegov nadzor i evaluaciju te zakonodavnu reformu. On će podupirati i suradnju s partnerima iz nevladinih sektora (poslovna udruženja, sindikati, organizacije civilnog društva).

U okviru ovog Prioriteta predlaže se usredotočiti, u početnoj fazi na pomoć u jačanju ključnih mjera zapošljavanja, uključujući posredovanje, profesionalno usmjeravanje i pružanje izobrazbe i na aktivne politike zapošljavanja, posebno na aktivaciju na temelju iskustava iz nedavnih projekata uz potporu EU-a kao što su CARDS 2004 Lokalna partnerstva za zapošljavanje – projekt faze 2.

Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

Svrha

Analiza hrvatskog konteksta (vidi Poglavlje 2) ukazuje da se posebne skupine kao što su dugotrajno nezaposleni ili neaktivni, nezaposleni mladi ljudi, žene, starije nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, Romi, manjinske skupine i oni koji žive u područjima koja zaostaju u razvoju suočavaju sa znatnim preprekama u pristupu zaposlenosti u Hrvatskoj. Takve prepreke nisu samo zapreka istinskoj socijalnoj koheziji već smanjuju učinkovitost i djelotvornost tržišta rada.

Posebni ciljevi

Povećati zapošljivost osoba u nepovoljnom položaju i olakšati im pristup tržištu rada.

Opis

Ovaj prioritet podržat će mjere i promicati integraciju u tržište rada skupina u nepovoljnom položaju. Iako ne u početnoj fazi programa, pomoć će se pružati i za jačanje pristupa obrazovanju u okviru pristupa »putovi« prema integraciji u tržište rada. U okviru ovog prioriteta, osobama kojima je otežan pristup tržištu rada pomagat će se pružanjem odgovarajućeg obrazovanja i osposobljavanja i stvaranjem mreža potpore i bolji službi potpore za povećanje njihove opće zapošljivosti.

Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

Svrha

Unatoč širokom i ambicioznom opsegu novijih inicijativa, Hrvatska se još uvijek suočava s izazovima u pružanju obrazovanja i osposobljavanja koje priprema i kvalificira ljude za zapošljavanje. Djelotvorni sustavi obrazovanja i osposobljavanja usklađeni s potrebama na tržištu rada od ključne su važnosti za razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju i povećanje razina zaposlenosti. Osim toga, obrazovanje bi trebalo osigurati da studenti steknu vještine i sposobnosti koje pružaju temelj za cjeloživotno učenje koje je od središnje važnosti za unaprjeđenje konkurentnosti radne snage.

U skladu s tim, ovaj prioritet poduprijet će i razvoj institucionalne sposobnosti javnih tijela u području SOO-a na državnoj i lokalnoj razini za pripremu strategije, provedbu programa, njegov nadzor i evaluaciju, zakonodavnu reformu i konsolidaciju inicijativa poduzetih posljednjih godina. Osim toga, on će podržati suradnju s partnerima iz državnog i nevladinih sektora (poslovna udruženja, sindikati, organizacije civilnog društva).

Posebni ciljevi

Povećati ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj i promicati veću zapošljivost pomažući Hrvatskoj u razvoju i provedbi usklađene politike razvoja ljudskih potencijala i nacionalnog kvalifikacijskog okvira te povećati cjelokupnu važnost tržišta rada, učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Podržati razvoj sposobnosti hrvatskih javnih institucija i mjerodavnih nevladinih partnera u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te u području obrazovanja odraslih.

Opis

U okviru šireg okvira politika za pripreme za budući ESF, ovaj prioritet postupno će se usredotočiti na stvaranje bolje povezanosti između akademskog sektora i poduzeća u smislu toga da će studenti steći vještine koje će ih bolje pripremiti za poslovni svijet i u smislu provedbe istraživanja koje promiče gospodarski i socijalni razvoj koji će privući financijsku potporu izvana. U okviru toga on će ujedno povećati važnost početnog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada. Podržat će se provedba načela i prakse cjeloživotnog učenja i u tom će se kontekstu u okviru ovog prioriteta pružiti pomoć trajnom obrazovanju i usavršavanju. Osim toga, ovaj prioritet podržat će osnivanje nacionalne mreže za priznavanje stručnih kvalifikacija (Hrvatski kvalifikacijski okvir) u skladu sa zahtjevima EU-a.

Prioritet 4 – Tehnička pomoć

Svrha

Provedbena uredba programa IPA utvrđuje niz područja i oblika pomoći za komponentu IV uključujući posebno članak 151.2 (f):

• Jačanje institucionalne sposobnosti i djelotvornosti državne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i, gdje je to važno, socijalnih partnera i nevladinih organizacija u cilju reforme i dobrog upravljanja u zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, kao i u socijalnim područjima

Međutim, dok su posebne aktivnosti za izgradnju sposobnosti ugrađene u sva tri operativna prioriteta, Prioritet 4 usmjerit će pomoć na pripremu liste projekata i aktivnosti vezane uz sposobnosti programa koje su izravno povezane s provedbom HRD OP-a, kao što je navedeno u članku 151. stavku 3. (tj. podržati aktivnosti pripreme, upravljanja, nadzora, administrativne potpore, informiranja, evaluacije i kontrole programa te pripremne aktivnosti u svrhu budućeg upravljanja europskim strukturnim fondovima).

Nastavljajući se na korištenje pretpristupne pomoći, hrvatska sposobnost upravljanja programom i projektom – od izrade preko narudžbe do primjene – razvija se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kojima je posljednjih godina pružena potpora iz 76 programa tehničke pomoći i twinning programa u okviru programa PHARE, CARDS i bilateralne pomoći. To će praktično iskustvo nastaviti rasti i u budućnosti će se, s dolaskom više projekata i operacija, učvrstiti.

Upravljanje Kompomentom IV programa IPA posebno se odnosi na ovaj OP i uključivat će dodatne troškove koji ne čine dio tradicionalnih operativnih troškova hrvatske državne uprave (npr. informiranje i promidžbu; razvoj pokazatelja za nadzor i Sustava upravljanja informacijama o EU fondovima te, angažman vanjskih, neovisnih stručnjaka za evaluaciju tijekom provedbe programa).

Osim toga, komponenta IV programa IPA bit će osmišljena kao preteča Europskog socijalnog fonda s naglaskom na razvoj potrebne sposobnosti za upravljanje i provedbu pomoći u skladu s pravilima i zahtjevima Fonda. Kao sastavni dio ovog pristupa, prednost će se dati izgradnji održive institucionalne strukture i razvoju sustava potpore za prijelaz na strukturne fondove. Nadalje, priprema odgovarajućih, dobro strukturiranih i zrelih prijedloga projekata osigurat će korištenje pomoći EU-a na pravovremen i tehnički izvediv način.

Posebni ciljevi

Osigurati učinkovito i djelotvorno upravljanje OP-om i razviti institucionalnu sposobnost za upravljanje i apsorpciju sredstava IPA-e za OP za razvoj ljudskih potencijala.

Podržati stvaranje liste projekata kako i se osiguralo da projekti stižu na vrijeme i da su dovoljno sazrjeli i spremni za dostavu Odboru za odabir projekata u svakoj godini provedbe programa.

Opis

U okviru ovog Prioriteta potpora se pruža četirima vrstama operacija:

Specifična, prilagođena potpora za koordinaciju i upravljanje OP-om, uključujući programiranje, informiranje i promidžbu, ocjenjivanje i odabir projekata, provedbu, financijsko upravljanje, kontrolu, nadzor, evaluaciju, izvješćivanje i reviziju;

Pomoć unaprjeđivanju specifikacije, prikupljanja i korištenja statističkih podataka koji će biti nužni za djelotvoran nadzor i evaluaciju u okviru Komponente IV programa IPA i kasnije strukturnih fondova;

Sektorska pomoć za jačanje sposobnosti potencijalnih korisnika, uključujući stvaranje projektnih ideja i njihovu konačnu razradu u održive, prihvatljive i kvalitetne prijedloge.

Konzultantska pomoć (uključujući savjete i izobrazbu) Operativnoj strukturi OP-a, vezano uz bilo koji vid upravljanja, nadzora, evaluacije i kontrole, uključujući upravljanje shemom dodjele bespovratnih sredstava i nabave (npr. naknade za stručne procjenitelje i ocjenjivače prijava za projekte).

Mjere

Iscrpne informacije o svakoj mjeri za koju se predlaže potpora u okviru ovog Operativnog programa predstavljene su u daljnjem tekstu u obliku tablica koje uključuju sljedeće informacije:

• Opis mjere

• Posebni ciljevi

• Glavne vrste operacija

• Ciljne skupine

• Voditelj operativne strukture

• Posebna tijela u Operativnoj strukturi (Članci 28.1 i 31. Provedbene uredbe programa IPA)

• Krajnji korisnici

• Državne potpore (članak 28.2(d) Provedbene uredbe programa IPA)

• Pokazatelji neposrednih rezultata i rezultata

• Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Vrste potpore

Vrste potpore prilagođavat će se skladu s prirodom i opsegom svake vrste operacije kako bi se osigurali najdjelotvorniji mehanizmi provedbe i pružanja tih potpora u cilju ostvarivanja posebnih ciljeva utvrđenih na razini mjera. Takvi mehanizmi će uključivati, između ostalog, odgovarajuću kombinaciju shema za dodjelu bespovratnih sredstava i operativna bespovratna sredstva i bit će usklađeni s načelima za provedbu natječajnih postupaka i dodjelu bespovratnih sredstava koji su propisani u Financijskoj uredbi (revidiranoj Uredbom Vijeća 1995/2006 od 13. prosinca 2006.) u odnosu na vanjske aktivnosti.

Državne potpore

Voditelj operativne strukture bit će nadležan osigurati da se operacije koje će se financirati odabiru i odobravaju u skladu s kriterijima i mehanizmima koji se primjenjuju na programe i da su u skladu s mjerodavnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima, uključujući ona koja se odnose na državne potpore i politiku tržišnog natjecanja.

Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

Naziv mjere

Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

Opis

Pomoć u okviru ove mjere dodjeljivat će se izravno za podršku i razvoj aktivnih i preventivnih programa na tržištu rada koje provode javne službe za zapošljavanje u Hrvatskoj. Ti bi programi trebali biti namijenjeni nezaposlenima i onima koji se suočavaju s vjerojatnošću da će biti nezaposleni. Promicat će i razvoj partnerstava između javnih službi za zapošljavanje, lokalnih tijela i drugih javnih tijela u području obrazovanja, tržišta rada i regionalnog razvoja, i predstavnika poduzetnika i radne snage (socijalnih partnera) i zajednice te ih koristiti u osmišljavanju i provedbi aktivnosti zapošljavanja.

Razvoj strategija za razvoj ljudskih potencijala na razini županija i između županija i njihovo redovito preispitivanje pružit će temelj za ciljana projektna partnerstva i liste projekata te doprinijeti razvoju lokalnih sposobnosti za djelotvorno korištenje ESF-a i drugih izvora financiranja.

Dok Lokalna partnerstva za zapošljavanje igraju važnu ulogu na hrvatskom državnom teritoriju, posebnu pozornost u okviru ove mjere treba posvetiti tome da se osigura da ona pokrivaju područja u koja zaostaju u razvoju (vidi odjeljak 2.1.5)

Posebni ciljevi

Razviti participativni institucionalni okvir za promicanje zapošljavanja s regionalnim naglaskom

Glavne vrste operacija

Indikativne operacije u okviru ove mjere usredotočit će se na razvoj partnerstava za zapošljavanje na županijskoj razini i među županijama u cilju:

■ Provedbe analiza tržišta rada;

■ Razrade lokalnih strategija za razvoj ljudskih potencijala ;

■ Poduzimanja lokalnih inicijativa za zapošljavanje;

■ Razvoja sposobnosti za izradu i artikulaciju projekata u okviru HZZ-a na regionalnoj razini, i

■ Provedbe shema za dodjelu bespovratnih sredstava u skladu s ciljevima HRD OP-a i strategijom

Ciljne skupine

Nezaposleni (posebno oni u područjima koja zaostaju u razvoju)

Osobe suočene s opasnošću od nezaposlenosti. U toj skupini većinu će činiti osobe koji ne posjeduju vještine za kojima postoji potražnja i osobe koje rade u industrijskim granama koje gube na važnosti ili koje treba restrukturirati.

Oni koji rade na ugovore na određeno vrijeme.

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Hrvatski zavod za zapošljavanje(HZZ) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati Voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, Voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje Voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Krajnji korisnici bit će područne službe za zapošljavanje i lokalna (županijska) partnerstva za zapošljavanje.

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati zahtjeve za financiranje iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati HZZ kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima EU –a o javnim nabavama, a njima predsjeda HZZ kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Mogućnost održivog zapošljavanja nezaposlenih i onih kojima prijeti opasnost od nezaposlenosti;

■ Stupanj uključenosti partnera (iz javnog, neprofitnog i privatnog sektora) u upravljanju i financiranju aktivnosti;

■ Financijska učinkovitost, uključujući izdatke po pojedinačnim neposrednim rezultatima;

■ Usmjerenost prema određenim zahtjevima za kvalifikacijama (prekvalifikacijama);

■ Stupanj osjetljivosti na određene potrebe u razvoju ljudskih potencijala i potrebe na tržištu rada i odgovarajuće strategije na razini jedne i više županija;

■ Usmjerenost prema regionalnim razlikama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju, te zapošljavanju.

U postupku odabira projekata uzimat će se u obzir regionalne razlike u stopama zaposlenosti i nezaposlenosti kako bi se u tom pogledu osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje zaostaju u razvoju.

Naziv mjere

Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

Opis

Bit će potrebna daljnja modernizacija hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje kako bi se one mogle suočiti s izazovima pristupanja EU. Iako već postoje mnogi elementi učinkovitog okvira politika, i Uprava za rad Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) moraju steći znatno više profesionalne sposobnosti u odnosu na: (i) ubrzano usklađivanje s radnim zakonodavstvom EU-a i standardima javnih službi nadležnih za zapošljavanje u državama članicama EU-a, (ii) apsorpcijsku sposobnost za upravljanje sredstvima iz komponente IV programa IPA u postupku pristupanja i odgovarajućih djelotvornih regionalnih struktura u svrhu nadzora i evaluacije mjerodavnih mjera u području razvoja ljudskih potencijala; (iii) učinkovitu provedbu nacionalnih programa reformi i integriranih godišnjih akcijskih planova zapošljavanja.

Ova će se mjera usredotočiti na potporu daljnjem razvoju MINGORP-a i HZZ-a (na nacionalnoj i lokalnoj razini)

Posebni ciljevi

Unaprijediti kvalitetu, djelotvornost i učinkovitost hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje.

Glavne vrste operacija

Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:

■ Razvoj sposobnosti stvaranja usklađenog zakonodavnog okvira za pružanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

■ Potporu radu budućeg Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.

■ Osnivanje pilot-centra za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u partnerstvu s mjerodavnim službama za potporu poduzetnicima

■ Osnivanje tijela u okviru HZZ-a za izobrazbu savjetnika (koji su usmjereni na nezaposlene), savjetodavaca (koji su usmjereni na poslodavce), savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, specijaliziranih savjetnika za skupine u nepovoljnom položaju i stjecanje vještina za druge procese u okviru HZZ-a

■ Jačanje analitičke sposobnosti HZZ-a i MINGORP-a i stvaranje povezanosti s akademskom zajednicom u svrhu razvoja istraživanja usmjerenog na politike

■ Osmišljavanje i provedba sveobuhvatne strategije informiranja za HZZ koja uzima u obzir dinamične zahtjeve Europske strategije zapošljavanja i odgovarajuće ugrađene smjernice

■ Potpora izradi i provedbi naprednih poslovnih procesa u informacijskom sustavu HZZ-a i informatičkih rješenja prilagođenih korisnicima, uključujući nadogradnju informatičke opreme i programske podrške.

■ Stvaranje sustava kontrole kvalitete, nadzora, evaluacije i procjene obrazovnih potreba za poslovne procese u okviru HZZ-a

Ciljne skupine

Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini

Mjerodavni odjeli MINGORP-a

Agencija za strukovno obrazovanje..

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini

Mjerodavni odjeli MINGORP-a

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO).

Modaliteti odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati zahtjeve za financiranje iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati HZZ kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama, a njima predsjeda HZZ kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Jasno prikazan odnos između projekta i zahtjeva Europske strategije zapošljavanja

■ Usmjerenost prema učinkovitoj provedbi Nacionalnih akcijskih planova za zapošljavanje

■ Usmjerenost prema unaprjeđenju aktivnosti za izgradnju sposobnosti koja će se provoditi u okviru projekta Phare 2005 Tržište rada.

■ U postupku odabira projekata uzimat će se u obzir regionalne razlike u stopama zaposlenosti i nezaposlenosti kako bi se u tom pogledu osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje zaostaju u razvoju..

Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

Naziv mjere

Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

Opis

Potpora integraciji u tržište rada onih skupina koje su suočene s posebnim poteškoćama u pristupu zapošljavanju sastojat će se od niza elemenata koji uključuju: jačanje motivacije za sudjelovanje u programima obrazovanja i zapošljavanja; pružanje usluga psihološke i socijalne pomoći te programa osobnog razvoja i osposobljavanja prilagođenih potrebama pojedinaca. U potporu će biti uključene službe za zapošljavanje i socijalne službe koje će djelovati na integrirani način te ciljano i prilagođeno utvrđenim posebnim potrebama. Ostvarivat će se u uskom partnerstvu s lokalnim dionicima.

Posebni ciljevi

Promicati socijalno uključivanje skupina u nepovoljnom položaju njihovom integracijom u tržište rada.

Glavne vrste operacija

Indikativne operacije u okviru ove mjere su sljedeće:

■ Razvoj novih međuinstitucionalnih modela i međusektorskih poslovnih rješenja za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju;

■ Osposobljavanje zaposlenih (osnovno i napredno) u službama za zapošljavanje i socijalnu skrb za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju;

■ Izobrazba i prekvalifikacija skupina u nepovoljnom položaju;

■ Izgradnja mreže »Mentora za socijalno uključivanje« (MSU) u privatnom sektoru i organizacijama civilnog društva i osiguravanje institucionalnih uvjeta za njezin djelotvoran rad;

■ Provedba shema za dodjelu bespovratnih sredstava koje podupiru zapošljavanje i drugih mjerodavnih usluga za skupine u nepovoljnom položaju koje pružaju javne institucije i nevladine/neprofitne organizacije

Ciljne skupine

Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju. One mogu uključivati:

■ osobe s invaliditetom

■ osobe s niskim stupnjem obrazovanja

■ nezaposlene mlade osobe

■ starije osobe i dugotrajno nezaposlene

■ žene

■ osobe koje žive u manje razvijenim regijama,

■ manjinske skupine.

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i delegiranju zadataka koji se odnose na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Hrvatski zavod za zapošljavanje(HZZ) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Krajnji korisnici bit će Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice za socijalnu skrb u županijama, centri za socijalnu skrb i Hrvatski zavod za zapošljavanje (središnja i područne službe za zapošljavanje).

Podnositelji zahtjeva/partneri koji se mogu prijaviti za bespovratnu pomoć uključuju: neprofitne NVO-e, privatne/javne ustanove koje djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini, područne/općinske razvojne agencije i centri za potporu SME-ima/tehnološki inkubatori.

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati zahtjeve za financiranje iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati HZZ kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama, a njima predsjeda HZZ kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Stvaranje novih radnih mjesta za one koji su u opasnosti od socijalne isključenosti (uključujući posebno gore navedene ciljne skupine) ili zadržavanje postojećih

■ Jasno prikazan odnos između projekta i zahtjeva za socijalnim uključivanjem određenih skupina u skladu s primjerima najbolje prakse (uključujući prethodne inicijative u okviru programa EQUAL).

■ Uključenost javnog, neprofitnog i privatnog sektora;

■ Financijska učinkovitost, uključujući izdatke po pojedinačnim neposrednim rezultatima

■ Usmjerenost prema sveobuhvatnim pristupima za rješavanje nezaposlenosti među određenim socijalno isključenim skupinama (uključujući specijalizirane usluge rehabilitacije, psiho-socijalne usluge i usluge usmjerene prema tržištu rada);

■ Usmjerenost prema uspostavi različitih modela planiranja socijalnog zapošljavanja na regionalnoj/lokalnoj razini na temelju procjene povremenih potreba za sudjelovanjem u području rada za zajednicu i usluga skrbi

■ Usmjerenost prema posebnim zahtjevima za kvalificiranjem i prekvalificiranjem;

■ Usmjerenost prema regionalnim razlikama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju te zapošljavanju. U postupku odabira projekata uzimat će se u obzir regionalne razlike u odnosu na zaposlenost ocijalno isključenih osobe kako bi se osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje su suočene s visokim stopama nezaposlenosti.

Naziv mjere

Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

Opis

Cilj je ove mjere promicati jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju razvojem i uvođenjem uključivih metoda obrazovanja i podučavanja i promicanjem ukidanja praksi odvajanja i diskriminacije. Ova će mjera nastojati promicati veća obrazovna postignuća (aktivnostima koje za cilj imaju smanjenje neuspjeha u školovanju i odustajanja od školovanja) i unaprijediti perspektivu tržišta rada i socijalno uključivanje mladih u nepovoljnom položaju i mladih s posebnim obrazovnim potrebama.

Posebni ciljevi

Podržati pristup obrazovanju za zapošljavanje skupina u nepovoljnom položaju putem, između ostalog, promicanja fleksibilnijeg okvira politika i inovativnog pružanja mjerodavnih usluga.

Glavne vrste operacija

■ Potpora osmišljavanju i provedbi obrazovnih programa koji su posebno ciljani na skupine u nepovoljnom položaju (uključujući unaprjeđenje institucija i opreme ako je potrebno).

■ Izgradnja sposobnosti obrazovnih stručnjaka za pružanje novih usluga osobama u nepovoljnom položaju, u prvom redu u sektoru SOO-a

Ciljne skupine

Oni koji su u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju ili tijekom obrazovanja, uključujući osobe s posebnim obrazovnim potrebama (uključujući osobe koje su napustile osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje, stanovnke regija koje zaostaju u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine).

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i delegiranju zadataka u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) kao ključna institucija na nacionalnoj razini koja je odgovorna za cjelokupno politiku i koordinaciju reformskih aktivnosti u području obrazovanja.

Srednje škole, učiteljske akademije, Agencija za obrazovanje odraslih (AOO), Agencija za strukovno obrazovanje (ASO),

Organizacije mladih

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati prijave za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati ASO kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama, a njima predsjeda ASO kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Jasno prikazan odnos između projekta i zahtjeva za socijalnim uključivanjem određenih skupina u skladu s primjerima najbolje prakse (uključujući prethodne inicijative u okviru programa EQUAL).

■ Usmjerenost prema posebnim zahtjevima za kvalifikacijom i prekvalifikacijom

■ Usmjerenost prema regionalnim razlikama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju. U postupku odabira projekata uzimat će se u odgovarajućoj mjeri u obzir regionalne razlike kako bi se osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje su suočene s visokim stopama nezaposlenosti.

Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

Naziv mjere

Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Opis

Svrha je razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO):

■ uspostaviti mjerila za uspoređivanje sposobnosti

■ poticati cjeloživotno učenje te posebno prethodno učenje i neformalno i neslužbeno učenje

■ promicati pokretljivost radne snage

■ promicati visokokvalitetnu zapošljivost

U skladu sa stvaranjem temelja za uspostavu cjelokupnog HKO-a (osnovni pojmovi, Odbor za HKO, početni prijedlog za broj razina /podrazina) i njegovim donošenjem (koje se predviđa za kraj 2008.), ova će mjera osigurati pružanje odgovarajuće potpore za cjelokupnu usklađenost postupka provedbe/suradnje u svrhu mogućeg preispitivanja glavnih rezultata/ishoda u prvim godinama nakon donošenja HKO-a. Trebala bi se, između ostalog, baviti i sljedećim pitanjima: razvoj održive strukture za provedbu HKO-a (uključujući održive platforme za stalne konzultacije na nacionalnoj razini), osiguravanje usklađenosti s novim politikama i ciljevima Direktiva EU/EZ-a u području obrazovanja i zapošljavanja; bolje ciljana povezanost/pilot testiranja HKO-a u odnosu na određene razne, legalizacija neformalnog i neslužbenog učenja te kontrola kvalitete i akreditacija.

U kontekstu razvoja HKO-a, cilj je ove mjere promicati modernizaciju i daljnji razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO), posebno radi olakšavanja njegove prilagodbe strukturnim promjenama u gospodarstvu i usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a, u prvom redu s tekućim Kopenhagenskim procesom koji se odnosi na SOO.

Nastavljajući se na iskustvo uzastopnih projekata CARDS SOO 2001. – 2003. i predstojeću provedbu daljnje reforme SOO-a, ovaj projekt bavi se važnim pitanjima koja predstoje nakon prve faze reforme, uključujući: sveobuhvatniju modernizaciju nastavnog programa SOO-a u skladu s novim sektorskim pristupom na nacionalnoj razini; uspostavu sustava za kontrolu kvalitete (uključujući daljnji razvoj informacijskog sustava za upravljanje) i uvođenje održivih institucionalnih struktura (uključujući mehanizme financiranja) na nacionalnoj razini u području inovacija u SOO-u.

Cilj je ove mjere djelotvorno konsolidirati i provesti preinačenu politiku SOO-a na nacionalnoj razini. Ona bi trebala uspostaviti glavnu mrežu ustanova i pilot centara za SOO koji će biti sposobni osigurati potrebnu modernizaciju obrazovnih sadržaja i njihovo prenošenje (poglavito novih kvalitetnih nastavnih programa i mjerodavnih aktivnosti za kontrolu kvalitete) i osigurati nužno trajno preispitivanje i prilagodbu pružanja SOO-a koje će biti u skladu s posebnim lokalnim potrebama.

Posebni ciljevi

Jačati ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj i promicati veću zapošljiavost pomažući razvoj i provedbu usklađene politike za razvoj ljudskih potencijala i nacionalnog kvalifikacijskog okvira.

Povećati sveukupnu relevantnost tržišta rada uključujući učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Glavne vrste operacija

Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:

■ Potporu uvođenju sustavnog postupka ocjenjivanja HKO-a od strane stručnjaka zajedničkim sudjelovanjem nacionalnih stručnjaka i stručnjaka iz država članica EU-a i osiguravanje redovnog uvođenja mjerodavnih izmjena (postupak, neposredni rezultati)

■ Uspostavu okvira za pokusno ispitivanje određenih elemenata HKO-a obraćajući pozornost na posebne potrebe nacionalnih dionika i sektora, uključujući (i) čvrste i transparentne mehanizme za kontrolu kvalitete, (ii) promicanje legalizacije neformalnog i neslužbenog učenja; (iii) smjernice i savjetovanje vezane uz HKO i/ili (iv) uvođenje mjerodavnih neposrednih rezultata na temelju ostvarivanja nastavnih programa, i druge potrebe utemeljene na prioritetima Odbora za HKO.

■ Ciljanu potporu razvoju nacionalnog centra za EKO, posebno njegovim dužnostima redovnog praćenja i povezivanja HKO-a s preispitanim preporukama HKO-a i daljnjim razvojem drugih procesa i instrumenata/mehanizama EU-a (npr. mreža ENIC-NARIC, Kopenhagenski proces za SOO, Europass okvir za transparentnost kvalifikacija, Ploteus portal o mogućnostima učenja, donesene Smjernice za zapošljavanje/druge posebne Direktive EZ-a itd.)

■ Daljnja unaprjeđenja u postupku konzultacija o HKO-u i uvođenja HKO-a na regionalnoj/nacionalnoj razini i s tim povezane kampanje za podizanje svijesti/izgradnju sposobnosti (uključujući razvoj jednostavnih priručnika koji će pružiti potporu dionicima na regionalnoj/nacionalnoj razini).

■ Ciljanu potporu trajnom razvoju Sektorskih vijeća za SOO, metodologiji za razvoj kvalifikacija i okvirnih nastavnih programa i daljnjim intervencijama u nastavni program u odabranim skupinama zanimanja.

■ Potporu osmišljavanju i provedbi »Fonda za inovacije u SOO-u« u odnosu na tekuće inicijative koje će provoditi ustanove za SOO na regionalnoj i lokalnoj razini (ovisno o određenim prioritetima – npr. inovacije u nastavnom programu za SOO, inovativne sheme stručnog usavršavanja, kontrola kvalitete).

■ Pokusno ispitivanje Fonda za inovacije u SOO-u utvrđivanjem i odabirom glavne mreže srednjih škola koje služe kao model za SOO, uključujući sheme za dodjelu bespovratnih sredstava za promicanje inovacija u nastavnom programu u skladu s lokalnim i/ili regionalnim potrebama (aktivnosti će uglavnom biti »meke«, ali uključivat će i kupovinu mjerodavne opreme i drugih nastavnih pomagala u malim količinama, izgradnju i obnovu zgrada)

■ Daljnja izgradnja sposobnosti zaposlenih u srednjim strukovnim školama i drugih ključnih praktičara i dionika.

■ Uvođenje i provedba poduzetničkih pedagoških metoda podučavanja i sadržaja usmjerenih za studente u nastavne programe SOO-a

■ Potporu institucionalnom razvoju i razvoju politika u području kontrole kvalitete SOO-a.

■ Daljnja unaprjeđenja Informacijskog sustava za upravljanje strukovnim obrazovanjem (VETIS) i sustavne razmjene iskustava i informacija o kontroli kvalitete SOO-a.

■ Uspostavu/učvršćivanje partnerstava između srednjih strukovnih škola i gospodarskih/socijalnih dionika na lokalnoj i regionalnoj razini.

■ Uspostavu i provedbu odredaba za upravljanje i nadzor u svrhu provedbe aktivnosti kojima se pruža potpora i njihovu sustavnu evaluacija radi oblikovanja buduće politike i prakse.

Ciljne skupine

Nastavnici i studenti u ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Predavači uključeni u praktičnu izobrazbu (uključujući sheme šegrtovanja) u trgovačkim društvima

Tijela HKO-a/svi drugih mjerodavni dionici uključeni u sveukupni razvoj HKO-a

Predstavnici onih koji održavaju ustanove za SOO

Predstavnici poslodavaca i sindikata

Mjerodavni dužnosnici MZOŠ-a, ASO-a i AOO-a

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i delegiranju zadataka u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Obrazovne ustanove na svim razinama (uključujući pružatelje neslužbenog obrazovanja), ustanove za SOO, ASO

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati zahtjeve za financiranje iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati ASO kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima i propisima o nabavi, a njima predsjeda ASO kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Usmjerenost na transparentnost i koordinaciju aktivnosti koje se primjenjuju u djelovanju HKO-a

■ Jasno prikazan odnos između projekta i zahtjeva za stvaranje dosljednih obrazovnih programa/okvirnih nastavnih programa u okviru sustava SOO-a u skladu sa sveobuhvatnim Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO);

■ Uključenost javnog, neprofitnog i privatnog sektora;

■ Financijsku učinkovitost, uključujući izdatke po pojedinačnim neposrednim rezultatima

■ Sudjelovanje privatnog sektora i/ili nevladinog/neprofitnog sektora u financiranju projekta

■ Usmjerenost prema sveobuhvatnim pristupima u razvoju i primjeni nastavnih programa uključujući više razine vještina, višestruke vještine i mješavinu tehničkih, metodoloških i biheviorističkih sposobnosti

■ Usmjerenost prema uvođenju i razvoju inovativnih standarda i mehanizama za kontrolu kvalitete

■ Usmjerenost prema regionalnim razlikama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju, kao i zapošljavanju

■ Usmjerenost prema dostupnosti postojećih i novih obrazovnih programa studentima

U postupku odabira projekata uzimat će se u obzir regionalne razlike kako bi se osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje su suočene s visokim stopama nezaposlenosti pružanjem odgovarajućeg SOO-a.

Naziv mjere

Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih

Opis

Cilj je ove mjere unaprijediti hrvatski sustav obrazovanja odraslih i sustav visokog obrazovanja i omogućiti studentima svih dobnih skupina stjecanje vještina i sposobnosti kako bi na taj način bolje odgovarali na potrebe na tržištu rada. Nastavit će se na iskustva prethodnih projekata koje je financirala EU, posebno na CARDS 2004 Obrazovanje odraslih.

Nastavit će se i na novi Zakon o obrazovanju odraslih (koji je donesen u veljači 2007. godine) i Nacionalnu strategiju za obrazovanje odraslih i odgovarajuće godišnje Akcijske planove. Jačanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih odvijat će se usporedno s razvojem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

I konačno, planira se da će u okviru ove mjere biti dostupna potpora veleučilištima kao ustanovama koje nude programe profesionalnog obrazovanja vezane uz više strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Posebni ciljevi

Unaprijediti vještine i sposobnosti odraslih i tako im omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada.

Glavne vrste operacija

Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:

■ Razvoj institucionalnog okvira za lokalne centre/tijela za poduzetničke i druge vještine;

■ Izgradnja osnovnih sposobnosti odabranih lokalnih centara/institucija;

■ Nabava opreme za odabrane lokalne centre/institucije;

■ Sveobuhvatni razvoj programa za razvoj osnovnih sposobnosti u skladu s Referentnim okvirom EU-a za ključne sposobnosti

Ciljne skupine

Odrasli učenici

Nastavnici i predavači u ustanovama za obrazovanje odraslih, na veleučilištima i ustanovama za visokoškolsko obrazovanje

Rukovoditelji u obrazovnim ustanovama

Lokalna vlast i područne/lokalne službe HZZ-a.

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i delegiranju zadataka u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Agencija za strukovno obrazovanje kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Ustanove koje pružaju obrazovanje odraslih

Nevladine organizacije koje djeluju u području obrazovanja odraslih

Veleučilišta i ustanove za visokoškolsko obrazovanje

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Ocjenjivanje i odabir provode Odbori za odabir na dvije razine:

■ Odbori za odabir projekata – oni će razmatrati zahtjeve za financiranje iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava i njima će predsjedati ASO kao Provedbeno tijelo;

■ Odbori za odabir ponuda – oni će birati izvođače za ugovore o izvođenju radova, ugovore o nabavi robe ili ugovore o pružanju usluga, koji se prijavljuju na natječaj u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama, a njima predsjeda ASO kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Jasno prikazan odnos između projekta i posebnih zahtjeva obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja

■ Uključenost partnera iz javnog, neprofitnog i privatnog sektora u upravljanju i financiranju;

■ Financijsku učinkovitost, uključujući izdatke po pojedinačnim neposrednim rezultatima;

■ Usmjerenost prema potrebama nezaposlenih odraslih osoba i odraslih koji moraju unaprijediti svoje vještine i sposobnosti radi potreba na tržištu rada;

■ Usmjerenost prema regionalnim razlikama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju, kao i zapošljavanju

U postupku odabira projekata uzimat će se u odgovarajućoj mjeri u obzir regionalne razlike kako bi se osiguralo djelotvorno zadovoljavanje potreba regija koje su suočene s visokim stopama nezaposlenosti odgovarajućim pružanjem mogućnosti obrazovanja odraslih.

Naziv mjere

Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

Opis

Pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj morat će se ojačati ako žele ispuniti izazove pristupanja EU. Iako već postoje mnogi elementi učinkovitog okvira politika, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje i same obrazovne ustanove moraju steći puno više profesionalnih sposobnosti.

Ova je mjera usko povezana s mjerama koje se provode u okviru ovog Prioriteta i pripremat će se i provoditi zajedno s njima.

Posebni ciljevi

Podržati razvoj sposobnosti hrvatskih državnih ustanova i mjerodavnih nevladinih partnera u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih

Glavne vrste operacija

Jedina indikativna operacija u okviru ove mjere je sveobuhvatno jačanje sposobnosti ASO-a, uključujući:

■ Preispitivanje sadašnjih odgovornosti ASO-a/AOO-a i posebnih preporuka koje odražavaju sve veće zahtjeve hrvatskog sustava SOO-a/OO-a

■ Potporu ASO-u i AOO-u u aktivnostima organizacije i upravljanja;

■ Potporu ASO-u u osmišljavanju i pripremi priručnika, operativnih postupaka, smjernica, kontrolnih lista i predložaka;

■ Razradu srednjoročnih planova za ASO-vu funkciju istraživanja i analize

■ Razradu programa međunarodnog partnerstva i Akcijskog plana za: planiranje unutarnjeg razvoja, odlučivanje, cjelokupno upravljanje SOO-om, pripremu i sufinanciranje projekata, itd.

■ Uspostavu sustava izobrazbe za zaposlenike ASO-a/AOO-a i mjerodavnih zaposlenika drugih ključnih institucija

Ciljne skupine

Zaposlenici i dužnosnici Agencije za strukovno obrazovanje, Agencije za obrazovanje, Agencije za obrazovanje odraslih, Agencije za odgoj i obrazovanje i MZOŠ-a.

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i prenošenju zadataka u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Agencija za strukovno obrazovanje.

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

■ Procjenjivanje i odabir provodi Odbor za odabir ponuda radi odabira

izvođača za ugovor o pružanju usluga. Natječaj će biti u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama i odborom će predsjedati Agencija za strukovno obrazovanje kao Provedbeno tijelo.

Kriteriji za odabir projekata uključuju:

■ Usklađenost s planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja (2005. – 2010.)

■ Usklađenost s neposrednim rezultatima projekata CARDS 2001. – 2004.

Prioritet 4 – Tehnička pomoć

Naziv mjere

Mjera 4.1. Priprema projekata

Opis

Mjera će podržati pripremu liste projekata i pomoći će mjerodavnim institucijama i mogućim korisnicima u pripremi potrebne dokumentacije. To uključuje pripremu projektnih ideja i njihovu razradu u zrele i kvalitetne prijedloge sa svom pratećom tehničkom dokumentacijom.

Posebni ciljevi

Pripremiti listu projekata za sve operacije i mjere i osigurati da je dovoljan broj projekata potpuno sazrio i spreman za dostavu Odboru za odabir projekata tijekom trajanja programa.

Glavne vrste operacija

■ Potpora krajnjim korisnicima u pripremi natječajne dokumentacije za ugovore o pružanju usluga i nabavi

■ Potpora provedbenim tijelima u pripremi smjernica za potencijale tražitelje pomoći

■ Potpora potencijalnim tražiteljima bespovratnih sredstava u pripremi prijava

Ciljne skupine

Zaposlenici u:

■ ustanovama za SOO i lokalnoj vlasti (kao vlasnici takvih ustanova)

■ centrima za socijalnu skrb

■ lokalnim partnerstvima za zapošljavanje

■ neprofitnim privatnim/javnim ustanovama koje djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini;

■ regionalnim/općinskim razvojnim agencijama i tehnološkim inkubatorima

■ strukovnim školama i ustanovama za obrazovanje odraslih

■ posrednicima u zapošljavanju

■ neprofitnim organizacijama

■ otvorenim sveučilištima

■ predstavnicima poslodavaca i sindikata

■ javim osnovnim školama

■ tijelima lokalne vlasti i njihovim institucijama

■ nevladinim/neprofitnim organizacijama i njihovim institucijama

■ HZZ i ASO kao provedbena tijela – u odnosu na organizaciju shema za dodjelu bespovratnih sredstava

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti i delegiranju zadataka u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s drugim mjerodavnim resornim ministarstvima, ako je potrebno, posebno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Hrvatski zavod za zapošljavanje(HZZ) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, Voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom.

Krajnji korisnici

Krajnji korisnici ove mjere su institucije koje zapošljavanju one dužnosnike koji su navedeni pod ciljnim skupinama.

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Procjenjivanje i odabir ugovora o pružanju usluga provodi Odbor za odabir ponuda radi odabira izvođača za ugovor o pružanju usluga. Natječaj će biti u skladu s pravilima EU-a o javnim nabavama i odborom će predsjedati HZZ kao Provedbeno tijelo.

Pojedine aktivnosti tehničke pomoći planirat će se na godišnjoj osnovi za vrijeme trajanja HRD OP.

Naziv mjere

Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti

Opis

Ova će mjera podržati hrvatsku državnu upravu u razvoju sustava, procesa i vještina za komponentu IV programa IPA na nacionalnoj i regionalnoj/lokalnoj razini i pružiti potporu potencijalnim krajnjim korisnicima u javnom, nevladinom i privatnom sektoru prema potrebi. S obzirom na potrebu za rješavanjem pitanja broja zaposlenih u državnoj upravi vezano uz zahtjeve za upravljanjem fondovima EU-a koji obično traže više zaposlenih od postojećeg broja državnih službenika, u okviru ove mjere osigurat će se, prema potrebi ,sufinanciranje troškova plaća državnih dužnosnika u upravljačkoj strukturi i odborima za odabir projekata. U okviru sufinanciranja, razvoj zaposlenih bit će posebno usmjeren na napredne jezične i komunikacijske sposobnosti te posebne sposobnosti vezane uz upravljanje programima EU-a.

Posebni ciljevi

Osigurati učinkovito i djelotvorno upravljanje OP-om i razviti institucionalnu sposobnost za upravljanje i apsorpciju pomoći iz komponente IV programa IPA.

Glavne vrste operacija

■ Potpora hrvatskom upravljanju OP-om vezano uz bilo koji vid upravljanja, nadzora, evaluacije i kontrole, uključujući upravljanje shemama za dodjelu bespovratnih sredstava i javnim nabavama;

■ Priprema i provedba aktivnosti informiranja i promidžbe;

■ Potpora razradi sektorskih studija i master planova;

■ Potpora (uključujući savjete i izobrazbu) socijalnim i gospodarskim partnerima, korisnicima i civilnom društvu za razvoj i provedbu mjera (uključujući sheme za dodjelu bespovratnih sredstava) u određenim sektorima.

■ Pružanje usluga usmenog i pismenog prevođenja;;

■ Sufinanciranje troškova plaća zaposlenih.

Ciljne skupine

Djelatnici u sljedećim agencijama:

■ MINGORP (Uprava za rad)

■ Središnjoj službi HZZ-a

■ Područnim službama HZZ-a

■ Agenciji za strukovno obrazovanje

■ Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

■ Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi

■ Županije – jedinice za socijalnu skrb

■ Agenciji za odgoj i obrazovanje, AOO-u

■ Državnom uredu za reviziju

■ Članovima Nadzornih odbora

■ Odborima za odabir projekata

■ Državnom zavodu za statistiku

■ SDURF-u.

Voditelj Operativne strukture

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)

U ispunjavanju svojih odgovornosti u odnosu na ovu mjeru, MINGORP će usko surađivati s drugim mjerodavnim resornim ministarstvima, ako je potrebno, posebno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) na temelju operativnih sporazuma koji podliježu postupku akreditacije.

Posebna tijela u okviru Operativne strukture (članak 31. IPA PU)

Hrvatski zavod za zapošljavanje(HZZ) kao Provedbeno tijelo.

Voditelj Operativne strukture osnovat će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Tim će odborom supredsjedati Voditelj Operativne strukture i predstavnik Europske komisije. Članovi tog odbora bit će Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik, Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik, predstavnik Europske komisije, Strateški koordinator za komponente III i IV ili njegov/njezin predstavnik, Voditelj Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik, predstavnici svih tijela koja čine Operativne strukture te predstavnici civilnog društva i socio-ekonomskih partnera. Odbor će uključivati i regionalne i/ili nacionalne organizacije koje imaju mjerodavan interes da doprinesu djelotvornoj provedbi programa o čemu će se dogovor postići na njegovom prvom sastanku.

Kako bi se osigurao dovoljan broj predstavnika i članova, sastav Sektorskog nadzornog odbora preispituje i proširuje Voditelj Operativne strukture u suglasnosti s Europskom komisijom

Krajnji korisnici

Krajnji korisnici ove mjere su institucije na nacionalnoj razini koje zapošljavanju dužnosnike navedene pod ciljnim skupinama.

Načini odabira i posebni povezani kriteriji

Procjenjivanje i odabir ugovora o pružanju usluga provodi Odbor za odabir ponuda radi odabira izvođača za ugovor o pružanju usluga. Natječaj će biti u skladu s pravilima i propisima EU o javnim nabavama i odborom će predsjedati HZZ kao Provedbeno tijelo.

Pojedine aktivnosti tehničke pomoći planirat će se na godišnjoj osnovi za vrijeme trajanja HRD OP.

3.2. Pokazatelji

Poseban cilj

Pokazatelj rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelj neposrednih rezultata

Jedinica mjere

Početna
vrijednost

Krajnji cilj (2012.)

Učestalost revizije

Izvori podataka

Prioritet 1: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

Mjera 1.1: Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

Razviti regionalni participativni institucionalni okvir za promicanje zapošljavanja

Broj planova za razvoj ljudskih potencijala (koje su pripremila Lokalna partnerstva za zapošljavanje) koje su prihvatile županijske skupštine 9

 

 

Broj odluka županijskih tijela

4

21

Svake godine

Izvješća HZZ-a, izvješća županijskih tijela

Poduzeti lokalne inicijative za zapošljavanje

Broj osnovanih partnerstava za zapošljavanje

Broj

8

21

Svake godine

Podaci HZZ-a dokumenti o sporazumima među partnerima Izvješća o praćenju projekata

Provesti ankete na tržištu rada

Razraditi lokalne strategije za razvoj ljudskih ih potencijala

Broj razvijenih strategija za razvoj ljudskih potencijala

Broj

8

21

Svake godine

Podaci HZZ-a i LPZ-a;

Izvješća o praćenju projekata

 

 

Razviti sposobnosti za izradu i artikulaciju projekata u okviru HZZ-a na regionalnoj razini

Broj razvijenih portfelja projekata10

Broj

0

21

Svake godine

Podaci HZZ-a i LPZ-a;

Izvješća o praćenju projekata

Provesti sheme za dodjelu bespovratnih sredstava u skladu s ciljevima strategija za razvoj ljudskih potencijala

Broj osoba koje su primile potporu kroz sheme za dodjelu bespovratnih sredstava

Broj

Trenutno je nemoguće definirati vrijednosti zbog nedostatka statističkih podatka i činjenice da će se ciljne skupine za određene sheme za dodjelu bespovratnih sredstava utvrditi nakon razrade strategija za razvoj ljudskih potencijala i prioriteta. Uspostavit će se tijekom prve godine rada i dogovoriti na Sektorskom nadzornom odboru.

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata; Ocjenjivačka izvješća o radu

Mjera 1.2: Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

Unaprijediti kvalitetu, djelotvornost i učinkovitost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Broj zaposlenih u HZZ-u koji su ovlašteni pružati određene vrste usluga klijentima prema vrsti usluge kao rezultat operacija izgradnje sposobnosti i unaprijeđenih poslovnih procesa koji su rezultat mjere

 

Broj

5

25

Svake godine

HZZ – Baza ljudskih potencijala

 

 

Razvoj sposobnosti stvaranja usklađenog zakonodavnog okvira za pružanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Osnivanje Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

Osnivanje modela centra za profesionalno usmjeravanje i njegovo pokusno ispitivanje

Broj mjera poduzetih za osnivanje centra za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

Broj

0

3

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekta

 

 

Jačanje analitičke sposobnosti HZZ-a i MNGORP-a pomoću osposobljavanja

Broj zaposlenih u HZZ-u i MINGORP-u koji su osposobljeni za analitički rad

Broj

2

Barem 10

Svake godine

HZZ – Baza ljudskih potencijala; Izvješća MINGORP-a, Izvješća o praćenju projekata

 

 

Osnivanje tijela u okviru HZZ-a za izobrazbu savjetnika (koji su usmjereni na nezaposlene), savjetodavaca (koji su usmjereni na poslodavce), savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, specijaliziranih savjetnika za skupine u nepovoljnom položaju i stjecanje vještina za druge procese u okviru HZZ-a

Broj trenera za ključne poslovne procese u HZZ-u

Broj

5

35

Svake godine

HZZ– Baza podataka o ljudskim potencijalima

 

 

Potpora izradi i provedbi naprednih poslovnih procesa u informacijskom sustavu HZZ-a i informatičkih rješenja prilagođenih korisnicima, uključujući nadogradnju informatičke opreme i programske podrške

Broj ključnih poslovnih procesa podržanih informatičkim rješenjima

Broj

3

5

Svake godine

HZZ – baza podataka vezana uz poslovne procese

 

 

Stvaranje sustava za kontrolu kvalitete, nadzor, evaluaciju i procjenu potreba za osposobljavanjem za poslovne procese u okviru HZZ-a

Broj ključnih poslovnih procesa opremljenih pokazateljima kontrole kvalitete

Broj

0

5

Svake godine

HZZ

Poseban cilj

Pokazatelj rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelj neposrednih rezultata

Jedinica mjere

Početna
vrijednost

Krajnji cilj (2012.)

Učestalost revizije

Izvori podataka

Prioritet 2: Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

Mjera 2.1: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

Promicati socijalno uključivanje skupina u nepovoljnom položaju njihovim uključivanjem u tržište rada

Udio skupina u nepovoljnom položaju koje su bile korisnici mjera, a koje ostaju zaposlene godinu dana nakon pronalaženja posla

 

 

%

0 (početna vrijednost za vrstu aktivnosti koje su predviđene ovom mjerom)

10%

Svake godine

HZZ – baza podataka o aktivnim mjerama zapošljavanja;

Izvješća o praćenju projekata; Ocjenjivačka izvješća o radu

Broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju koje su uključene u nove međuinstitucionalne poslovne procese11 koji promiču socijalno uključivanje u tržište rada

Broj

0

40

Svake godine

Izvješća HZZ-a; Izvješća MHSS-a, Izvješća o nadzoru projekata; Ocjenjivaćka izvješća o radu

 

 

Razvoj novih međuinstitucionalnih i međusektorskih poslovnih procesa za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Broj novih poslovnih procesa koji za cilj imaju socijalno uključivanje skupina u nepovoljnom položaju

Broj

0

3

Svake godine

Izvješća HZZ-a; Izvješća MZSS-a; Izvješća o praćenju projekata

 

 

Osposobljavanje zaposlenih (osnovno i napredno) u službama za zapošljavanje i socijalnu skrb za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Broj zaposlenih koji su osposobljeni za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Broj

24

30

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; HZZ– baza podataka o ljudskim potencijalima;

Izvješća MZSS-a; izvješća centara za socijalnu skrb

Izobrazba i prekvalifikacija skupina u nepovoljnom položaju

Broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju koje koriste sheme za dodjelu bespovratnih sredstava (podijeljen prema posebnim ciljnim skupinama)

Broj

Vrijednosti je trenutno nemoguće definirati zbog nedostatka statističkih podataka. Utvrdit će se tijekom prve godine rada i dogovoriti na Sektorskom nadzornom odboru.

Svake druge godine

Izvješća HZZ-a; Izvješća MZSS-a; Izvješća o praćenju projekata; Ocjenjivačka izvješća o radu

Mjera 2.2: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

Potpora pristupu obrazovanju za zapošljavanje skupinama u nepovoljnom položaju promicanjem, između ostalog, fleksibilnijeg okvira politika i inovativnijeg pružanja mjerodavnih usluga.

Udio (%) osoba u nepovoljnom položaju (prema uobičajenim skupinama) koje ponovno/po drugi puta imaju pristup ciljanim obrazovnim uslugama i/ili moderniziranim institucijama

 

 

%

0

50

Svake godine

MZOŠ, MZSS Izvješća AO-a i ASO-a; izvješća obrazovnih ustanova; Ocjenjivačka izvješća o radu

Potpora osmišljavanju i provedbi obrazovnih programa koji su posebno ciljani na skupine u nepovoljnom položaju (uključujući unaprjeđenje institucija i opreme ako je potrebno).

Broj obrazovnih ustanova na lokalnoj/regionalnoj razini koje su uključene u razvoj obrazovnih programa

Broj pokusnih ispitivanja obrazovnih programa koji su posebno usmjereni na skupine u nepovoljnom položaju

Broj

Broj

0

0

Barem 20

10

Svake godine

Svake godine

Povremena izvješća MZSS-a, MZOŠ-a, AOO-a, ASO-a i statistika; Izvješća o praćenju projekata

Broj osoba kojima se pruža pomoć u okviru sheme za dodjelu bespovratnih sredstava

Broj

Vrijednosti je trenutno nemoguće definirati zbog nedostatka statističkih podataka. Utvrdit će se tijekom prve godine rada i dogovoriti na Sektorskom nadzornom odboru.

Svake godine

Povremena izvješća MZSS-a, MZOŠ.a, AOO-a, ASO-a; Izvješća o praćenju projekata; Ocjenjivačka izvješća o radu

Izgradnja sposobnosti obrazovnih stručnjaka za pružanje novih usluga osobama u nepovoljnom položaju, u prvom redu u sektoru SOO-a

Broj obrazovnih stručnjaka koji su sudjelovali u programu osposobljavanja ili su bili korisnici mjere tehničke pomoći

Broj

0

50

Svake godine

Izvješća MZOŠ-a, ASO-a ; Izvješća o praćenju projekata

Poseban cilj

Pokazatelj rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelj neposrednih rezultata

Jedinica mjere

Početna
vrijednost

Krajnji cilj (2012.)

Učestalost revizije

Izvori podataka

Prioritet 3: Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

Mjera 3.1: Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Jačati ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj i promicati veću zapošljivost pomažući razvoj i provedbu usklađene politike za razvoj ljudskih potencijala i nacionalnog kvalifikacijskog okvira i povećati sveukupnu relevantnost tržišta rada uključujući učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Udio (%) studenata u SOO-u /institucijama za visokoškolsko obrazovanje (prema uobičajenim razinama HKO-a) u pilot institucijama koji su prošli bilo koju vrstu obrazovanja/osposobljavanja koja se temelji na revidiranom HKO-u, moderniziranim nastavnim programima i mehanizmima

 

%

0

(početna vrijednost za vrstu aktivnosti koja je predviđena u okviru mjere e)

30

Svake druge godine

Izvješća MZOŠ-a, AZVO-a, ASO-a, statistika DZS-a; Ocjenjivačka izvješća o radu

Uspostava posebnog nacionalnog centra za EKO

Potpora uvođenju sustavnog postupka ocjenjivanja HKO-a od strane stručnjaka

Provedba pokusnog ispitivanja određenih elemenata HKO-a

Daljnja unaprjeđenja u postupku konzultacija o HKO-u i uvođenja HKO-a i s tim povezane kampanje za podizanje svijesti/izgradnju sposobnosti

Broj mjera poduzetih kako bi se osigurala provedba HKO-a

Broj

0

4

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća MZOŠ-a, Odbora za HKO

 

 

Ciljana potpora trajnom razvoju Sektorskih vijeća za SOO, metodologiji za razvoj kvalifikacija i okvirnih nastavnih programa

Broj profesionalnih standarda i kvalifikacija/okvirnih nastavnih programa koji su razvijeni do određenog standarda

Broj

20

(očekuje se do 20. travnja 2008.)

70

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a; izvješća radnih skupina za razvoj nastavnih programa

Potpora osmišljavanju i provedbi »Fonda za inovacije u SOO-u«

Pokusno ispitivanje Fonda za inovacije u SOO-u

Broj pilot strukovnih škola modela koje primaju potpore iz Pilot fonda za inovacije u SOO-u koji je utemeljen na osnovu Strategije za inovacije u SOO-u.

Broj

0

Barem 20

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a; Izvješća strukovnih škola

Potpora institucionalnom razvoju i razvoju politika u području kontrole kvalitete SOO-a

Broj strukovnih škola koje provode pokusno testiranje samoocjenjivanja na mikrorazini

Broj

0

Barem 20

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a; Izvješća strukovnih škola

Daljnja izgradnja sposobnosti zaposlenih u srednjim strukovnim školama i drugih ključnih praktičara i dionika u području kontrole kvalitete

Postotak zaposlenih i praktičara koji sudjeluju u izgradnji sposobnosti u ukupnom broj zaposlenih

%

0

Barem 20

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a; Izvješća strukovnih škola

Daljnja unaprjeđenja Informacijskog sustava za upravljanje strukovnim obrazovanjem (VETIS) i sustavne razmjene iskustava i informacija o kontroli kvalitete SOO-a.

Broj novih modula12 koji su razvijeni u okviru VETIS-a

Broj

4

Barem 7

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a

Mjera 3.2: Jačanje sustava obrazovanja odraslih

Unaprijediti vještine i sposobnosti odraslih i tako im omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada

Broj nezaposlenih odraslih osoba i drugih ciljnih skupina na lokalnoj razini koji su upisani u nove/modernizirane programe za obrazovanje odraslih

 

Broj

Vrijednosti je trenutno nemoguće definirati zbog nedostatka statističkih podataka. Utvrdit će se tijekom prve godine rada i dogovoriti na Sektorskom nadzornom odboru .

Svake druge godine

Izvješća MZOŠ-a i ASO-a; statistika DZS-a, Ocjenjivačka izvješća o radu

Razvoj institucionalnog okvira za lokalne centre/tijela za poduzetničke i druge vještine

Utvrđen niz kriterija za odabir institucija na lokalnoj razini

Broj

0

1

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća AOO-a; Ocjenjivačka izvješća o radu

Izgradnja osnovnih sposobnosti odabranih lokalnih centara/institucija

Broj osmišljenih i provedenih modula za osposobljavanje predavača

Broj

0

Barem 4

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća AOO-a;

Nabava opreme za odabrane lokalne centre/institucije

Nabavljena i instalirana oprema za osposobljavanje.

Broj

0

Barem 15

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća AOO-a;

Sveobuhvatni razvoj programa za razvoj osnovnih sposobnosti u skladu s Referentnim okvirom EU-a za ključne sposobnosti

Broj razvijenih novih/moderniziranih programa za razvoj osnovnih vještina

Broj

0

Barem 10

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća AOO-a;, MZOŠ-a; Ocjenjivačka izvješća o radu

Mjera 3.3: Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

Podržati razvoj sposobnosti hrvatskih državnih ustanova i mjerodavnih nevladinih partnera u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih

Udio (%) zaposlenika i vanjskih stručnjaka/suradnika hrvatske javne ustanove i drugih ustanova koji su uspješno pohađali posebne aktivnosti za izgradnju sposobnosti i koji su ovlašteni pružati odgovarajuću potporu tekućoj reformi SOO-a i sustava obrazovanja odraslih

 

%

Broj

0

0

Barem 20

Barem 14

Svake godine

Svake godine

Izvješća MZOŠ-a, ASO-a, AOO-a

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a i AOO-a

Broj posebnih skupina (barem 10 zaposlenih u ASO-u/drugim ključnim institucijama po svakoj aktivnosti) koji su uključeni u prilagođene programe osposobljavanja i drugu vrstu tehničke pomoći u određenim područjima SOO-a/obrazovanja odraslih i općenitom razvoju ASO-a

Preispitivanje sadašnjih odgovornosti ASO-a/AOO-a i posebnih preporuka koje odražavaju sve veće zahtjeve hrvatskog sustava SOO-a/OO-a

Potpora ASO-u i AOO-u u aktivnostima organizacije i upravljanja i u osmišljavanju i pripremi priručnika, operativnih postupaka, smjernica, kontrolnih lista i predložaka

Broj mjera koje su poduzete kako bi se osigurala daljnja izgradnja sposobnosti u mjerodavnim institucijama

Broj

Vrijednosti je trenutno nemoguće definirati. Utvrdit će se u tijeku provedbe OP-a kroz evaluaciju.

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata; Ocjenjivačka izvješća o radu

 

 

Razrada srednjoročnih planova za ASO-vu funkciju istraživanja i analize

Pripremljen srednjoročni plan za ASO-vu funkciju istraživanja i analize

Broj

0

1

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a

Razrada programa međunarodnog partnerstva i Akcijskog plana za: planiranje unutarnjeg razvoja, odlučivanje, cjelokupno upravljanje SOO-om, pripremu i sufinanciranje projekata, itd.

Pripremljen program međunarodnog partnerstva i Akcijski plan

Broj

0

1

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a

Uspostava sustava izobrazbe za zaposlenike ASO-a/AOO-a i mjerodavnih zaposlenika drugih ključnih institucija

Pripremljen plan izobrazbe

Broj osposobljenih osoba

Broj

Broj

0

0

1

14

Svake godine

Izvješća o praćenju projekata; Izvješća ASO-a i AOO-a

Poseban cilj

Pokazatelj rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelj neposrednih rezultata

Jedinica mjere

Početna
vrijednost

Krajnji cilj (2012.)

Učestalost revizije

Izvori podataka

Prioritet 4: Tehnička pomoć

Mjera 4.1: Priprema projekta

Pripremiti listu projekata za sve operacije i mjere i osigurati da je dovoljan broj projekata potpuno sazrio i spreman za dostavu Odboru za odabir projekata tijekom trajanja programa.

Broj sazrjelih projekata koji su spremni za ugovaranje

 

Broj

0

Barem 20

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata: Izvješća Sektorskog nadzornog odbora

Potpora krajnjim korisnicima u pripremi natječajne dokumentacije za ugovore o pružanju usluga i nabavi

Broj pripremljenih setova natječajne dokumentacije

Broj

0

Barem 8

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

Potpora provedbenim tijelima u pripremi smjernica za potencijale tražitelje pomoći

Broj pripremljenih smjernica

Broj

0

Barem 5

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

Potpora potencijalnim tražiteljima bespovratnih sredstava u pripremi prijava

Broj potencijalnih tražitelja pomoći koji primaju potporu iz tehničke pomoći

Broj

0

Barem 40

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

Mjera 4.2: Upravljanje OP-om i izgradnja sposobnosti

Osigurati učinkovito i djelotvorno upravljanje OP-om i razviti institucionalnu sposobnost za upravljanje i apsorpciju pomoći iz komponente IV programa IPA

Kvaliteta upravljanja OP-om (sustava nadzora, sustava financijske kontrole, sustava za odabir projekata i sustava evaluacije)

Kriteriji i jedinice za mjerenje napretka i upravljanja OP-om utvrdit će Upravljački odbor za evaluaciju

Svake godine

Ocjenjivačka izvješća o radu

 

 

Potpora hrvatskom upravljanju OP-om vezano uz bilo koji vid upravljanja, nadzora, evaluacije i kontrole, uključujući upravljanje shemama za dodjelu bespovratnih sredstava i javnim nabavama;

Potpora hrvatskoj upravi OP-om u razradi sektorskih studija i master planova

Broj zaposlenih u upravljanju OP-om koji su uključeni u operacije za izgradnju sposobnosti

Broj

0

Barem 10

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

 

 

Priprema i provedba aktivnosti informiranja i promidžbe

Broj organiziranih informativnih događanja

Broj

0

Barem 10

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

Potpora (uključujući savjete i izobrazbu) socijalnim i gospodarskim partnerima, korisnicima i civilnom društvu za razvoj i provedbu mjera (uključujući sheme za dodjelu bespovratnih sredstava) u određenim sektorima

Broj osoba uključenih u operacije izobrazbe ili tehničke pomoći

Broj

0

Barem 20

Svake druge godine

Izvješća o praćenju projekata

3.3 Horizontalna pitanja

3.3.1 Ravnopravnost spolova i sprječavanje diskriminacije

U rujnu 2006. hrvatska je Vlada donijela Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. (Narodne novine, br. 114/06). Pravna osnova za donošenje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova u hrvatsko je zakonodavstvo uvedena stupanjem na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 116/03), prema kojemu ravnopravnost spolova znači da su muškarci i žene ravnopravno zastupljeni na svim poljima javnog i privatnog života, da imaju isti status, jednake mogućnosti da ostvare sva prava te jednaku korist od ostvarenih rezultata. Ciljevi ove politike, koji su posebno bitni za Komponente III i IV programa IPA, obuhvaćaju smanjenje nezaposlenosti žena i uklanjanje diskriminacije, promicanje ženskog poduzetništva, te dosljednije provođenje mjerodavnih zakona iz područja radnog prava. Ona također jača i promiče mjere koje podržavaju usklađivanje profesionalnih i obiteljskih obveza.

Primjena načela ravnopravnosti spolova i sprječavanja diskriminacije na temelju spolne ili rasne pripadnosti, etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, povreda, dobi ili spolne orijentacije kao i mogućnost sudjelovanja osoba s invaliditetom u definiranju i odabiru operacija obavezni su sastavni dio politika i prakse Europske unije.

Tijekom programiranja, provedbe i evaluacije Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala (HRD OP) poštivat će se načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije spolova i manjina. To će se osobito odraziti na pokazatelje nadzora i prikupljanje podataka te na provedbene postupke provedbe i smjernice.

Države članice i Komisija osigurat će promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i integraciju perspektive spola kroz različite faze provedbe fondova.

Države članice i Komisija osigurat će i odgovarajući pristup financijskim sredstvima. Dostupnost sredstava osobama s invaliditetom bit će jedan od kriterija o kojima treba voditi računa prilikom definiranja operacija koje sufinanciraju Fondovi koje treba uzeti u obzir u različitim fazama provedbe.

Dostupnost za osobe s invaliditetom bit će jedan od kriterija o kojima treba voditi računa prilikom definiranja operacija koje će se financirati iz fondova i tijekom različitih faza provedbe.

Budući da će program IPA pripremiti Hrvatsku za strukturne fondove (posebno Europski socijalni fond), Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (HRD OP) izrađen je i provodit će se u skladu s člankom 16. Uredbe o Europskom socijalnom fondu, koja navodi da tijekom različitih faza provedbe moraju biti poduzeti odgovarajući koraci u cilju sprječavanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Posebice u odnosu na ravnopravnost spolova, pristup uvođenja politike ravnopravnosti spolova kombinirat će se s posebnim aktivnostima u cilju unaprjeđenja održivog sudjelovanja i napretka žena u zapošljavanju (u okviru Prioriteta 2).

Kako bi se osiguralo poštivanje ovih načela na svim razinama provedbe, usvojit će se sljedeći postupci:

Osigurat će se sudjelovanje predstavnika Ureda za ravnopravnost spolova te Ureda za ljudska prava Vlade RH u radu Sektorskog nadzornog odbora u svrhu praćenja provedbe načela ravnopravnosti spolova i nediskriminacije;

Zahtjev za osiguravanjem i dokazivanjem primjene ravnopravnosti spolova i nediskriminacije u postupku provedbe programa IPA uključit će se kako u informativne i propagandne kampanje tako i u materijale vezane uz javne natječaje i pozive na dostavu prijedloga projekata;

Od tražitelja pomoći iz programa IPA očekivat će se da pokažu na koji način njihov projekt promiče jednake mogućnosti ili na neki drugi način rješava pitanje potencijalne spolne pristranosti (npr. pružanjem na tržištu rada informacija usmjerenih na različite spolove i napore projekta da se prevladaju prepreke ravnopravnosti);

Implikacije vezane uz ravnopravnost spolova i nediskriminaciju uzimat će se u obzir tijekom postupka ocjene projekta te prilikom donošenja kriterija za odabir;

Zahtjev za poštivanjem načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije tijekom provedbe projekta ugradit će se u ugovore sklopljene s korisnicima pomoći, te će se provjeravati u okviru internih kontrola i neovisnih postupaka revizije;

Pokazatelji vezani uz neposredne rezultate i rezultate projekata raščlanjivat će se po spolu ako je potrebno, u svrhu nadzora projekta i programa, kako je utvrđeno u odjeljku 3.2[38] ;

Godišnja izvješća o provedbi Operativnog programa sadržavat će komentare o aktivnostima vezanim uz jednake mogućnosti;

Ondje gdje je to bitno, učinak Operativnog programa na ravnopravnost spolova promatrat će se kao dio njegove evaluacije.

Operativna struktura osigurat će da su sve operacije koje se sufinanciraju iz programa IPA usklađene s politikom jednakih mogućnosti i zakonodavstvom Zajednice te da im doprinose.

3.3.2 Održivi razvoj i zaštita okoliša

Ovaj Operativni program ne sadrži konkretne mjere vezane uz zaštitu okoliša. No, kako bi se osiguralo da se tijekom upravljanja programom i tijekom njegove provedbe poštuju načela održivog razvoja i zaštite okoliša, usvojit će se sljedeći postupci:

Zahtjev za promicanjem zaštite okoliša i održivog razvoja u postupku provedbe programa IPA ugradit će se kako u informativne i propagandne kampanje tako i u materijale vezane uz javne natječaje i pozive na dostavu prijedloga projekata;

Od tražitelja pomoći iz programa IPA očekuje se da dokažu da njihov projekt nije štetan za okoliš, da potvrde da neće imati nikakav utjecaj na okoliš, i/ili da predoče na koji će način projekt pozitivno doprinijeti održivom razvoju; ovi će se čimbenici uzeti u obzir tijekom postupka ocjene projekta i pri donošenju kriterija za odabir; po potrebi; ondje gdje je to potrebno, projekti bi trebali biti usklađeni s normama Procjene utjecaja na okoliš EU-a.

Moguće posljedice procjene utjecaja na okoliš tijekom faze odabira projekta bit će ugrađene u ugovore sklopljene s korisnicima pomoći, te će se provjeravati u okviru internih kontrola i neovisnih postupaka revizije;

Godišnja izvješća o provedbi Operativnog programa sadržavat će komentare o aktivnostima vezanim uz zaštitu okoliša i održivi razvoj;

Učinak Operativnog programa na zaštitu okoliša i održivi razvoj promatrat će se kao dio njegove evaluacije.

Sve potrebne postupke vezane uz procjenu utjecaja na okoliš provodit će Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) ili nadležna lokalna tijela. U provedbi postupka procjene utjecaja na okoliš koristit će se postojeće institucionalne strukture, a zatražit će se i tehnička pomoć za jačanje profesionalne sposobnosti.

Republika Hrvatska provodi procjene utjecaja na okoliš za pojedinačne projekte od 1984. kada je taj postupak definiran u Zakonu o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Od 1994., kada je donesen Zakon o zaštiti okoliša (NN 94/1994, 128/1999), postupak procjene utjecaja na okoliš uređuje ovaj Zakon i njegovi provedbeni propisi. Provedbeni propis koji je na snazi je Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/2004, 85/2006). U zakon i pravilnik ugrađena je većina zahtjeva iz Direktive Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinka nekih javnih i privatnih projekata na okoliš izmijenjena i dopunjena Direktivama 97/11/EEZ i 2003/35/EZ, vezano uz: uspostavu nadležnih tijela, procjenu učinka na okoliš u prekograničnom kontekstu, opis postupka procjene učinka na okoliš te procjenu izravnih i neizravnih učinaka.

Prenošenje preostalih odredaba Direktive u hrvatsko zakonodavstvo osigurat će se donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša u drugoj polovici 2007. te donošenjem provedbenih propisa o procjeni utjecaja na okoliš. U tom se smislu provodi projekt u okviru programa CARDS 2003. »Procjena utjecaja na okoliš – Smjernice i obuka«. Projekt je započeo u srpnju 2005. i nedavno je proveden. Ovaj je projekt pomogao u prenošenju Direktive Vijeća 85/337/EEZ, kao i u jačanju administrativne sposobnosti državnih službenika koji se bave procjenom utjecaja na okoliš na nacionalnoj i županijskoj razini, te u promicanju sudjelovanja javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš. Vjerojatno će i dalje postojati potreba za aktivnostima vezanim uz jačanje sposobnosti.

Donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša i njegovih posebnih podzakonskih propisa prenijet će se:

– odredbe Direktive 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš,

– odredbe Direktive Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja.

Povrh toga, predviđa se i prenošenje Direktive 2004/35/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ekološkoj odgovornosti u odnosu na sprječavanje i otklanjanjE štete u okolišu. Priznata načela zaštite okoliša, uključujući također i načelo »zagađivač plaća« u Hrvatskoj su već na snazi.

3.4 Komplementarnost s ostalim oblicima pomoći

3.4.1 Prethodna i planirana pomoć Europske unije

Programiranje pomoći iz projekta IPA uzima u obzir iskustva s prethodnom pomoći EU-a u području razvoja ljudskih potencijala i socijalnog uključivanja. Pažnja se također usmjerava na potrebu da se pomoć iz programa IPA koordinira s intervencijama koje financiraju međunarodne financijske institucije i međunarodni donatori.

Kao sastavni dio pregleda svih prijašnjih i planiranih projekata pomoći EU-a, procijenit će se sve mjere i njihove sastavne aktivnosti u okviru ovog Operativnog programa u onoj mjeri u kojoj je to moguće kako bi se izbjeglo preklapanje s takvom pomoći.

Općenito, pomoć EU-a Hrvatskoj razvila se iz poslijeratne humanitarne pomoći i pomoći za obnovu (u kasnim devedesetima) preko potpore za stabilizaciju i pridruživanje (program CARDS) do korištenja tri pretpristupna programa (Phare, ISPA i SAPARD) za 2005. i 2006. No ipak ostaje činjenica da je veliki dio pomoći Europske unije Hrvatskoj usmjeren na ublažavanje posljedica rata i da je tek relativno nedavno pažnja preusmjerena na razvoj sposobnosti javne uprave bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini.

Pomoć Europske unije na ovom području do sada je bila usmjerena na tri skupine pitanja: razvoj politike, institucionalnu reformu i izgradnju sposobnosti te pripremu za upravljanje Europskim socijalnim fondom pomoću iskustva stečenog sa shemama za dodjelu bespovratnih sredstava.

U području zapošljavanja projekti su usmjereni na jačanje administrativne sposobnosti kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, kao i na pripremanje uprave za djelotvornu apsorpciju buduće pomoći iz Europskog socijalnog fonda, ali do određene razine.

Projekt u okviru programa CARDS 2001. »Restrukturiranje tržišta rada« započet sredinom 2003. dovršen je krajem 2005. Ovim je programom postignuto sljedeće:

U četiri županije provedeno je istraživanje tržišta rada, a na temelju dobivenih rezultata kasnije je provedena Studija tržišta rada za ove četiri županije.

Izrađena je strategija za Usluge profesionalnog usmjeravanja; osposobljeno je 12 savjetnika iz Odsjeka za profesionalno usmjeravanje da dalje osposobe one osobe u školama i samom HZZ-u koje učenicima pružaju usluge informiranja i savjetovanja o mogućnostima koje im se pružaju na tržištu rada.

Osposobljeno je 26 savjetnika iz HZZ-a za pružanje usluga osobama s invaliditetom i teže zapošljivim osobama.

Uspostavljen je program CASCAiD kako bi se unaprijedio sustav profesionalnog usmjeravanja.

Kupljena je i instalirana računalna oprema u Središnjoj i područnim službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ustupljeno je 36 računala za potrebe programa CASCAiD.

Fond za razvoj i zapošljavanje i Europska komisija potpisali su ugovor o donaciji od 1,500,000 eura za financiranje centara za mobilnost.

Osnovano je 7 centara za mobilnost u svrhu pružanja usluga radnicima zaposlenim u poduzećima koja prolaze kroz proces restrukturiranja. Također su osposobljeni i savjetnici za obavljanje tih poslova.

Jedna od lekcija koje su naučene tijekom ovog projekta odnosila se na složenost preduvjeta koje je potrebno ispuniti kako bi se uspostavili centri za mobilnost.

U okviru projekata CARDS 2002 i CARDS 2004 »Lokalna partnerstva za zapošljavanje«, osam je županija primilo tehničku pomoć za uspostavu lokalnih partnerstava za zapošljavanje, te su razvile strategije razvoja ljudskih potencijala na razini županije, uspostavile prateći institucionalni sustav te izradile listu projekata.

Uspostavljena su četiri Regionalna vijeća za tržište rada i četiri tematske radne skupine za Razvoj ljudskih potencijala. Planira se da će županije u kojima su smještene primiti bespovratna sredstva za promicanje pristupa zapošljavanju (uključujući i samozapošljavanje) na lokalnim tržištima rada.

Projekt CARDS 2002 svi su dionici smatrali uspješnim osim što nije bilo odmah dostupnih shema za dodjelu bespovratnih sredstava. U tom je smislu projekt CARDS 2004 bio uspješniji, no još uvijek se trebaju razmotriti održivost sklopljenog partnerstva te činjenica da je županijska razina možda preniska baza za izradu djelotvorne strategije zapošljavanja; suradnja između županija kako bi se izradila strategija za više županija (na razini NUTS II ili nižoj) također zavrjeđuje pozornost. U svakom slučaju, na temelju iskustva stečenog u ova dva projekta lokalna partnerstva treba sklopiti i u preostalih 13 hrvatskih županija.

Očekuje se da će projekt u okviru CARDS-a 2003 »Decentralizacija i reorganizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje« unaprijediti regionalne i lokalne sposobnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje promicanjem vještina, tehničkog znanja i iskustva nužnog za decentralizirane aktivnosti HZZ-a, što će rezultirati izravnijim uključivanjem u lokalne razvojne potrebe i inicijative. Nakon završetka projekta trebalo bi ocijeniti njegove neposredne rezultate i učinak kako bi se mogli izvući zaključci u vezi s daljnjom decentralizacijom HZZ-a. Istovremeno, uzimat će se u obzir i modernizacija HZZ-a koja je u tijeku uz pomoć sredstava iz ovog Operativnog programa.

Nedavno je započeo projekt u okviru programa PHARE 2005 »Aktivne mjere za zapošljavanje skupina kojima prijeti socijalna isključenost«. Cilj je ovog projekta nezaposlenim osobama kojima prijeti socijalna isključenost olakšati pristup tržištu rada služeći se aktivnim politikama koje su prilagođene njihovim potrebama. Od ovog se projekta očekuju sljedeći rezultati čija će se komplementarnost i sinergija s ovim Operativnim programom strogo nadzirati:

• Dubinska analiza postojećih poticajnih mjera zapošljavanja;

• Izrada novog niza mjera koje će se, po potrebi, nadograditi na prethodne te njihova naknadna evaluacija;

• U kontekstu procesa ranije spomenute modernizacije koja je trenutno u tijeku, veće profesionalne sposobnosti HZZ-a u izradi i provođenju aktivnih politika zapošljavanja;

• Viša razina zapošljivosti društvenih skupina kojima prijeti socijalna isključenost.

Reforma sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bila je jedan od primarnih ciljeva programa CARDS. Proces modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj primao je stalnu tehničku pomoć. Uz pomoć iz programa CARDS 2002 'Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: program modernizacije i izgradnje institucija' izrađeni su strategija za taj sektor te prijedlog sadržaja zakona vezanih uz strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Shema za dodjelu bespovratnih sredstava koja je pokrenuta u okviru tog istog programa te provedena u okviru projekta CARDS 2003 za strukovno obrazovanje i osposobljavanje ima za cilj poboljšati kvalitetu strukovnog obrazovanja i usavršavanja u Hrvatskoj te njegovu usklađenost s potrebama na tržištu rada razvojem inicijativa utemeljenih na partnerstvu i usmjerenih na podizanje razine kvalitete i usklađenosti s potrebama pojedinaca i tržišta rada. Shema za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru projekta CARDS 2003 bila je uspješna s obzirom na broj primljenih prijava, no pristup centara izvrsnosti' nije proveden onako kako je izvorno zamišljen. Međutim, ovom će se konceptu, kao i široj reformi sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posvetiti daljnja pozornost u kontekstu budućeg razvoja, kako u okviru komponente IV tako i u okviru buduće pomoći iz Europskog socijalnog fonda.

Ti projekti u okviru programa CARDS također potiču razvoj Sektorskih vijeća i izradu novih programa za stjecanje kvalifikacija i obrazovanje. Program CARDS također će pružiti pomoć u razvoju suvremenog i fleksibilnog koncepta obrazovanja odraslih u Hrvatskoj usklađenog s novim zahtjevima tržišta rada, pristupom cjeloživotnog učenja i primjerima najbolje prakse u EU.

Što se tiče područja socijalne uključenosti, intervencije u okviru programa Phare poticat će puno sudjelovanje Roma i ostalih manjina u gospodarskom, obrazovnom, kulturnom i socijalnom životu hrvatskog društva.

Projekt u okviru programa CARDS 2002 za potporu Pružanju socijalnih usluga od strane neprofitnog sektora završen je 2006. To je bila prva značajna potpora partnerstvu s nevladinim sektorom u pružanju socijalnih usluga. Glavni rezultati bili su tehnička pomoć Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, resornim ministarstvima i krajnjim korisnicima, kao i provedba Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava. Predano je 105 prijedloga projekata, izabrano njih deset, a dovršeno devet.

Projekt iz programa CARDS 2003 koji podupire Pružanje socijalnih usluga od strane neprofitnog sektora i dalje podupire inovativne sposobnosti nevladinih udruga u ovom području, a još je jedan takav projekt u tijeku u okviru programa CARDS 2004.

Program CARDS u sektoru visokog obrazovanja usmjeren je na usklađivanje zakonodavstva i jačanje administrativnih sposobnosti državnih upravnih tijela nadležnih za provedbu usklađenog zakonodavstva. Ovo se prije svega odnosi na pitanja akreditacije i kontrole kvalitete ustanova za visoko obrazovanje, s ciljem uklanjanja prepreka mobilnosti studenata i stvaranja fleksibilnog tržišta rada.

Putem programa TEMPUS hrvatske su vlasti i sveučilišta stekla iskustvo u upravljanju shemama za dodjelu bespovratnih sredstava u području visokog obrazovanja. Nacionalni ured za Tempus smješten je u okviru Agencije za znanost i visoko obrazovanje i odgovoran je za koordiniranje provedbe programa TEMPUS; iskustvo u upravljanju shemama za dodjelu bespovratnih sredstava ostaje u okviru raznih sveučilišta koja su glavni korisnici programa TEMPUS.

Putem projekata navedenih u donjoj tablici administrativne su sposobnosti unaprijeđene do te mjere da pružaju određeni temelj za upravljanje, provedbu, reviziju i kontrolu budućih mjera sličnih mjerama Europskog socijalnog fonda. Međutim, pomoć još uvijek nije usmjerena na brojna područja (kao što su zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, nediskriminacija, socijalni dijalog i politika ravnopravnosti spolova).

Projekti u Hrvatskoj koje financira EU (2001.-2006.) važni za Operativni program za razvoj ljudskih potencijala.

Program/godina

Naslov projekta

Status

CARDS 2001

Ljudski potencijali – Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

završen

CARDS 2001

Restrukturiranje tržišta rada

završen

CARDS 2002

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: modernizacija i izgradnja institucija

završen

CARDS 2002

Pružanje socijalnih usluga od neprofitnog sektora

završen

CARDS 2002

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje

završen

CARDS 2002

Mobilnost u visokom obrazovanju: politike i propisi za priznavanje diploma

završen

CARDS 2003

Pomoć nacionalnom razvojnom planiranju

u tijeku

CARDS 2003

Poboljšavanje škola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje-ustrojavanje centara izvrsnosti

u tijeku

CARDS 2003

Pružanje socijalnih usluga od neprofitnog sektora

u tijeku

CARDS 2003

Decentralizacija i reorganizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

u tijeku

CARDS 2003

Jačanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje u njezinoj ulozi kontrole kvalitete i razvoj pratećeg informacijskog sustava

u tijeku

CARDS regionalni 2003

Projekt pomoći socijalnim institucijama

u tijeku

CARDS 2004

Obrazovanje odraslih

planira se

CARDS 2004

Pružanje socijalnih usluga od neprofitnog sektora

u tijeku

CARDS 2004

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje – 2. faza

u tijeku

Phare 2005:

Aktivne mjere za zapošljavanja skupina kojima prijeti socijalna isključenost

u tijeku

Phare 2005

Projekt potpore Romima

planira se

Phare 2006

Projekt potpore Romima

planira se

Phare 2006

Izgradnja institucija za sve elemente struktura programa IPA/SF – nastavak prvog gore navedenog projekta u okviru programa CARDS 2003

planira se

Phare 2006

Priprema liste projekata za program IPA

planira se

3.4.2 Načela koja uređuju komplementarnost s komponentom I programa IPA

Pomoć iz komponente I može se koristiti za jačanje institucionalnih sposobnosti i financiranje pripreme za upravljanje i provedbu budućeg Europskog socijalnog fonda, ali samo u mjeri u kojoj to područje nije već pokriveno sredstvima iz komponente IV (u okviru koje je u Provedbenoj uredbi programa IPA ova aktivnost izričito navedena kao poželjna ).

S obzirom na raznolikost i opseg zahtjeva postavljenih pred komponentu I, nije predviđena njena široka uporaba u svrhu potpore pripremama za upravljanje pomoći iz Europskog socijalnog fonda, uz mogući izuzetak »twinning« projekata koji su predviđeni ili na razini komponente IV ili zajedno s komponentom III i širim rješenjima programa IPA. U svakom slučaju, predviđeno je da komponenta I značajno doprinese poboljšanju djelotvornosti javne uprave općenito što će pozitivno djelovati na tijek Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala i pripreme za upravljanje Europskim socijalnim fondom kroz pomoć koja se pruža u okviru komponente IV.

Prema tome, komponenta I može u različitoj mjeri doprinijeti financiranju povezanih aktivnosti poput:

• modernizacije redovnog obrazovnog sustava i jačanja administrativne sposobnosti u tom području;

• nadogradnja zakonodavstva vezanog uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te njegova provedba kao i provedba radnog prava općenito;

• usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u području pitanja radnog prava i nediskriminacije kao i pitanja ravnopravnosti spolova.

3.4.3 Komplementarnost s Operativnim programom za regionalnu konkurentnost

Operativni program za regionalnu konkurentnost uključuje sljedeća dva operativna Prioriteta:

• unaprjeđenje razvojnog potencijala regija koje zaostaju u razvoju

• jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala sadrži tri operativna prioriteta:

• Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

• Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

• Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

Očito je da će provedba mjera u okviru Prioriteta OP-a za regionalnu konkurentnosti povećati mogućnosti za ostvarivanje djelotvornijeg tržišta rada dok će mjere provedene u okviru ovog Operativnog programa doprinijeti razvoju usklađenijeg i konkurentnijeg hrvatskog gospodarstva.

U kontekstu razvoja komplementarnosti između oba OP-a, kombinacija prijedloga iz dolje prikazane tablice trebala bi imati neto učinak jačanja kohezije i konkurentnosti. Dok će se svi takvi prijedlozi ocjenjivati u smislu odgovarajućih mehanizama provedbe, njihovo prihvaćanje i provedba bit će utvrđeni na razini pojedinačnih poduzetih aktivnosti, uključujući primjenu odgovarajućih kriterija za odabir projekata koji odražavaju ciljeve oba OP-a.

U kontekstu postizanja veće komplementarnosti, određeni neizravni učinci isto će doprinijeti postizanju tog cilja. Opće jačanje kohezije i konkurentnosti trebalo bi promicati sve veću i održivu potražnju za odgovarajuće kvalificiranom radnom snagom u skladu s prioritetima 1 i 3 ovog Operativnog programa. Istovremeno, rezultati koji proizlaze iz Prioriteta 2 (Jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada) doprinose posizanju tog cilja iako je njihov učinak manje neposredan.

Prioritet

Komplementarnost RC OP-a/HRD OP-a

Prioritet 1( HRD OP)

Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

Mjera 1 usredotočit će se na uspostavljanje Lokalnih partnerstava za zapošljavanje (LPZ) u svakoj hrvatskoj županiji. Osim toga, budući da je prvih osam LPZ-a već osnovano u područjima koja zaostaju u razvoju, u tim će se područjima promicati i partnerstva među županijama.

Pilot centar za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje osnovat će se u okviru Mjere 2 i smjestiti u području koje zaostaje u razvoju, uz Lokalni centar za MSP koji će se uključiti kao partner. Ujedno će aktivnosti horizontalnije prirode uključivati posebne kriterije za odabir koji će uzimati u obzir regionalne razlike.

Prioritet 2 (HRD OP)

Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

Za obje Mjere predložene u okviru Prioriteta 2 (Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju i obrazovanju) razvit će se nove aktivnosti koje će se posebno usredotočiti na regionalne razlike, a podupirat će ih horizontalnije aktivnosti koje će se uključiti putem posebnih kriterija za odabir.

Prioritet 3 (HRD OP)

Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

U okviru Mjere 1 (Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) razvoj početnih nastavnih programa uključivat će discipline povezane13 s informacijskom tehnologijom i biotehnologijom i predstavnike projekta ICT klastera i projekta biotehnološkog inkubatora u okviru prioriteta 2 RC OP-a u rad mjerodavnih Sektorskih vijeća za SOO koji su zaduženi za razvoj nastavnih programa u tim sektorima). Osim toga, velik udio škola »modela« čiji će se razvoj pomagati u okviru fonda za inovacije u SOO-u smjestit će se u područja koja zaostaju u razvoju.

U okviru Mjere 2 (Jačanje sustava cjeloživotnog učenja i stručnog visokog obrazovanja) poduzet će se koraci kako bi se osiguralo da aktivnosti povezane uz cjeloživotno učenje budu usredotočene na slabije razvijena područja.

Prioritet 1 (RC OP)

Unaprjeđenje razvojnih mogućnosti područja koja zaostaju u razvoju

Zbog naglaska na određena zemljopisna područja, aktivnosti u okviru ove mjere bit će usmjerene na određene skupine osoba u nepovoljnom položaju, posebno one u područjima koja zaostaju u razvoju. Osim toga, prednost se može dati projektima koji promiču povećano zapošljavanje: posebno skupina koje su u nepovoljnom položaju iz drugih razloga, uključujući dugotrajno nezaposlene, žene, osobe s invaliditetom i manjinske skupine.

Prioritet 2 (RC OP)

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

Aktivnosti izobrazbe i izgradnje sposobnosti u okviru ovog Prioriteta bit će komplementarne široj ulozi HRD OP-a. One će posebno biti usredotočene na pružanje ciljanih konzultantskih usluga MSP-u te na potporu koja doprinosi stvaranju i rastu tehnoloških poduzeća i poduzeća utemeljenih na znanju (uglavnom sa sveučilišta i istraživačkih institucija) te MSP-a unaprjeđivanjem infrastrukture i pristupa tehnologiji i uslugama razvoja poduzetništva posebno u sektorima s velikom dodanom vrijednošću.

Koordinacija i komplementarnost između ta dva OP-a u praksi će se osigurati članstvom u oba Sektorska nadzorna odbora. Za pojedinosti vidi Poglavlje 5.

3.4.4. Drugi operativni programi i komponente programa IPA

U odnosu na Komponentu II, Prekogranična suradnja – PS, mjerodavna tijela pažljivo će pratiti položaj posebno s obzirom na činjenicu da OP-ovi za prekograničnu suradnju potencijalno pokrivaju cijeli hrvatski državni teritorij dok mjere koje podržavaju mogu biti slične onima koje podržava HRD OP.[39]

Komponenta V (Ruralni razvoj) će se odnositi na posebnu izobrazbu poljoprivrednika, a općenita izobrazba je obuhvaćena komponentom IV. I ovdje će stanje pažljivo nadzirati sektorski odbor za praćenje operativnog programa za IPARD (u kojem će sudjelovati Komisija, Glavna uprava za poljoprivredu, u savjetodavnom svojstvu), a on će također pratiti i svu podršku koja se pruža u sklopu nacionalnih programa obuke koji odgovaraju na specifične potrebe za obukom poljoprivrednika.

Iako je vjerojatno da će se javiti samo u određenim okolnostima, mjerodavna tijela pažljivo će pratiti i komplementarnost operativnim programima za promet i okoliš.

Kao što je navedeno u poglavlju 5.1., utvrđen je niz institucionalnih rješenja za promicanje komplementarnosti i usklađenosti između različitih komponenata programa IPA i OP-ova koje one podržavaju. S tim ciljem, SDURF će preuzeti odgovornost za koordinaciju aktivnosti programiranja i nadzora u okviru programa IPA u Hrvatskoj dok će njegov Odjel za programe EU-a namijenjene jačanju institucionalne sposobnosti za pridruživanje biti nadležan za koordinaciju Komponenata I, II i V programa IPA. Odjel za programe Europske unije namijenjene promicanju gospodarske i socijalne kohezije preuzet će odgovornost za koordinaciju Komponenti III i IV programa IPA.

Uz opću koordinacijsku funkciju koju će preuzeti Nadzorni odbor programa IPA, predstavnici Sektorskih nadzornih odbora za Komponentu II (Prekogranična suradnja) i Komponentu V (Ruralni razvoj) bit će pozvani, ako bude potrebno, da sudjeluju u Nadzornim odborima RC OP/OP LJP. Odborima će predsjedavati zamjenik državne tajnice SDURF-a odgovoran i za koordinaciju sva četiri
OP-a.

3.4.5. MFI i drugi međunarodni donatori

Svjetska banka odobrila je zajam od 85 milijuna USD (67,8 milijuna EUR) za Projekt razvoja obrazovnog sektora (ESDP) u 2005. godini. Glavni cilj ESDP-a jest »unaprijediti podučavanje i učenje na svim razinama«.

Ključni prioriteti ESDP-a uključuju: (i) uvođenje državne mature i prakse ocjenjivanja na sustavnoj i institucionalnoj razini; (ii) razvoj sustava za pomoć u odlučivanju kao što je Informacijski sustav za upravljanje obrazovanjem, (iii) napore za unaprjeđenje upravljanja, uključujući razvoj politike, planiranje i sposobnosti financijskog upravljanja na središnjoj razini, sposobnosti upravljanja i koordinacije na regionalnoj razini i obrazovno vodstvo na razini škola i (iv) unaprjeđenje razine školovanja i stvaranje profesionalnih zajednica za učenje u školama izobrazbom stručnjaka za nastavne planove i programe, stručnim usavršavanjem učitelja, novim objektima za podučavanje i učenje, unaprjeđenjem područnih centara za osposobljavanje učitelja i novim materijalima za nastavne planove i programe za učitelje.

Provedba projekta započela je u 2006. godini i on će se koristiti i za financiranje fizičke infrastrukture za strukovne škole u kombinaciji sufinanciranjem od strane države. Pripremna faza projekta ukazala je na niz »gorućih problema« u odnosu na institucionalnu sposobnost MZOŠ-a, uključujući potrebu razvoja usklađene vizije za razvoj obrazovanja i iscrpni plan provedbe za korištenje sredstava u nadolazećem razdoblju.

O obzirom na njegovu prirodu i opseg poduzet će se određeni koraci kojima će se osigurati nadzor nad ovim projektom uključujući sve vidove politike, operativne vidove i vidove sposobnosti mjera vezanih uz obrazovanje koje su uključene u ovaj Operativni program.

Projekt Svjetske banke za razvoj sustava socijalne skrbi (čiji glavni korisnik je MZSS) omogućava zajam od 31 milijuna eura koji Vlada Republike Hrvatske sufinancira s 14 milijuna eura i za koji je Švedska agencija za međunarodnu razvojnu suradnju odobrila donaciju od 1,6 milijuna eura.

Projekt razvoja sustava socijalne skrbi uključuje tri sastavnice:unaprijediti kvalitetu socijalnih usluga i smanjiti udio rezidencijalne skrbi, obnoviti prostore institucija za socijalnu skrb, i razviti informatički operativni sustav.

Drugi važni bilateralni donatori uključuju:

GTZ, Njemačka (projekt SOO-a vrijedan 1 milijun eura koji se usredotočuje na trogodišnji SOO, promicanje škola izvrsnosti)

Kulturkontakt, Austrija (projekti u sektoru turizma, o izobrazbi poduzetnika i ravnatelja škola) i

DfID, UK; Projekt »Jačanje strategija tržišta rada u Hrvatskoj i pružanje usluga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje« financijski je podržao Ured za međunarodni razvoj Velike Britanije pod stručnim vodstvom stručnjaka iz britanskog Ureda za međunarodni razvoj, Ureda za rad i mirovine i Ureda za obrazovanje i vještine. Glavni cilj projekta bio je jačati okvir socijalne politike za razvoj hrvatskog Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja i podržati razvoj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sastoji se od dvije sastavnice:

• Razvoj prvog Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja u skladu s Europskom strategijom zapošljavanja

• Razvoj i provedba programa za izobrazbu i razvoj vještina zaposlenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Provedba projekta započela je u siječnju 2003. godine i završila krajem 2004. godine. Nacionalni akcijski plan zapošljavanja Vlada Republike Hrvatske odobrila je u prosincu 2004. godine. Od posebne važnosti su i sljedeći:

Austrijsko Ministarstvo gospodarstva i rada, Austrija: U 2006. godini započeta je provedba projekta »Evaluacija aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj« uz financijsku potporu austrijskog Ministarstva gospodarstva i rada. Provodio ga je Institut za socijalna istraživanja L&R iz Beča i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Projekt će se nastaviti u 2007. godini i nadzirat će se u kontekstu projekta Phare 2005 o »Aktivnim mjerama zapošljavanja skupina kojima prijeti socijalna isključenost« .

Švedski nacionalni odbor za tržište rada, Švedska: 2-dnevni seminar za osoblje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje »Švedska iskustva u provedbi projekata Europskog socijalnog fonda« održan je u svibnju 2006. godine.

U mjeri u kojoj je to izvedivo i kako bi se osigurala komplementarnost navedenih donatorskih aktivnosti s ovim operativnim programom, Voditelj Operativne strukture, zajedno s mjerodavnim tijelima, osigurat će se poštivanje načela članka 9. nacrta Provedbene uredbe programa IPA (usklađenost provedbe pomoći).

3.5. Indikativni popis velikih projekata

U okviru HRD OP i u skladu s odredbama članka 157.2 nacrta Provedbene uredbe programa IPA nisu predviđeni nikakvi veći projekti (tj. oni koji zahtijevaju doprinos IPA-e veći od deset milijuna eura).

4. FINANCIJSKE TABLICE

4.1 Izračun doprinosa Zajednice

4.1.1 Indikativni financijski ponderi VIPD-a (glavna interventna područja)

Prioritet*

VIPD

HRD OP

1. Privlačenje i zadržavanje više ljudi u zaposlenosti

30-40 %

39%

2. Unaprjeđenje prilagodljivosti poduzeća i radnika

20-30 %

0%

3. Povećanje ulaganja u ljudski kapital

30-40 %

33%

4. Jačanje administrativne sposobnosti

10-20 %

18%

Tehnička pomoć

10%

Ukupno

100-140%

100%

Ova tablica pokazuje uočljivi pomak od indikativnih alokacija koje su navedene u prvom VIPD-u pod »glavna područja intervencija«. To je odraz naknadne dubinske procjene potreba u Hrvatskoj koja ukazuje da će se u odnosu na glavna područja intervencije VIPD-a

– unaprjeđenje prilagodljivosti poduzeća i radnika

– povećanje ulaganja u ljudski kapital

veći naglasak u početnoj fazi programa staviti na daljnje jačanje politike i operativne sposobnosti u mjerodavnim institucijama i mjerodavnim partnerima te na razvoj analitičke osnove za daljnji napredak povezane aktivnosti.

4.1.2. Primjena članka 153. Provedbene uredbe programa IPA

Prihvatljivi izdaci čije se sufinanciranje predlaže u okviru Komponente IV programa IPA temeljit će se na javnim rashodima u skladu s člankom 153.1 Provedbene uredbe programa IPA.

Osim toga, doprinos Zajednice neće prelaziti gornju granicu od 85% prihvatljivih izdataka na razini svakog od prioriteta.

Niti na jednu od operacija neće se primjenjivati viša stopa sufinanciranja od one povezane s predmetnim prioritetom.

4.1.3. Trajanje programa

U sklopu trajanja ovog programa, niže navedene financijske tablice će se revidirati na trogodišnjoj osnovi. 4.2 Financijske tablice

4.2. Financijske tablice

GODINE 2007. – 2009.

Javni rashodi

Za informaciju

Ukupni javni rashodi

Doprinos Zajednice (IPA)

Nacionalni javni doprinos

Stopa sufinanciranja IPA-e

Ostalo (IFI, etc.

(1) = (2) + (3) (Euro)

(2) Euro

(3) Euro

(4)=(2)/(1) (%)

Euro

Prioritet 1: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

11.176.472

9.500.000

1.676.472

85%

0

Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

7.176.472

6.100.000

1.076.472

 

0

Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

4.000.000

3.400.000

600.000

 

0

Prioritet 2: Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

10.588.237

9.000.000

1.588.237

85%

0

Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

8.235.296

7.000.000

1.235.296

 

0

Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

2.352.941

2.000.000

352.941

 

0

Prioriet 3: Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

18.764.706

15.950.000

2.814.706

85%

Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

8.294.118

7.050.000

1.244.118

 

0

Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih

6.000.000

5.100.000

900.000

 

0

Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

4.470.588

3.800.000

670.588

 

0

Prioritet 4: Tehnička pomoć

4.502.354

3.827.000

675.354

85%

0

Mjera 4.1. Priprema projekata

2.235.295

1.900.000

335.295

 

Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti

2.267.059

1.927.000

340.059

 

Ukupno godine 2007.-2009.

45.031.769

38.277.000

6.754.769

85%

0

GODINA 2007.

Javni rashodi

Za informaciju

Ukupni javni rashodi

Doprinos Zajednice (IPA)

Nacionalni javni doprinos

Stopa sufinanciranja IPA-e

Ostalo (IFI, etc.

(1) = (2) + (3)

(Euro)

(2)

Euro

(3)

Euro

(4) =(2)/(1)

(%)

Euro

Prioritet 1: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

4.411.765

3.750.000

661.765

85%

0

Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

2.647.059

2.250.000

397.059

85%

Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Prioritet 2: Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

0

Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

0

0

0

Prioritet 3: Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

5.882.353

5.000.000

882.353

85%

0

Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

2.352.941

2.000.000

352.941

85%

Prioritet 4: Tehnička pomoć

1.325.883

1.127.000

198.883

85%

Mjera 4.1. Priprema projekata

588.236

500.000

88.236

85%

Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti

737.647

627.000

110.647

85%

Ukupno godina 2007.

13.384.707

11.377.000

2.007.707

85%

0

GODINA 2008.

Javni rashodi

Za informaciju

Ukupni javni rashodi

Doprinos Zajednice (IPA)

Nacionalni javni doprinos

Stopa sufinanciranja IPA-e

Ostalo (IFI, etc.

(1) = (2) + (3)

(Euro)

(2)

Euro

(3)

Euro

(4) =(2)/(1)

(%)

Euro

Prioritet 1: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

3.411.765

2.900.000

511.765

85%

0

Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

1.647.059

1.400.000

247.059

85%

Prioritet 2: Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

4.117.648

3.500.000

617.648

85%

0

Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

4.117.648

3.500.000

617.648

85%

Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

0

0

 

Prioriet 3: Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

5.882.353

5.000.000

882.353

85%

0

Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

2.235.294

1.900.000

335.294

85%

Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih

1.882.353

1.600.000

282.353

85%

Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

1.764.706

1.500.000

264.706

85%

Prioritet 4: Tehnička pomoć

1.529.412

1.300.000

229.412

85%

Mjera 4.1. Priprema projekata

705.882

600.000

105.882

85%

Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti

823.529

700.000

123.529

85%

Ukupno godina 2008.

14.941.178

12.700.000

2.241.178

85%

0

GODINA 2009.

Javni rashodi

Za informaciju

Ukupni javni rashodi

Doprinos Zajednice (IPA)

Nacionalni javni doprinos

Stopa sufinanciranja IPA-e

Ostalo (IFI, etc.

(1) = (2) + (3)

(Euro)

(2)

Euro

(3)

Euro

(4) =(2)/(1)

(%)

Euro

Prioritet 1: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

3.352.942

2.850.000

502.942

85%

0

Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

2.764.707

2.350.000

414.707

85%

Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

588.235

500.000

88.235

85%

Prioritet 2: Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

4.705.883

4.000.000

705.883

85%

0

Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

2.352.942

2.000.000

352.942

85%

Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

2.352.941

2.000.000

352.941

85%

Prioriet 3: Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

7.000.000

5.950.000

1.050.000

85%

0

Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

4.294.118

3.650.000

644.118

85%

Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih

2.352.941

2.000.000

352.941

85%

Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

352.941

300.000

52.941

85%

Prioritet 4: Tehnička pomoć

1.647.059

1.400.000

247.059

85%

Mjera 4.1. Priprema projekata

941.176

800.000

141.176

85%

Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti

705.882

600.000

105.882

85%

Ukupno godine 2009.

16.705.884

14.200.000

2.505.884

85%

0

5. PROVEDBENE ODREDBE

5.1. Strukture upravljanja i kontrole

U ovom poglavlju operativnog programa opisuju se uspostavljeni sustavi i strukture u vrijeme izrade operativnog programa. No određeni broj naknadnih odluka o strukturama i odgovornostima kao i o sustavima upravljanja i informiranja donosit će se u kontekstu akreditacije za prijenos decentraliziranog upravljanja, koja prati drukčiji vremenski raspored nego onaj za usvajanje operativnog programa. Stoga će se u Okvirnom sporazumu, kao i u Sporazumu o financiranju koji će se potpisati nakon prijenosa decentraliziranog upravljanja, naći detaljne odredbe o sustavima upravljanja i kontrole. Odredbe u ovom poglavlju stoga treba shvatiti tako da podliježu kasnijim prilagodbama temeljem primjenjivih odredbi tih sporazuma, gdje je to potrebno.

U slučaju Sporazuma o financiranju, posebice, imat će prednost, tamo gdje je primjenjivo, nad odredbama ovog poglavlja prilikom utvrđivanja osnove na temelju koje hrvatska Vlada prihvaća pomoć koja se pruža u okviru ovog operativnog programa.

5.1.1. Tijela i institucije

Na temelju Provedbene uredbe programa IPA, Vlada Republike Hrvatske donijela je vlastite pravne akt/e kojima će odrediti pojedina tijela za upravljanje i provedbu IPA-e[40].

Sukladno odredbama navedene Uredbe, sljedeći pojedinci/tijela jesu ili će biti određeni/uspostavljeni:

• Nacionalni IPA koordinator

• Strateški koordinator za komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala

• Dužnosnik nadležan za akreditaciju

• Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje

• Nacionalni fond

• Revizijsko tijelo

• Operativna struktura

Osim Operativne strukture i uloge strateškog koordinatora, ova tijela u osnovi obavljaju zadatke koji su općenito primjenjivi za sve IPA komponente u skladu s njihovim dužnostima određenim u relevantnim člancima Provedbene uredbe programa IPA.

Stoga u skladu s odredbama članka 7.3 navedene Uredbe te kako je određeno u »predlošku« Okvirnog sporazuma koji je Komisija donijela 6. srpnja 2007. [ref. C(2007) 3208 konačni – E/1368/2007] te će funkcije biti sastavni dio Okvirnog sporazuma koji će Komisija sklopiti s Vladom Republike Hrvatske.

Operativna struktura

Ovim Operativnim programom upravljat će voditelj Operativne strukture koji će, sukladno članku 28.2 Provedbene uredbe programa IPA, biti zadužen za sljedeće poslove:

• pripremu godišnjih ili višegodišnjih programa;

• nadzor nad provedbom programa i vođenje sektorskog nadzornog odbora, kako je utvrđeno člankom 59., ponajprije pripremom dokumenata potrebnih za praćenje kvalitete provedbe programa;

• pripremu sektorskih, godišnjih i završnog izvješća o provedbi utvrđenih člankom 61.(1.) te, nakon razmatranja izvješća od strane sektorskog nadzornog odbora, podnošenje istih Komisiji, Nacionalnom koordinatoru programa IPA i Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;

• osiguranje da su aktivnosti koje se financiraju odabrane i odobrene sukladno kriterijima i mehanizmima primjenjivim za programe; te da su u skladu s relevantnim pravilima Zajednica i nacionalnim pravilima;

• uspostavljanje postupaka za osiguranje pohrane sve dokumentacije potrebne za osiguranje odgovarajućeg revizorskog traga, sukladno članku 20.;

• organizaciju natječajnih postupaka i postupaka ugovaranja koji iz njih proizlaze te izvršenje plaćanja krajnjim korisnicima i povrata sredstava od krajnjih korisnika;

• u slučaju postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava osiguranje njihovog poštivanja koordiniranom raspodjelom zadataka između resornih ministarstava i predmetnih provedbenih tijela

• osiguranje da sva tijela uključena u provedbu aktivnosti održavaju zaseban računovodstveni sustav ili zasebne računovodstvene šifre;

• osiguranje da Nacionalni fond i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje prime sve potrebne informacije o primijenjenim postupcima i verifikacijama vezano za troškove;

• uspostavu, održavanje i ažuriranje sustava izvješćivanja i informiranja;

• provođenje provjera kako bi se osiguralo da su deklarirani troškovi nastali u skladu s važećim pravilima, da je roba dostavljena i usluge izvršene sukladno odluci o davanju suglasnosti te da su zahtjevi za plaćanjem od strane krajnjeg korisnika valjani. Te provjere odnose se na administrativne, financijske, tehničke i materijalne aspekte aktivnosti, kako bude primjereno;

• osiguranje unutarnje revizije raznih tijela od kojih je sastavljena;

• osiguranje izvješćivanja o nepravilnostima;

• osiguranje poštivanja zahtjeva za informiranjem i promidžbom.

Operativna struktura bit će sastavljena od sljedećih posebnih tijela u skladu sa člankom 31. Provedbene uredbe programa IPA:

• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP),

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOS),

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS),

• Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i

• Agencija za strukovno obrazovanje (ASO).

Položaj i razina nadležnosti, kao i čelnici pojedinih tijela unutar Operativne strukture, prikazani su u sljedećoj tablici:

Razina

nadležnosti

Nazivi tijela unutar Operativne strukture

Pojedinačna tijela unutar Operativne strukture

Čelnici pojedinačnih tijela unutar Operativne strukture

I. razina Operativnog programa

Tijelo nadležno za OP

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Uprava za rad i tržište rada

Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Državni tajnik za rad

II. razina prioriteta/mjere

Tijelo nadležno za prioritete/mjere

Prioritet 1

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Uprava za rad i tržište rada

Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Državni tajnik za rad

Prioritet 2, mjera 2.1

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Uprava za socijalnu skrb

Odjel za humanitarnu pomoć i suradnju s organizacijama civilnog društva

Ksaver 200 A

10000 Zagreb

Državni tajnik za socijalnu skrb

Prioritet 2, mjera 2.2

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa –

Uprava za srednje obrazovanje

Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb

Državni tajnik za srednje obrazovanje

Prioritet 3

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa –

Uprava za srednje obrazovanje

Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb

Državni tajnik za srednje obrazovanje

Prioritet 4

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Uprava za rad i tržište rada

Odjel za europske integracije i upravljanje projektima

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Državni tajnik za rad

III. razina projekta

Provedbeno tijelo

(Ugovaratelj)

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Odjel za financiranje i ugovaranje

Radnička cesta 1, 10000 Zagreb

Ravnateljica

Agencija za strukovno obrazovanje

Odjel za financiranje i ugovaranje programa IPA

Ulica grada Chicaga 21, 10000 Zagreb

Ravnatelj

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Odjel za ugovaranje i financiranje

Radnička cesta 1, 10000 Zagreb

Ravnateljica

Državni tajnik za rad bit će voditelj Operativne strukture u smislu članka 167. (3.) Provedbene uredbe programa IPA.

Obavijesti o svim promjenama u čelništvu pojedinačnih prethodno navedenih tijela bit će dostavljene Komisiji, po potrebi, uključujući i sve promjene koje utječu na akreditaciju Operativne strukture i kasniji prijenos ovlasti upravljanja od strane Komisije.

Podjela dužnosti

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (kao tijelo nadležno za OP) snosi ukupnu odgovornost za upravljanje Operativnim programom te obavlja sljedeće dužnosti u odnosu na cjelokupni Operativni program:

• koordinacija izrade Operativnog programa i njegove prilagodbe;

• koordinacija nadzora nad provedbom programa u skladu sa člankom 59. Provedbene uredbe programa IPA;

• koordinacija izrade sektorskih, godišnjih i završnog izvješća u skladu sa člankom 169.Provedbene uredbe programa IPA;

• uspostava procedura za čuvanje svih dokumenata kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag (članak 20. Provedbene uredbe programa IPA);

• organizacija evaluacije tijekom provedbe programa, u suradnji sa SDURF-om;

• uspostava, održavanje i ažuriranje sustava izvješćivanja i informiranja;

• osiguranje da sva tijela uključena u provedbu operacija vode zaseban računovodstveni sustav ili zasebno računovodstveno šifriranje;

• osiguranje da Nacionalni fond i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dobiju sve potrebne informacije o procedurama i provjerama koje su provedene u vezi s izdacima;

• osiguranje interne kontrole njegovih različitih sastavnih tijela;

• osiguranje izvještavanja o nepravilnostima;

• osiguranje izvještavanja o upravljanju rizicima;

• osiguranje poštivanja zahtjeva za informiranjem i promidžbom.

U odnosu na Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada i Prioritetom 4 – Tehnička pomoć – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (kao tijelo nadležno za prioritet/mjeru) posebno će izvršavati i sljedeće zadatke:

• izrada dijelova Operativnog programa u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• priprema podataka za nadzor/izvješća u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• izrada relevantnih dijelova sektorskih godišnjih i završnog izvješća, u okviru područja za koje je nadležno;

• osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne u bilo kojem trenutku kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• utvrđivanje planiranih krajnjih korisnika, očekivani modaliteti odabira i eventualni povezani specifični kriteriji odabira (čl. 155. Provedbene uredbe programa IPA);

• osiguranje da se aktivnosti u okviru sektorske nadležnosti ministarstva odaberu za financiranje i odobre sukladno kriterijima primjenjivim za Operativni program;

• kao korisnik pomoći, tehnička priprema i upravljanje projektima na temelju formalnih sporazuma s provedbenim tijelom (priprema natječajne dokumentacije/smjernice za podnositelje prijedloga, sudjelovanje u ocjenjivanju, provjera ostvarenih rezultata, provjere na terenu, tehnički nadzor);

• podnošenje zahtjeva za plaćanjem i sve popratne dokumentacije Nacionalnom fondu;

• priprema i podnošenje svih potrebnih informacija o procedurama i provjerama koje se obavljaju u vezi s troškovima;

• čuvanje sve dokumentacije i osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• unutarnja revizija;

• izvještavanje o nepravilnostima;

• izvještavanje o upravljanju rizicima;

• poštivanje zahtjeva za informiranjem i promidžbom.

U odnosu na Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada (Mjera 2.1: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (kao tijelo nadležno za prioritet/mjeru) obavljat će sljedeće dužnosti:

• izrada dijelova Operativnog programa u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• priprema podataka/izvješća za nadzor u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• izrada relevantnih dijelova sektorskih godišnjih i završnog izvješća, u okviru područja za koje je nadležno;

• osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne u bilo kojem trenutku kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• utvrđivanje planiranih krajnjih korisnika, očekivani modaliteti odabira i eventualni povezani specifični kriteriji odabira (čl. 155. Provedbene uredbe programa IPA);

• osiguranje da se aktivnosti u okviru njihove sektorske nadležnosti odabiru za financiranje i odobre sukladno kriterijima primjenjivim za Operativni program;

• kao korisnik pomoći, tehnička priprema i upravljanje projektima na temelju formalnih sporazuma s provedbenim tijelom (priprema natječajne dokumentacije/smjernice za podnositelje prijedloga, sudjelovanje u ocjenjivanju, provjera ostvarenih rezultata, provjera na terenu, tehnički nadzor);

• podnošenje zahtjeva za plaćanjem i sve popratne dokumentacije Nacionalnom fondu;

• priprema i podnošenje svih potrebnih informacija o procedurama i provjerama koje se obavljaju u vezi s troškovima;

• čuvanje sve dokumentacije i osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• unutarnja revizija;

• izvještavanje o nepravilnostima;

• izvještavanje o upravljanju rizicima;

• poštivanje zahtjeva za informiranjem i promidžbom.

U odnosu na Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada (Mjera 2.2: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju) i Prioritet 3 – Unapređivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (kao tijelo nadležno za prioritet/mjeru) obavljat će sljedeće dužnosti:

• izrada dijelova Operativnog programa u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• priprema podataka/izvješća za nadzor u okviru svoje sektorske nadležnosti;

• izrada relevantnih dijelova sektorskih godišnjih i završnog izvješća, u okviru područja za koje je nadležno;

• osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne u bilo kojem trenutku kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• utvrđivanje planiranih krajnjih korisnika, očekivani modaliteti odabira i eventualni povezani specifični kriteriji odabira (čl. 155. Provedbene uredbe programa IPA);

• osiguranje da se aktivnosti u okviru njihove sektorske nadležnosti odabiru za financiranje i odobre sukladno kriterijima primjenjivim za Operativni program;

• kao korisnik pomoći, tehnička priprema i upravljanje projektima na temelju formalnih sporazuma s provedbenim tijelom (priprema natječajne dokumentacije/smjernice za podnositelje prijedloga, sudjelovanje u ocjenjivanju, provjera ostvarenih rezultata, provjera na terenu, tehnički nadzor);

• podnošenje zahtjeva za plaćanjem i sve popratne dokumentacije Nacionalnom fondu;

• priprema i podnošenje svih potrebnih informacija o procedurama i provjerama koje se obavljaju u vezi s troškovima;

• čuvanje sve dokumentacije i osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• unutarnja revizija;

• izvještavanje o nepravilnostima;

• izvještavanje o upravljanju rizicima;

• poštivanje zahtjeva za informiranjem i promidžbom.

U odnosu na Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada, Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada (Mjera 2.1: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju) i Prioritet 4 – Tehnička pomoć, Hrvatski zavod za zapošljavanje (kao Provedbeno tijelo) obavljat će sljedeće dužnosti:

• provjera dokumentacije za nadmetanje zaprimljene od ustanova-korisnika i priprema potpune natječajne dokumentacije/paketa dokumenata za prijavu;

• organizacija natječajnih postupaka i postupaka dodjele ugovora;

• nastupa kao ugovaratelj;

• provedba ugovora;

• priprema i podnošenje zahtjeva za plaćanjem tijelu nadležnom za mjeru/prioritet

• izvršava plaćanje i povrat sredstava od krajnjeg korisnika;

• osiguranje da tijelo/a nadležna za prioritet/mjeru primi(e) sve potrebne informacije o procedurama i provjerama koje se obavljaju u vezi s troškovima;

• provođenje provjera kako bi se osiguralo da iskazani trošak uistinu i nastao sukladno važećim pravilima, da je roba dostavljena ili usluge izvršene sukladno s odlukom o davanju suglasnosti, te da su zahtjevi za plaćanje izdani od strane krajnjeg korisnika točni. Te provjere odnose se na administrativne, financijske, tehničke i materijalne aspekte aktivnosti, kako bude primjereno;

• podrška u izradi dokumentacije za sektorski nadzorni odbor o napretku postignutom u cilju ostvarivanja ciljeva mjera;

• podrška u izradi sektorskih godišnjih i završnih izvješća o provedbi;

• vođenje zasebnog računovodstvenog sustava ili zasebnog računovodstvenog šifriranja;

• unutarnja revizija;

• čuvanje sve dokumentacije i osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• izvještavanje o nepravilnostima.

U odnosu na Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada (Mjera 2.2: Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju) i Prioritet 3 – Unapređivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti, Agencija za strukovno obrazovanje (kao Provedbeno tijelo) obavljat će sljedeće dužnosti:

• provjera dokumentacije za nadmetanje zaprimljene od ustanova-korisnika i priprema potpune natječajne dokumentacije/paketa dokumenata za prijavu;

• organizacija natječajnih postupaka i postupaka dodjele ugovora;

• nastupa kao ugovaratelj;

• provedba ugovora;

• priprema i podnošenja zahtjeva za plaćanjem tijelu nadležnom za mjeru/prioritet

• obavlja plaćanje i povrat sredstava od krajnjeg korisnika;

• osiguranje da tijelo/a nadležna za prioritet/mjeru primi(e) sve potrebne informacije o procedurama i provjerama koje se obavljaju u vezi s troškovima;

• provođenje provjera kako bi se osiguralo da iskazani trošak uistinu i nastao sukladno važećim pravilima, da je roba dostavljena ili usluge izvršene sukladno s odlukom o davanju suglasnosti, te da su zahtjevi za plaćanje izdani od strane krajnjeg korisnika točni. Te provjere odnose se na administrativne, financijske, tehničke i materijalne aspekte aktivnosti, kako bude primjereno;

• podrška u izradi dokumentacije za sektorski nadzorni odbor o napretku postignutom u cilju ostvarivanja ciljeva mjera;

• podrška u izradi sektorskih godišnjih i završnih izvješća o provedbi;

• vođenje zasebnog računovodstvenog sustava ili zasebnog računovodstvenog šifriranja;

• interna revizija;

• čuvanje sve dokumentacije i osiguranje da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se osigurao dovoljno detaljan revizorski trag;

• izvještavanje o nepravilnostima.

Sva tijela unutar Operativne strukture na kraju su odgovorna Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, koje snosi ukupnu odgovornost za upravljanje Operativnim programom, za izvršavanje njihovih specifičnih zadatak koji se odnose na Operativni program.

Detaljna organizacijska shema sustava upravljanja Operativnim programom nalazi se u Dodatku 6.

5.1.2. Razdvajanje dužnosti

U skladu sa člankom 21.2 Provedbene uredbe programa IPA, odgovarajuće razdvajanje dužnosti bit će osigurano između i unutar utvrđenih tijela.

Razdvajanje dužnosti između tijela

Razdvajanje dužnosti rezultat je gore opisane podjele zadataka, a uključuje sljedeća načela:

• s jedne strane, jasno razdvajanje dužnosti između provjere, nadzora i evaluacije koje provodi

Operativna struktura i Nacionalni fond; a s druge strane

• jasno razdvajanje između revizija koje provodi Tijelo nadležno za reviziju te postupaka za

provedbu i plaćanje.

Razdvajanje dužnosti unutar tijela

Organizacijska struktura tijela i njihovi unutarnji postupci za upravljanje i nadzor uzet će u obzir sve zahtjeve za osiguranje primjerenog razdvajanja dužnosti. To uključuje sljedeća načela:

– prije nego što se aktivnost odobri, operativni i financijski aspekti bit će ovjereni od strane zaposlenika koji nisu zaduženi za pokretanje ili provedbu aktivnosti;

– potvrde izjave o troškovima sastavit će osoba ili odjel u Nacionalnom fondu koja/i je funkcionalno neovisna/an od svih službi koje odobravaju zahtjeve;

– pokretanje, ex-ante i ex-post nadzori odvojene su dužnosti, koje obavljaju različite osobe, funkcionalno neovisne jedna o drugoj.

5.2. Nadzor i evaluacija

5.2.1. Sustavi nadzora

Kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija provedbe IPA komponenti, programa i aktivnosti, te kako bi se pratio napredak u provedbi IPA pomoći, uspostavit će se sljedeći nadzorni odbori:

Nadzorni odbor za program IPA;

Sektorski nadzorni odbor za Operativni program za razvoj ljudskih potencijala.

Nadzorni odbor za program IPA

Republika Hrvatska uspostavit će Nadzorni odbor za program IPA kako bi osigurala usklađenost i koordinaciju provedbe svih pet IPA komponenti.

Sektorski nadzorni odbor

Voditelj Operativne strukture za Operativni program za razvoj ljudskih potencijala uspostavit će Sektorski nadzorni odbor u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Provedbene uredbe programa IPA.

Sektorskim nadzornim odborom su-predsjedat će državni tajnik za rad Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao voditelj Operativne strukture za Operativni program za razvoj ljudskih potencijala, te predstavnik Komisije. Članovi odbora također će biti i:

■ Nacionalni koordinator programa IPA ili njegov/njezin predstavnik;

■ Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili njegov/njezin predstavnik;

■ Predstavnik Komisije;

■ Strateški koordinator za komponente III. I IV ili njegov/njezin predstavnik;

■ Čelnik Nacionalnog fonda ili njegov/njezin predstavnik;

■ Predstavnici svakog od tijela Operativne strukture programa: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje;

■ Predstavnik Ureda Vlade za ravnopravnost spolova;

■ predstavnici civilnog društva, socio-ekonomski partneri, regionalne ili nacionalne organizacije koje imaju interes i doprinose kako bi primjena programa bila učinkovita. To su predstavnici: Savjet za razvoj civilnog društva kao i predstavnici sindikata i organizacija poslodavaca koji će biti birani kroz Gospodarsko-socijalno vijeće.

Sastav Sektorskog nadzornog odbora može preispitati i proširiti voditelj Operativne strukture u dogovoru s Komisijom, kako bi se osigurala dostatna zastupljenost i članstvo.

Sektorskom nadzornom odboru podršku će davati stalno tajništvo koje će Operativna struktura osigurati za pripremu materijala o kojima će raspravljati odbor ili za odobravanje u pisanom postupku. Tajništvo Sektorskog nadzornog odbora bit će smješteno u nadležnom odjelu Operativne strukture koji uspostavlja MINGORP.

Sektorski nadzorni odbor izvješćivat će Nadzorni odbor za program IPA. Njegovi zadaci uključuju:

a. razmatranje i odobravanje općih kriterija za odabir aktivnosti te odobrenje bilo koje izmjene tih kriterija u skladu s potrebama programa;

b. na svakom sastanku prosuditi napredak prema postizanju specifičnih ciljeva Operativnog programa na temelju dokumenata podnesenih od strane Operativne strukture;

c. na svakom sastanku razmotriti rezultate provedbe, posebno postizanje ciljeva postavljenih za svaki prioritet, mjere te evaluacije tijekom provedbe projekta; ovaj nadzor provodit će se prema dogovorenim pokazateljima;

d. razmatranje sektorskih godišnjih i završnih izvješća o provedbi, uključujući sažete tablice OP-a;

e. informiranost o godišnjem revizorskom izvješću o aktivnostima ili o dijelu izvješća koji se odnosi na operativni program;

f. razmatranje svih prijedloga za izmjenu financijskog sporazuma programa i predložiti Operativnoj strukturi reviziju ili preispitivanje programa koje može omogućiti postizanje ciljeva programa ili unapređenje upravljanja programom, uključujući financijsko upravljanje, kao i nadgledanje horizontalnih pitanja i mjera promicanja.

Sektorski nadzorni odbor potvrdit će ili dati prijedlog voditelju Operativne strukture, Europskoj komisiji, Strateškom koordinatoru i Nacionalnom koordinatoru za program IPA za reviziju programa, tamo gdje je to potrebno, nakon evaluacije, uključujući pokazatelje rezultata i neposrednih rezultata te financijske pokazatelje koji će se koristiti za nadzor pomoći.

Sektorski nadzorni odbor uspostavit će svoja pravila postupanja u dogovoru s Operativnom strukturom i Nadzornim odborom za program IPA. Sastajat će se najmanje dva puta godišnje na zahtjev Komisije. Po potrebi, mogu se dodatno sazvati i prijelazni sastanci.

U načelu, Sektorski nadzorni odbor nastojat će da odluke budu donesene konsenzusom.

5.2.2. Informacijski sustav za upravljanje projektima

Voditelj Operativne strukture odgovoran je za učinkovito i pravilno upravljanje i provedbu, a posebno za uspostavu, održavanje i redovito ažuriranje sustava izvješćivanja i informiranja kako bi se prikupile pouzdane financijske i statističke informacije o provedbi koje će se koristiti za pokazatelje nadzora i evaluacije, te za prosljeđivanje tih podataka u skladu s postupcima dogovorenim između NIPAK-a i Komisije.

Sustav će biti razvijen na jednom ili više računalnih sustava, u obliku odabranom od strane Operativne strukture i NIPAK-a, koji će omogućiti:

■ nadzor i upravljanje provedbom aktivnosti i projekata, od trenutka natječaja i poziva na dostavu projektnih prijedloga sve do zatvaranje OP-a, a posebice nadzor rezultata kad god je to moguće, te neposrednih rezultata;

■ provedbu i nadzor financijskih transakcija;

■ osiguranje zahtjeva za izvješćivanjem o provedbi OP-a.

Operativna struktura i sva ostala tijela uključena u provedbu OP-a imat će pristup sustavu(ima).

Informacijski sustav za upravljanje projektima bit će razvijen u okviru komponente tehničke pomoći ovog Operativnog programa. Sustav će se uspostaviti uz vodstvo i nadzor NIPAK-a i Strateškog koordinatora, kako bi se osigurala dosljednost i komplementarnost u svim Operativnim programima. Do njegove uspostave, izvješćivanje i prikupljanje podataka bit će provođeno ručno.

5.2.3. Sustavi nadzora i pokazatelj

Kvantitativni i kvalitativni napredak postignut u provedbi programa, kao i njegova učinkovitost i djelotvornost u odnosu na postavljene ciljeve bit će mjereni pomoću pokazatelja evaluacije i nadzora koji se odnose na rezultate i neposredne rezultate za svaku pojedinu mjeru.

Pri utvrđivanju prikladnih pokazatelja za nadzor i evaluaciju, u obzir su uzete metode, smjernice i popis primjera pokazatelja koje je objavila Komisija, a posebno »Indikativne smjernice o metodama evaluacije: Pokazatelji nadzora i evaluacije« (kolovoz 2006., radni dokument br. 2 za programsko razdoblje 2007. – 2013.)

Voditelj Operativne strukture odgovoran je za nadzor provedbe programa. U tom kontekstu, Operativna struktura prikupljat će podatke o provedbi (neposredni rezultati, rezultati i izdaci) za aktivnosti i projekte. Uspostavit će, održavati i ažurirati sustav izvješćivanja i informiranja uzimajući podatke na razini projekta, te objedinjavajući ih na razini mjera, prioriteta i cjelokupnog OP-a. Podaci o pojedincima koji su krajnji korisnici moraju biti prikupljeni za svaki projekt i korišteni za objedinjavanje na razini mjere i prioriteta. Na temelju toga će Operativna struktura procijeniti napredak OP-a na svim razinama u odnosu na postavljene svrhu i ciljeve, izraditi izvješća za Sektorski nadzorni odbor, izraditi nacrte sektorskih godišnjih i završnog izvješća o provedbi te po potrebi pokrenuti privremene evaluacije. Ta izvješća trebaju sadržavati i razrađene tablice sažetka za Operativni program.

U kontekstu nadzora i u svrhu upotrebe pokazatelja, Operativna struktura će osigurati da:

• zahtjevi nadzora budu ugrađeni u dokumentaciju poziva za podnošenje ponuda i projektnih prijedloga (uključivo pripremu prijavnih obrazaca za velike projekte, opise poslova i natječajnu dokumentaciju);

• prijave projekata (kod ocjene i odabira) uključuju predložene neposredne rezultate i rezultate, kao i podatke o pojedincima, koji su u skladu s pokazateljima za pojedinu mjeru u OP-u;

• pružanje podataka je ugrađeno u ugovore s korisnicima kao obveza, te da se podaci o provedbi pružaju sustavno i u roku od strane korisnika zajedno sa zahtjevom za povratom novca u okviru projekta.

U svrhu nadzora i informiranja uspostavit će se indikativna podjela po kategorijama programiranog korištenja doprinosa Zajednice ovom Operativnom programu, dok će sektorska godišnja i završna izvješća o provedbi sadržavati informacije o namjeni izdataka u skladu s tim kategorijama.

5.2.4. Odabir operacija

Svi ugovori za usluge, robu, radove i bespovratna sredstva bit će dodijeljeni i provedeni u skladu s pravilima za vanjsku pomoć sadržanim u relevantnim člancima Financijske Uredbe (prema izmjenama i dopunama) te u skladu s »Praktičnim vodičem kroz postupke ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama« (Praktični vodič) u tekstu objavljenom na web stranici EuropAid-a[41] na dan pokretanja postupka nabava ili dodjele bespovratnih sredstava. Standardni predlošci i modeli izneseni u Praktičnom vodiču trebaju biti korišteni kako bi se olakšala provedba primjenjivih pravila.

Sve aktivnosti koje nisu veliki projekti i koje provodi krajnji korisnik koji nije nacionalno javno tijelo, odabrat će se putem poziva na dostavu prijedloga projekata.

Operativna struktura uspostavit će Odbor za odabir za svaki od poziva za dostavu projektnih prijedloga pokrenutih za odabir aktivnosti koje će se financirati u okviru određene mjere. Odbor za odabir ocijenit će projektne prijave u skladu s kriterijima za odabir i metodologijom odobrenim od strane Sektorskog nadzornog odbora i objavljenim u dokumentaciji poziva za dostavu projektnih prijedloga.

Prvo će biti pregledano jesu li prijave u skladu s kriterijima prihvatljivosti i administrativnim kriterijima i udovoljavaju li mjerodavnim zahtjevima prihvatljivosti utvrđenim u odnosnim mjerama (potpunost, točnost, itd.) te će potom biti ocijenjena njihova ukupna kvaliteta. Odbor za odabir dat će preporuke Operativnoj strukturi, u skladu s člankom 158. Provedbene uredbe programa IPA. Članovi Odbora za odabir bit će najprikladniji službenici i stručnjaci koji posjeduju potrebna stručna znanja za provođenje ocjene kvalitete prijava projekata.

Nabava će slijediti odredbe Drugog dijela, Glave IV Financijske uredbe 1605/2002 (koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća br. 1995/2006), kao i II. dijela, Glave III Uredbe Komisije br. 2342/2002 (koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom br. 478/2007) kojom se utvrđuju razrađena pravila za provedbu.

U svrhu suradnje »trećih zemalja« koja se financira iz Općeg proračuna Europskih zajednica, nabava će poštivati i pravila i procedure za ugovore o pružanju usluga, nabavi roba i ustupanje radova kako ih je Komisija usvojila 24. svibnja 2007. [C(2007)2034] kao i članak 23. (Pravila o nabavi) »predloška« Okvirnog sporazuma koji je usvojila i Komisija 6. srpnja 2007. [C(2006)3208 konačni – E/1368/2007].

U slučaju svih Odbora za odabir ponuda koji se osnivaju radi ocjene ponuda za pružanje usluga, ustupanje radova i nabavu roba, njihov postupak odlučivanja bit će, prema potrebi, usklađen s nabavom i postupcima dodjele bespovratnih sredstava kako je gore navedeno.

Svi postupci dodjele bespovratnih sredstava slijedit će odredbe Prvog dijela, Glave IV prethodno spomenute Financijske uredbe (i njenih izmjena i dopuna).

Svi korisnici (bilo javni ili privatni) isto će tako poštivati načela utvrđena u odnosnim pravilima »Praktičnog vodiča«.

5.2.5. Sektorska godišnja i završno izvješće o provedbi

Sektorska godišnja i završno izvješće o provedbi pripremit će Operativna struktura u skladu s člankom 169. IPA provedbene uredbe. Ta izvješća će procijeniti napredak provedbe u odnosu na postizanje postavljenih ciljeva, probleme na koje se naišlo u upravljanju programom i poduzete mjere, financijsku provedbu kao i izvršene aktivnosti nadzora i praćenja. Programi će uključivati ažuriranu tablicu sažetka OP-a a bit će revidirani svake godine najmanje na »drugom sastanku« Sektorskog nadzornog odbora.

5.2.6. Sustavi za evaluaciju

Evaluacija je sredstvo za procjenu primjerenosti, učinkovitosti i djelotvornosti financijske pomoći kao i utjecaja i održivosti očekivanih rezultata. U okviru odgovornosti voditelja Operativne strukture, minimalno će se provesti ex-ante evaluacija i evaluacija tijekom provedbe programa u skladu s načelima postavljenim u Provedbenoj uredbi programa IPA i smjernicama Komisije.

Sustavi za evaluaciju i aktivnosti svakog programa u potpunosti će poštovati načelo proporcionalnosti.

Ex ante evaluacija

U okviru odgovornosti Operativne strukture, ex-ante evaluacija Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala provedena je od strane »European Policy Research Centre« sa Sveučilišta Strathclyde iz Glasgowa i priložena je ovom programu. Sažetak rezultata ex ante evaluacije te opis načina provedbe iste, navedeni su u poglavlju 1.3.2.

Evaluacija tijekom provedbe

Tijekom provedbe programa, izvršit će se privremena evaluacija koja dopunjuje nadzor Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala, posebno kada nadzor otkrije značajna odstupanja od početno zadanih ciljeva ili kada se daje prijedlog za izmjenu programa. U svakom slučaju, planirano je da će evaluacije pružiti podatke o pokazateljima dogovorenim u OP-u koji se ne mogu dobiti putem sustava nadzora. Nadalje, strateške evaluacije ili tematske evaluacije mogu se provesti u okviru odgovornosti Operativne strukture i/ili SDURF-a. Rezultati će biti upućeni ad-hoc odboru za evaluacije, Sektorskom nadzornom odboru i Komisiji.

Zaduženja za evaluaciju

Voditelj Operativne strukture zadužen je za osiguranje provedbe primjerenih evaluacija Operativnog programa. Evaluacije će izvršiti vanjski stručnjaci, funkcionalno neovisni od sustava upravljanja i kontrole. Evaluacijama će upravljati za to određeni službenik u okviru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koji će biti odgovoran za pripremu dokumentacije za nadmetanje i ugovaranje tih stručnjaka u okviru Prioriteta 4, pregled nacrta izvješća o evaluaciji, djelovati kao tajništvo ad hoc Odbora za evaluaciju, te biti posrednik, prema potrebi, između odabranih stručnjaka i navedenog Odbora za evaluaciju.

Odbor za evaluaciju

Sektorski nadzorni odbor odredit će ad-hoc odbor koji će pružati podršku Operativnoj strukturi u aktivnostima vezanim za evaluaciju. Odbor će slijediti »načelo partnerstva« te će uključivati članove (i goste prema potrebi) koji su stručnjaci za evaluaciju. Nadalje, podrška Odbora bit će pružena u svim fazama evaluacije (smjernice, planiranje, provedba, predstavljanje rezultata) kako bi se osigurala ukupna kvaliteta provedenih evaluacija. Istovremeno će svi relevantni dionici i institucije/organizacije biti pozvani da daju svoj doprinos, tamo gdje je to primjereno.

Imenovanje i uspostavljanje ovog ad-hoc Odbora obavit će se u skladu s pravilima i procedurama Sektorskog nadzornog odbora usvojenim u skladu sa člankom 167.2 Provedbene uredbe programa IPA

Evaluacijske aktivnosti i raspored

S obzirom da ovaj program pokriva razdoblje 2007.– 2009., ali uključuje operativne aktivnosti do 31. prosinca 2012. sukladno N+3 pravilu, predlaže se da se provede samo jedna evaluacija tijekom provedbe programa, te da ona započne u listopadu 2009. To bi zapravo predstavljalo evaluaciju procesa, kojom bi se ispitala učinkovitost i djelotvornost programa i provedbe projekta, ali u kontekstu napretka ostvarenog s provedbom, uključujući izvedbu u odnosu na pokazatelje na razini projekta (fizički i financijski objekti) i na razini mjere (neposredni rezultati). To će također uključiti i pregled provedbe horizontalnih pitanja OP-a.

U postupku evaluacije koristit će se pokazatelji utvrđeni u svrhu nadzora nad programskim operacijama. Budući da još ne postoji informacijski sustav upravljanja, a njegova se uspostava očekuje kroz priorite tehničke pomoći ovog operativnog programa, izvješća o praćenju projekta i drugi izvori podataka, kao što su baze podataka različitih institucija koje su nadležne za upravljanje operativnim programom (npr. Hrvatski zavod za zapošljavanje) ili izvješća različitih dionika u procesu koristit će se za nadzor nad projektom i evaluaciju u prvoj fazi njegove provedbe. Ta će izvješća i izvori podataka biti popraćeni, ako je potrebno, drugim evaluacijskim aktivnostima uključujući uspostavu nastavka.Osim toga, posebno će se koristiti pokazatelji rezultata koji su utvrđeni na razini prioriteta i odgovarajući izvori podataka utvrđeni u Odjeljku 3.2 za pokazatelje rezultata (posredovanje/ljudski potencijali/elektronska baza podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, baze Državnog zavoda za statistiku).

U okviru komponente Tehničke pomoći može se tražiti provedba posebnih anketa u svrhu pomoći u procesu evaluacije.

5.3. Informiranje i promidžba

5.3.1. Uvod

Informiranje i promidžba važni su aspekti pred-pristupne pomoći, a posebno uspješnog osmišljavanja i provedbe operativnih programa, uzimajući u obzir partnerske osnove na kojima su zasnovani. Priopćavanje za uspješno upravljanje i provedbu operativnih programa može se podijeliti u niz aktivnosti informiranja i promidžbe.

S tim ciljem, članak 62. Provedbene uredbe programa IPA utvrđuje određene uvjete vezane za informacije koje treba pružiti te promicanje programa i aktivnostima financiranih od strane Zajednice, upućene građanima i korisnicima s ciljem isticanja uloge financiranja od strane Zajednice te osiguranja transparentnosti.

U skladu s tim, informacije koje treba pružiti Operativna struktura između ostalog uključuju objavljivanje popisa krajnjih korisnika, naziva aktivnosti i iznosa sredstava koji je Zajednica dodijelila za aktivnosti. Komisija sa svoje strane također mora osigurati objavljivanje važnih informacija o natječajima i ugovorima u Službenom listu Europske unije i ostalim prikladnim medijima i web stranicama.

Nadalje, članak 63. Provedbene uredbe programa IPA dodatno navodi da će Komisija i nadležna tijela zemlje korisnice dogovoriti usklađenu grupu aktivnosti koje će se financirati iz prioriteta tehničke pomoći operativnog programa, kako bi se objavile i bile dostupne informacije o IPA pomoći.

U skladu s gore navedenim odredbama, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Odjel za odnose s javnošću i informiranje (Odsjek za informiranje i promidžbu III. i IV. komponente programa IPA u Kabinetu ministra) bit će odgovorno za aktivnosti informiranja i promidžbe u okviru programa. Informacije će biti upućene građanima Hrvatske i građanima Europe općenito, te (potencijalnim) korisnicima. Cilj će im biti istaknuti ulogu Zajednice i osiguranje transparentnost IPA pomoći.

5.3.2. Zahtjevi

U skladu s člankom 63. Provedbene uredbe programa IPA, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Odjel za odnose s javnošću i informiranje – Odsjek za informiranje i promidžbu III. i IV. komponente IPA pripremit će sveobuhvatan niz strateških aktivnosti (komunikacijski akcijski plan) radi objavljivanja informacija o programu IPA uključujući pomoć u okviru IV. komponente. Komunikacijski akcijski plan bit će usklađen sa strategijom informiranja i promidžbe koju izdaje NIPAK. Komunikacijski akcijski plan odnosit će se na razdoblje 2008.-2012. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Odjel za odnose s javnošću i informiranje – Odsjek za informiranje i promidžbu III. i IV. komponente IPA podnijet će nacrt komunikacijskog akcijskog plana Komisiji u roku od četiri mjeseca od dana potpisivanja Financijskog sporazuma koji se odnosi na operativni program. Komunikacijski akcijski plan će najmanje sadržavati sljedeće točke

• svrhu i ciljne skupine;

• strategiju i sadržaj;

• indikativni proračun;

• strukturu administrativne podrške i

• kriterije koji se koriste za ocjenu projektnih prijedloga.

5.3.3. Aktivnosti

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Odjel za odnose s javnošću i informiranje – Odsjek za informiranje i promidžbu III. i IV. komponente programa IPA osigurat će da mjere informiranja i promidžbe budu provedene u skladu s komunikacijskim akcijskim planom ciljajući na najšire moguće medijsko pokrivanje koristeći sve prikladne oblike i metode komunikacije na prikladnoj teritorijalnoj razini. Odsjek za informiranje i promidžbu bit će odgovorno i za organizaciju najmanje sljedećih mjera informiranja i promidžbe:

• velika informativna aktivnost kojom se objavljuje pokretanje Operativnog programa, i u slučaju kada ne postoji konačna verzija komunikacijskog akcijskog plana;

• najmanje jedna velika informativna aktivnost godišnje, sukladno komunikacijskom akcijskom planu, kojom će se predstaviti postignuća Operativnog programa, (uključujući velike projekte gdje je to prikladno);

• objavljivanje (elektroničkim putem ili na drugi način) popisa korisnika, naziva aktivnosti i iznosa sredstava Zajednice i domaćih sredstava alociranih za aktivnosti.

Odsjek će nadalje potencijalnim korisnicima pružiti jasne i detaljne informacije, koje će sadržavati najmanje:

• mogućnosti financiranja koje zajedno pružaju Zajednica i zemlja korisnica putem OP-a;

• uvjete prihvatljivosti kojima treba udovoljiti kako bi se konkuriralo za financiranje putem Operativnog programa;

• opis postupaka za procjenu prijava za financiranje i vremenskom razdoblju koje obuhvaćaju;

• kriteriji za odabir aktivnosti za financiranje i

• kontakte na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koji mogu pružiti informacije o Operativnom programu.

5.3.4. Indikativni proračun

Indikativni proračun za komunikacijski akcijski plan u okviru ovog Operativnog programa za razdoblje 2007. – 2009. bit će određen na odgovarajućoj razini kako bi se osiguralo dostatno pokriće troškova mjera promidžbe i informiranja. Proračunske alokacije po godinama, kao i indikativni iznosi neophodni za razdoblje 2010. – 2013. bit će izneseni u komunikacijskom akcijskom planu .

5.3.5. Upravljanje i provedba

U okviru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, za informiranje i priopćavanje bit će zadužen Odsjek iz gornjih točaka 5.3.2 i 5.3.3. Tim za informiranje i promidžbu sastojat će se od dvoje službenika čiji će zadaci uključivati podršku voditelju Operativne strukture u provedbi sljedećih zadataka i dužnosti:

■ rasprava o komunikacijskom akcijskom planu s Komisijom i NIPAK-om;

■ koordinacija aktivnosti informiranja i promidžbe koje će se provoditi u okviru ostalih IPA financiranih programa;

■ komunikacija s medijima;

■ razrada, provedba i procjena komunikacijskog akcijskog plana programa;

■ predstavljanje programa u relevantnim nacionalnim i Komisijinim informacijskim mrežama;

■ obrada upita korisnika;

■ nadzor i kontrola ispunjavanja uvjeta za informiranje i promidžbu od strane korisnika;

■ izrada, tiskanje i distribucija informativnih materijala, priprema i provedba javnih događanja;

■ razvoj i održavanje sadržaja na web stranici programa;

■ veza s IT podrškom u pogledu tehničkog održavanja;

■ upravljanje vanjskim (out-sourced) uslugama;

■ razvoj i nadzor godišnjeg komunikacijskog akcijskog plana i koordinacija internih događanja i treninga.

Neke od mjera informiranja i promidžbe zasigurno će zahtijevati vanjske profesionalne usluge (kao što su dizajn i pred-print, web stranica, tiskanje, oglašavanje, fotografiranje i istraživanja javnog mijenja). Odgovornost je tima za informiranje i promidžbu da upravlja tim uslugama i da osigura da se ugovori zaključe u skladu s pravilima o javnoj nabavi.

5.3.6. Nadzor, evaluacija, izvješćivanje

Nadzor, evaluacija i izvješćivanje obvezni su uvjeti za primjenu mjera promidžbe uključenih u komunikacijski akcijski plan programa.

O napretku postignutom u provedbi komunikacijskog akcijskog plana izvješćivat će se tijekom sastanaka Sektorskog nadzornog odbora. Voditelj Operativne strukture izvijestit će Sektorski nadzorni odbor o provedenim mjerama informiranja i komunikacije i sredstvima upotrijebljenim za isto. Voditelj Operativne strukture osigurat će za Sektorski nadzorni odbor primjere provedenih komunikacijskih mjera.

Godišnja i završno izvješće o provedbi Operativnog programa uključivat će sljedeće informacije:

• primjere informacijskih i komunikacijskih mjera za Operativni programa poduzetih pri provedbi komunikacijskog akcijskog plana;

• način provedbe mjera informiranja i promidžbe vezano za objavljivanje, elektroničkim putem ili na drugi način, popisa korisnika, naziva aktivnosti i iznosa javnih sredstava alociranih za aktivnosti;

• sadržaj značajnijih izmjena i dopuna komunikacijskog akcijskog plana.

• u komunikacijski akcijski plan bit će uvrštena grupa pokazatelja za evaluaciju mjera promidžbe, što će predstavljati ključni dio plana vezano za procjenu učinkovitosti i djelotvornosti provedenih aktivnosti promidžbe.

• godišnji rezultati kvalitativne i kvantitativne analize bit će korišteni za razmatranje godišnjeg komunikacijskog akcijskog plana te po potrebi, njegove izmjene.

5.3.7. Partnerstvo i umrežavanje

Sljedeća tijela za program mogu djelovati kao instrument za program i širiti informacije namijenjene širokoj javnosti:

• profesionalna i strukovna udruženja i organizacije;

• gospodarski i socijalni partneri;

• nevladine udruge;

• obrazovne institucije;

• organizacije gospodarstvenika;

• operatori;

• informativni centri o Europi i predstavništva Komisije, posebno Delegacija EK;

• ostali glavni dionici za svaki od prioriteta.

Operativna struktura usko će surađivati s gore navedenim tijelima pri širenju informacija vezanih za program i IPA strategiju pred-pristupne pomoći za IV. komponentu.

5.3.8. Internet

Web stranica programa bit će povezana s web stranicama SDURF-a, MFIN-a DEK-a, DG ELARG, DG EMPL i DG REGIO te s web stranicama ostalih programa. Bit će izrađena u skladu sa sljedećim načelima:

■ Pristup najvećem mogućem broju korisnika – osigurati da stranica ima jednostavnu adresu; registrirati je na glavnim tražilicama kako bi se lako mogla pronaći; izraditi je na način da bude vidljiva na ekranima i sa softwareom niskih specifikacija; osigurati da se brzo učitava.

■ Davanje prioriteta brzom pristupu vrijednim informacijama – stranica treba imati preglednu strukturu kako bi korisnici na brz i jednostavan način mogli pronaći tražene podatke; informacije, kada je moguće, trebaju biti dostupne za preuzimanje u pdf formatu.

■ Vizualna privlačnost – snažan vizualni identitet upotrebom logotipa, boja itd. bez da se ograničava jasnoća, brzina i jednostavnost

■ Razvijanje kao trajni resurs;

■ Interaktivni sadržaj, korištenjem jedinstvenih prednosti web stranica.

DODATAK 1

Članovi međuresorne radne skupine[42]

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF)

gđa Nataša Mikuš, zamjenica državnog tajnika

gđa Suzana Kovačević, stručna suradnica

gđa Ana Šimunić, stručna suradnica

gđa Ivana Zdelarec, vježbenica

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva (MINGORP)*

gđa Vera Babić, državna tajnica za rad

gđa Inga Žic, načelnica

gđa Katarina Ivanković-Knežević, voditeljica odsjeka

gđa Snježana Tomašević, savjetnica

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

gđa Nada Kerovec, voditeljica odsjeka

gđa Sanja Mesarov, savjetnica

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ)

gđa Mihaela Dubravac Šigir, stručna savjetnica

gđa Antonija Gladović, voditeljica jedinice za provedbu projekta

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO)

gđa Jelena Letica, ravnateljica

Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO)

gđa Nevenka Lončarić-Jelačić, stručna savjetnica

Agencija za obrazovanje odraslih (AOO)

gđa Anita Leko, stručna suradnica

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS)

gđa Mirjana Radovan, stručna savjetnica

Državni zavod za statistiku (DZS)

gđa Jadranka Brkić, voditeljica odsjeka

gđa Tihana Cukina, stručna savjetnica

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI)

gđa Diana Štrkalj, stručna suradnica

gđa Franka Maček, stručna suradnica

CARDS 2003: Pomoć nacionalnom razvojnom planiranju

g. Conor Kearney

DODATAK 2

Sudionici na partnerskim konzultacijama u okviru OP-a za Komponentu IV programa IPA

Partnerske konzultacije – Razvoj ljudskih potencijala, 23. ožujak 2007. u Zagrebu

Vera Babić, MINGORP

Želimir Janjić, MZOŠ

Dorica Nikolić, Mirjana Radovan, MZSS

Ivan Šutalo, ASO;

Zorislav Bobuš, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske;

Sanja Crnković Pozaić, CEPOR;

Marina Dimić Vugec, CERANEO;

Dubravka Matić, Ured za socijalno partnerstvo;

Branka Kranjac, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom;

Jasenka Matković, Zajednica hrvatskih pučkih učilišta;

Boris Feis, SSSH;

Nikola Vrdoljak , Marija Vukelić , APIU;

Jozo Ćavar, Anita Leko, AOO;

Antonija Gladović, MZSS;

Jelena Letica, ASO;

Ivica Lovrić, Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja;

Diana Štrkalj, MVPEI;

Dragan Knežević, SDURF;

Vedrana Ligutić, DEK;

Tamara Šterk, Ured za ravnopravnost spolova;

Sanja Cesar, CESI;

Mirela Lekić, Hrvatska obrtnička komora;

Vesna Štefica, Hrvatska gospodarska komora;

Sanja Špoljarić, SDURF;

Goran Bakula,, Ana Kranjac, Savez samostalnih sindikata;

Maja Vehovec, Ekonomski institut;

Ivan Vrdoljak, Udruga radničkih sindikata hrvatske;

Thomas Farnell, Ninoslav Šćukanec, Institut za razvoj obrazovanja;

Ivana Zdelarec, Ana Šimunić, Suzana Kovačević, SDURF;

Inga Žic, Snježana Tomašević, Katarina Ivanković Knežević, MINGORP

Pismena očitovanja zaprimljena su od:

• Instituta za razvoj obrazovanja

• Hrvatske obrtničke komore

• Hrvatske gospodarske komore

• Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske

• Agencije za promicanje ulaganja

• MSP-a i Centra za poduzetništvo

DODATAK 3

ANALITIČKE TABLICE I PODACI

Tablica 1: OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA HRVATSKU

 

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Stanovništvo, mil.

4,381

4,437

4,443

4,442

4,439

4,442

4,441

Bruto domaći proizvod, % godišnje promjene (realni)

2,9

4,4

5,6

5,3

4,3

4,3

4,8

Bruto domaći proizvod, tržišne cijene (tekuće), mil. kuna

152.519

165.639

181.231

198.422

214.983

231.349

250.590

Bruto domaći proizvod, tržišne cijene (tekuće)*, mil. eura

19.976

22.170

24.467

26.230

28.677

31.260

34.220

Bruto domaći proizvod po glavi u eurima

4.560

4.997

5.507

5.905

6.460

7.037

7.704

Indeks potrošačkih cijena, godišnja promjena, %

4,6

3,8

1,7

1,8

2,1

3,3

3,2

Prosječna mjesečna neto plaća (u kunama)

3.326

3.541

3.720

3.940

4.173

4.376

4.603

Stopa nezaposlenosti prema ILO, godišnji prosjek, %

16,1

15,8

14,8

14,3

13,8

12,7

11,2

Dug opće države % BDP (ep)

N.A.

N.A.

40

40,9

43,2

43,7

40,8

Prosječni tečaj EUR/HRK

7,63

7,47

7,41

7,56

7,5

7.4

7,32

Deficit tekućeg računa (% BDP-a)e

-2,4

-3,6

-8,5

-7,1

-5,1

-6,4

-7,8

Vanjski dug (BDP) (zr)

61,4

61,4

61,9

75,8

80,0

82,4

85,3

Turistička noćenja, godišnja promjena, %

47

11

3

4

2

7,6

3,1

Stopa rasta građevinskih radova

9,1

3,6

12,8

22,8

2

-0,8

9,3

Industrijska proizvodnja, godišnja promjena, %

1,7

6

5,4

4,1

3,7

5,1

4,5

Trgovina na malo, godišnja promjena (realna), %

14,4

10

12,5

3,7

2,6

2,8

2,1

zr – završno razdoblje

Izvori: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka

* Izračunato primjenom prosječnog godišnjeg tečaja (HRK/1 EUR)na BDP u kunama.

Tablica 2: PODACI O STANOVNIŠTVU ZA HRVATSKU, 2000. – 05.

Godina

Rođeni

Umrli

Prirodni prirast

Useljavanje

Iseljavanje

Neto useljavanje

Procjena broja stanovnika

2000.

43.746

50.246

-6.500

29.389

5.953

23.432

4.381.000

2001.

40.993

49.552

-8.559

24.415

7.488

16.927

4.437.000

2002.

40.094

50.569

-10.475

20.365

11.767

8.598

4.443.000

2003.

39.668

52.575

-12.907

18.455

6.534

11.921

4.442.000

2004.

40.307

49.756

-9.449

18.383

6.812

11.571

4.439.000

2005.

42.492

51.790

-9.298

14.230

6.012

8.218

4.442.000

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS).

Tablica 3: OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI, 2006.

 

Stopa nataliteta

Stopa mortaliteta

Stopa prirodnog prirasta

Stopa neto
migracija

Hrvatska

9,566

11,659

-2,093

1,85

Bugarska

9,609

14,734

-5,125

:

Češka Republika

10,306

10,17

0,135

3,381

Danska

11,952

10,203

1,748

1,833

Njemačka (isključujući bivšu DRNJ od 1991)

8,194

10,015

-1,821

0,279

Grčka

9,958

9,44

0,518

3,588

Španjolska

10,766

8,386

2,381

14,243

Francuska

13,148

8,404

4,744

1,481

Mađarska

9,915

13,058

-3,143

1,894

Nizozemska

11,321

8,282

3,04

-1,916

Austrija

9,407

8,97

0,437

2,883

Poljska

9,812

9,693

0,12

-0,947

Portugal

9,953

9,632

0,322

2,466

Rumunjska

10,167

11,956

-1,789

-0,3

Slovenija

9,437

9,021

0,416

3,081

Slovačka

9,998

9,886

0,112

0,715

Finska

11,173

9,127

2,046

1,964

Švedska

11,664

10,041

1,623

5,599

Cipar

11,332

6,611

4,721

10,973

Malta

9,588

7,937

1,651

2,48

Estonija

11,073

12,888

-1,815

:

Litva

9,212

13,203

-3,992

-1,431

Latvija

9,731

14,466

-4,735

-1,071

Izvor: Eurostat i DZS

Tablica 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA PO SPOLU, 2006.

 

Ukupno

 

 

 

Žene

 

 

 

 

Muškarci

 

 

 

 

 

15-24

25-49

50-64

65+

Do 15

15-24

25-49

50-64

65+

Do 15

15-24

25-49

50-64

65+

Hrvatska

13,17

35,33

18,74

16,85

14,97

12,45

34,00

13,29

19,91

16,94

13,95

36,76

18,80

13,55

EU 27

13,23

36,58

18,24

16,52

15,85

12,55

35,20

12,94

18,82

17,65

13,83

37,70

18,26

13,92

Belgija

12,08

35,67

17,90

17,22

16,40

11,66

34,60

12,83

19,72

17,90

12,51

36,79

18,20

14,61

Bugarska

13,63

35,47

20,03

17,18

12,94

12,90

34,15

14,48

19,53

14,50

14,40

36,87

19,53

14,69

Češka Republika

13,28

36,90

20,91

14,12

14,04

12,66

35,40

15,10

16,81

15,58

13,93

38,48

20,72

11,30

Danska

11,10

35,24

19,81

15,09

18,11

10,76

34,48

13,52

17,06

19,43

11,44

36,01

20,04

13,07

Njemačka

11,74

36,58

18,44

18,94

13,63

11,27

35,08

12,22

21,85

14,99

12,24

38,16

18,72

15,90

Irska

15,35

37,51

15,42

11,13

20,00

15,09

37,19

11,09

12,43

21,18

15,60

37,83

15,56

9,82

Grčka

12,19

37,54

17,58

18,31

13,82

11,56

36,58

12,65

20,14

14,93

12,82

38,53

17,27

16,45

Španjolska

12,07

40,20

16,49

16,75

13,88

11,59

38,88

11,64

19,05

15,13

12,56

41,56

16,37

14,38

Francuska

13,00

34,46

17,69

16,22

17,69

12,46

33,77

13,11

18,59

19,62

13,57

35,19

17,89

13,72

Italija

0,00

0,00

0,00

 

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

Mađarska

13,01

35,87

19,88

15,70

14,41

12,14

34,06

14,38

18,97

16,77

13,98

37,88

19,29

12,09

Nizozemska

11,96

36,66

18,86

14,15

17,74

11,64

35,95

13,49

16,16

18,99

12,29

37,39

19,23

12,10

Austrija

12,34

37,73

17,70

16,23

15,16

11,79

36,44

11,84

19,00

16,88

12,91

39,10

17,81

13,30

Poljska

16,34

36,06

17,92

13,22

15,55

15,51

34,72

14,12

15,93

17,44

17,22

37,48

17,52

10,34

Portugal

12,42

37,28

17,63

17,07

14,73

11,81

36,32

12,49

19,24

16,54

13,07

38,31

17,33

14,75

Rumunjska

15,39

36,95

17,22

14,73

14,93

14,69

35,73

12,89

16,94

16,52

16,12

38,23

16,73

12,40

Slovenija

13,24

38,00

19,03

15,48

13,56

12,64

36,39

13,36

18,79

14,96

13,87

39,68

19,47

12,03

Slovačka

16,01

37,91

17,57

11,68

15,95

15,22

36,55

13,30

14,22

17,76

16,83

39,36

17,06

8,99

Finska

12,45

33,37

20,88

15,94

16,64

11,92

32,11

15,12

18,75

18,11

13,01

34,69

21,19

13,00

Švedska

12,31

33,36

19,64

17,27

16,82

11,91

32,48

13,28

19,44

18,02

12,72

34,26

19,94

15,07

Ujedinjena Kraljevina

13,14

35,17

17,74

16,00

17,13

12,60

34,71

12,46

17,90

18,79

13,71

35,65

17,83

14,03

Izvor: Eurostat

Tablica 5: STOPE AKTIVNOSTI PREMA SPOLU, DOBI I NACIONALNOSTI (%), 2006.

Ukupno

 

 

 

Muškarci

 

 

 

Žene

 

 

 

15-64

15-24

25-54

55-64

15-64

15-24

25-54

55-64

15-64

15-24

25-54

55-64

Hrvatska

63,5

38,0

83,7*

48,5**

68,9

41,1

87,2*

58,2**

58,2

34,5

80,2*

39,9**

EU 27

70,2

44,0

84,1

46,3

77,5

47,4

91,9

56,1

62,9

40,5

76,4

37,1

Belgija

66,5

34,7

84,5

33,6

73,4

37,4

91,9

42,7

59,5

31,9

77,0

24,6

Bugarska

64,5

28,9

82,3

43,0

68,8

31,3

85,1

53,6

60,2

26,4

79,4

33,9

Češka Republika

70,3

33,5

88,2

47,7

78,3

37,7

94,8

62,7

62,3

29,2

81,3

34,0

Danska

80,6

69,9

88,9

63,2

84,1

70,5

92,3

69,6

77,0

69,3

85,4

56,7

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

75,3

50,3

87,6

55,2

81,3

52,9

93,8

64,0

69,2

47,6

81,4

46,6

Irska

71,8

54,7

81,5

54,4

81,5

59,0

92,1

68,7

61,9

50,2

70,7

40,0

Grčka

67,0

32,4

82,0

43,9

79,1

36,1

94,7

61,0

55,0

28,7

69,1

28,0

Španjolska

70,8

48,2

82,0

46,8

81,3

52,2

92,5

63,5

60,2

43,9

71,2

31,0

Francuska

69,4

37,9

87,0

39,9

74,8

42,2

93,5

42,7

64,1

33,4

80,7

37,3

Italija

62,7

32,5

77,8

33,4

74,6

37,8

91,3

45,0

50,8

26,9

64,3

22,5

Mađarska

62,0

26,8

79,6

34,9

68,7

30,1

86,5

43,1

55,5

23,4

72,9

28,2

Nizozemska

77,4

70,8

87,1

49,6

83,9

71,5

94,1

60,4

70,7

70,1

80,1

38,6

Austrija

73,7

59,4

87,1

36,8

80,5

63,9

93,2

47,3

67,0

55,1

80,9

26,9

Poljska

63,4

34,2

81,7

30,7

70,1

37,5

88,2

42,6

56,8

30,7

75,4

20,3

Portugal

73,9

42,7

87,7

53,5

79,5

46,6

92,9

62,7

68,4

38,7

82,7

45,1

Rumunjska

63,6

30,6

79,9

42,8

70,7

35,1

87,1

52,0

56,6

25,9

72,6

34,8

Slovenija

70,9

40,6

89,0

33,4

74,9

44,4

91,0

45,8

66,7

36,4

87,0

21,4

Slovačka

68,6

35,3

87,6

36,7

76,4

39,7

94,0

55,2

60,9

30,9

81,2

20,9

Finska

75,2

51,8

87,8

58,5

77,1

52,6

90,3

58,9

73,3

51,0

85,3

58,2

Švedska

78,8

51,3

89,4

72,8

81,2

50,8

92,5

76,0

76,3

51,9

86,3

69,6

Ujedinjena Kraljevina

75,5

61,9

84,5

59,1

82,1

64,3

91,6

68,4

69,2

59,4

77,6

50,2

* Podaci AKS-a za Hrvatsku odnose se na sljedeću dobnu kategoriju (25-49)

** Podaci AKS-a za Hrvatsku odnose se na sljedeću dobnu kategoriju (50-64)

Izvor: Eurostat (za zemlje EU-a), AKS 2006/2 (za Hrvatsku)

Tablica 6: STOPE ZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU, DOBI I NACIONALNOSTI (%), 2006.

Ukupno

Muškarci

Žene

 

15-64

15-24

25-54

55-64

15-64

15-24

25-54

55-64

15-64

15-24

25-54

55-64

Hrvatska

56,6

27

76,1*

45,0**

62,3

29,5

80,7*

54,7**

51

24,2

71,6*

36,3**

EU 27

64,4

36,6

78,1

43,5

71,6

39,3

85,9

52,6

57,2

33,3

70,2

34,8

Belgija

61

27,6

78,4

32

67,9

30,4

85,9

40,9

54

24,7

70,7

23,2

Bugarska

58,6

23,2

75,7

39,6

62,8

25,4

78,6

49,5

54,6

21

72,8

31,1

Češka Republika

65,3

27,7

82,5

45,2

73,7

31,5

90,4

59,5

56,8

23,7

74,5

32,1

Danska

77,4

64,6

86,1

60,7

81,2

65

90,1

67,1

73,4

64,1

82

54,3

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

67,5

43,4

79,3

48,4

72,8

45,1

84,9

56,4

62,2

41,6

73,7

40,6

Irska

68,6

50

78,4

53,1

77,7

53,6

88,4

67

59,3

46,2

68,3

39,1

Grčka

61

24,2

75,3

42,3

74,6

29,7

90

59,2

47,4

18,7

60,5

26,6

Španjolska

64,8

39,5

75,8

44,1

76,1

44,4

87,6

60,4

53,2

34,4

63,7

28,7

Francuska

63

29,3

80,2

37,6

68,5

33,3

87

40,1

57,7

25,2

73,6

35,2

Italija

58,4

25,5

73,3

32,5

70,5

30,6

87,2

43,7

46,3

20,1

59,3

21,9

Mađarska

57,3

21,7

74,2

33,6

63,8

24,5

81

41,1

51,5

18,8

67,6

27,1

Nizozemska

74,3

66,2

84,2

47,7

80,9

67,2

91,4

58

67,7

65,1

77

37,2

Austrija

70,2

54

83,5

35,5

76,9

58,2

89,9

45,3

63,5

49,9

77

26,3

Poljska

54,5

24

71,8

28,1

60,9

26,9

78,3

38,4

48,2

21

65,3

19

Portugal

67,9

35,8

81,3

50,1

73,9

39,8

87,4

58,2

62

31,6

75,3

42,8

Rumunjska

58,8

24

74,7

41,7

64,6

27,3

80,8

50

53

20,6

68,6

34,5

Slovenija

66,6

35

84,2

32,6

71,1

39,2

87,1

44,5

61,8

30,3

81,2

21

Slovačka

59,4

25,9

77,2

33,1

67

29,2

84,1

49,8

51,9

22,5

70,2

18,9

Finska

69,3

42,1

82,4

54,5

71,4

42,6

85,2

54,8

67,3

41,6

79,6

54,3

Švedska

73,1

40,3

84,7

69,6

75,5

40,2

87,8

72,3

70,7

40,4

81,5

66,9

Ujedinjena Kraljevina

71,5

53,2

81,1

57,4

77,3

54,1

87,9

66

65,8

52,2

74,6

49,1

* Podaci AKS-a za Hrvatsku odnose se na sljedeću dobnu kategoriju (25-49)

** Podaci AKS-a za Hrvatsku odnose se na sljedeću dobnu kategoriju (50-64)

Izvor: Eurostat (za zemlje EU-a), AKS 2006/2 (za Hrvatsku)

Tablica 7: ZAPOSLENOST PREMA SPOLU I GOSPODARSKOJ DJELATNOSTI U 2006 (%) (PREMA NACE KLASIFIKACIJI*), 15 GODINA I VIŠE

 

A,B Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo

C Industrija

G-K Usluge

(isključujući javnu upravu)

I Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

M do Q

Ostale usluge

Hrvatska

13,80

28,50

35,00

6,30

16,40

EU 27

5,89

27,64

36,91

7,12

22,45

Belgija

1,95

24,70

37,05

9,90

26,39

Bugarska

8,11

34,47

33,98

7,22

16,22

Češka Republika

3,76

39,97

32,63

6,75

16,89

Danska

3,09

23,33

37,06

5,95

30,58

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

2,26

29,59

37,02

7,70

23,44

Irska

5,74

27,47

39,18

5,14

22,48

Grčka

11,98

22,09

39,82

8,55

17,57

Španjolska

4,78

29,55

39,87

6,19

19,61

Francuska

3,95

24,22

36,59

9,37

25,86

Italija

4,27

30,13

39,02

6,28

20,30

Mađarska

4,77

32,36

35,92

7,27

19,67

Nizozemska

3,28

20,19

41,89

7,14

27,50

Austrija

5,52

28,16

40,20

6,44

19,68

Poljska

15,79

29,98

30,42

6,29

17,52

Portugal

11,70

30,57

32,09

6,87

18,78

Rumunjska

30,60

30,71

22,15

5,23

11,32

Slovenija

9,58

35,49

31,13

5,96

17,84

Slovačka

4,39

38,82

31,82

7,04

17,93

Finska

4,67

25,69

36,81

4,70

28,13

Švedska

2,23

21,91

37,52

5,71

32,63

Ujedinjena Kraljevina

1,35

21,98

41,70

7,09

27,88

NACE* klasifikacija

A-B poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo

A poljoprivreda, lov i šumarstvo

B ribarstvo

C-F industrija (rudarstvo i vađenje kamenja, proizvodnja, opskrba električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstvo)

C rudarstvo i vađenje kamena

D proizvodnja

E opskrba električnom energijom, plinom i vodom

F građevinarstvo

G– K usluge (isključujući javnu upravu)

G trgovina na veliko i malo, popravljanje motornih vozila, predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

H hoteli i restorani

I prijevoz, skladištenje i veze

J financijsko posredovanje

K nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge

L javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

M-Q druge usluge

M obrazovanje

N zdravstvo i socijalni rad

O druge djelatnosti društveni, socijalnih i osobnih aktivnosti

P aktivnosti kućanstava

Q izvanteritorijalna organizacija i tijela

Tablica 8a: Udio rada s nepunim radnim vremenom u ukupnoj zaposlenosti, 2006.

Tablica 8b: Udio radnika na određeno vrijeme među zaposlenima, 15-64, 2006.

 

Ukupno

Muškarci

Žene

 

Ukupno

Muškarci

Žene

Hrvatska

10,1

6,8

13,4

Hrvatska

12,5

:

:

EU 27

18,1

7,7

31,2

EU 27

14,3

13,8

14,9

Belgija

22,2

7,4

41,1

Belgija

8,7

6,9

10,8

Bugarska

2

1,5

2,5

Bugarska

6,1

6,2

6,1

Češka Republika

5

2,2

8,7

Češka Republika

8

6,8

9,4

Danska

23,6

13,3

35,4

Danska

8,9

7,9

9,9

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

25,8

9,3

45,6

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

14,5

14,8

14,2

Irska

:

:

:

Irska

3,3

2,9

3,8

Grčka

5,7

2,9

10,2

Grčka

10,7

9,1

13

Španjolska

12

4,3

23,2

Španjolska

34,1

32,1

36,8

Francuska

17,2

5,7

30,6

Francuska

13,5

13

14

Italija

13,3

4,7

26,5

Italija

13,1

11,2

15,8

Mađarska

4

2,6

5,6

Mađarska

6,7

7,3

6

Nizozemska

46,2

23

74,7

Nizozemska

16,4

15,2

17,9

Austrija

21,8

6,5

40,2

Austrija

9

9,1

8,9

Poljska

9,8

7,1

13

Poljska

27,3

28,4

25,9

Portugal

11,3

7,4

15,8

Portugal

20,6

19,5

21,8

Rumunjska

9,7

9,5

9,8

Rumunjska

1,8

2

1,6

Slovenija

9,2

7,2

11,6

Slovenija

17,1

15,2

19,1

Slovačka

2,8

1,3

4,7

Slovačka

5

4,9

5

Finska

14

9,3

19,2

Finska

16,3

12,6

20

Švedska

25,1

11,8

40,2

Švedska

17

15

18,9

Ujedinjena Kraljevina

25,5

10,6

42,6

Ujedinjena kraljevina

5,6

5

6,3

Izvor: Eurostat, Anketa o radnoj snazi 2006/1.

Tablica 9a: NEZAPOSLENOST PREMA SPOLU, DOBI I NACIONALNOSTI (%), 2006.

 

Ukupna nezaposlenost

 

 

Muškarci

 

 

Žene

 

 

15-24

25-49

50-64

15-24

25-49

50-64

15-24

25-49

50-64

Hrvatska

29

9

7,3

28,2

7,5

6,1

30

10,7

8,9

EU 27

17,4

7,4

6,3

17,1

6,6

6,1

17,8

8,3

6,6

Belgija

20,5

7,4

5,6

18,8

6,7

4,9

22,6

8,2

6,7

Bugarska

19,5

8

8,1

18,9

7,6

7,9

20,3

8,3

8,3

Češka Republika

17,5

6,3

6

16,6

4,6

5,2

18,7

8,4

6,9

Danska

7,7

3,2

3,5

7,9

2,4

3,2

7,5

4,1

4

Njemačka (isključujući DRNJ iz 1991)

13,7

9,3

11,4

14,8

9,4

11,2

12,5

9,2

11,7

Irska

8,6

3,9

2,8

9,1

4,1

3

8

3,5

2,4

Grčka

25,2

8,6

4,1

17,7

5,3

3,2

34,7

13,2

5,9

Španjolska

17,9

7,7

5,9

15

5,5

4,4

21,6

10,6

8,5

Francuska

22,6

8,1

6

21,2

7,2

5,8

24,5

9,1

6,3

Italija

21,6

6,3

3

19,1

4,8

2,7

25,3

8,4

3,5

Mađarska

19,1

7,1

4,8

18,6

6,6

4,8

19,8

7,7

4,8

Nizozemska

6,6

3,3

3,7

6,1

2,9

3,6

7,1

3,8

3,8

Austrija

9,1

4,2

3,5

8,9

3,6

3,8

9,3

5

3,2

Poljska

29,8

12,4

10,2

28,3

11,2

10,7

31,6

13,8

9,7

Portugal

16,3

7,4

6,5

14,5

5,8

6,7

18,4

9,2

6,2

Rumunjska

21,4

6,7

3,9

22,3

7,6

4,5

20,2

5,6

3

Slovenija

13,9

5,5

3,9

11,6

4,4

3,5

16,8

6,8

4,3

Slovačka

26,6

11,9

11,2

26,4

10,5

10,3

27

13,5

12,4

Finska

18,7

6,1

6,5

19

5,5

6,6

18,4

6,8

6,4

Švedska

21,5

5,5

4,3

21

5,3

4,7

22

5,8

3,8

Ujedinjena kraljevina

14,1

4,1

3,1

15,9

4,2

3,5

12,1

4

2,6

Izvor: Eurostat, DZS

Tablica 9b: PODACI O NEZAPOSLENOSTI POSEBNIH SKUPINA, 2006.

Stopa

nezaposlenosti (%)

Stopa

dugotrajne nezaposlenosti (%)

Udio dugotrajno

nezaposlenih (%)

Nezaposleni

među mladima (%)

Ukupno

Muškarci

Žene

Ukupno

Muškarci

Žene

Ukupno

Muškarci

Žene

Ukupno

Hrvatska

10,9

9,6

12,4

6,7

5,8

7,7

58,9

55,7

62,2

12,3

EU-27

7,9

7,1

8,8

3,6

3,3

4,0

45,3

44,8

45,8

8,4

Izvor: Eurostat, DZS

Tablica 10: ZAPOSLENO, NEZAPOSLENO I NEAKTIVNO STANOVNIŠTVO PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA, 2006.

Zaposleni

 

 

Nezaposleni

 

 

Neaktivni

 

 

isced0_2

isced3_4

isced5_6

isced0_2

isced3_4

isced5_6

isced0_2

isced3_4

isced5_6

Hrvatska

18,2

61,5

19,7

20,6

68,2

11,2

55,5

37,4

7,1

EU 27

24,8

49,5

25,5

11,8

8,3

4,6

51,0

37,7

8,5

Belgija

23,5

38,9

37,6

14

8,2

4,5

56,9

31,7

11,4

Bugarska

15,1

59,5

25,4

20,5

7,7

4

54,8

37,8

7,4

Češka Republika

5,8

79,5

14,7

24,8

6,4

2,5

38,3

56,3

5,4

Danska

20,0

46,9

32,9

6,7

3,2

3,3

45,0

39,9

14,9

Njemačka

16,1

58,7

25,2

18,7

9,9

4,8

45,2

45,6

8,9

Irska

25,1

38,9

33,0

7,1

4,1

2,5

57,4

29,1

11,4

Grčka

35,5

39,3

25,2

8,3

10,7

7,3

54,9

38,6

6,5

Španjolska

44,2

23,5

32,3

10,5

8,1

6,1

62,9

20,3

11,8

Francuska

26,5

44,7

28,8

13,6

8,2

6

52,6

34,2

13,3

Italija

39,3

45,4

15,2

8,2

6,2

5,3

65,7

28,9

5,3

Mađarska

13,1

65,6

21,3

16,7

6,9

2,8

47,8

45,7

6,5

Nizozemska

25,5

43,5

30,0

6,1

3,6

2,3

51,9

33,5

13,5

Austrija

17,5

64,4

18,1

9,4

4,1

2,6

42,7

50,5

6,9

Poljska

9,0

68,7

22,3

23,7

15

6

39,7

55,0

5,3

Portugal

21,6

64,4

14,0

9

7,9

3,8

49,8

47,4

2,8

Rumunjska

14,4

62,2

23,4

8,4

6,6

3,3

42,6

51,8

5,6

Slovenija

4,6

78,6

16,8

48,6

11,8

3,3

43,1

51,9

5,0

Slovačka

17,4

47,0

35,5

14,2

8,2

3,7

49,0

37,2

13,8

Finska

14,7

54,6

30,0

13,9

6,3

4,4

36,2

36,7

11,8

Švedska

22,1

45,5

31,7

9,1

5,3

2,8

35,8

32,8

10,9

Izvor: Eurostat, Anketa o radnoj snazi, DZS

Tablica 11: STOPE AKTIVNOSTI, ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA, 2006.

 

 

Stopa aktivnosti

Stopa zaposlenosti

Stopa nezaposlenosti 

isced 0-2

isced 3-4

isced 5-6

isced 0-2

isced 3-4

isced 5-6

isced 0-2

isced 3-4

isced 5-6

EU 27

75,3

86,7

92,3

66,8

80,4

88,3

11,3

7,4

4,3

Muškarci

88,8

93,2

96,1

80,2

87,1

92,5

9,6

6,5

3,7

Žene

61,6

79,8

88,9

53,2

73,2

84,6

13,7

8,3

4,8

Izvor: Eurostat

Tablica 12: GOSPODARSKI POKAZATELJI NA RAZINI ŽUPANIJA

Županija

Gustoća naseljenosti po km2,

2006.

BDP po glavi stanovnika u tekućim cijenama, 2004. (HR=100)

Administrativna stopa nezaposlenosti (%), (kraj ožujka 2006.)

Zaposlene osobe (kraj ožujka 2006.)

Prosječan broj nezaposlenih osoba, 2006.

Zagrebačka županija

101,2

74,8

14,2

81.517

13.045

Krapinsko-zagorska županija

115,9

68,5

14

37.456

5.692

Sisačko-moslavačka županija

41,5

74,5

28,9

45.991

17.718

Karlovačka županija

39,1

73,9

26,1

38.749

12.968

Varaždinska županija

146,4

85,7

13,6

62.598

9.218

Koprivničko-križevačka županija

71,2

90,6

17

38.426

7.534

Bjelovarsko-bilogorska županija

50,4

74

25,9

35.396

11.834

Primorsko-goranska županija

85,1

113,7

13,4

113.908

16.220

Ličko-senjska županija

10

126,9

22,1

13.515

3.637

Virovitičko-podravska županija

46,1

72,8

30,3

23.361

9.484

Požeško-slavonska županija

47,1

71,1

21,7

20.829

5.332

Brodsko-posavska županija

87,1

58,2

29,6

38.486

15.339

Zadarska županija

44,4

78,7

20,9

44.312

10.716

Osječko-baranjska županija

79,5

76,9

26,1

91.738

30.176

Šibensko-kninska županija

37,8

71,8

25

29.717

8.806

Vukovarsko-srijemska županija

83,4

56,8

31,3

43.358

18.477

Splitsko-dalmatinska županija

102,1

79,3

22,2

138.692

37.475

Istarska županija

73,4

136,9

8,4

83.867

6.317

Dubrovačko– neretvanska županija

69

94,5

18,3

38.366

7.473

Međimurska županija

162,4

77,7

15,8

37.540

6.786

Grad Zagreb

1,215,50

180,5

9,2

388.581

37.369

UKUPNO

78,4

100

17,7

1.446.403

291.616

Izvor: Državni zavod za statistitku, Hrvatski zavod za zapošljavanje

DODATAK 4

DETALJNA SAŽETA TABLICA OPERATIVNOG PROGRAMA

Vidi odlomak 3.2 (Pokazatelji) i odlomak 5.2.6 (Evaluacijske aktivnosti i raspored ) Operativnog programa

Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

Mjera 1.1 – Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada

Poseban cilj 1

Pokazatelji rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelji neposrednih rezultata

Razviti regionalni participativni institucionalni okvir za promicanje zapošljavanja

Broj planova za razvoj ljudskih potencijala (koje su pripremila Lokalna partnerstva za zapošljavanje) koje su prihvatile županijske skupštine

% nezaposlenih koji su zaposleni posredovanjem HZZ-a

Poduzeti lokalne inicijative za zapošljavanje

Broj osnovanih partnerstava za zapošljavanje

Provesti ankete na tržištu rada

Razraditi lokalne strategije za razvoj ljudskih ih potencijala

Broj razvijenih strategija za razvoj ljudskih potencijala

Razviti sposobnosti za izradu i artikulaciju projekata u okviru HZZ-a na regionalnoj razini

Broj razvijenih portfelja projekata

Provesti sheme za dodjelu bespovratnih sredstava u skladu s ciljevima strategija za razvoj ljudskih potencijala

Broj osoba koje su primile potporu kroz sheme za dodjelu bespovratnih sredstava

Mjera 1.2 – Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

Poseban cilj 1

Pokazatelji rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelji neposrednih rezultata

Unaprijediti kvalitetu, djelotvornost i učinkovitost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Broj zaposlenih u HZZ-u koji su ovlašteni pružati određene vrste usluga klijentima prema vrsti usluge kao rezultat operacija izgradnje sposobnosti i unaprijeđenih poslovnih procesa koji su rezultat mjere

Razvoj sposobnosti za pripremu usklađenog zakonodavnog okvira za pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Osnivanje Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

Osnivanje modela centra za profesionalno usmjeravanje i njegovo pokusno ispitivanje

Broj mjera poduzetih za osnivanje centra za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

Jačanje analitičke sposobnosti HZZ-a i MNGORP-a pomoću izobrazbe

Broj zaposlenih u HZZ-u i MINGORP-u koji su osposobljeni za analitički rad

Osnivanje tijela u okviru HZZ-a za izobrazbu savjetnika (koji su usmjereni na nezaposlene), savjetodavaca (koji su usmjereni na poslodavce), savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, specijaliziranih savjetnika za skupine u nepovoljnom položaju i stjecanje vještina za druge procese u okviru HZZ-a

Broj trenera za ključne poslovne procese u HZZ-u

Potpora izradi i provedbi naprednih poslovnih procesa u informacijskom sustavu HZZ-a i informatičkih rješenja prilagođenih korisnicima, uključujući nadogradnju informatičke opreme i programske podrške

Broj ključnih poslovnih procesa podržanih informatičkim rješenjima

Stvaranje sustava za kontrolu kvalitete, nadzor, evaluaciju i procjenu potreba za osposobljavanjem za poslovne procese u okviru HZZ-a

Broj ključnih poslovnih procesa opremljenih pokazateljima kontrole kvalitete

Mjera 2.1 – Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju

Poseban cilj 1

Pokazatelji rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelji neposrednih rezultata

Promicati socijalno uključivanje skupina u nepovoljnom položaju njihovim uključivanjem u tržište rada

Udio skupina u nepovoljnom položaju koje su bile korisnici posebnih mjera, a koje ostaju zaposlene godinu dana nakon pronalaženja posla

Razvoj novih međuinstitucionalnih i međusektorskih poslovnih procesa za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Broj novih poslovnih procesa koji za cilj imaju socijalno uključivanje skupina u nepovoljnom položaju

Osposobljavanje zaposlenih (osnovno i napredno) u službama za zapošljavanje i socijalnu skrb za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Broj zaposlenih koji su osposobljeni za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

Izobrazba i prekvalifikacija skupina u nepovoljnom položaju

Broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju koje koriste sheme za dodjelu bespovratnih sredstava (podijeljen prema posebnim ciljnim skupinama)

Mjera 2.2 – Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju

Poseban cilj 1

Pokazatelji rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelji neposrednih rezultata

Potpora pristupu obrazovanju za zapošljavanje skupinama u nepovoljnom položaju promicanjem, između ostalog, fleksibilnijeg okvira politika i inovativnijeg pružanja mjerodavnih usluga.

Udio (%) osoba u nepovoljnom položaju (prema uobičajenim skupinama) koje ponovno/po drugi puta imaju pristup ciljanim obrazovnim uslugama i/ili moderniziranim institucijama

Potpora osmišljavanju i provedbi obrazovnih programa koji su posebno ciljani na skupine u nepovoljnom položaju (uključujući unaprjeđenje institucija i opreme ako je potrebno).

Broj obrazovnih ustanova na lokalnoj/regionalnoj razini koje su uključene u razvoj obrazovnih programa

Broj pokusnih ispitivanja obrazovnih programa koji su posebno usmjereni na skupine u nepovoljnom položaju

Broj osoba kojima se pruža pomoć u okviru sheme za dodjelu bespovratnih sredstava

Izgradnja sposobnosti obrazovnih stručnjaka za pružanje novih usluga osobama u nepovoljnom položaju, u prvom redu u sektoru SOO-a

Broj obrazovnih stručnjaka koji su sudjelovali u programu osposobljavanja ili su bili korisnici mjere tehničke pomoći

Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

Mjera 3.1 – Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Poseban cilj 1

Pokazatelji rezultata

Glavne vrste operacija

Pokazatelji neposrednih rezultata

Jačati ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj i promicati veću zapošljivost pomažući razvoj i provedbu usklađene politike za razvoj ljudskih potencijala i nacionalnog kvalifikacijskog okvira i povećati sveukupnu relevantnost tržišta rada uključujući učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Udio (%) studenata u SOO-u /institucijama za visokoškolsko obrazovanje (prema uobičajenim razinama HKO-a) u pilot institucijama koji su prošli bilo koju vrstu obrazovanja/osposobljavanja koja se temelji na revidiranom HKO-u, moderniziranim nastavnim programima i mehanizmima

Uspostava posebnog nacionalnog centra za EKO

Potpora uvođenju sustavnog postupka ocjenjivanja HKO-a od strane stručnjaka

Provedba pokusnog ispitivanja određenih elemenata HKO-a

Daljnja unaprjeđenja u postupku konzultacija o HKO-u i uvođenja HKO-a i s tim povezane kampanje za podizanje svijesti/izgradnju sposobnosti

Broj mjera poduzetih kako bi se osigurala provedba HKO-a

Ciljana potpora trajnom razvoju Sektorskih vijeća za SOO, metodologiji za razvoj kvalifikacija i okvirnih nastavnih programa

Broj profesionalnih standarda i kvalifikacija/okvirnih nastavnih programa koji su razvijeni do određenog standarda

Potpora osmišljavanju i provedbi »Fonda za inovacije u SOO-u«

Pokusno ispitivanje Fonda za inovacije u SOO-u

Broj pilot strukovnih škola modela koje primaju potpore iz Pilot fonda za inovacije u SOO-u koji je utemeljen na osnovu Strategije za inovacije u SOO-u.

Potpora institucionalnom razvoju i razvoju politika u području kontrole kvalitete SOO-a

Broj strukovnih škola koje provode pokusno testiranje samoocjenjivanja na mikrorazini