81
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O STRATEŠKOJ PROCJENI OKOLIŠA UZ KONVENCIJU O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 10. srpnja 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/135
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 17. srpnja 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O STRATEŠKOJ PROCJENI OKOLIŠA UZ KONVENCIJU O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA
Članak 1.
Potvrđuje se Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, sastavljen u Kijevu (Ukrajina) 21. svibnja 2003., u izvorniku na engleskom, francuskom i ruskom jeziku, a koji je Republika Hrvatska potpisala u Kijevu (Ukrajina) 23. svibnja 2003.
Članak 2.
Tekst Protokola iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:
PROTOKOL O STRATEŠKOJ PROCJENI
OKOLIŠA UZ KONVENCIJU O PROCJENI
UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO
DRŽAVNIH GRANICA
Stranke ovog Protokola,
shvaćajući važnost uključivanja pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, u izradu i donošenje planova i programa te, u prikladnoj mjeri, politike i zakonodavstva,
obvezujući se na promicanje održivog razvitka, te stoga temeljeći se na zaključcima Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (Rio de Janeiro, Brazil, 1992.), a posebno načelima 4. i 10. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvitku, i Agende 21, kao i na ishodu treće Ministarske konferencije o okolišu i zdravlju (London, 1999.) i Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvitku (Johannesburg, Južna Afrika, 2002.),
imajući na umu Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, sastavljenu u Espoou, Finska, 25. veljače 1991. i odluku II/9 njezinih stranaka donesenu u Sofiji 26. i 27. veljače. 2001. o izradi pravno obvezujućeg protokola o strateškoj procjeni okoliša,
shvaćajući kako bi strateška procjena okoliša trebala imati značajnu ulogu u izradi i donošenju planova, programa i, u prikladnoj mjeri, politika i zakonodavstva, te kako će šira primjena načela procjene utjecaja na okoliš na planove, programe, politike i zakonodavstvo dodatno ojačati sustavnu analizu njihovih značajnih utjecaja na okoliš,
potvrđujući Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, sastavljenu u Aarhusu, Danska, 25. lipnja 1998. i obraćajući pažnju na odgovarajuće stavke Deklaracije iz Lucce, usvojene na prvom sastanku njezinih stranaka,
svjesne stoga važnosti osiguranja sudjelovanja javnosti u strateškoj procjeni okoliša,
potvrđujući koristi po zdravlje i dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja koje će proizaći ako se vodi računa o potrebi zaštite i unapređenja ljudskog zdravlja kao sastavnom dijelu strateške procjene okoliša, i shvaćajući rad kojeg u tom smislu predvodi Svjetska zdravstvena organizacija,
svjesne potrebe i važnosti unapređenja međunarodne suradnje u procjenjivanju prekograničnih utjecaja predloženih planova i programa, te, u prikladnoj mjeri, politike i zakonodavstva na okoliš, uključujući i zdravlje,
sporazumjele su se kako slijedi:
Članak 1.
CILJ
Cilj ovog Protokola je osigurati visoku razinu zaštite okoliša, uključujući i zdravlje, kroz:
(a) osiguranje da se pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, u potpunosti uzimaju u obzir u izradi planova i programa;
(b) pridonošenje razmatranju zahtjeva okoliša, uključujući i zdravlja, u izradi politika i zakonodavstva;
(c) uspostavljanje jasnih, transparentnih i učinkovitih postupaka za stratešku procjenu okoliša;
(d) osiguranje sudjelovanja javnosti u strateškoj procjeni okoliša; i
(e) uključivanje na te načine zahtjeva okoliša, uključujući i zdravlja, u mjere i instrumente čija je namjena poticati održivi razvitak.
Članak 2.
DEFINICIJE
Za potrebe ovog Protokola:
1. »Konvencija« znači Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica;
2. »Stranka« znači ugovornu stranku ovog Protokola, ako u tekstu nije utvrđeno drugačije;
3. »Stranka podrijetla« znači stranku ili stranke ovog Protokola pod čijom se nadležnošću predviđa izrada plana ili programa;
4. »Pogođena stranka« znači stranku ili stranke ovog Protokola na koje bi mogli utjecati prekogranični utjecaji plana ili programa na okoliš, uključujući i zdravlje;
5. »Planovi i programi« znači planove i programe, i sve njihove izmjene i dopune, koji:
(a) podliježu obvezi donošenja temeljem zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredbi; i
(b) podliježu izradi i/ili donošenju od strane tijela vlasti ili ih tijelo vlasti priprema za donošenje kroz formalni postupak parlamenta ili vlade;
6. »Strateška procjena okoliša« znači ocjenjivanje mogućih utjecaja na okoliš, uključujući i zdravlje, koje sadrži određivanje obuhvata okolišnog izvješća i njegovu izradu, provođenje sudjelovanja javnosti i konzultacija, te uzimanje u obzir okolišnog izvješća i rezultata sudjelovanja javnosti i konzultacija u planu ili programu;
7. »Utjecaj na okoliš, uključujući i zdravlje« znači svaki utjecaj na okoliš, uključujući i ljudsko zdravlje, floru, faunu, biološku raznolikost, tlo, klimu, zrak, vodu, krajobraz, prirodne lokacije, materijalna dobra, kulturnu baštinu i uzajamno djelovanje ovih čimbenika;
8. »Javnost« znači jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba te, sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili praksi, njihove udruge, organizacije ili skupine.
Članak 3.
OPĆE ODREDBE
1. Svaka stranka poduzima sve potrebne zakonodavne, regulatorne i druge prikladne mjere za provedbu odredbi ovog Protokola unutar jasnog, transparentnog okvira.
2. Svaka stranka nastoji osigurati da službenici i tijela vlasti pruže pomoć i daju smjernice javnosti u pitanjima obuhvaćenim ovim Protokolom.
3. Svaka stranka osigurava odgovarajuće priznanje i podršku udrugama, organizacijama ili skupinama koje u smislu ovog Protokola promiču zaštitu okoliša, uključujući i zdravlje.
4. Odredbe ovog Protokola ne utječu na pravo stranke da zadrži ili uvede dodatne mjere u odnosu na pitanja obuhvaćena ovim Protokolom.
5. Svaka stranka promiče ciljeve ovog Protokola u odgovarajućim međunarodnim postupcima odlučivanja, te u okviru odgovarajućih međunarodnih organizacija.
6. Svaka stranka osigurava da osobe koje koriste svoja prava u skladu s odredbama ovog Protokola ne budu kažnjene, progonjene ili uznemiravane na bilo koji način radi njihovog sudjelovanja. Ova odredba ne utječe na ovlaštenje nacionalnih sudova da odrede razumne troškove u sudskim postupcima
7. Unutar opsega odgovarajućih odredbi ovog Protokola javnost može koristiti svoja prava bez diskriminacije u pogledu državljanstva, nacionalnosti ili prebivališta te, ako se radi o pravnoj osobi, bez diskriminacije u pogledu toga gdje ima registrirano sjedište ili stvarno središte svojih djelatnosti.
Članak 4.
PODRUČJE PRIMJENE KOJE SE ODNOSI NA PLANOVE I PROGRAME
1. Svaka stranka osigurava da se strateška procjena okoliša provede za planove i programe navedene u stavcima 2., 3. i 4. koji mogu imati značajne utjecaje na okoliš, uključujući i zdravlje.
2. Strateška procjena okoliša provodi se za planove i programe koji se izrađuju za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku, industriju, uključujući rudarstvo, promet, regionalni razvoj, gospodarenje otpadom, gospodarenje vodama, telekomunikacije, turizam, urbanističko i ruralno planiranje ili namjenu zemljišta, i koji određuju okvir za buduće odobrenje za provedbu zahvata navedenih u Dodatku I. i svakog drugog zahvata navedenog u Dodatku II. za koji je temeljem domaćeg zakonodavstva potrebna procjena utjecaja na okoliš.
3. Za planove i programe pored onih na koje se primjenjuje stavak 2., a koji određuju okvir za buduće odobrenje za provedbu zahvata, strateška procjena okoliša se provodi ako stranka to utvrdi u skladu s člankom 5. stavkom 1.
4. Za planove i programe navedene u stavku 2. kojima se određuje korištenje malih područja na lokalnoj razini, te za manje izmjene i dopune planova i programa navedenih u stavku 2, strateška procjena okoliša se provodi samo ako stranka to utvrdi u skladu s člankom 5. stavkom 1.
5. Ovaj Protokol se ne primjenjuje na sljedeće planove i programe:
(a) planovi i programi čija je isključiva svrha služiti nacionalnoj obrani ili civilnim iznenadnim događajima;
(b) financijski ili proračunski planovi i programi.
Članak 5.
OCJENA
1. Svaka stranka utvrđuje da li planovi i programi navedeni u članku 4. stavcima 3. i 4. mogu imati značajne utjecaje na okoliš, uključujući i zdravlje, i to ili pojedinačnim ispitivanjem ili određivanjem vrsta planova i programa ili kombiniranjem oba pristupa. U tu svrhu svaka stranka u svim slučajevima uzima u obzir kriterije utvrđene u Dodatku III.
2. Svaka stranka osigurava da se tijela nadležna za okoliš i zdravlje, navedena u članku 9. stavku 1., konzultiraju kad se primjenjuju postupci navedeni u stavku 1. gore.
3. U prikladnoj mjeri, svaka stranka nastoji omogućiti sudjelovanje zainteresirane javnosti u ocjeni planova i programa iz ovog članka.
4. Svaka stranka osigurava pravovremeno stavljanje na raspolaganje javnosti zaključaka u skladu sa stavkom 1., uključujući razloge zbog kojih se strateška procjena okoliša ne zahtijeva, i to bilo putem javnih obavijesti ili drugim prikladnim sredstvima, kao što su elektronički mediji.
Članak 6.
ODREĐIVANJE OBUHVATA
1. Svaka stranka uspostavlja okvir za utvrđivanje odgovarajućih informacija koje će se uključiti u okolišno izvješće u skladu s člankom 7., stavak 2.
2. Svaka stranka osigurava da se tijela nadležna za okoliš i zdravlje konzultiraju kod utvrđivanja relevantnih informacija koje će se uključiti u okolišno izvješće.
3. U prikladnoj mjeri, svaka stranka nastoji omogućiti sudjelovanje zainteresirane javnosti kod utvrđivanja odgovarajućih informacija koje će se uključiti u okolišno izvješće.
Članak 7.
OKOLIŠNO IZVJEŠĆE
1. Za planove i programe koji podliježu strateškoj procjeni okoliša svaka stranka osigurava izradu okolišnog izvješća.
2. U skladu s odredbama iz članka 6. okolišnim izvješćem se određuju, opisuju i procjenjuju mogući značajni utjecaji provedbe plana ili programa na okoliš, uključujući i zdravlje, i njegove razumne alternative. Izvješće sadrži one informacije navedene u Dodatku IV. koje se mogu razumno zahtijevati, uzimajući u obzir:
(a) trenutna saznanja i metode procjene;
(b) sadržaj i razinu pojedinosti plana ili programa i faza u kojoj se nalazi u postupku odlučivanja;
(c) interese javnosti, i
(d) potrebe za informacijama tijela koje odlučuje.
3. Svaka stranka osigurava da su okolišna izvješća zadovoljavajuće kakvoće kako bi ispunila uvjete ovog Protokola.
Članak 8.
SUDJELOVANJE JAVNOSTI
1. Svaka stranka osigurava prilike za rano, pravovremeno i učinkovito sudjelovanje javnosti u strateškoj procjeni okoliša planova i programa, kada su sve mogućnosti otvorene.
2. Svaka stranka, koristeći elektroničke medije ili druga prikladna sredstva, osigurava da su nacrt plana ili programa i okolišno izvješće pravovremeno dostupni javnosti.
3. Svaka stranka osigurava da se za potrebe stavaka 1. i 4. odredi zainteresirana javnost, uključujući i odgovarajuće nevladine organizacije.
4. Svaka stranka osigurava da javnost navedena u stavku 3. ima u razumnom vremenskom roku priliku izraziti svoje mišljenje o nacrtu plana ili programa i okolišnom izvješću.
5. Svaka stranka osigurava da se utvrde i da su dostupni javnosti detaljni postupci za informiranje javnosti i konzultiranje zainteresirane javnosti. U tu svrhu svaka stranka uzima u obzir u primjerenoj mjeri elemente nabrojene u Dodatku V.
Članak 9.
KONZULTACIJE S TIJELIMA NADLEŽNIM ZA
OKOLIŠ I ZDRAVLJE
1. Svaka stranka određuje tijela vlasti koja se konzultiraju, a koja su zbog svoje specifične odgovornosti za okoliš ili zdravlje vjerojatno nadležna za utjecaje provedbe plana ili programa na okoliš, uključujući i zdravlje.
2. Nacrt plana ili programa i okolišno izvješće dostupni su tijelima vlasti navedenim u stavku 1.
3. Svaka stranka osigurava da se tijelima vlasti navedenim u stavku 1. na rani, pravovremeni i učinkoviti način pruži prilika izraziti svoje mišljenje o nacrtu plana ili programa i okolišnom izvješću.
4. Svaka stranka određuje detaljne postupke za informiranje i konzultiranje s tijelima nadležnim za okoliš i zdravlje navedenim u stavku 1.
Članak 10.
PREKOGRANIČNE KONZULTACIJE
1. Ako stranka podrijetla smatra da bi provedba nekog plana ili programa vjerojatno mogla imati značajan prekogranični utjecaj na okoliš, uključujući zdravlje, ili ako to stranka koja bi vjerojatno mogla biti znatno pogođena traži, stranka porijekla o tome obavještava pogođenu stranku što je moguće ranije prije donošenja plana ili programa.
2. Ta obavijest među ostalim sadrži:
(a) nacrt plana ili programa i okolišno izvješće, uključujući informacije o njegovom mogućem prekograničnom utjecaju na okoliš, uključujući i zdravlje, te
(b) informacije u vezi s postupkom odlučivanja, uključujući navođenje razumnog vremenskog roka za podnošenje primjedbi.
3. Pogođena stranka će u roku koji je utvrđen u obavijesti navesti stranci podrijetla želi li započeti s konzultacijama prije donošenja plana ili programa, a ako to navede, zainteresirane stranke započinju s konzultacijama o vjerojatnim prekograničnim utjecajima provedbe plana ili programa na okoliš, uključujući i zdravlje, te o mjerama predviđenim za sprječavanje, smanjenje ili ublažavanje nepovoljnih utjecaja.
4. Ako do takvih konzultacija dođe, zainteresirane stranke se sporazumijevaju o detaljnim postupcima kojima će osigurati da zainteresirana javnost i tijela vlasti navedena u članku 9. stavak 1., u pogođenoj stranci budu informirana i da im bude pružena prilika da u razumnom vremenskom roku dostave svoje mišljenje o nacrtu plana ili programa i okolišnom izvješću.
Članak 11.
ODLUKA
1. Svaka stranka osigurava da se kod donošenja plana ili programa primjereno uzmu u obzir:
(a) zaključci iz okolišnog izvješća;
(b) mjere za sprječavanje, smanjenje ili ublažavanje negativnih utjecaja utvrđenih u okolišnom izvješću, i
(c) primjedbe primljene u skladu s člancima 8. do 10.
2. Svaka stranka osigurava da pri donošenju plana ili programa javnost, tijela vlasti navedena u članku 9. stavak 1. i stranke konzultirane u skladu s člankom 10. budu informirane, te da im plan ili program bude stavljen na raspolaganje zajedno s izjavom u kojoj se sažeto navodi kako su pitanja okoliša, uključujući i zdravlja, uključena u njega, kako su uzete u obzir primjedbe u skladu s člancima 8. do 10. i razlozi za njegovo donošenje u svjetlu razmatranih razumnih alternativa.
Članak 12.
PRAĆENJE
1. Svaka stranka prati značajne utjecaje provedbe planova i programa donesenih temeljem članka 11. na okoliš, uključujući i zdravlje, kako bi, između ostalog, u ranoj fazi utvrdila nepredviđene nepovoljne utjecaje i kako bi mogla poduzeti odgovarajuće mjere za njihovo otklanjanje.
2. Rezultati obavljenog praćenja stavljaju se na raspolaganje tijelima vlasti navedenim u članku 9. stavku 1. i javnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Članak 13.
POLITIKE I ZAKONODAVSTVO
1. Svaka stranka nastoji osigurati da pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, budu razmatrana i uključena u odgovarajućoj mjeri u izradu svojih prijedloga politika i zakonodavstva koji mogu imati značajne utjecaje na okoliš, uključujući i zdravlje.
2. Prilikom primjene stavka 1. svaka stranka uzima u obzir odgovarajuća načela i elemente ovog Protokola.
3. Svaka stranka utvrđuje, gdje je to prikladno, praktične postupke za razmatranje i uključivanje pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir potrebu za transparentnošću pri odlučivanju.
4. Svaka stranka izvještava Sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola o primjeni ovog članka.
Članak 14.
SASTANAK STRANAKA KONVENCIJE KOJI SLUŽI KAO SASTANAK STRANAKA PROTOKOLA
1. Sastanak stranaka Konvencije služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola. Prvi sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola saziva se najkasnije godinu dana od datuma stupanja ovog Protokola na snagu, i to zajedno sa sastankom stranaka Konvencije, ako je sastanak ovih potonjih predviđen u tom razdoblju. Kasniji sastanci stranaka Konvencije koji služe kao Sastanak stranaka ovog Protokola održavaju se zajedno sa sastancima stranaka Konvencije, ukoliko Sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola ne odluči drugačije.
2. Stranke Konvencije koje nisu stranke ovog Protokola mogu sudjelovati kao promatrači u radu svake sjednice Sastanka stranaka Konvencije koja služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola. Kada Sastanak stranaka Konvencije služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola, odluke po ovom Protokolu mogu donositi samo stranke ovog Protokola.
3. Kada Sastanak stranaka Konvencije služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola svaki član Ureda Sastanka stranaka koji predstavlja stranku Konvencije koja u tom trenutku nije stranka ovog Protokola, zamjenjuje se drugim članom koji se bira od strane i između stranaka ovog Protokola.
4. Sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola redovito ocjenjuje provedbu ovog Protokola, te u tu svrhu:
a) ocjenjuje politike i metodološke pristupe strateškoj procjeni okoliša u cilju daljnjeg unapređenja postupaka predviđenih ovim Protokolom;
b) razmjenjuje informacije koje se odnose na iskustvo stečeno pri strateškoj procjeni okoliša i provedbi ovog Protokola;
c) traži, gdje je to prikladno, usluge i suradnju nadležnih tijela koja posjeduju stručnost potrebnu za ostvarenje ciljeva ovog Protokola;
d) osniva ona pomoćna tijela koja smatra potrebnima za provedbu ovog Protokola;
e) gdje je to potrebno, razmatra i donosi prijedloge izmjena i dopuna ovog Protokola, i
f) razmatra i poduzima sve dodatne radnje, uključujući radnje koje prema ovom Protokolu i Konvenciji zajednički izvršavaju, a koje mogu biti potrebne za ostvarenje ciljeva ovog Protokola.
5. Poslovnik rada Sastanka stranaka Konvencije primjenjuje se mutatis mutandis i temeljem ovog Protokola, osim ako se ne odluči drugačije konsenzusom Sastanka stranaka koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola.
6. Na svojem prvom sastanku, Sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola razmotrit će i usvojiti načine za primjenu postupka ocjene usklađenosti s Konvencijom na ovaj Protokol.
7. Svaka stranka, u vremenskim razmacima koje odredi Sastanak stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola, podnosi Sastanku stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka ovog Protokola izvješće o mjerama koje je provela u provedbi Protokola.
Članak 15.
ODNOS PREMA DRUGIM MEĐUNARODNIM UGOVORIMA
Odgovarajuće odredbe ovog Protokola primjenjuju se ne dovodeći u pitanje UNECE konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
Članak 16.
PRAVO GLASOVANJA
1. Osim kako je utvrđeno u stavku 2. dolje, svaka stranka ovog Protokola ima jedan glas.
2. Organizacije regionalnih gospodarskih integracija, u pitanjima iz njihove nadležnosti, ostvaruju svoje pravo glasovanja s onim brojem glasova koji odgovara broju njihovih država članica koje su stranke ovog Protokola. Te organizacije ne mogu iskoristiti svoje pravo glasovanja ako njihove države članice iskoriste svoje pravo, i obrnuto.
Članak 17.
TAJNIŠTVO
Tajništvo osnovano prema članku 13. Konvencije služi kao Tajništvo ovog Protokola, a članak 13. točke (a) do (c) Konvencije o funkcijama Tajništva primjenjuju se mutatis mutandis na ovaj Protokol.
Članak 18.
DODACI
Dodaci ovom Protokolu čine njegov sastavni dio.
Članak 19.
IZMJENE I DOPUNE PROTOKOLA
1. Svaka stranka može predložiti izmjene i dopune Protokola.
2. U skladu sa stavkom 3., postupak predlaganja, donošenja i stupanja na snagu izmjena i dopuna Konvencije kako je utvrđeno u stavcima 2. do 5. članka 14. Konvencije primjenjuje se mutatis mutandis na izmjene i dopune ovog Protokola.
3. Za potrebe ovog Protokola, tri četvrtine stranaka potrebnih da bi izmjene i dopune stupile na snagu za stranke koje su ga ratificirale, odobrile ili mu pristupile, računa se na temelju broja stranaka u trenutku usvajanja izmjene i dopune.
Članak 20.
RJEŠAVANJE SPOROVA
Odredbe o rješavanju sporova iz članka 15. Konvencije primjenjuju se mutatis mutandis na ovaj Protokol.
Članak 21.
POTPISIVANJE
Ovaj Protokol otvoren je za potpisivanje od 21. do 23. svibnja 2003. u Kijevu (Ukrajina), a nakon toga u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku do 31. prosinca 2003. državama članicama Gospodarske komisije za Europu, kao i državama koje imaju savjetodavni status u Gospodarskoj komisiji za Europu u skladu sa stavkom 8. i 11. Odluke Gospodarskog i socijalnog vijeća br. 36 (IV) od 28. ožujka 1947., te organizacijama regionalnih gospodarskih integracija koje su osnovale suverene države članice Gospodarske komisije za Europu, a na koje su njihove države članice prenijele nadležnost u pogledu pitanja koja se uređuju Protokolom, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora u vezi ovih pitanja.
Članak 22.
DEPOZITAR
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda je depozitar ovog Protokola.
Članak 23.
RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE I PRISTUP
1. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane država potpisnica i organizacija regionalnih gospodarskih integracija iz članka 21.
2. Ovaj Protokol otvoren je za pristup država i organizacija regionalnih gospodarskih integracija iz članka 21. počevši od 1. siječnja 2004.
3. Svaka druga država, koja nije navedena u stavku 2. gore, a koja je članica Ujedinjenih naroda može pristupiti Protokolu temeljem suglasnosti Sastanka stranaka Konvencije koji služi kao Sastanak stranaka Protokola.
4. Svaka organizacija regionalnih gospodarskih integracija navedena u članku 21. koja postane stranka ovog Protokola, a da niti jedna od njezinih država članica nije stranka, vezana je svim obvezama iz ovog Protokola. Ako je jedna ili više država članica takve organizacije stranka Protokola, organizacija i njezine države članice odlučuju o odnosnim odgovornostima za izvršenje njihovih obveza iz ovog Protokola. U takvim slučajevima organizacija i njezine države članice nemaju pravo istovremeno ostvarivati prava iz Protokola.
5. U svojim ispravama o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu organizacije regionalnih gospodarskih integracija navedene u članku 21. navest će se opseg svoje nadležnosti u odnosu na pitanja koja se uređuju ovim Protokolom. Ove organizacije također će obavijestiti depozitara o svakoj bitnoj promjeni u opsegu njihove nadležnosti.
Članak 24.
STUPANJE NA SNAGU
1. Ovaj Protokol stupa na snagu devedeseti dan od datuma polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.
2. Za potrebe stavka 1. gore ispravu koju položi organizacija regionalnih gospodarskih integracija navedena u članku 21. ne smatra se kao dodatna na onu koju su položile države članice takve organizacije.
3. Za svaku državu ili organizaciju regionalnih gospodarskih integracija navedenu u članku 21. koja ratificira, prihvati ili odobri Protokol ili pristupi istome nakon polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, ovaj Protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon datuma kada ta država ili organizacija položi svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.
4. Ovaj Protokol primjenjuje se na planove, programe, politike i propise čiji prvi službeni pripremni akt uslijedi nakon datuma stupanja na snagu ovog Protokola. Ako je stranka pod čijom nadležnošću se predviđa izrada plana, programa, politike ili propisa jedna od onih na koje se odnosi stavak 3., ovaj Protokol primjenjuje se na planove, programe, politike i propise čiji prvi formalni pripremni akt uslijedi nakon datuma stupanja na snagu ovog Protokola za tu stranku.
Članak 25.
POVLAČENJE
U svakom trenutku nakon četiri godine od datuma kada je ovaj Protokol stupio na snagu za neku stranku, ta stranka može se povući iz Protokola pisanom obaviješću upućenom depozitaru. Svako takvo povlačenje stupa na snagu devedesetog dana nakon datuma kada ga depozitar primi. Niti jedno takvo povlačenje neće utjecati na primjenu članaka 5. do 9., 11. i 13. u vezi sa strateškom procjenom okoliša temeljem ovog Protokola koja je već započeta, niti na primjenu članka 10. u vezi s obavijesti ili zahtjevom koji je već podnesen prije nego je takvo povlačenje stupilo na snagu.
Članak 26.
VJERODOSTOJNI TEKSTOVI
Izvornik ovog Protokola, čiji su tekstovi na engleskom, francuskom i ruskom jeziku jednako vjerodostojni, bit će položen kod Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
U potvrdu TOGA, niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.
Sastavljeno u Kijevu (Ukrajina), 21. svibnja, 2003.
DODATAK I.
Popis zahvata navedenih u članku 4. stavku 2.
1. Rafinerije nafte (isključujući poduzeća koja proizvode samo maziva iz sirove nafte) i postrojenja za uplinjavanje i ukapljivanje 500 ili više metričkih tona ugljena ili bitumenskog škriljevca.
2. Termoelektrane i druga ložišta s toplinskim kapacitetom od 300 megavata ili više, i nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori (osim istraživačkih postrojenja za proizvodnju i pretvaranje fisijskog i fertilnog materijala, čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kilovat stalnog toplinskog opterećenja).
3. Postrojenja namijenjena isključivo proizvodnji ili obogaćenju nuklearnih goriva, ponovnoj preradi ozračenih nuklearnih goriva ili skladištenju, odlaganju i preradi radioaktivnog otpada.
4. Velika postrojenja za početno taljenje lijevanog željeza i za proizvodnju obojenih metala.
5. Postrojenja za pridobivanje azbesta i za preradu i pretvaranje azbesta i proizvoda koji sadrže azbest: kod proizvoda od azbestnog cementa s godišnjom proizvodnjom od više od 20.000 metričkih tona gotovih proizvoda; kod frikcijskog materijala s godišnjom proizvodnjom od više od 50 metričkih tona gotovih proizvoda; i za druge primjene azbesta veće od 200 metričkih tona godišnje.
6. Složena kemijska postrojenja.
7. Izgradnja autocesta, brzih cesta[1]*/ i međugradskih željezničkih pruga, te zračnih luka[2]**/ s osnovnom poletno-sletnom stazom dužine 2.100 metara ili više.
8. Naftni i plinski cjevovodi velikog promjera.
9. Trgovačke luke i kopneni vodeni putevi i luke za riječni promet koje dopuštaju prolaz plovilima od više od 1.340 metričkih tona.
10. Postrojenja za zbrinjavanje otpada koja služe za spaljivanje, kemijsku obradu ili zatrpavanje toksičnog i opasnog otpada.
11. Velike brane i rezervoari.
12. Djelatnosti crpljenja podzemne vode u slučajevima kada godišnja količina vode koju treba crpiti iznosi 10 milijuna kubičnih metara ili više.
13. Proizvodnja celuloze i papira od 200 metričkih tona ili više zrakom sušenih proizvoda.
14. Vađenje rude, pridobivanje na licu mjesta i prerada metalne rudače ili ugljena velikog opsega.
15. Proizvodnja ugljikovodika na moru.
16. Veliki skladišni objekti za naftu, petrokemijske i kemijske proizvode.
17. Krčenje šuma na velikim površinama.
DODATAK II.
Svi drugi zahvati navedeni u članku 4. stavku 2.
1. Zahvati obnavljanja ruralnih površina.
2. Zahvati korištenja neobrađene zemlje ili djelomično prirodnih područja u svrhu intenzivne poljoprivrede.
3. Vodnogospodarski zahvati u poljoprivredi, uključujući zahvate navodnjavanja i odvodnje zemljišta.
4. Objekti za intenzivno stočarstvo (uključujući perad).
5. Prvo pošumljavanje i krčenje za potrebe prenamjene zemljišta.
6. Intenzivno uzgajanje ribe.
7. Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori[3]*/ uključujući demontažu ili stavljanje izvan pogona onih elektrane ili reaktora (osim znanstveno-istraživačkih postrojenja za proizvodnju i pretvaranje fisijskih i fertilnih materijala čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kW stalnog toplinskog opterećenja), ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
8. Izgradnja zračnih električnih vodova napona 220 kilovolti ili više i dugih 15 kilometara ili više, te drugi zahvati za prijenos električne energije zračnim kabelima.
9. Industrijska postrojenja za proizvodnju struje, pare i vrele vode.
10. Industrijska postrojenja za prijenos plina, pare i vrele vode.
11. Nadzemno skladište fosilnih goriva i zemnog plina.
12. Podzemno skladište zapaljivih plinova.
13. Industrijsko briketiranje ugljena i lignita.
14. Postrojenja za proizvodnju hidroelektrične energije.
15. Postrojenja za iskorištavanje snage vjetra u proizvodnji energije (vjetroelektrane).
16. Postrojenja, ako nisu obuhvaćena Dodatkom I., koja su namijenjena:
– proizvodnji i obogaćivanju nuklearnog goriva,
– preradi ozračenog nuklearnog goriva;
– konačnom odlaganju ozračenog nuklearnog goriva;
– isključivo konačnom odlaganju radioaktivnog otpada;
– isključivo skladištenju (koje se planira na duže od 10 godina) ozračenog nuklearnog goriva na lokaciji koja nije lokacija proizvodnje; ili
– preradi i skladištenju radioaktivnog otpada.
17. Kamenolomi, površinski kopovi i vađenje treseta, ako nije obuhvaćeno Dodatkom I.
18. Podzemno vađenje rude, ako nije obuhvaćeno Dodatkom I.
19. Pridobivanje minerala morskim ili riječnim jaružanjem.
20. Duboko bušenje (osobito geotermalno bušenje, bušenje radi skladištenja nuklearnog otpada, bušenje radi rezerva vode), osim bušenja radi ispitivanja stabilnosti tla.
21. Nadzemna industrijska postrojenja za pridobivanje ugljena, nafte, zemnog plina i rudače, kao i bitumenskog škriljevca.
22. Složeni radovi početnog taljenja lijevanog željeza i čelika, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
23. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija) uključujući neprekidno lijevanje.
24. Postrojenja za preradu neobojenih metala (valjaonice za vruće valjanje, kovačnice s čekićima, primjena zaštitnih premaza od topivih metala).
25. Ljevaonice neobojenih metala.
26. Postrojenja za proizvodnju obojenih sirovih metala iz rudače, koncentrata ili sekundarnih sirovina pomoću metalurških, kemijskih ili elektrolitičkih procesa, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
27. Postrojenja za taljenje, uključujući legiranje, obojenih metala, isključujući plemenite metale, a uključujući oporabljene proizvode (rafiniranje, lijevanje, itd.) ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
28. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala primjenom elektrolitičkih ili kemijskih procesa.
29. Proizvodnja i montaža motornih vozila i proizvodnja motora za motorna vozila.
30. Brodogradilišta.
31. Postrojenja za izradu i popravak letjelica.
32. Proizvodnja željezničke opreme.
33. Kalupno kovanje eksplozivom.
34. Postrojenja za pečenje i sinteriranje metalnih ruda.
35. Koksare (suha destilacija ugljena).
36. Postrojenja za proizvodnju cementa.
37. Postrojenja za proizvodnju stakla, uključujući staklenih vlakana.
38. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari uključujući proizvodnju mineralnih vlakana.
39. Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, osobito crjepova, opeka, vatrostalnih opeka, pločica, lončarskih proizvoda ili porculana.
40. Postrojenja za proizvodnju kemikalija ili obradu međuproizvoda, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
41. Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, elastomera i peroksida.
42. Postrojenja za skladištenje nafte, petrokemijskih ili kemijskih proizvoda, ako nisu obuhvaćena Dodatkom I.
43. Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti.
44. Pakiranje i konzerviranje životinjskih i biljnih proizvoda.
45. Proizvodnja mliječnih proizvoda.
46. Proizvodnja piva i slada.
47. Proizvodnja konditorskih proizvoda i sirupa.
48. Postrojenja za klanje životinja.
49. Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba.
50. Tvornice ribljeg brašna i ribljeg ulja.
51. Šećerane.
52. Industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze, papira i kartona, ako nisu obuhvaćena Dodatkom I.
53. Postrojenja za prethodnu obradu ili bojenje vlakana ili tekstila.
54. Postrojenja za štavljenje krzna i kože.
55. Postrojenja za preradu i proizvodnju celuloze.
56. Proizvodnja i obrada proizvoda na bazi elastomera.
57. Postrojenja za proizvodnju umjetnog mineralnog vlakna.
58. Postrojenja za oporabu ili uništavanje eksplozivnih tvari.
59. Postrojenja za proizvodnju azbesta i proizvodnju azbestnih proizvoda, ako nisu obuhvaćena Dodatkom I.
60. Kafilerije.
61. Ispitni stolovi za testiranje motora, turbina ili reaktora.
62. Stalne trkaće i staze za ispitivanje motornih vozila.
63. Cjevovodi za prijenos plina ili nafte, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
64. Cjevovodi za prijenos kemikalija, promjera većeg od 800 mm i dužine veće od 40 km.
65. Izgradnja željezničkih i intermodalnih pretovarnih objekata i intermodalnih terminala, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
66. Izgradnja tramvajskih pruga, nadzemnih i podzemnih željeznica, ovješenih pruga ili sličnih pruga posebne vrste koje se koriste isključivo ili uglavnom za putnički promet.
67. Izgradnja cesta, uključujući novo trasiranje i/ili širenje postojeće ceste, ako nije obuhvaćeno Dodatkom I.
68. Izgradnja luka i lučkih objekata, uključujući ribarske luke, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
69. Izgradnja kopnenih vodenih puteva i luka za kopneni vodeni promet, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
70. Trgovačke luke, gatovi za utovar i istovar povezani s kopnom i vanjskim lukama, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
71. Kanalizacijski radovi i radovi za zaštitu od poplava.
72. Izgradnja zračnih luka[4]**/ i uzletišta, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
73. Postrojenja za odlaganje otpada (uključujući deponije) ako nisu obuhvaćena Dodatkom I.
74. Postrojenja za spaljivanje ili kemijsku obradu neopasnog otpada.
75. Skladištenje željeznog otpada, uključujući otpadne automobile.
76. Lokacije za odlaganje mulja.
77. Crpljenje podzemne vode ili ponovno umjetno dopunjavanje podzemne vode, ako nije obuhvaćeno Dodatkom I.
78. Radovi za prijenos vodnih resursa između riječnih slivova.
79. Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
80. Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili dugoročnom ili trajnom skladištenju vode, ako nisu obuhvaćeni Dodatkom I.
81. Obalni radovi na suzbijanju erozije i pomorski radovi koji mogu izmijeniti obalu izgradnjom primjerice nasipa, molova, lukobrana i ostali radovi za zaštitu od mora, ne uključujući održavanje i rekonstrukciju takvih radova.
82. Postrojenja dugačkih akvadukata.
83. Skijaške staze, skijaški liftovi i žičare, te pripadajući kompleksi.
84. Marine.
85. Naselja za odmor i hotelski kompleksi izvan gradskih područja i pripadajuća izgradnja.
86. Stalna logorišta i kampovi.
87. Tematski parkovi.
88. Projekti razvoja industrijskih zona.
89. Projekti urbanističkog razvoja, uključujući izgradnju trgovačkih centara i parkirališta.
90. Isušivanje morskog dna.
DODATAK III.
Kriteriji za utvrđivanje mogućih značajnih utjecaja na okoliš, uključujući i zdravlje, kako je navedeno u članku 5. stavku 1.
1. Pogodnost plana ili programa za uključivanje pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, posebno u cilju promicanja održivog razvitka.
2. Stupanj do kojeg plan ili program određuje okvir za zahvate i druge djelatnosti, bilo u pogledu lokacije, prirode, veličine i uvjeta rada, bilo namjenjivanjem resursa.
3. Stupanj do kojeg plan ili program utječe na druge planove i programe uključujući one u hijerarhiji.
4. Problemi okoliša, uključujući i zdravlje, koji su važni za plan ili program.
5. Priroda utjecaja na okoliš, uključujući i zdravlje, kao što su vjerojatnost, trajanje, učestalost, reverzibilnost, veličina i opseg (kao što su zemljopisno područje ili stanovništvo koje može biti pogođeno).
6. Opasnosti po okoliš, uključujući i zdravlje.
7. Prekogranična priroda utjecaja.
8. Stupanj do kojeg će plan ili program utjecati na vrijedna ili osjetljiva područja, uključujući krajobraze s priznatim nacionalnim ili međunarodnim statusom zaštite.
DODATAK IV.
Informacije navedene u članku 7. stavku 2.
1. Sadržaj i glavni ciljevi plana ili programa i njegova veza s drugim planovima i programima.
2. Važni aspekti postojećeg stanja okoliša, uključujući i zdravlje, i vjerojatni razvoj istog ukoliko plan ili program ne bi bio proveden.
3. Karakteristike okoliša, uključujući i zdravlje, na područjima koja mogu biti značajno pogođena.
4. Problemi okoliša, uključujući zdravlje, koji su važni za plan ili program.
5. Ciljevi okoliša, uključujući zdravlje, utvrđeni na međunarodnoj, nacionalnoj i drugim razinama koji su važni za plan ili program, te načini na koje su ti ciljevi i druga razmatranja okoliša, uključujući i zdravlje, uzeta u obzir tijekom njegove izrade.
6. Mogući značajni utjecaji[5]*/ na okoliš, uključujući i zdravlje, kako je definirano u članku 2. stavak 7.
7. Mjere za sprječavanje, smanjenje ili ublažavanje svih značajnih nepovoljnih utjecaja na okoliš, uključujući i zdravlje, koji mogu proizaći iz provedbe plana ili programa.
8. Pregled razloga za odabir alternativa o kojima je riječ i opis kako je izvršena procjena, uključujući teškoće na koje se naišlo pri pružanju informacija koje je trebalo uključiti, kao što su tehnički nedostaci ili nedostatak znanja.
9. Mjere predviđene za praćenje utjecaja provedbe plana ili programa na okoliš, uključujući i zdravlje.
10. Mogući značajni prekogranični utjecaji na okoliš, uključujući i zdravlje.
11. Netehnički sažetak pruženih informacija.
DODATAK V.
Informacije navedene u članku 8. stavku 5.
1. Predloženi plan ili program i njegova priroda.
2. Tijelo vlasti nadležno za njegovo donošenje.
3. Planirani postupak koji obuhvaća:
(a) početak postupka,
(b) mogućnosti sudjelovanja javnosti,
(c) vrijeme i mjesto svake predviđene javne rasprave,
(d) tijelo vlasti od kojeg se može dobiti svaka odgovarajuća informacija i kod kojeg je odgovarajuća informacija položena radi ispitivanja od strane javnosti,
(e) tijelo vlasti kojem se mogu uputiti primjedbe ili pitanja i rok za upućivanje primjedbi i pitanja, i
(f) koja informacija o okolišu, uključujući i zdravlje, važna za predloženi plan ili program je na raspolaganju.
4. Da li je vjerojatno da će plan ili program biti podvrgnut postupku prekogranične procjene.
Članak 3.
Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite okoliša te ostalih središnjih tijela državne uprave i tijela područne (regionalne) samouprave nadležnih za donošenje planova i programa za koje je ovim Protokolom propisana obveza provedbe strateške procjene okoliša.
Članak 4.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Protokol iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 351-01/09-01/02
Zagreb, 10. srpnja 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
[1]*/ Za potrebe ovog Protokola:
– »autocesta« znači cestu posebno projektiranu i izgrađenu za promet motornih vozila, koja ne služi posjedima koji s njom graniče, i koja:
(a) osim u posebnim točkama ili privremeno, ima posebne kolnike za dva smjera prometa, koji su međusobno odvojeni razdjelnim pojasom koji nije namijenjen prometu, ili iznimno drugim sredstvima;
(b) ne križa se u ravnini niti s kojom drugom cestom, željeznicom ili tramvajskom prugom ili stazom, i
(c) posebno je znakovima obilježena kao autocesta.
– »brza cesta« znači cestu rezerviranu za promet motornih vozila koja je dostupna samo sa petlji ili kontroliranih čvorišta, a na kojoj je posebno zabranjeno zaustavljanje i parkiranje na kolniku (kolnicima).
[2]**/ Za potrebe ovog Protokola »zračna luka« znači zračnu luku koja je u skladu s definicijom prema Konvenciji iz Chicaga iz 1944. kojom je osnovana Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (Dodatak 14).
[3]*/ Za potrebe ovog Protokola nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori prestaju biti takvo postrojenje kada se cjelokupno nuklearno gorivo i drugi radioaktivno zagađeni elementi trajno uklone s lokacije postrojenja.
[4]**/ Za potrebe ovog Protokola »zračna luka« znači zračnu luku koja je u skladu s definicijom prema Konvenciji iz Chicaga iz 1944. kojom je osnovana Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (dodatak 14).
[5]*/ Ovi utjecaji trebali bi obuhvatiti sekundarne, kumulativne, sinergijske, kratkoročne, srednjoročne, dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne utjecaje.