129
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2008. GODINU
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2008. godinu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. listopada 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/182
Urbroj: 71-05-0311-09-2
Zagreb, 7. listopada 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2008. GODINU
Članak 1.
Potvrđuje se Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2008. godinu, potpisan 6. srpnja 2009., u izvorniku na engleskom jeziku.
Članak 2.
Tekst Sporazuma iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:
SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA ZA 2008. GODINU
Dana 6. srpnja 2009. godine
(decentralizirano upravljanje)
SPORAZUM O FINANCIRANJU
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
I
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA
dalje u tekstu zajednički kao »stranke« ili pojedinačno kao »država korisnica«, u slučaju Vlade Republike Hrvatske, ili Komisija, u slučaju Komisije Europskih zajednica.
Budući da
(a) Dana 1. kolovoza 2006. godine, Vijeće Europske unije usvojilo je Uredbu (EZ-a) br. 1085/2006 kojom se uspostavlja instrument pretpristupne pomoći (dalje u tekstu »Okvirna uredba o programu IPA«). Na snazi od 1. siječnja 2007. godine, ovaj instrument predstavlja jedinstvenu pravni temelj za pružanje financijske pomoći državama kandidatkinjama (trenutno Hrvatska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija i Turska) i državama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uključujući Kosovo u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 1244) u nastojanjima na unapređenju političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi na putu do mogućeg punopravnog članstva u Europskoj uniji.
(b) Dana 12. lipnja 2007., Komisija je usvojila Uredbu (EZ-a) br. 718/2007 kojom se provodi Okvirna uredba o programu IPA, koja sadrži detaljne važeće odredbe o upravljanju i kontroli (dalje u tekstu »IPA provedbena uredba«).
(c) Pomoć Zajednice u okviru instrumenta pretpristupne pomoći treba nastaviti podupirati države korisnice u njihovom nastojanju jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reformi javne uprave, provedbi gospodarskih reformi, poštivanju ljudskih i prava manjina, promicanju ravnopravnosti spolova, podršci razvoju civilnog društva i unapređenju regionalne suradnje kao i pomirenju i obnovi te doprinijeti održivom razvoju i smanjenju siromaštva.
Pomoć Zajednice za države kandidatkinje treba se dodatno usredotočiti na usvajanje i provedbu cjelovite pravne stečevine Europske unije, a posebice njihovoj pripremi za provedbu poljoprivredne i kohezijske politike Zajednice.
(d) Stranke su 27. kolovoza 2007. sklopile Okvirni sporazum u kojem se određuju opća pravila za suradnju i provedbu pomoći Zajednice u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.
(e) Višegodišnji program prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora za godine 2007. – 2013. usvojen je Odlukom C (2007.)6139 od 12. prosinca 2007. Za njegovu provedbu u 2008. Komisija je za program prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora za 2008. (dalje u tekstu »program«) usvojila 17. srpnja 2008. financijsku odluku C (2008)3604. Dio ovog programa koji se odnosi na Hrvatsku će se provoditi pomoću decentraliziranog upravljanja.
(f) Za provedbu ovog programa potrebno je da stranke sklope Sporazum o financiranju kako bi se odredili uvjeti za provedbu pomoći Zajednice, pravila i postupci o isplati povezanom s takvom pomoći i uvjeti prema kojima će se upravljati pomoći.
SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEĆEM:
1. PROGRAM
Komisija će sudjelovati, bespovratnim sredstvima, u financiranju sljedećeg programa, koji je naveden u Dodatku A (prilozi A1 i A2) ovom Sporazumu:
Broj programa: 2008/019-924
Naziv: Prekogranični program Hrvatska – Crna Gora, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2008. godinu.
2. PROVEDBA PROGRAMA
(1) Dio ovog programa koji se odnosi na Republiku Hrvatsku provodi se decentraliziranim upravljanjem u smislu članka 53.c Uredbe Vijeća (EZ-a, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ-a, Euratom) br. 1995/2007 od 13. prosinca 2006. (dalje u tekstu »Financijska uredba«).
(2) Program se provodi u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma o pravilima za suradnju o financijskoj pomoći EZ-a Hrvatskoj i provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), sklopljenog između stranaka 27. kolovoza 2007. (dalje u tekstu »Okvirni sporazum«), koji je naveden u Dodatku B ovom Sporazumu.
3. NACIONALNE STRUKTURE I TIJELA
(1) Strukture i tijela s funkcijama i nadležnostima za provedbu ovog Sporazuma opisana su u Dodatku B ovom Sporazumu.
(2) Dodatne nadležnosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i nacionalnog fonda navedene su u Dodatku C ovom Sporazumu.
(3) Država korisnica uspostavlja operativnu strukturu za dio programa o svom državnom području. Njene funkcije i nadležnosti jesu, mutatis mutandis, one navedene u odjeljku 6., Dodatku A Okvirnog sporazuma koji je priložen ovom Sporazumu kao Dodatak B.
(4) Operativna struktura će blisko surađivati u provedbi ovog programa s operativnim strukturama u Crnoj Gori.
(5) Operativne strukture država sudionica uspostavljaju Zajedničko tehničko tajništvo radi pomoći operativnim strukturama i Zajednički nadzorni odbor iz članka 142. IPA provedbene uredbe u izvršavanju svojih odnosnih dužnosti.
Zajedničko tehničko tajništvo može imati predstavništva uspostavljena u svakoj državi sudionici.
4. FINANCIRANJE
Financiranje provedbe ovog Sporazuma je kako slijedi:
(a) Sudjelovanje Zajednice za godinu 2008. utvrđeno je na najviše 400.000 (četiristo tisuća) eura za dio programa koji se odnosi na Hrvatsku, kako je navedeno u Prilogu A1 Dodatka A ovom Sporazumu. Međutim plaćanja sudjelovanja Zajednice od strane Komisije neće se izvršiti ako se ne ispune najmanji zahtjevi iz članka 41. IPA provedbene uredbe.
(b) Trošak nacionalnih struktura i tijela navedenih u Dodatku B snosi država korisnica, uz izuzetak troškova iz članka 94. stavka 1. točke (f) IPA provedbene uredbe, kako je navedeno u Dodatku A ovom Sporazumu.
5. ROK ZA UGOVARANJE
(1) Pojedinačni ugovori i sporazumi, kojima se provodi ovaj Sporazum sklapaju se najkasnije dvije godine od datuma sklapanja ovog Sporazuma.
(2) U opravdanim slučajevima ovaj rok za ugovaranje može se produžiti uz suglasnost Komisije prije završnog datuma do najviše tri godine od datuma sklapanja ovog Sporazuma.
(3) Sva sredstva za koja ugovor nije sklopljen prije roka za ugovaranje otkazuju se.
6. ROK ZA IZVRŠENJE UGOVORA
(1) Ugovori se moraju izvršiti u roku najviše 2. godine od završnog datuma ugovaranja.
(2) Komisija može pristati, na zahtjev države korisnice, na odgovarajući produžetak roka za izvršenje ugovora. Takav zahtjev mora se uputiti Komisiji prije kraja roka za izvršenje ugovora te biti opravdan od strane države korisnice.
7. ROK ISPLATE
(1) Isplata sredstava mora se izvršiti najkasnije godinu dana nakon konačnog datuma za izvršenje ugovora.
(2) Rok za isplatu sredstava može se produžiti uz suglasnost Komisije prije završnog datuma u opravdanim slučajevima.
8. TUMAČENJE
(1) Ako nema izričite odredbe suprotne ovom Sporazumu, pojmovi koji se koriste u ovom Sporazumu nose isto značenje kao ono koje im je pripisano u Okvirnoj uredbi o programu IPA i IPA provedbenoj uredbi.
(2) Ako nema izričite odredbe suprotne ovom Sporazumu, spominjanje ovog Sporazuma spominjanje je takvog Sporazuma kako je povremeno izmijenjen, dopunjen ili zamijenjen.
(3) Svako pozivanje na uredbe Vijeća ili Komisije odnosi se na onu verziju tih uredbi kako je naznačeno. Ukoliko je potrebno, izmjene tih uredbi prenose se u ovaj Sporazum pomoću izmjena i dopuna.
(4) Naslovi u ovom Sporazumu nemaju pravno značenje i ne utječu na njegovo tumačenje.
9. DJELOMIČNA NIŠTAVOST I NENAMJERNE PRAZNINE
(1) Ukoliko neka odredba ovog Sporazuma je ili postane ništava ili ako ovaj Sporazum sadrži nenamjerne praznine, to neće utjecati na valjanost ostalih odredaba ovog Sporazuma. Stranke će zamijeniti ništavu odredbu valjanom odredbom koja će biti što je moguće bliža svrsi i namjeri ništavne odredbe.
(2) Stranke će popuniti sve nenamjerne praznine odredbom koja najbolje odgovara svrsi i namjeri ovog Sporazuma u skladu s Okvirnom uredbom o programu IPA i IPA provedbenom uredbom.
10. PROVJERA I IZMJENA I DOPUNA
(1) Provedba ovog Sporazuma predmet je periodičnih provjera u vrijeme koje stranke međusobno dogovaraju.
(2) Svaka izmjena i dopuna dogovorena između stranaka bit će u pisanom obliku i bit će dio ovog Sporazuma. Takva izmjena i dopuna stupa na snagu na datum koji odrede stranke.
11. PRESTANAK
(1) Ne dovodeći u pitanje stavak 2., ovaj Sporazum prestaje osam godina nakon potpisivanja. Prestanak ovog Sporazuma ne isključuje mogućnost za Komisiju da izvrši financijske ispravke u skladu sa člancima 49. do 54. IPA provedbene uredbe.
(2) Ovaj Sporazum može okončati bilo koja stranka uz pisanu obavijest drugoj stranci. Takav prestanak stupa na snagu šest kalendarskih mjeseci od datuma pisane obavijesti.
12. RJEŠAVANJE RAZLIKA
(1) Razlike nastale uslijed tumačenja, upravljanja i provedbe ovog Sporazuma, na bilo kojoj i svim razinama sudjelovanja, rješavat će se mirnim putem konzultacijama između stranaka.
(2) U slučaju da se ne uspije riješiti mirnim putem, svaka stranka može pitanje podnijeti na arbitražu u skladu s Izbornim pravilima o arbitraži između međunarodnih organizacija i država pri Stalnom arbitražnom sudištu na snazi na datum potpisivanja ovog Sporazuma.
(3) Jezik koji će se koristiti u arbitražnom postupku je engleski jezik. Tijelo za imenovanje bit će glavni tajnik Stalnog arbitražnog sudišta na pisani zahtjev koji podnosi neka od stranaka. Pravorijek arbitra je obvezujući za sve stranke i bez prava na žalbu.
13. OBAVIJESTI
(1) Sve obavijesti u vezi s ovim Sporazumom bit će u pisanom obliku i na engleskom jeziku. Svaka obavijest mora biti potpisana i dostavljena kao izvorni dokument ili putem faksa.
(2) Sve obavijesti u vezi s ovim Sporazumom moraju se slati na sljedeće adrese:
Za Zajednicu:
Delegacija Europske komisije
u Republici Hrvatskoj
Trg žrtava fašizma 6
10000 Zagreb
HRVATSKA
Tel.: +385 (1) 4896 500
Faks: +385 (1) 4896 555
Za državu korisnicu:
državni tajnik i nacionalni koordinator programa IPA
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i
koordinaciju fondova EU
Radnička 80/V
10000 Zagreb
HRVATSKA
14. BROJ IZVORNIKA
Ovaj Sporazum sastavljen je u dva primjerka na engleskom jeziku.
15. DODACI
Dodaci A, B i C čine sastavni dio ovog Sporazuma.
16. STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Sporazum stupa na snagu na datum kada primatelj obavijesti Komisiju da su u Republici Hrvatskoj ispunjeni svi unutarnji postupci potrebni za stupanje na snagu ovog Sporazuma.
Potpisano, za i u ime Vlade Republike Hrvatske, u Zagrebu 6. srpnja 2009. |
|
Hrvoje Dolenec, v. r. državni tajnik i nacionalni |
Potpisano, za i u ime Komisije, u Zagrebu 6. srpnja 2009. |
|
Vincent Degert, v. r. šef Delegacije Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj |
DODATAK A |
PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA ZA GODINU 2008.
PRILOG A1
PRIJEDLOG FINANCIRANJA ZA 2008. GODINU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, USVOJENOG ODLUKOM KOMISIJE C(2008.)3604, DANA 17. SRPNJA 2008.
1. IDENTIFIKACIJA
Korisnici |
Hrvatska i Crna Gora |
CRIS broj |
Hrvatska IPA/2008/19-424 Crna Gora IPA/2008/19-923 |
Godina |
2008. |
Iznos |
Hrvatska: 0,4 milijuna eura Crna Gora: 0,5 milijuna eura Ukupna vrijednost sudjelovanja IPA-e: 0,9 milijuna eura |
Operativne strukture |
Hrvatska: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva1 Crna Gora: Sekretarijat za europske integracije |
Provedbena tijela |
Za Crnu Goru: Europska komisija Za Hrvatsku: Provedbena agencija: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije |
Konačni datum za sklapanje Sporazuma o financiranju: |
najkasnije do 31. prosinca 2009. |
Konačni datum za ugovaranje |
2 godine nakon datuma sklapanja Sporazuma o financiranju. Nema roka za projekte revizije i evaluacije koje pokriva ovaj Sporazum o financiranju, kako je navedeno u članku 166. stavku 2. Financijske uredbe Ovi datumi odnose se i na nacionalno sufinanciranje. |
Konačni datum za izvršenje |
2 godine nakon završnog datuma za ugovaranje. Ovi datumi odnose se i na nacionalno sufinanciranje. |
Šifra sektora |
11330, 32130, 41030, 41040 |
Predmetne proračunske linije |
22.020401 |
Nositelj programiranja |
Za Hrvatsku: Glavna uprava za proširenje. B.1 Za Crnu Goru: Glavna uprava za proširenje. C.2 |
Nositelj provedbe |
Za Hrvatsku: Delegacija EK u RH, Odjel za provedbu projekata 1 Za Crnu Goru: Delegacija EK u Crnoj Gori |
1 Bivše Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR). Ime Ministarstva promijenjeno je krajem 2007. godine.
2. SAŽETAK
2.1. Uvod
2.1.1. Proces programiranja
Proces programiranja započeo je 19. veljače 2007. godine s prvim pripremnim sastankom nacionalnih institucija nadležnih za II komponentu programa IPA, tijekom kojeg se raspravljao i dogovarao proces izrade programa između dvije strane. Proces su vodila dva tijela uspostavljena u tu svrhu i sa specifičnim nadležnostima: Zajednički programski odbor (ZPO) i Zajednički tim za izradu nacrta (ZTIN).
Prvi sastanak Zajedničkog programskog odbora (ZPO) održan je 1. ožujka 2007. u Zagrebu, kada je službeno uspostavljen Zajednički tim za izradu nacrta i tijekom kojeg je usvojen njihov poslovnik, mandat i članstvo.
Tijekom ožujka/travnja 2007., raspravljalo se o sadržaju SWOT analize (prednosti, slabosti, prilike i prijetnje). SWOT analiza je predstavljena potencijalnim korisnicima tijekom radionica u Dubrovniku u Hrvatskoj i Kotoru u Crnoj Gori, dok je analiza odobrena pisanim postupkom 16. travnja 2007. Tijekom svibnja korisnici programa raspravljali su o strateškom dijelu programa (prioritetima, mjerama i aktivnostima) kao i o provedbenim odredbama, a 28. svibnja 2007. Zajednički programski odbor usvojio je konačni nacrt programskog dokumenta.
2.1.2. Popis prihvatljivih područja
U Hrvatskoj, prihvatljivo područje prema članku 88. IPA provedbene uredbe sastoji se od jedne županije: Dubrovačko neretvanske županije (koja odgovara NUTS III klasifikaciji).
U Crnoj Gori, prihvatljiva područja prema članku 88. IPA provedbene uredbe čini sedam općina: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj i Cetinje.
2.1.3. Pridružena područja
U Hrvatskoj, pridruženo područje prema članku 97. IPA provedbene uredbe je: Splitsko-dalmatinska županija (koja odgovara NUTS III klasifikaciji).
U Crnoj Gori, pridružena područja prema članku 97. IPA provedbene uredbe su: općine Nikšić, Podgorica i Danilovgrad.
2.2. Opći cilj programma
Opći cilj programa je unaprijediti kvalitetu života u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore.
Dodatni cilj programma je izgraditi sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i pripremiti ih za upravljanje budućim prekograničnim programima u okviru cilja 3 strukturnih fondova EU.
Višegodišnji indikativni planski dokument za Hrvatsku za razdoblje 2007. – 2009. ukazuje na to da će prekogranična suradnja, kojom se upravlja kroz drugu komponentu, podržati Hrvatsku u prekograničnoj i transnacionalnoj te među-regionalnoj suradnji sa državama članicama EU i IPA državama korisnicama. Bit će usmjerena na unapređenje potencijala za turizam, stvaranje bliskijih veza između pograničnih područja i potporu zajedničkim aktivnostima zaštite okoliša.
Višegodišnji indikativni programski dokument za Crnu Goru za razdoblje 2007. – 2009. podržat će programe prekogranične suradnje sa susjednim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i sa državama članicama.
Program je usklađen s glavnim nacionalnim sektorskim strategijama u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
S obzirom na ograničena sredstva koja su dostupna u okviru programa IPA za razdoblje 2007. – 2013., odlučeno je da se neće rješavati problemi kao što je nerazvijena infrastruktura, razlike između urbanih i ruralnih područja, niska zapošljivost radne snage, itd., već da će se pažnja usmjeriti na »meke« aktivnosti koje mogu potaknuti lokalni razvoj općenito i povećati razinu suradnje.
2.3. Prioritetna os, povezane mjere i njihovi posebni aspekti koji se odnose na provedbu proračuna za 2008. godinu
Prioriteti i mjere koji su definirani u ovom prekograničnom programu strukturirani su na takav način da poštuju i omogućuju provedbu posebnih ciljeva. Jedan prioritet utvrđen je za intervencije prekogranične suradnje. Horizontalni prioritet je usmjeren na tehničku pomoć, osiguranje učinkovitog upravljanja i provedbu programa.
U pogledu Hrvatske, pazit će se na to da nema operativnog ili financijskog preklapanja, ulljučujući na nivou sudionika, s nekom od mjera koje su dio Operativnih programa za Hrvatsku i Komponenti III, IV i V (regionalna, ljudski potencijali i ruralni razvoj) u okviru programa IPA.
Svaki prekogranični program će ustanoviti prihvatljiva pravila za odabir operacija koje će osigurati iste uvjete prihvatljivosti za slične aktivnosti, istovremeno poštujući standarde Komisije, gdje je to relevantno, između različitih prekograničnih programa i ostalih komponenti IPA-e.
Prioritet 1.: Stvaranje povoljnih okolišnih i socioekonomskih uvjeta u programskom području kroz unapređenje suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim područjima.
Ovaj prioritet je odgovor na probleme koji su slični, a u nekim slučajevima i zajednički za obje strane granice. Zaštita i upravljanje prirodnim bogatstvima, kao što su nacionalni parkovi, i kulturnom baštinom smatraju se jednim od ključnih potencijala za prekograničnu suradnju. Sektor turizma, koji je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti u programskom području, još je jedan sektor sa značajnim potencijalom. Da bi se oslobodio ovaj potencijal, treba rješavati probleme okoliša, posebice gospodarenje otpadom i kontrolu onečišćenja.
Prioritet 1. provodit će se kroz tri mjere:
Mjera 1.: zajedničke mjere za zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine.
Mjera podržava uspostavljanje prekograničnih mreža za zajedničku zaštitu okoliša, prirode i kulture a time i za iznalaženje rješenja za zajedničke probleme okoliša. Takve povezane aktivnosti mogu uključivati gospodarenje otpadom (i komunalnim i otpadnim vodama), ili pronalaženje načina za smanjenje onečišćenja tla i mora. Mjera također podupire i zajedničke intervencije u vezi s ekološkim opasnostima ili prirodnim nepogodama kao što su požari, koji su česta pojava u ovom području. Podrška će dati prednost mjerama koje nastoje uvesti inovativna rješenja i strategije za zaštitu okoliša i prirode.
Mjera će u osnovi biti provedena kroz pozive za dostavu prijedloga.
Mjera 2.: zajedničke mjere u području turizma i kulturnog prostora
Druga mjera podržava aktivnosti povezane s turizmom i kulturnim prostorom. Usmjerena je na poticanje gospodarskog razvoja programskog područja kroz podršku mjerama i inicijativama povezanim s pružanjem usluga povezanih s turizmom. Te usluge mogu biti, npr.: obrazovni programi za zaposlenike u sektoru turizma, podrška razvoju novih turističkih proizvoda, dobivanje certifikata kvalitete za lokalne proizvode i usluge, zajedničke marketinške inicijative, itd.
Mjera će u osnovi biti provedena kroz pozive za dostavu prijedloga.
Mjera 3.: Mali projekti razvoja prekograničnih zajednica
Treća mjera, mali projekti razvoja prekograničnih zajednica, usmjerena je na unapređenje suradnje među ljudima, obrazovnim institucijama i organizacijama civilnoga društva na obje strane granice u svrhu poticanja razvoja zajednica i poboljšanja međususjedskih odnosa. Podržat će mjere »people-to-people« u područjima kao što su kultura, turizam i obrazovanje, a posebnu pažnju će posvetiti uključivanju marginaliziranih skupina, civilnom društvu i lokalnoj demokraciji. Primjeri aktivnosti su: zajednički prekogranični obrazovni programi, suradnja između nacionalnih manjina, mjere podrške lokalnoj demokraciji, stvaranje prekograničnih kulturnih mreža, itd.
Mjera će u osnovi biti provedena kroz pozive na dostavu prijedloga projekata.
Prijedlog vremenskog rasporeda i indikativnog iznosa poziva na dostavu prijedloga projekata za prioritet 1:
Za proračun za 2008. godinu, predlaže se objavljivanje jednog jedinstvenog zajedničkog poziva na dostavu prijedloga projekata. Sve tri mjere bit će uključene u prvi poziv, koji će pokriti i »velika« (u vrijednosti od €50-300.000) i mala (u vrijednosti od €10-75.000) bespovratna sredstva.
Država |
Poziv na dostavu prijedloga projekata |
Datum objave |
Potpisivanje ugovora |
Dovršetak projekta |
Indikativni iznos IPA |
Indikativni iznos |
Indikativni iznos |
Hrvatska |
PnDPP 1.: (sve tri mjere; vrijednost bespovratnih sredstava 50-300.000 eura i mala bespovratna sredstva 10-75.000 eura) |
rujan 2009. |
svibanj 2010. |
kolovoz 2011. |
360.000 |
63.529 |
423.529 |
Crna Gora |
450.000 |
79.412 |
529.412 |
||||
UKUPNO |
810.000 |
142.671 |
952.941 |
Detaljni kriteriji za odabir i dodjelu za dodjelu bespovratnih sredstava bit će navedeni u Pozivu na dostavu prijedloga projekata – Natječajnom paketu (Vodiču za prijavitelje).
Predviđeni su sljedeći katalitički utjecaji: poboljšanje okolišnih standarda, poboljšanje socijalne i kulturne skrbi, održivo korištenje lokalnih materijalnih i ljudskih potencijala, prijenos know-howa kroz suradnju na projektima, utjecaji poduzetništva koji će na kraju ukloniti potrebu za vanjskim financiranjem u budućnosti i stvaranje mogućnosti zapošljavanja. Nadalje, provedba projekata poticat će i stvarati pozitivno okruženje za daljnju suradnju.
Izdvajanja iz nacionalnog sufinanciranja jamče da su načela EU o dodatnosti u potpunosti ugrađena.
Prioritet 2.: Tehnička pomoć (TP) za povećanje administrativnog kapaciteta u upravljanju i provedbi programa prekogranične suradnje.
Prioritet 2. provodit će se kroz dvije mjere:
Mjera 1.: Podrška upravljanju i provedbi programa
Ovom mjerom pružit će se podrška radu nacionalnih operativnih struktura i Zajedničkog nadzornog odbora u upravljanju programom. Financirat će uspostavu i rad Zajedničkog tehničkog tajništva i njegovog predstavništva, uključujući troškove zaposlenika osim plaća javnih dužnosnika. Osigurat će i savjetovanje i podršku krajnjim korisnicima u izradi i provedbi projekata.
Mjera 2: Podrška informiranju, promidžbi i evaluaciji programa
Druga mjera tehničke pomoći dat će podršku informiranju, promidžbi i evaluaciji programa. Osigurat će svijest o programu među onima koji donose odluke na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kao i među stanovništvom programskog područja i široj javnosti u obje zemlje. Osim toga, mjera će podržati pružanje stručnih savjeta Zajedničkom nadzornom odboru za planiranje i provedbu evaluacije programa.
Prijedlog rasporeda i indikativni iznos pomoći u okviru prioriteta 2.:
S obzirom da relevantna nacionalna tijela (operativne strukture u Hrvatskoj i Crnoj Gori) imaju de facto monopolistički položaj (u smislu čl. 168., stavka 1., podstavka c Provedbenih pravila Financijske uredbe) za provedbu prekograničnog programa, relevantni naručitelji u obje zemlje uspostavit će pojedinačne izravne pogodbe o bespovratnim sredstvima bez poziva za dostavu prijedloga s operativnim strukturama za iznos iz Prioriteta 2. u svakoj zemlji. Operativnim strukturama dopušteno je podugovaranje aktivnosti pokrivenih izravnom pogodbom (npr. tehnička pomoć, evaluacija, promidžba, itd.) u skladu s člankom 120 Financijske uredbe i člankom 184 Pravila o provedbi Financijske uredbe.
Zemlja |
Potpisivanje ugovora |
Podugovaranje |
Dovršetak projekta |
Indikativni iznos IPA |
Indikativni iznos nacionalni |
Indikativni iznos UKUPNO |
Hrvatska |
travanj 2008. |
travanj 2009. |
srpanj 2010. |
40.000 |
20.000 |
60.000 |
Crna Gora |
travanj 2008. |
travanj 2009. |
srpanj 2010. |
50.000 |
20.000 |
70.000 |
UKUPNO |
90.000 |
40.000 |
130.000 |
2.4. Pregled prošlog i postojećeg iskustva s prekograničnom suradnjom, uključujući prethodno stečena iskustva i koordinaciju donatora (prema potrebi)
Hrvatska
– Provedeni projekti:
• CARDS 2001 »Izrada strategije i jačanje sposobnosti za pograničnu suradnju« (određivanje budućih projekata na granicama sa Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom)
• CARDS 2002 »Izrada strategije i jačanje sposobnosti za regionalni razvoj« (institucionalne strukture za upravljanje prekograničnom suradnjom)
• CARDS 2003 »Lokalni pogranični regionalni razvoj« (program bespovratne pomoći sa Slovenijom)
• CARDS 2003 »Tehnička pomoć u upravljanju Programima za susjedstvo« (podrška ZTT-u za trilateralni program Hrvatska-Slovenija-Mađarska)
– Projekti/programi koji se trenutno provode:
Projekti
• CARDS 2004 »Jačanje institucija i kapaciteta za prekograničnu suradnju« (podrška za Ministarstvo mora, turizma, prometa i infrastrukture)
• CARDS 2004 »Pogranična suradnja« (Program bespovratnih sredstava s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom)
Programi
• Program za susjedstvo između Hrvatske, Slovenije i Mađarske 2004. – 2006.
• CBC/INTERREG III A – Novi jadranski program za susjedstvo 2004.-2006.
• Transnacionalni program CADSES 2004. – 2006. (hrvatski partneri bili su uključeni u devet projekata)
• IPA 2007 Programi prekogranične suradnje Hrvatska/Bosna i Hercegovina, Hrvatska/Crna Gora, Hrvatska/Srbija, Hrvatska/Mađarska, Hrvatska/Slovenija, IPA Jadranski prekogranični program, transnacionalni programi Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj »Jugoistočna Europa« i »Mediteran«.
Crna Gora
Programi
• CARDS 2006/INTERREG IIIA Novi jadranski program za susjedstvo 2004. – 2006. (na zadnjem pozivu za dostavu prijedloga odabrano je 12 projekata u kojima su sudjelovali crnogorski partneri)
• Transnacionalni program CADSES 2004.-2006. (crnogorski partneri bili su uključeni u dva projekta)
• IPA 2007 Programi prekogranične suradnje Crna Gora/Hrvatska, Crna Gora/Bosna i Hercegovina, Crna Gora/Srbija, Crna Gora/Albanija, IPA Jadranska prekogranična suradnja, transnacionalni programi Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj »Jugoistočna Europa« i »Mediteran«.
Zajednički crnogorsko-hrvatski projekti
• CARDS 2006/INTERREG IIIA Novi jadranski program za susjedstvo 2004.
(Crna Gora je sudjelovala u devet projekata s hrvatskim partnerima u okviru ovog multilateralnog programa na zadnjem pozivu za dostavu prijedloga)
• Transnacionalni program CADSES 2004.-2006.
(U okviru 4. Poziva na dostavu prijedloga projekata, projektni partneri iz Hrvatske i Crne Gore sudjelovali su i surađivali na projektu PlanCoast – prostorno planiranje priobalja)
• IPA 2007 program prekogranične suradnje Hrvatska/Crna Gora
Stečena iskustva
Obje zemlje stekle su iskustvo iz prethodnog uključivanja u programe prekogranične suradnje, posebice one koji uključuju države članice koje imaju već utvrđenu praksu prekogranične suradnje koja se može prenijeti na zemlje s manje iskustva. Zbog toga područja koja graniče s državama članicama imaju mnogo veću sposobnost i znanje o projektima prekogranične suradnje nego područja koja graniče s državama koje nisu članice. To se pokazalo tijekom provedbe CARDS-a 2004 »Program suradnje graničnih područja«, kada su susjedna područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore po prvi put imale priliku aplicirati za male projekte prekogranične suradnje. Općenito je postojao nedostatak znanja o tome kako pripremiti i upravljati projektima, a lokalnim dionicima je bilo teško naći partnere na drugoj strani granica.
Dosadašnje iskustvo sa suradnjom među pograničnim područjima ukazuje na to da je dobra pripremna faza, uključujući podizanje svijesti i osposobljavanje prije pokretanja aktivnosti, od presudne važnosti za neposredni rezultat programa.
U okviru tekućeg IPA 2007 programa prekogranične suradnje Hrvatska/Crna Gora, nadležne institucije obje države uspostavljaju Zajednični nadzorni odbor i Zajednično tehničko tajništvo kako bi se pripremili za objavljivanje Poziva na dostavu projektnih prijedloga.
Tematska evaluacija programa prekogranične suradnje u okviru programa PHARE dovela je do zaključka da je većina projekata imala jasan utjecaj na jedan dio pograničnog područja, ali da su zajednički projekti bili prije izuzetak nego pravilo. Iz toga proizlazi važnost da se osigura da projekti budu rezultat zajedničkih lokalnih ili regionalnih inicijativa. Još jedan zaključak prethodno spomenute evaluacije je da je usklađenost zajedničkih projekata od presudne važnosti u smislu rezultata, utjecaja i održivosti. Stoga je važno da partneri uspostave usuglašene planove koordinacije i mehanizme prije potpisivanja Sporazuma o financiranju.
Koordinacija donatora
U skladu sa člankom 20. Uredbe o programu IPA i člankom 6. stavkom 3. IPA provedbenih uredbi, EK je 2007. godine od predstavnika država članica i lokalnih međunarodnih financijskih institucija u Hrvatskoj i Crnoj Gori zatražila primjedbe o nacrtu višegodišnjih programa prekogranične suradnje koji su dostavljeni Komisiji. Na prekogranični program između Hrvatske i Crne Gore nije bilo primjedbi.
2.5. Horizontalna pitanja
Program će promicati održivo upravljanje okolišem kroz unapređenje suradnje među institucijama za provedbu zajedničkih mjera za zaštitu okoliša.
rogram će također podržati politike rodno osviještene politike i jednakih mogućnosti kroz odabir projekata koji posebnu pažnju poklanjaju jednakim mogućnostima za spolove, manjine i osobe s invaliditetom sukladno načelima Europske unije.
2.6. Mjerila
»n« je datum sklapanja Sporazuma o financiranju
N |
N+1 (kumulativno) |
N+2 (kumulativno) |
|
Broj izravnih sporazuma o bespovratnim sredstvima u Hrvatskoj |
1 |
||
Broj izravnih sporazuma o bespovratnim sredstvima u Crnoj Gori |
1 |
||
Broj poziva za dostavu prijedloga objavljenih u Hrvatskoj i Crnoj Gori |
1 |
||
Stopa ugovaranja (%) u Hrvatskoj |
12% |
100% |
100% |
Stopa ugovaranja (%) u Crnoj Gori |
12% |
100% |
100% |
2.7. Plan za decentralizaciju upravljanja EU fondovima bez ex ante kontrola od strane Komisije
Sukladno članku 8. stavku 4 točka (c) IPA provedbene uredbe, država korisnica utvrđuje plan s indikativnim mjerilima i vremenskim ograničenjima u svrhu postizanja decentralizacije bez ex ante kontrola od strane Komisije.
Komisija je decentralizaciju s ex ante kontrolom prenijela na Hrvatsku u veljači 2006. Revizijska misija jedinice za reviziju E.5 Opće uprave za proširenje bila je u veljači 2007. radi provjere ispunjavanja uvjeta za prijenos upravljanja kako je navedeno u Odluci Komisije. Na osnovi konačne ocjene izvješća o reviziji, može se predvidjeti plan za postupno uklanjanje zahtjeva za ex ante kontrolu.
Od Hrvatske se istovremeno očekuje da preda Komisiji zahtjev za akreditaciju provedbenih tijela u okviru programa IPA za decentralizirano upravljanje sredstvima EU uz ex ante kontrolu u prvom dijelu 2008. godine.
U Crnoj Gori nastojanja koja će na kraju dovesti do dodjele decentralizacije uz ex ante kontrole je u preliminarnoj fazi. Detaljan konkretan plan i raspored uspostavlja država korisnica, u skladu sa smjernicama Komisije »Plan za DIS« i uz pomoć SIGMA-e. Na Vladi je da odobri Strategiju DIS-a. IPA će podržavati njenu provedbu i predviđeno je da Crna Gora dobije odobrenje za DIS za tri godine.
3. PRORAČUN ZA 2008.
3.1. Indikativna financijska tablica za 2008. za Hrvatsku
IPA pomoć Zajednice |
Nacionalno sufinanciranje |
Ukupno |
||||
EUR a) |
%(1) |
EUR b) |
%(1) |
EUR (c)=(a)+(b) |
(%)(2) |
|
Prioritetna os 1 |
360.00 |
85% |
63.529 |
15% |
423.529 |
88% |
Prioritetna os 2 |
40.000 |
67% |
20.000 |
33% |
60.000 |
12% |
UKUPNO |
400.000 |
83% |
83.529 |
17% |
483.529 |
100% |
(1) Izraženo u % od ukupnog iznosa (IPA i nacionalno sufinanciranje) (stupac (c))
(2) Izražeu % od ukupnog iznosa stupca (c). Označava relativnu vrijednost svakog prioriteta u usporedbi s ukupnim fondom (IPA+Nacionalno)
3.2. Indikativna financijska tablica za 2008. za Crnu Goru
IPA pomoć Zajednice |
Nacionalno sufinanciranje |
Ukupno (IPA i nacionalno sufinanciranje) |
||||
EUR (a) |
%(1) |
EUR (b) |
%(1) |
EUR (c)=(a)+(b) |
(%)(2) |
|
Prioritetna os 1 |
450.000 |
85% |
79.412 |
15% |
529.412 |
88% |
Prioritetna os 2 |
50.000 |
71% |
20.000 |
29% |
70.000 |
12% |
UKUPNO |
500.000 |
83% |
99.412 |
17% |
599.412 |
100% |
(1) Izraženo u % od ukupnog iznosa (IPA i nacionalno sufinanciranje) (stupac (c))
(2) Izraženo u % od ukupnog iznosa stupca (c). Označava relativnu vrijednost svakog prioriteta u usporedbi s ukupnim fondom (IPA+Nacionalno)
3.3. Načelo sufinanciranja koje se primjenjuje na projekte financirane u okviru programa
Sudjelovanje Zajednice izračunato je u odnosu na prihvatljive izdatke, koji se za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora zasnivaju na ukupnim izdacima, prema sporazumu između zemalja sudionica i kako je utvrđeno u prekograničnom programu.
Sudjelovanje Zajednice na razini prioritetne osi ne smije prijeći krajnju granicu od 85% prihvatljivih izdataka.
Sudjelovanje Zajednice za svaku prioritetnu os ne smije biti niže od 20% prihvatljivih izdataka.
Primjenjuju se odredbe članka 90. IPA provedbene uredbe.
4. PROVEDBENE STRUKTURE
4.1. Način provedbe
Dio ovog programa koji se odnosi na Hrvatsku provodi se u skladu sa člankom 53.c Financijske uredbe[1] i odnosnim odredbama Provedbenih pravila[2]. Država korisnica će se i dalje pobrinuti da se uvjeti iz članka 56. Financijske uredbe poštuju cijelo vrijeme.
Ex ante kontrola od strane Komisije primjenjuje se na nadmetanje za dodjelu ugovora, objavu poziva za dostavu prijedloga i dodjelu ugovora i bespovratnih sredstava sve dok Komisija ne omogući decentralizirano upravljanje bez ex ante kontrola iz članka 18. IPA provedbene uredbe.
Dio ovog programa koji se odnosi na Crnu Goru provodi Europska komisija na centraliziranoj osnovi u skladu sa člankom 53.a Financijske uredbe[3] i odnosnih odredaba Provedbenih pravila[4].
U slučaju centraliziranog upravljanja uloga Komisije u odabiru aktivnosti u okviru prekograničnog programa među državama korisnicima utvrđena je u članku 140. Provedbene uredbe o programu IPA.
4.2. Opća pravila za postupke nabave i dodjele
bespovratnih sredstava
Nabava slijedi odredbe Dijela drugog, Glave IV. Financijske uredbe i Dijela drugog, Glave III., Poglavlja 3. njenih Provedbenih pravila kao i pravila i postupke za ugovore o pružanju usluga, nabavi roba i ustupanju radova koji se financiraju iz općeg proračuna Europskih zajednica u svrhu suradnje s trećim državama, koji je Komisija usvojila 24. svibnja 2007. (C(2007)2034).
Postupci dodjele bespovratnih sredstava slijede odredbe Dijela prvog, Glave VI. Financijske uredbe i Dijela prvog, Glave VI. njenih Provedbenih pravila.
Prema potrebi, naručitelji koriste i standardne predloške i modele kojima se olakšava primjena prethodno navedenih pravila iz »Praktičnog vodiča kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama« (»Praktični vodič«), kako je objavljen na web-stranicama EuropeAida[5] na dan pokretanja postupka nabave ili dodjele bespovratnih sredstava.
4.3. Procjena utjecaja na okoliš i očuvanje prirode
Sva ulaganja provode se u skladu s relevantnim zakonodavstvom Zajednice o zaštiti okoliša.
Postupci za procjenu utjecaja na okoliš, kako je navedeno u direktivi o procjeni utjecaja na okoliš (PUO)[6] u potpunosti se primjenjuju na sve investicijske projekte u okviru IPA-e. Ukoliko direktiva o PUO nije još u potpunosti prenijeta, postupci bi trebali biti slični onima utvrđenim u prethodno navedenoj direktivi.
Ukoliko postoji vjerojatnost da bi projekt mogao utjecati na lokalitete od značaja za očuvanje prirode, izvršit će se odgovarajuća procjena očuvanja prirode, koja je jednaka onoj iz članka 6. Direktive o staništima i mora biti dokumentirana[7].
5. NADZOR I EVALUACIJA
5.1. Nadzor
Provedbu prekograničnog programa nadzirat će Zajednički nadzorni odbor iz članka 142. IPA provedbene uredbe, koji osnivaju države korisnice koje sudjeluju u programu, a koji uključuje i predstavnike Komisije.
U Hrvatskoj provedba ovog programa pratit će se i kroz Nadzorni odbor za program IPA u skladu sa člankom 58. IPA provedbene uredbe.
Nadzorni odbor za program IPA ocjenjuje učinkovitost, kvalitetu i usklađenost provedbe programa kako bi se osiguralo postizanje ciljeva programa i povećala efikasnost pružene pomoći.
U Crnoj Gori, Komisija može poduzeti sve mjere koje smatra nužnima za nadzor odnosnog programa.
5.2. Evaluacija
Programi su predmet evaluacija sukladno članku 141. IPA provedbene uredbe, s ciljem poboljšanja kvalitete, učinkovitosti i dosljednosti pomoći iz sredstava Zajednice i strategije i provedbe prekograničnih programa.
6. REVIZIJA, FINANCIJSKA KONTROLA, MJERE ZA SUZBIJANJE PRIJEVARA; FINANCIJSKA USKLAĐIVANJA, MJERE SPRJEČAVANJA I FINANCIJSKI ISPRAVCI
6.1. Revizija, financijska kontrola i mjere
za suzbijanje prijevara
Računi i poslovanje svih stranaka uključenih u provedbu ovog programa, kao i svi ugovori i sporazumi kojima se provodi ovaj program, predmet su, s jedne strane, nadzora i financijske kontrole Komisije (uključujući i Europski ured za borbu protiv prijevara), koja može izvršiti provjere prema vlastitoj odluci, bilo samostalno ili posredstvom vanjskog revizora i, s druge strane, revizija Europskog revizorskog suda. To uključuje mjere poput ex ante provjere nadmetanja i ugovaranja koje Delegacije provode u državama korisnicima.
U svrhu osiguranja efikasne zaštite financijskih interesa Zajednice, Komisija (uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara) može provesti provjere na terenu, kao i inspekcije u skladu s postupcima predviđenim u Uredbi Vijeća (EZ-a, Euratom) 2185/96[8].
Prethodno opisane kontrole i revizije primjenjuju se na sve izvođače, podizvođače i korisnike bespovratnih sredstava koji su primili sredstva Zajednice.
6.2 Financijska usklađenja
U Hrvatskoj, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, koji na prvom stupnju nosi odgovornost za istraživanje svih nepravilnosti, izvršava financijska usklađenja u slučajevima kada se otkriju nepravilnosti ili nemar u vezi s provedbom ovog programa, otkazivanjem sve ili dijela pomoći Zajednice. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uzima u obzir vrstu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak pomoći Zajednice.
U slučaju nepravilnosti, uključujući nemar i prijevaru, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje izvršava povrat pomoći Zajednice plaćene korisniku u skladu s nacionalnim postupcima povrata.
6.3 Tijek revizije
U Hrvatskoj, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje osigurava dostupnost svih relevantnih informacija kako bi cijelo vrijeme bio osiguran dovoljno detaljan tijek revizije. Te informacije uključuju dokumentiran dokaz ovjeravanja zahtjeva za plaćanje, obračuna i plaćanja takvih zahtjeva, i postupanja s predujmovima, jamstvima i dugovima.
6.4 Mjere sprječavanja
Hrvatska osigurava istraživanje i učinkovito postupanje sa sumnjivim slučajevima prijevare i nepravilnosti te osigurava funkcioniranje mehanizama kontrole i izvješćivanja koji su jednaki onima iz Uredbe Komisije br. 1828/2006[9]. Svi sumnjivi ili stvarni slučajevi prijevare i nepravilnosti, kao i sve poduzete mjere u vezi s njima, moraju se prijaviti službama Komisije bez odgađanja. Ukoliko nema sumnjivih ili stvarnih slučajeva prijevare ili nepravilnosti za prijaviti, država korisnica izvještava Komisiju o toj činjenici u roku dva mjeseca nakon završetka svakog tromjesečja.
Nepravilnost označava svako kršenje odredbe važećih pravila i ugovora, kao posljedica radnje ili propusta gospodarskog subjekta, a koje ima, ili može imati za posljedicu učinak na opći proračun Europske unije kroz neopravdanu troškovnu stavku za opći proračun.
Prijevara označava svaku namjernu radnju ili propust koji se odnosi na: uporabu ili predstavljanje lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenta, čija je posljedica krivo doznačavanje ili protuzakonito zadržavanje sredstava iz općeg proračuna Europske unije ili proračuna kojima upravlja Europska unija, ili se njima upravlja u njeno ime; prikrivanje informacija čime se krši određena obveza s istim učinkom; pogrešna primjena takvih sredstava u svrhe različite od onih za koje su prvotno dodijeljena.
Država korisnica poduzima sve potrebne mjere za sprječavanje i suzbijanje slučajeva aktivne i pasivne korupcije u svim fazama postupka nabave ili postupka dodjele bespovratnih sredstava, kao i tijekom provedbe odnosnih ugovora.
Aktivna korupcija definira se kao namjerna radnja svake osobe koja obećava ili daje, neposredno ili putem posrednika, prednost bilo koje vrste nekom službeniku, za njega ili za treću stranu, kako bi postupio ili se suzdržao od postupanja u skladu sa svojom obvezom ili obavljao svoje funkcije protivno službenim dužnostima na način koji šteti ili bi mogao štetiti financijskim interesima Europskih zajednica.
Pasivna korupcija definira se kao namjerna radnja dužnosnika, koji neposredno ili putem posrednika, traži ili prima prednosti bilo koje vrste, za sebe ili treću stranu, ili prihvaća obećanje o takvoj prednosti, kako bi djelovao ili se suzdržao od djelovanja sukladno svojoj dužnosti ili obavljao svoje funkcije protivno službenim dužnostima na način koji šteti ili će vjerojatno štetiti financijskim interesima Europskih zajednica.
Tijela države korisnice, uključujući osoblje nadležno za provedbu programa, obvezuju se također poduzeti sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi se izbjegao rizik od sukoba interesa, te odmah izvještavaju Komisiju o svakom sukobu interesa ili situaciji koja bi mogla dovesti do takvog sukoba.
6.5 Financijski ispravci
Kako bi se osiguralo da se sredstva koriste u skladu s važećim pravilima, Komisija u Hrvatskoj primjenjuje postupke obračuna ili mehanizme financijskih ispravaka u skladu sa člankom 53.c stavkom 2. Financijske uredbe te kako je navedeno u Okvirnom sporazumu slopljenom između Komisije i Republike Hrvatske.
Do financijskog ispravka može doći uslijed sljedećeg:
(i) utvrđivanja konkretne nepravilnosti, uključujući prijevaru; ili
(ii) utvrđivanja slabosti ili nedostatka u sustavima upravljanja i kontrole
države korisnice.
Ukoliko Komisija otkrije da su izdaci iz ovog programa nastali na način kojim se krše važeća pravila, odlučuje koje iznose treba isključiti iz financiranja Zajednice.
Izračune i utvrđivanje svih takvih ispravaka, kao i povezanih povrata, izvršava Komisija prema kriterijima i postupcima iz IPA provedbene uredbe.
7. OGRANIČENE PROMJENE
Ograničene promjene u provedbi ovog programa koje utječu na osnovne elemente navedene u članku 90. Provedbenih pravila uz Financijsku uredbu, koje su indikativne prirode[10], može poduzeti dužnosnik Komisije za ovjeravanje delegiranjem (AOD), ili dužnosnik Komisije za ovjeravanje pod-delegiranjem (AOSD), u skladu s ovlastima koje na njega prenosi AOD, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja bez potrebe za izmijenjenom i dopunjenom odlukom o financiranju.
Prilog A2
PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA 2007. – 2013. USVOJEN ODLUKOM KOMISIJE C(2007)6139, DANA 12. PROSINCA 2007. GODINE
INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)
PREKOGRANIČNI PROGRAM
HRVATSKA – CRNA GORA
2007. – 2013.
– KONAČNA VERZIJA –
Svibanj 2007.
Kratice
BDP |
bruto domaći proizvod |
BDV |
bruto dodana vrijednost |
BND |
bruto nacionalni dohodak |
CADSES |
Srednjoeuropski, jadranski, podunavski i južnoeuropski prostor |
CARDS |
Pomoć Zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji |
CBC |
prekogranična suradnja (eng. Cross-border coorperation) |
DEK |
Delegacija Europske komisije |
EAR |
Europska agencija za obnovu |
EK |
Europska komisija |
ERDF |
Europski fond za regionalni razvoj |
EU |
Europska unija |
FLP |
funkcionalni vodeći partner (eng. Functional Lead Partner) |
Ha |
hektari |
HE |
hidroelektrana |
ICT |
informacijsko-komunikacijska tehnologija (eng. Information, Communications Technology) |
IPA |
Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-accession Assistance) |
IUCN |
Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih rezervi |
MMRS |
Među-ministarska radna skupina (u Hrvatskoj) |
MMTPR |
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
MSP |
mala i srednja poduzeća |
NDO |
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje |
NIPAK |
nacionalni koordinator programa IPA |
NUTS |
nomenklatura prostornih jedinica za statistiku |
NVK |
nacionalni vodeći korisnik |
NVO-i |
nevladine organizacije |
OPLjP |
Operativni program za ljudske potencijale (Hrvatska) |
OPRR |
Operativni program za regionalni razvoj (Hrvatska) |
OS |
operativna struktura |
PCB |
poliklorirani bifenil |
Phare |
Poljska i Mađarska – Pomoć gospodarskoj obnovi |
PRAG |
Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama |
R&D |
istraživanje i razvoj (eng. Research & Development) |
ROP |
Regionalni operativni program |
SAFU |
Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje |
SDURF |
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (Hrvatska) |
SFRJ |
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |
SWOT |
prednosti, slabosti, prilike, prijetnje |
TP |
tehnička pomoć |
UNESCO |
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu |
UNWTO |
Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda |
VIFO |
Višegodišnji indikativni financijski okvir |
VzP |
Vodič za prijavitelje |
ZNO |
Zajednički nadzorni odbor |
ZOP |
Zajednički odbor za programiranje |
ZTIP |
Zajednički tim za izradu programa |
ZTT |
Zajedničko tehničko tajništvo |
ZUO |
Zajednički upravni odbor |
Poglavlje I.
UVOD I SAŽETAK
1.1 Uvod u program prekogranične suradnje
Ovim se dokumentom opisuje program prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore koji će se provoditi tijekom razdoblja od 2007. do 2013 godine. Ovaj strateški dokument temeljen je na zajedničkom planiranju hrvatske i crnogorske strane. Program podržava II. komponenta (prekogranična suradnja) Instrumenta za pomoć u pretpristupnom razdoblju EU-a (IPA), pod kojom je dodijeljeno 2,7 mil. EUR za prve 3 godine. Povrh toga, malo više od 0,5 mil. EUR osigurat će države partneri, uglavnom od korisnika programa u pograničnom području.
Programsko ciljno područje zajednička je hrvatsko-crnogorska granica. Uključene jedinice su teritorijalne jedinice na razini NUTS III u Hrvatskoj i općine u Crnoj Gori. Glavni izazovi u prekograničnom području su utjecaj globalizacije na regionalno gospodarstvo, uvođenje novih normi kakvoće i pravnih normi kao dio procesa pristupanja EU-u, potreba razvijanja konkurentskog gospodarstva na temelju znanja i novih tehnologija, bez kojih regija i poslovni sektor nisu konkurentni protiv većih tržišta, ekološki izazovi i izazovi vezani uz ponovno uspostavljanje društvenih, kulturnih i gospodarskih veza između dvaju država, koje su prekinute zbog rata u devedesetima. Ovaj se program bavi potrebom ponovnog uspostavljanja i jačanja prekograničnih veza, s ciljem promicanja dobrosusjedskih odnosa i održivog gospodarskog i društvenog razvoja pograničnih područja. Gorenavedeno u skladu je s ciljevima komponente IPA-e o prekograničnoj suradnji (članak 86, Provedbena uredba IPA-e).
1.2 Programsko područje
Programsko se područje sastoji od ‘prihvatljivih’ i ‘susjednih’ područja, kako su određena u člancima 88. i 97. Provedbene uredbe IPA-e. Koja su to područja odlučeno je na sastanku Zajedničkog programskog odbora (vidjeti Poglavlje 1.4), održanom 30. ožujka 2007. u Kotoru, a navedena su tablici ispod.
Tablica 1.1: Prihvatljiva i susjedna područja za Hrvatsku i Crnu Goru
Hrvatska (NUTS III, županije) |
Crna Gora (općine) |
||
Prihvatljivo područje (čl. 88) |
Susjedno područje (čl. 97) |
Prihvatljivo područje (čl. 88) |
Susjedno područje (čl. 97) |
Dubrovačko-neretvanska županija |
Splitsko-dalmatinska županija |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje |
Nikšić Podgorica Danilovgrad |
Prihvatljiva područja u Hrvatskoj su Dubrovačko-neretvanska županija, koja s Crnom Gorom graniči na kopnu i na moru. Prihvatljiva područja u Crnoj Gori suobalne općine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj i općina Cetinje, kao jedina općina koja se ne nalazi na obali, ali je uključena kao prihvatljiva općina zbog svojih bliskih veza i zbog toga što gravitira obalnom području.
Nadalje, programsko se područje širi na još 1 hrvatsku županiju i 3 crnogorske općine (vidjeti tablicu iznad). Program je proširen na ova područja zbog toga što ona pružaju prihvatljivim područjima usluge od velike važnosti (npr. npr. usluge zdravstvene skrbi, obrazovanja, istraživanja i razvoja, kao i usluge prijevoza u smislu povezivanja prihvatljivog područja s nacionalnim i međunarodnim prometnim sustavima) te zbog njihove sličnosti s prihvatljivim područjima u smislu demografskih, gospodarskih i zemljopisnih obilježja. Također, njihovim uključivanjem u programsko područje osiguran je reciprocitet u pogledu broja stanovnika i veličine površine programskog područja s obje strane granice.
1.3 Iskustva u prekograničnoj suradnji
Prethodno iskustvo Hrvatske u prekograničnim i transnacionalnim projektima i programima:
Provedeni projekti:
■ CARDS 2001 »Strategija i jačanje kapaciteta za pograničnu suradnju,« (utvrđivanje budućih projekata na granici sa Srbijom, Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom)
■ CARDS 2002 »Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj«, (institucionalno uređenje za upravljanje prekograničnom suradnjom)
■ CARDS 2003 »Lokalni razvoj graničnih regija«, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava sa Slovenijom)
■ CARDS 2003 »Tehnička pomoć u upravljanju EU programima susjedstva«, (Podrška zajedničkom tehničkom tajništvu za trilateralni program Hrvatske – Slovenije – Mađarske)
Projekti koji se trenutačno provode:
■ CARDS 2004 »Jačanje institucija i kapaciteta za prekograničnu suradnju«, (podrška MMTPR[11]-u)
■ CARDS 2004 »Suradnja pograničnih regija«, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom)
■ PHARE 2005 »Prekogranična suradnja između Hrvatske, Slovenije i Mađarske«, (trilateralna shema za dodjelu bespovratnih sredstava)
■ PHARE 2005 »Jadranska prekogranična suradnja između Hrvatske i Italije, PHARE CBC/INTERREG III – Novi jadranski program za susjedstvo, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava)
■ PHARE 2006 »Prekogranična suradnja između Hrvatske, Slovenije i Mađarske«, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava)
■ PHARE 2006 »Jadranska prekogranična suradnja između Hrvatske i Italije, PHARE CBC/INTERREG III – Novi jadranski program za susjedstvo, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava)
■ Transnacionalni program za područje središnjeg Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe, (shema za dodjelu bespovratnih sredstava) – (hrvatski partneri bili su uključeni u 9 projekata)
Prethodno iskustvo Crne Gore s prekograničnim i transnacionalnim projektima i programima:
■ CARDS 2006 »INTERREG III – Novi jadranski program za susjedstvo«, (na posljednjem pozivu na dostavu prijedloga projekata za Jadranski program, Upravljački odbor u L’Aquili je 25. siječnja 2007. odabrao 12 projekata u kojima su sudjelovali crnogorski partneri)
■ Transnacionalni program za područje središnjeg Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe, (crnogorski partneri bili su uključeni u 2 projekta).
Zajednički crnogorsko-hrvatski projekti:
■ CARDS 2006 »INTERREG III – Novi jadranski program za susjedstvo« (Crna Gora sudjelovala je u 9 projekata s hrvatskim partnerima u ovome multilateralnom Programu, unutar zadnjeg poziva na dostavu prijedloga projekata)
■ Područje središnjeg Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe (CADES), (partneri na projektu iz Hrvatske i Crne Gore sudjelovali su i surađivali na projektu PlanCoast – Prostorno planiranje u obalnim zonama, unutar 4. poziva na dostavu prijedloga projekata).
Iako obje zemlje imaju iskustva s programima prekogranične suradnje (CBC) koje financira EU s drugim državama, njihovo je iskustvo takve međusobne suradnje ograničeno. Tijekom razdoblja 2004 – 2006. samo je shema za dodjelu bespovratnih sredstava »Suradnja s prekograničnim regijama Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom« (financirana iz sredstava CARDS-a 2004. dodijeljenih Hrvatskoj) bila usmjerena na suradnju između država kandidatkinja i država potencijalnih kandidatkinja. Ova se shema za dodjelu bespovratnih sredstava još uvijek procjenjuje i točan broj potpora koji će bit dodijeljen još uvijek nije poznat.
Suradnja između dviju zemalja na državnoj razini se poboljšava, posebno od kada je Crna Gora postala neovisna država. Do sada je potpisano nekoliko bilateralnih sporazuma (vidjeti Dodatak II, tablica 1.2).
1.4 Naučene lekcije
Hrvatski dionici prvi su puta imali priliku sudjelovati u prekograničnim projektima 2003. unutar programa prekogranične suradnje s Mađarskom, Slovenijom i Italijom. Zahvaljujući tima prvim prekograničnim projektima, hrvatski su partneri stekli znanja i vještine od njihovih prekograničnih partnera te izgradili kapacitete za samostalnu izradu i provedbu projekata prekogranične suradnje u budućnosti.
S uvođenjem Novog partnerstva za susjedstvo 2004 – 2006 povećala su se raspoloživa sredstva za hrvatske partnere i time se također povećao interes mnogih lokalnih dionika duž granica s Mađarskom, Slovenijom i Italijom.
U prvim pozivima na dostavu prijedloga projekata unutar Programa za susjedstvo za Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku i Jadranskog programa za susjedstvo, brojne su se općine i organizacije civilnog društva uspješno uključile u prekograničnu suradnju s njihovim partnerima, dokazujući svoj kapacitet za izradu i provedbu projekata koje financira EU.
U drugom krugu poziva na dostavu prijedloga projekata unutar dva Programa za susjedstvo dostavljen je čak i veći broj prijedloga projekata. Međutim, samo je mali broj prijava bio zadovoljavajuće kakvoće.
Stoga se može zaključiti da postoje određeni interes i kapaciteti u područjima koja graniče s državama članicama. Te je kapacitete ipak potrebno ojačati, posebno imajući u vidu povećana sredstava raspoloživa unutar programa prekogranične suradnje IPA-e.
S druge pak strane, hrvatski dionici na istočnim granicama (granicama sa državama ne-članicama) imaju vrlo ograničeno iskustvo u prekograničnoj suradnji.
Hrvatske županije koje graniče s BiH, Srbijom i Crnom Gorom imale su prvu priliku prijaviti se za male projekte prekogranične suradnje u drugoj polovici 2006. Očito je iz ovog iskustva da postoji opći manjak znanja i kapaciteta za izradu i upravljanje projektima te da su lokalni dionici imali poteškoća u pronalaženju partnera s druge strane granice.
Može se zaključiti da županije koje graniče sa državama članicama imaju više kapaciteta za i više iskustva u prekograničnoj suradnji od županija koje graniče sa državama ne-članicama, čije je iskustvo još uvijek minimalno ili uopće ne postoji. Unutar dosadašnjih programa, korisnici projekata uglavnom su se susretali s projektima manje veličine. Relativno veća dodjela potpora, koja će biti dostupna pod programima prekogranične suradnje IPA-e, predstavljat će stvarni izazov za mnoge lokalne dionike čiji je fiskalni kapacitet još uvijek mali.
U smislu kapaciteta za pripremu i upravljanje prekograničnim projektima, situacija u Crnoj Gori poprilično je slična opisanoj situaciji u Hrvatskoj. Osim toga, do 2006. Crnih Gora je bila u državnoj zajednici sa Srbijom te se stoga cjelokupno iskustvo vezano uz prekograničnu suradnju uglavnom odnosi na programe u kojima su ove dvije države sudjelovale kao jedna država. Prvo iskustvo Crne Gore bilo je sudjelovanje u Jadranskom programu INTERREG-a IIIA. Kroz taj početni prekogranični projekti crnogorski su partneri dobili priliku za jačanje svijesti o prekograničnim programima i stjecanje znanja i vještina od njihovih prekograničnih partnera. Međutim, kapacitet krajnjih korisnika za izradu projekata još je uvijek nizak
(osobito u sjevernom dijelu gdje nisu provedene gotovo nikakve aktivnosti). Misleći na to važno je naglasiti da će posebna obuka potencijalnih predlagatelja projekata biti ključna za ovaj program. Isto je tako važno spomenuti da je nekoliko općina i organizacija civilnog društva, iz južnog i središnjeg dijela, sudjelovalo u provedbi projekata unutar programa.
Iako su na taj način ojačani kapaciteti, neophodno je nastaviti sa stvaranjem prekograničnih struktura, intenzivnom komunikacijom i pribavljanjem informacija u cilju ostvarivanja djelotvornih i održivih prekograničnih partnerstava. Dakle, pitanje osiguravanja obuke za izradu i provedbu projekata u vezi s programom vrlo je važno.
1.5 Sažetak Zajedničkog programskog procesa
Postupak izrade programa počeo je 19. veljače 2007. s prvim pripremnim sastankom državnih institucija odgovornih za II. komponentu IPA-e, tijekom kojega su dvije strane raspravljale i složile se vezano uz proces razrade programa. Proces su vodila dva tijela uspostavljena u tu svrhu, s posebnim odgovornostima: Zajednički programski odbor (JPC) i Zajednički tim za izradu nacrta (JDT).
Prvi sastanak Zajedničkog programskog odbora (JPC) održan je 1. ožujka 2007. u Zagrebu, kada su službeno uspostavljeni taj Odbor i Zajednički tim za izradu nacrta (sastav JPC-a, JDT-a i Partnerske grupe naveden je u Dodataku I) i tijekom kojega su usvojeni njihov pravilnik, mandat i članstvo. Opisi i zadaci tada uspostavljenih dvaju zajedničkih struktura su kako slijedi:
Zajednički programski odbor (JPC) zajedničko je tijelo za donošenje odluka uspostavljeno na početku postupka izrade programa, čiji mandat traje od početka postupka izrade programa do konačnog podnošenja JPD-a Europskoj komisiji. JPC se sastoji od predstavnika državnih tijela nadležnih za II. komponentu IPA-e i regionalnih nadležnih tijela iz graničnih regija prihvatljivih za sudjelovanje u Programu. Članove su nominirale i ovlastile odnosne institucije, a prihvaćeni su na 1. Zajedničkom programskom odboru.
Glavni zadaci Zajedničkog programskog odbora:
• Potvrditi članove Zajedničkog programskog odbora koje nominira svaka od država
• Složiti se vezano uz radne postupke Zajedničkog programskog odbora (usvojiti Pravilnik)
• Raspravljati i sporazumjeti se oko svih faza pripreme programa
• Dati jasne naputke Zajedničkom timu za izradu nacrta o pripremi programa i njegovih priloga
• Osigurati pravovremenu pripremu svih faza programa i odnosnih priloga
Zajednički tim za izradu nacrta (JDT) zajedničko je tehničko tijelo, koje uspostavlja Zajednički programski odbor na početku postupka izrade programa, čiji mandat traje od početka postupka izrade programa do kada Zajednički programski odbor usvoji konačni program. Zajednički tim za izradu nacrta sastoji se od predstavnika državnih institucija nadležnih za prekograničnu suradnju, ugovorene tehničke pomoći i predstavnika regionalnih nadležnih tijela. Najvažnije aktivnosti Zajedničkog tima za izradu nacrta (vidjeti niže) izvršavaju predstavnici državnih institucija i tehnička pomoć. Regionalni predstavnici odgovorni su za osiguranje točnosti regionalnih podataka i njihovu analizu.
Glavni zadaci:
• Skupiti sve potrebne podatke za razradu programa
• Izraditi nacrt teksta svih poglavlja i odgovarajuće priloge u skladu s Uputama Zajedničkog programskog odbora
• Organizirati i provesti savjetovanje sa svim nadležnim institucijama na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
• Unaprijediti tekstove u skladu s postupkom savjetovanja s partnerima (vidjeti niže) i podacima dobivenim od Zajedničkog programskog odbora
• Pravovremeno pripremiti sve odnosne dokumente (nacrte tekstova) za sastanke Zajedničkog programskog odbora
Uz predstavnike lokalne, regionalne i državne uprave uključene u članstvo Zajedničkog programskog odbora i Zajedničkog tim za izradu nacrta, dogovoreno je savjetovanje sa širokim rasponom partnera iz javnog, civilnog i privatnog sektora kroz regionalne radionice i anketna istraživanja. U Hrvatskoj je takvo predstavljanje osigurano kroz uključenost Međuministarske radne skupine (sastav Međuministarske radne skupine – IMWG naveden je u Dodataku I) i predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije. Predstavnici Županije uglavnom su bili članovi Županijskog partnerstva, tijela koje je ustanovljeno u procesu izrade regionalnog operativnog programa za Dubrovačko-neretvansku županiju, a u kojem su bili predstavljeni svi glavni sektori na općinskoj razini (javni, civilni, poslovni). Na crnogorskoj su strani u proces bili uključeni predstavnici svih općina s prihvatljivog područja kao i odgovarajuća nadležna ministarstva, NVO-i i ostali značajni dionici koji su dali potrebni doprinos te procijenili nacrt programa imajući u vidu vlastite odgovornosti.
Postupak savjetovanja proveden je kroz dvije vrsta postupaka: pisani postupak i sastanci/radionice, koji su provedeni i na državnoj razini (nacionalni proces savjetovanja) i na prekograničnoj razini. Zajednički prekogranični proces savjetovanja odvijao se uz uključenost članova Tima za izradu nacrta i predstavnika državnih, regionalnih i lokalnih dionika s obje strane granice te uključenost članova Zajedničkog programskog odbora.
Glavni sastanci održani tijekom pripreme programa navedeni su niže:
Sastanak |
Datum i mjesto |
Rezultat |
|
1. |
Bilateralni sastanak SDURF-a1 i MMTPR-a2 s Tajništvom za europsku integraciju (Crna Gora) |
19. veljače 2007, Zagreb, Croatia |
■ Zajednički dogovoren vremenski okvir za razradu programa. ■ Definirane uloge institucija i zajedničkih struktura. |
2. |
1. sastanci JPC-a i JDT-a |
1. ožujka 2007, Zagreb, Hrvatska |
■ Utvrđen pravilnik radnih postupaka ■ Potvrđeni članovi Zajedničkog tima za izradu nacrta i Zajedničkog programskog odbora ■ Raspravljeno programsko područje ■ Dogovor o sljedećem koraku: Dogovoren plan za prikupljanje i obradu podataka za analizu stanja |
3. |
1. hrvatska nacionalna radionica za savjetovanje |
19. ožujka 2007, Dubrovnik, Hrvatska |
■ Prezentacija i prikupljanje napomena partnera (na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini) s hrvatske strane vezano uz analizu stanja i SWOT analizu |
4. |
1. crnogorska nacionalna radionica za savjetovanje |
19. ožujka 2007, Kotor, Crna Gora |
■ Prezentacija i rasprava o analizi stanja i SWOT analizi s potencijalnim korisnicima |
5. |
2. sastanak JDT-a |
20. ožujka, Dubrovnik, Hrvatska |
■ Raspravljena i dogovorena zajednička SWOT analiza ■ Prijedlozi za prioritete i mjere programa |
6. |
2. sastanak JPC-a |
30. ožujka, Kotor, Crna Gora |
■ Dogovaranje i usvajanje Programskog područja ■ Određivanje okvirnih predviđenih sredstava za provedbu Programa ■ Prezentacija i rasprava o zajedničkoj analizi stanja i SWOT analizi ■ Napuci za razradu strateške strane Programa |
7. |
Savjetovanje s JPC-om – Pisani postupak |
16. travnja 2007 |
■ Prihvaćene analize stanja i SWOT analize |
8. |
2. hrvatska nacionalna radionica za savjetovanje |
3. svibnja 2007, Dubrovnik |
■ Raspravljeni i dogovoreni prioriteti, mjere i aktivnosti ■ Procjena predviđenih sredstava po mjeri i načinu isplate |
9. |
2. crnogorska nacionalna radionica za savjetovanje |
3. svibnja 2007, Kotor, Crna Gora |
■ Prezentacija i rasprava o prioritetima, mjerama i predviđenim sredstva za svaku mjeru |
10. |
3. sastanak JDT-a |
4. svibnja 2007, Kotor, Crna Gora |
■ Rasprava i dogovor o prioritetima, mjerama i aktivnostima ■ Procjena predviđenih sredstava po mjeri i načinu isplate |
11. |
4. sastanak JPC-a |
16. svibnja 2007, Zagreb, Hrvatska |
■ Usvajanje strateške strane Programa ■ Prezentacija i rasprava o glavnim pitanjima u vezi Provedbenih odredbi ■ Napuci za daljnju razradu Provedbenih odredbi |
12. |
Savjetovanje s JDT-om: Pisani postupak |
18. svibnja 2007. |
■ Finalizacija Provedbenih odredbi |
13. |
4. sastanak JPC-a |
28. svibnja 2007. Zagreb, Hrvatska |
■ Usvojen konačni nacrt Programskog dokumenta |
1 SDURF: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, Zagreb
2 MMTPR: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Zagreb
Koordinacija donatora
U skladu sa člankom 20. Uredbe IPA-e i člankom 6(3) Provedbene uredbi IPA-e, Komisija je zatražila od predstavnika zemalja članica i lokalnih Međunarodnih financijskih institucija u Hrvatskoj i Crnoj Gori njihove napomene vezano uz radne programe prekogranične suradnje dostavljene Komisiji.
1.6 Sažetak predložene Programske strategije
Vizija programa određena je na sljedeći način:
Prekogranično područje između Hrvatske i Crne Gore prepoznato je kao regija za visoko kvalitetan život i kao jedno od najuspješnijih europskih turističkih odredišta, zbog njegovih jedinstvenih i očuvanih prirodnih bogatstava, kulturno-povijesne baštine i visoke kakvoće usluga, kao i regija u kojoj su društveno-gospodarski partneri osposobljeni postići i upravljati optimalnim razvojnim potencijalom područja.
Opći cilj Programa je:
▶ Poboljšana kvaliteta življenja u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore
Ovaj će se cilj ostvariti kroz provedbu aktivnosti unutar sljedećeg skupa programskih prioriteta i mjera:
Prioritet 1 Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskome području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim područjima |
Prioritet 2 Tehnička pomoć |
Mjera 1.1: Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine |
Mjera 2.1: Upravljanje i provedba Programa |
Mjera 1.2: Zajednički turistički i kulturni prostor |
Mjera 2.2: Informiranje o Programu, promidžba i evaluacija Programa |
Mjera 1.3: Mali prekogranični projekti razvoja zajednice |
|
Horizontalne teme: Izgradnja prekograničnog kapaciteta Jednake mogućnosti Ravnopravnost spolova i rodno osviještena politika Održivi razvoj i zaštita okoliša |
POGLAVLJE II.
ANALIZE ZA PROGRAME PREKOGRANIČNE SURADNJE
2. OPIS PROGRAMSKOG PODRUČJA
2.1 Prihvatljiva i susjedna područja
Ciljno programsko područje zajednička je hrvatsko-crnogorska granica. Odnosne jedinice su teritorijalne jedinice na razini koja odgovara NUTS III klasifikaciji u Hrvatskoj i općinama u slučaju Crne Gore. Prihvatljivo područje pokriva jednu (istovjetnu NUTS-u III) hrvatsku regiju i 7 općina u Crnoj Gori, dok susjedne regije pokrivaju također jednu (NUTS III protuvrijednost) (istovjetnu NUTS-u III) hrvatsku regiju i 3 općine u Crnoj Gori.
Tablica 2.1: Prihvatljiva i susjedna područja za Hrvatsku i Crnu Goru
Hrvatska (NUTS III, županije) |
Crna Gora (općine) |
||
Prihvatljivo područje |
Susjedno područje |
Prihvatljivo područje |
Susjedno područje |
Dubrovačko-neretvanska županija |
Splitsko-dalmatinska županija |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje |
Nikšić Podgorica Danilovgrad |
Mapa 1: Prihvatljiva i susjedna područja za Hrvatsku i Crnu Goru
2.2 Opis i analiza pograničnog područja
2.2.1 Povijest
Najveći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije bio je dio Dubrovačke republike, koja je službeno ukinuta 1808. te je postala dijelom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te stoga i Austrougarske monarhije. Crnogorski dio prihvatljivog područja bio je dio neovisnog kraljevstva od kasnog Srednjeg vijeka do 1918. Nakon Drugog svjetskog rata obje su države bile u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). 1991. Hrvatska postaje neovisna država, dok je Crna Gora ostala u savezu s Srbijom do 2006, kada je 3. lipnja Skupština Crne Gore proglasila neovisnost Crne Gore, službeno potvrđujući rezultat referenduma o neovisnosti. Nakon raspadanja SFRJ-a i na početku Domovinskog rata, hrvatski je dio prihvatljivog područja bio izložen teškom bombardiranju i pretrpio je veliku izravnu i neizravnu ratnu štetu, koja je još uvijek vidljiva i može se osjetiti na različite načine.
2.2.2 Demografija
Općenito, starenje stanovništva i koncentracija stanovništva u urbanim i obalnim područjima, kao glavnim centrima ponude radnih mjesta, glavne su karakteristike prihvatljivog područja. U smislu demografskih kretanja postoje neke razlike između hrvatske i crnogorske strane prihvatljivoga područja. Prema posljednjem Popisu stanovništva (2003), broj se stanovnika na crnogorskoj strani povećao za 15% u usporedbi sa situacijom 1991, dok se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji stanovništvo smanjilo za 1,4% (uspoređujući dva Popisa stanovništva 1991. i 2001, vidjeti Dodatak III, tablicu 2.2).
Sudeći po tome, Dubrovačko-neretvanska županija slijedi postojeći trend depopulacije u Hrvatskoj, ali stopa depopulacije u županiji još je uvijek niža nego za Hrvatsku kao zemlju. U susjednim regijama u obje države situacija u smislu populacijskih promjena više-manje slijedi obrazac prihvatljivog područja na odnosnoj strani. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prirodni rast nije toliko značajan kao u crnogorskim općinama, ali u zadnjih nekoliko godina polako se mijenja iz pada u rast. Povrh prirodnog smanjenja (ili vrlo slabog prirodnog rasta) zabilježenog u zadnjih nekoliko godina (vidjeti Dodatak III, tablica 2.3), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoje dijelovi općina i gradovi koji su gotovo napušteni, uglavnom kao posljedica rata. Posljedice Domovinskog rata ubrzale su negativan demografski trend u nekim dijelovima županije (npr. u područjima koja graniče s Bosnom i Hercegovinom), posebno u istočnom zaleđu i na nekim otocima (staro stanovništvo). Općenito, demografski procesi u obje države odražavaju razlike u razvoju njihovog područja.
2.2.3 Etničke manjine
U smislu etničke pripadnosti, također postoji razlika s dvije strane granice. Dok je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko–dalmatinskoj županiji vidljiv visok stupanj etničke homogenosti, crnogorske su općine heterogene. Na hrvatskoj su strani programskog područja glavne nacionalne manjine Srbi i Bosanci, a na crnogorskoj su strani prisutni Srbi, Albanci, Hrvati i Muslimani (vidjeti Dodatak III, tablica 2.4).
U prošlosti je hrvatsko stanovništvo imalo značajnu prisutnost u nekim od obalnih dijelova Crne Gore, a i u današnjim je danima većina Hrvata koji žive u Crnoj Gori smješteno u obalnim općinama (npr. Tivat, Kotor).
2.2.4 Zemljopisni opis
Programsko područje zauzima 12,829 km² kopnene površine (6321 km² u Hrvatskoj i 6508 km² u Crnoj Gori). Hrvatski dio prihvatljivog područja smješten je na dalekom jugu Republike Hrvatske te zauzima 3,15% kopnenog područja i 22,56% morskog područje Republike Hrvatske. Nalazi se pretežno uzduž državne granice na kopnu ili na moru. Kopnena strana graniči s Bosnom i Hercegovinom (većina područja) te Crnom Gorom (u općini Konavle). Državna granica na teritorijalnom moru (granica na moru) je granica s Republikom Italijom (otočnim područjima), Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom (područje oko Neuma). Crnogorski dio prihvatljivog područja smješten je na jugozapadu Crne Gore i zauzima 2501 km² područja Republike Crne Gore. Granična crta između Hrvatske i Crne Gore dužine je 25km na kopnu i 27km na moru[12]. Postoje dva granična prijelaza između Hrvatske i Crne Gore.
Crna Gora ima kopnenu granicu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom, dok na moru graniči, osim s Hrvatskom i Albanijom, također i s Italijom.
2.2.4.1 Sredozemlje
Veći dio programskog područja spada u sredozemno zemljopisno područje (izuzev dijela susjednih regija u Crnoj Gori, koje spadaju u Dinarsko gorje) i ima sve karakteristike sredozemne klime. Ljeta su topla sa sušnim razdobljima, dok je ostatak godine obilježen obilnim kišama i umjerenom temperaturom. Zbog takvih klimatoloških uvjeta i svojstvene sredozemne vegetacije požari su vrlo česti tijekom ljetnog razdoblja. S obzirom da protupožarna obrana nije na zadovoljavajućoj razini, požari uzrokuju velike probleme s ljudima, ali i s vegetacijom te prirodnom i kulturnom baštinom. Crnogorski je dio prihvatljivog područja glasovit po pješčanim plažama i obilnoj suptropskoj vegetaciji. Odijeljen je od ostatka države visokim Dinarskim gorjem Orjen, Lovćen i Rumija, koje se uzdiže strmo od mora tvoreći sjajnu pozadinu obalnome pojasu, ali istovremeno i predstavljajući prepreku komunikaciji između obalnih i unutarnjih dijelova Crne Gore. Dubrovačko područje može se podijeliti na tri glavna dijela: otoci, obalni dio i zaleđe. Obala je duga 1.024,63 km i razvedena, a izmjenjuju se zaštićeni zaljevi pješčanih plaža egzotične ljepote s vrlo strmom obalom s hridima izloženim otvorenom moru. Ušće Neretve (kao dio zaleđa) najplodonosnije je tlo u jadranskom dijelu Hrvatske. Na otočnom dijelu teren vrlo je porozan zbog drobine – dolomitne tvari, pa prema tome ne postoje nijednu površinski tokovi i plodnost tla nije tako visoka.
Pejzažna raznolikost dopunjena je biološkom raznovrsnošću na kopnu i na moru, što područje uvrštava među jedinstvena područja Sredozemlja. Prirodni uvjeti područja pogoduju uzgoju ranog povrća, vina, voća i cvijeća te marikulturu.
2.2.5 Infrastruktura
Opći pregled
Infrastruktura unutar programskog područja različita je na dvije strane granice. Na crnogorskoj je strani zastarjela zbog manjka investicija. Ceste i željeznice su u vrlo lošem stanju, dok su lučka postrojenja, poletno-sletne staze i brane u malo boljem stanju. Opskrba pitkom vodom također je nedovoljna na crnogorskoj strani prihvatljivog područja. Na hrvatskoj strani infrastrukturni uvjeti su bolji, ali se također mogu poboljšati (npr. cestovna infrastruktura, infrastruktura vezana uz otpad i upravljanje otpadnim vodama). Općenito bi komunalnu i ostalu prateću infrastrukturu unutar programskog područja, kao ključni faktor razvitka turizma kao jednog od glavnih sektora u području i stvaranja stabilnog gospodarskog okružja u kojemu mala i srednja poduzeća mogu napredovati, trebalo smatrati prioritetom, u smislu usmjeravanja razvojnih djelovanja u skoroj budućnosti.
2.2.5.1 Energija
Glavni izvor električne energije Dubrovačko-neretvanske županija eksploatacija je rijeka te nema većih problema s opskrbom električnom energijom. Najveći proizvođač električne je HE »Dubrovnik«, visokotlačna derivacijska elektrana, čija je podzemna pogonska zgrada smještena na samoj obalni blizu mjesta Plat.
Crnogorski dio područja, kao i cijela država, ima velik potencijal za neprekinutu opskrbu električnom energijom, što bi smanjilo ovisnost Crne Gore o vanjskoj opskrbi električnom energijom. Osim spomenute ovisnosti, također je problem što više od polovice raspoložive elektroenergije u Crnoj Gori troši tvornica Kombinat Aluminijuma Podgorica.
2.2.5.2 Prijevoz
Suvremena prometna mreža jedan je od najvažnijih faktora koji omogućava gospodarski razvoj i veze na svim razinama (mjesnoj, regionalnoj i međunarodnoj), kao i prekograničnu suradnju.
U smislu sustava cestovnog prijevoza, ceste u cijelom programskom području uglavnom su u lošem stanju, primarno se koriste za unutarnje veze i skoro sve imaju loše prometno-tehničke elemente, prema tome, zahtijevaju rekonstrukciju i modernizaciju. Mreža cestovnog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od 17 državnih cesta, 31 županijske ceste i 65 lokalnih cesta[13] (dužina cesta na hrvatskoj strani Programskog područja navedena je u Dodataku III, tablica 2.5). Cestovna je povezanost između područja i ostatka Hrvatske (i dalje) loša jer nema ceste koji bi spojila krajnji jug Republike Hrvatske i njezin glavni grad Zagreb te ostale dijelove države na najbolji način. Strategijom prometnog razvitka predviđena je izgradnja preostalih 65 km autoceste od Ploča do Dubrovnika u cilju spajanja Dubrovnika sa Splitom i ostatkom Hrvatske[14].
Cestovna mreža u Crnoj Gori uključuje 850 km autocesta, 950 km regionalnih cesta i vrlo opširnu mrežu seoskih cesta (5.300 km) (nisu dostupni podaci o dužini cesta po općinama). Posljednjih godina cestovna povezanost između Podgorice i gradova na obali značajno se poboljšala zbog završetka tunela Sozina, kojime je put od Podgorice do Bara skraćen na manje od pola sata, uz znatno povećanu sigurnost. Velika prilika za programsko područje izgradnja je Jadransko-jonskog koridora, koji bi omogućio cestovnu komunikaciju između jugoistočne Europe i srednje Europe te povezao jugozapadnu i jugoistočnu Europu.
Glavna cestovna veza između Hrvatske i Crne Gore je E65/E80/Smjer 2.
Kada govorimo o željezničkom prijevozu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji samo jedna pruga, koji prolazi od Ploča, kroz Metković, prema Sarajevu i dalje u središnju Europu. Dio je Koridora Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Mostar – Metković – Ploče) te kao takva od velike je važnosti, kao najbliža veza središnje Europe i Sredozemnog mora (dužina željeznice na hrvatskoj strani Programskog područja nalazi se u Dodataku III, tablica 2.6; za Crnu Goru podaci o dužini željeznice po općinama nisu dostupni). Važne željezničke linije na crnogorskoj strani programskog područja one su koji spajaju luku Bar s Podgoricom i Podgoricu s Nikšićem. Željeznica Podgorica – Nikšić koristi se samo za teret, dok se željeznica Bar – Podgorica korist za prijevoza putnika i tereta. Nema željezničke veze između Hrvatske i Crne Gore.
2.2.5.3 Pomorske luke
Zbog zemljopisnog položaja prihvatljivog područja vrlo je važan pomorski prometni sustav. Dvije luke koje se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od posebne su (međunarodne) važnosti za Republiku Hrvatsku: putnička luka »Gruž« i teretna luka »Ploče«.[15]
Gravitacijsko područje Dubrovnika ograničeno je na uski prostor zaleđa, zbog čega te luke, u prometnom smislu, imaju samo lokalnu važnost. Dubrovnik je jedina luka koja nije povezana s unutrašnjošću željezničkom prugom. Luka Dubrovnik izgradit će suvremeni putnički terminal za predviđene putničke brodove i brodove za turistička kružna putovanja, na mjestu starih teretnih skladišta. Osim navedenih, postoje brojne luke od županijske i lokalne važnosti.
Bar je glavna pomorska luka na crnogorskoj strani programskog područja i u Crnoj Gori općenito (preko nje se odvija 95% ukupnog prijevoza putnika i tereta).
2.2.5.4 Zračne luke
Sustav zračnog prijevoza najvažniji je za prihvatljivo područje. Postoje tri međunarodne zračne luke (zračne luke Dubrovnik, Podgorica i Tivat), ali nema izravne linije između Podgorice ili Tivata i Dubrovnika. Dubrovačka zračna luka ima najveći broj putnika nakon Zagrebačke zračne luke te, iako se ovaj broj povećava svake godine, još je uvijek 35% manji od predratnih brojki.[16]
2.2.5.5 Telekomunikacije
Telekomunikacijski sustav unutar prihvatljivih područja (posebno zemaljske telefonske linija i bežične veze) može se ocijeniti zadovoljavajućim. Pokrivenost je zadovoljavajuća i sektor je zadovoljavajuće razvijen u smislu tehnologije i ljudskih kapaciteta. Pokretna telefonija i Internet usluge su, kao i u drugim državama, prilično propulzivne i na zadovoljavajućoj razini razvoja.
2.2.5.6 Komunalne usluge
(vodoopskrba, upravljanje otpadnim vodama, upravljanje otpadom)
Vodoopskrba, upravljanje otpadnim vodama i upravljanje čvrstim otpadom nedovoljno su razvijene u cijelom programskom području, posebno imajući u vidu njihovu važnost i vezu s turističkom industrijom, koja je, kako je već spomenuto, jedan od glavnih sektora u području. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji razina opskrbe stanovnika vodom je na 83% (vidjeti Dodatak III, tablica 2.7; ne postoje podaci za crnogorsku stranu vezano uz vodoopskrbnu po stanovniku po općini), ali budući da su vodovodi su povezani samo s velikim gradovima, gradovima i većim naseljima, neki dijelovi županije još uvijek nemaju vodovod. Vodovod značajnog dijela prihvatljivog područja temelji se na cjevovodu kojime se opskrbljava Dubrovačko-neretvanska županiju i crnogorska općina Herceg Novi, čiju su izgradnju sufinancirali građani Herceg Novog u zajedničkoj državi Jugoslaviji. Dijelom cjevovoda kojim se opskrbljava Herceg Novi upravlja komunalno poduzeće hrvatske općine Konavle, a troškovi i opskrba temelje se na ugovorima između te dvije općine. Međutim i dalje postoje mnoga sporna pitanja koja uzrokuju sukobe i ponekad prekide u vodoopskrbi područja Herceg Novog. Nadalje, veliki dio područja nije pokriven kanalizacijskom mrežom, a već izgrađeni kanalizacijski sustavi u upotrebi nisu povezani s postrojenjima za obradu otpadnih voda. Priključenost na javni sustav odvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 41%, što je ispod nacionalnog prosjeka (vidjeti Dodatak III, tablica 2.7; ne postoje podaci za crnogorsku stranu vezno uz javni sustav odvodnje po stanovniku po općini). U cijeloj županiji, postoji samo jedno postrojenje za obradu otpadnih voda u Dubrovniku. Takvom se situacijom ugrožavaju površinske i podzemne vode te more, a uglavnom su ugroženi nekontroliranim izlijevanjem industrijskih i fekalnih otpadnih voda u tlo i rijeke. U smislu ugroženosti površinskih i podzemnih voda, isto vrijedi za crnogorski dio programskog područja. Situacija vezana uz vodovod na crnogorskoj strani Programskog područja dosta je slična onoj na hrvatskoj strani jer je 85% kućanstava priključeno na vodovod. U smislu sustava odvodnje otpadnih voda, na crnogorskoj je strani 48% kućanstava priključeno na taj sustav.
Na hrvatskoj strani Programskog područja, većina objekata korištenih za stanovanje priključeno je na vodovod, strujnu mrežu i kanalizaciju (vidjeti Dodatak III, tablica 2.8).
Vezano uz odlaganje otpada, unutar prihvatljivog područja postoji 10 službenih odlagališta otpada, od kojih je jedno na crnogorskoj strani granice – »Lovanja« – koje je ujedno jedino regionalno odlagalište otpada u Crnoj Gori izgrađeno u skladu s normama EU-a za upravljanje otpadom. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji sanitarne mjere poduzete su samo na gradskom odlagalištu otpada Grada Dubrovnika. Osim na registriranim odlagalištima otpada, otpad se odlaže na nekoliko smetlišta koja se nalaze u blizini mjesta bez organiziranog prikupljanja otpada (u Dubrovačko-neretvanskoj županiji organizirano prikupljanje i uklanjanje otpada na općinskoj razini pokriva 75% stanovnika[17]) i ta smetlišta ne funkcioniraju kao sanitarna odlagališta otpada. Osim komunalnog otpada, tu je i otpad iz tehnoloških procesa u proizvodnji i uslužnih djelatnosti, koji također nije primjereno zbrinut.
2.2.6 Gospodarski opis
2.2.6.1 BDP
Programsko područje obuhvaća županije i općine vrlo raznolikih gospodarskih karakteristika. S jedne strane tu su relativno razvijena urbana područja, a s druge strane imamo relativno nerazvijena ruralna područja (npr. velike su razvojne razlike između Grada Dubrovnika i luke Ploče i ostalih područja Dubrovačko-neretvanske županije). U usporedbi s hrvatskim prosjekom, BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije ispod je nacionalnog prosjeka. Podaci za 2004. govore da je regionalni indeks BDP-a iznosio 84,5% nacionalnog BDP-a po stanovniku. Međutim, uzimajući u obzir ovaj pokazatelj, županija je među najbogatijim županijama u Hrvatskoj i što je još važnije, u skladu s razvojnim potencijalima županije postoje mogućnosti za daljnji rast. Crnogorska strana prihvatljivog područja ima niži BDP od hrvatske strane, ali također ima velik razvojni potencijal (u skladu s podacima Središnju banke Crne Gore, procijenjeni rast BDP-a je oko 9% za 2007) i uključuje neke od najbogatijih općina u državi (vidjeti Dodatak III, tablica 2.9).
2.2.6.2 Poljoprivredni i ruralni razvoj
Intenzivna poljoprivreda svojstvena je području s najpovoljnijim prirodnim uvjetima. Prirodni uvjeti (povoljna klima, plodna zemlja i prisutnost vode) programskog područja pružaju mogućnost uzgoja brojnih poljoprivrednih kultura: voća, povrća, grožđa i maslina. Uzgoj agruma, maslina i vinogradarstvo, kao i marikultura, vrlo su važni za gospodarski sektor područja. Međutim, mogućnosti za bolje i intenzivnije eksploatiranje povoljnih uvjeta za poljoprivredu još su uvijek velike. Problemi vezani za poljoprivredu proizvodnju su mala poljoprivredna gospodarstva i prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta. U tom pogledu, postoji mogućnost okrupnjavanja zemljišta i, za poslovne subjekte, mogućnost iskorištavanja raspoložive površine na cijelom području. Neki od problema, s obzirom na male poljoprivredne i prehrambene proizvođače, njihova je segmentacija, mali broj proizvoda potvrđene kakvoće i premalo zajedničkih nastupa na većim tržištima, što sve rezultira niskom konkurentnošću. Potrebno je spojiti poljoprivredu i proizvodnju hrane s turističkim sektorom kroz podržavanje razvoja seoskog turizma, spajanje proizvođača i pružatelja usluga, uključivanje u marketinške poslove regije i postupke potvrđivanja kakvoće, posebno one usmjerene na zemljopisno podrijetlo proizvoda. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najintenzivnija poljoprivredna proizvodnja smještena je u sliv Neretve, ali je ugrožena povećanom slanošću rijeke Neretve. Podaci o poljoprivrednom stanovništvu, kućanstvima i iskorištenom poljoprivrednom zemljištu nalaze se u Dodataku III, tablica 2.10.
2.2.6.3 Industrija
Prihvatljivo područje uglavnom je usmjereno prema turističkoj industriji i općenito prema uslugama. Udjeli u indeksu bruto dodane vrijednosti govore da na hrvatskoj strani prihvatljivog područja najveći udio ima sektor H – Hoteli i restorani (vidjeti III, tablica 2.11). Na crnogorskoj strani najvažnije su industrije brodogradnja i remont plovnih objekata. »Jadransko brodogradilište Bijela« najveće je remontno brodogradilište na južnom Jadranu s međunarodnim certifikatom ISO 9001:2000. »Arsenal« u Tivatu regionalni je predvodnik u remontnom poslu. Međutim, u smislu strukture zaposlenosti po gospodarskim sektorima, u uslužnom je sektoru zaposleno više stanovništva nego u industriji u cijelom prihvatljivom području (vidjeti Dodatak III, tablica 2.14).
2.2.6.4 Mala i srednja poduzeća (SME)
Sektor malih i srednjih poduzeća od velike je važnosti za prihvatljivo područje; podaci za Dubrovačko-neretvansku županiju pokazuju da u su 2005. godini 95,96% od ukupnog broja poduzetnika u Županiji bili mali poduzetnici i da su zapošljavali oko 46% svih zaposlenih osoba u županiji[18]. Na crnogorskoj strani mala i srednja poduzeća u prihvatljivom području tvore 39,3% svih malih i srednjih poduzeća u državi. Ukupan broj malih i srednjih poduzeća na hrvatskom prihvatljivom području u 2004. bio je 2292 i 5265 na crnogorskoj strani prihvatljivog područja u 2006 (vidjeti Dodatak III, tablica 2.12). Zemljopisna/teritorijalna zastupljenost nije ravnomjerna, tako da je većina malih i srednjih poduzeća koncentrirana oko Grada Dubrovnika, Budve i Herceg Novog. Podaci o strukturi zaposlenosti u poduzetništvu pokazuju da je najveći broj djelatnika u cijelom prihvatljivom području zaposlen u uslužnom sektoru (vidjeti Dodatak III, tablica 2.13).
2.2.6.5 Usluge
Različite vrste usluge uglavnom su razvijene u urbanim dijelovima programskog područja. U glavnim gradovima dostupne su administrativne, bankarske, pravne, obrazovne, društvene i zdravstvene usluge. Razina razvijenosti raznih usluga različita je diljem prihvatljivog područja. Međutim, važno je napomenuti da u području postoje sveučilišta i fakulteti, kao i razne vrste obrazovnih centara koji nude niz specifičnih tečajeva. Nadalje, samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoje 5 domova zdravlja, 1 opća i 1 specijalistička bolnica, 1 institut javnog zdravstva, 12 poliklinika, 6 organizacija skrbi i 2 organizacije za radno zdravlje. Neke od usluga, kao što su obrazovne usluge i usluge istraživanja i razvoja, nude se u glavnim urbanim centrima susjedne regije, tj. u Splitu i Podgorici.
Organizacijski ustroj zdravstvenih institucija u Crnoj Gori sastoji se od tri razine – primarne, sekundarne i tercijarne. Primarna razina zdravstvenih institucija u programskom području sastoji se od 10 domova zdravlja (7 u prihvatljivom i 3 u susjednom području), sekundarna razina uključuje 4 opće bolnice (3 u prihvatljivom i 1 u susjednom području) i tri specijalističke bolnice (2 u prihvatljivom i 1 u susjednom području), dok tercijarna razina uključuje Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravstvo, koji je smješten u Podgorici.
2.2.6.6 Regionalni i lokalni razvoj
Regionalnim i lokalnim razvojem uglavnom upravljaju službe regionalne i lokalne samouprave i Agencija za regionalni razvoj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Važna ulogu u razvojnim aktivnostima također imaju institucije zadužene za podršku malim i srednjim poduzećima.
Lokalan gospodarski razvoj u Crnoj Gori izrazito je decentraliziran i općina uspravljaju tim procesom. Međutim, mnoge su važne institucije još uvijek prilično povezane s državnom razinom. Poduzetnička aktivnost i razvoj privatnog sektora u Crnoj Gori prioriteti su Vlade i podržavaju ih i državne i nevladine institucije uključujući poslovna udruženja i savjetodavne tvrtke. Međutim, sve se te institucije nalaze u Podgorici. Postoje planovi za otvaranje 2 poduzetnička inkubatora, jednoga u Baru i drugog u Podgorici.
2.2.6.7 Turizam
Zbog vrlo bogate prirodne i kulturne baštine, turizam je glavna gospodarska djelatnost u Programskom području. Područje je privlačno za kulturni, klasični (sun-and-beach), ruralni i eko turizam. Problemi na koje se nailazi u ovom sektoru su vodoopskrba i turistička prateća infrastruktura općenito, kao i sezonstvo te manjak stalnog i usmjerenog/specifičnog obrazovanja za radnu snagu u turizmu.
Broj turističkih posjeta u 2005. u prihvatljivom području dosegao je 1,665.762 gostiju (909.400 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 756.362 na crnogorskoj strani) i svake godine taj je broj u porastu u odnosu na prethodnu godinu (npr. u Dubrovačko-neretvanskoj Županiji zabilježen je porast od 14,1%, u usporedbi s proteklom godinom, ali bitno je istaknuti da se broj posjeta domaćih turista stalno smanjuje, a broj stranih turista je u porastu[19]). Ukupan broj noćenja u 2005. bio je 9,534.292 (4,478.500 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 5,055.792 u prihvatljivom području na crnogorskoj strani), što je 33,1 turističkih noćenja po stanovniku[20] (vidjeti Dodatak III, tablica 2.15). Glavni turistički centri su Dubrovnik, Korčula, Konavle, Orebić, Budva, Herceg Novi i Bar.
Ukupan broj kreveta u prihvatljivom području je 171.213 (55.388 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji[21] i 115.825 na crnogorskoj strani). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prihod od turizma u prosjeku čini 15% sveukupnog gospodarstva županije (Hrvatska gospodarska komora). S obzirom na ukupan broj turista i noćenja u Hrvatskoj, dubrovačko područje drži udio od 9% ukupnog broja i po tome je na 4. mjestu nakon Istre, Kvarnera i Dalmacije.[22]
Dubrovačko-neretvanska županija vodeća je regija s obzirom na kulturni turizam, u 2005. broj posjetitelja turističkih atrakcija bio je 1,26 milijuna (18% posjetitelja u Hrvatskoj) i druga je regija u seoskom turizmu (nakon Istre). U ovom se području nalazi 75 registriranih turističkih seljačkih domaćinstava (24% ukupnog broja registriranih seljačkih domaćinstava u Hrvatskoj), ali sa vrlo malim brojem kreveta – samo 17, što je 2% ukupnog broja kreveta u hrvatskoj industriji seoskog turizma. To ukazuje na potrebu za ulaganjem u poduhvate seoskog turizma.[23]
2.2.7 Ljudski kapaciteti
2.2.7.1 Obrazovanje
Obrazovni je sustav u Dubrovačko-neretvanskoj Županiji zadovoljavajući, ali vrlo često obrazovnim ustanovama nedostaju odgovarajuća ulaganja što rezultira loše opremljenim prostorima i utječe na realizaciju zahtijevane pedagoške norme. Na primjer, samo 4 od 14 gimnazija ima gimnastičke dvorane. Razina obrazovanja stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije je sljedeća: 1,7% stanovnika je bez ikakvog formalnog obrazovanja, 4% ima do 3 razreda osnovne škole, 9,2% ima do 7 razreda osnovne škole i 19,3% je završilo osnovnu školu. 30% stanovnika završilo je stručnu školu u trajanju 1-3 godina i školu za kvalificirane i nekvalificirane radnike, 16,3 % završilo je 4-godišnju stručnu školu i 5,5 % završilo je osnovnu školu.[24] 5,6% stanovnika završilo je nesveučilišni program, I (VI) stupanj fakulteta ili profesionalnog studija i 7,7% završilo je fakultet, umjetničku akademiju ili sveučilišni studij. 0,2% stanovnika ima magistarski stupanj obrazovanja, a 0,1% doktorat (dr).[25] Razina obrazovanja stanovnika crnogorske strane Programskog područja je sljedeća: između 6,81% (Budva) i 27,2% (Ulcinj) je stanovnika bez formalnog obrazovanja; između 15,60% (Herceg Novi) i 25,55% (Cetinje) stanovnika je završilo osnovnu školu i između 37,86% (Ulcinj) i 59,52% (Tivat) stanovnika završilo je gimnaziju. U smislu postizanja visokog obrazovanja, brojke se kreću od 9,37% stanovnika (Danilovgrad) do 16,8 % stanovnika s takvom vrstom obrazovanja (Podgorica) (vidjeti Dodatak III, tablica 2.16).
Glavni sveučilišni centri su Dubrovnik, Split i Podgorica (kao dio susjednog područja), ali različiti fakulteti (npr. Elektrotehnički fakultet, Strojarski fakultet, Metalurško-tehnološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Građevinski fakultet, Arhitektonski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet za pomorstvo i Fakultet za turizam i hotelijerstvo, itd.) također se nalaze u Opuzenu (Republika Hrvatska), Kotoru, Cetinju i Nikšiću (Republika Crna Gora). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoje 3 institucije visokog obrazovanja i znanstvene institucije: Sveučilište u Dubrovniku (koje nudi nekoliko akademskih programa, kao što je Akvakultura, Ekonomija, Poslovna Ekonomija, Elektrotehnika, itd), Američka visoka škola za management i tehnologiju (koji je trenutačno jedina privatna obrazovna ustanova koja dodjeljuje i američke i hrvatske diplome u Hrvatskoj) i Odjel Splitskog sveučilišta u Opuzenu – Odjel za informacijsku tehnologiju i Odjel za malo i srednje poduzetništvo. Američku visoku školu za management i tehnologiju pohađa značajni broj crnogorskih studenata.
2.2.7.2 Zaposleno i nezaposleno stanovništvo
Analizirajući radno sposobno stanovništvo u prihvatljivom području (muškarci u dobi 15-64 i žene 15-59), primijećeno je da je njegov udio u ukupnom stanovništvu oko 59% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i oko 43 % na crnogorskoj strani prihvatljivog područja. 52,9% radno sposobnog stanovništva zaposlen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 67% na crnogorskoj strani prihvatljivog područja (vidjeti Dodatak IIII, tablica 2.19).Postotak nezaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bio je 18,3% u 2005, što je malo više od hrvatskog nacionalnog prosjeka (hrvatski nacionalni prosjek u 2005. bio je 17,9%)[26]. Prosječni postotak nezaposlenih u prihvatljivom području na crnogorskoj strani bio je 14,4%, što je niže od nacionalnog prosjeka u obje države (crnogorski nacionalni prosjek je 15,05%). Među nezaposlenima najviše je stanovništva sa završenom stručnom školom (70,8% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sveukupno 5888 nezaposlenih i oko 70% u prihvatljivom području na crnogorskoj strani (vidjeti Dodatak III, tablica 2.18).Udio žena u nezaposlenom stanovništvu je 60,5% (vidjeti Dodatak III, tablica 2.17) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nezaposlenost je neravnomjerno raspoređena jer veći gradovi zapošljavaju više od perifernih malih općina/gradova. Vrlo često područja gube svoje ljudske potencijale zbog nedovoljnog broja odgovarajućih poslova za visoko obrazovane ljude u tim dijelovima.
2.2.7.3 Istraživanje i razvoj
Na hrvatskoj strani Programskog područja istraživanje i razvoj uglavnom su koncentrirani u glavnim urbanim područjima izvan prihvatljivog područja (npr. Split). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se Razvojno-istraživački centar za marikulturu, smješten u Zatonu Doli (zaljev Bistrina) i odjel Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Ne postoje posebne aktivnosti istraživanja i razvoja povezan s bilo kojom određenom institucijom u Crnoj Gori. Međutim, na putu ulaska u EU, Crna Gora postupno počinje sudjelovati u takvim projektima. U novo definiranoj Strategiji za razvoj malih i srednjih poduzeća značajna se pažnja posvećuje i ovom pitanju.
2.2.8 Okoliš i priroda
U Programskom području nalaze se 3 Nacionalna parka (Nacionalni park otok Mljet, Skadarsko jezero, Lovćen); 1 Park prirode Lastovsko otočje i dva lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a (Bokokotorski zaljev i Grad Dubrovnik).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zaštićena područja zajedno s pripadajućim morem pokrivaju 25.468,5 ha, od čega je 12,42% kopna i 3,01% od mora Županije (vidjeti Dodatak III, tablica 2.21).
Također, ekološka mreža kao zaštićena prirodna vrijednost pokriva 112.705,48 ha kopna (63%) i 392.265,07 ha mora (oko 50%). (vide Dodatak III, tablica 2.20).
U prihvatljivom području crnogorske strane ima 908 km² zaštićenog područja sa statusom Nacionalnog parka, ali nema raspoloživih podataka o drugim kategorijama zaštite.
Štetu ljudskom prirodnom okolišu uz pomorski pojas posebno uzrokuje proces urbanizacije većih mjesta i raspršenost stambenih naselja koja nisu popraćena izgradnjom komunalne infrastrukture. Većinu zagađenja mora i plaža uzrokuju otpadne vode zbog nedostatka prikladne kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Najveći je industrijski onečišćivač Kombinat Aluminijuma u Podgorici, koji zagađuje zemlju i podzemne vode s PCB-om i fluoridima. Jedan od najvećih problema u razvoju programa nedostatak je sustava za praćenje zagađenja zraka i tla, manjak zajedničkih prekograničnih akcija i sustava zaštite za smanjenje ekoloških šteta od vatre te ekoloških nesreća na moru i kopnu uzrokovanih prijevozom opasnog otpada.
2.2.9 Kultura u prihvatljivim i prilagodljivim/okolnim područjima
Programsko područje bogato je kulturnom baštinom. Postoji veliki broj zaštićenih spomenika i primorskih lokaliteta s vrijednim povijesnim urbanim zajednicama (Dubrovnik, Korčula, Ston, Cavtat, Orebić, Slano, Lumbarda, Kotorski zaljev s povijesnim gradom Kotorom i okolicom, Budva, Ulcinj, Bar itd.).Dolina rijeke Neretve prema vrijednosti nalaza (od grčkog i rimskog razdoblja) kao i područje stare Dubrovačke Republike zaslužuje pravo prioriteta u skladu sa značajem lokaliteta. Poseban naglasak stavljen je na područje sela Vid, za koji se pretpostavlja da je šire područje rimske metropole Narona i šireg područja grada Dubrovnika, dragulja graditeljstva i civilizacije europskog i mediteranskog kulturnog kruga iz razdoblja od XV. do XVII. stoljeća. U dubrovačko-neretvanskoj županiji ima ukupno 1 334 registriranih spomenika kulturnih, od kojih su 667 nepokretna kulturna dobra, 241 pokretna kulturna dobra a kulturno-povijesnih lokaliteta je 25. Na crnogorskoj strani Programskog područja ima 24 spomenika prve kategorije zaštite i 104 spomenika druge kategorije zaštite. U Hrvatskoj, zaštita kulturnih dobara (zakonskog i stručan značaj propisan u odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, i u skladu s propisima konzervatorske struke) u ovoj Županiji je u nadležnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. U Crnoj Gori zaštita kulturnih spomenika postavljena je na čvrste zakonske osnove a njegova briga je dana specijaliziranoj organizaciji Institutu za zaštitu spomenika kulture. Temeljem Zakon o Zaštite Spomenika Kulture iz 1991, u smislu zaštite kulturne baštine, općine su obvezne brinuti, održavati i koristiti, zaštititi spomenike od štetnog utjecaja prirode i ljudske aktivnosti, učiniti ih javno dostupnim, te snositi troškove redovitog održavanja spomenika kulture.
2.2.10 SWOT ANALIZA
SNAGE |
SLABOSTI |
• Kulturna i prirodna dobra prikladna za ubrzan gospodarski razvoj; 2 grada pod zaštita UNESCO-a (Dubrovnik i Kotor) i 3 Nacionalna parka; • Duga tradicija i međunarodno priznata kulturna događanja i festivali; • Tri međunarodne zračne luke; • Potaknut razvoj turističke infrastrukture (turistički ugostiteljski objekti, hrana i ugostiteljstvo, sportske aktivnosti); porast kvalitete usluge; • Svjetski poznato turističko odredište; • Prirodni potencijal za razvoj poljoprivrede i marikulture (posebice ekopoljoprivrede); • Provedba međunarodno priznatog programa obrazovanja, posebice u visokom školstvu (Bolognska deklaracija); • Upotreba skoro istog jezika na obje strane granice. |
• Izolacija zbog loše cestovne infrastrukture i izolacija otoka; • Nedostatak odgovarajuće obrade otpadnih voda i kanalizacije; • Nedostatak odlagališta krutog otpada i postupka recikliranja; • Problemi s vodoopskrbom i obradom otpadnih voda naročito tijekom ljetne sezone; • Nedostatak zajedničkih programa i postupaka zaštite od opasnih roba u provozu kroz regiju (cestama ili morem); • Neadekvatna električna infrastruktura; • Nedostatak prekogranične suradnje i odgovarajuće opreme u protupožarnim aktivnostima; • Nedostatak specijaliziranih obrazovnih programa u turizmu; • Iseljavanje starih gradskih centara; • Nedovoljno razvijen sektor civilnog društva; • Uništene društvene veze između susjednih područja; • Neusklađenost na području društvenog i gospodarskog razvoja između regija i općina; visoka nejednakost u urbanom i ruralnom razvoju. |
MOGUĆNOSTI |
PRIJETNJE |
• Dostupna sredstva za programe i projekte prekogranične suradnje; • Dostupnost pretpristupnih fondova za razvojne inicijative i razvoj socijalnih usluga; • Koridor 5 i Jadran – razvoj jonskog koridora – razvoj cestovne infrastrukture koje bi otvorila komunikaciju između jugoistočne i srednja Europa i spojila jugozapad i jugoistok Europe; • Mogućnost stvaranja i razvoja integriranog turističkog proizvoda uključujući i obalno i planinsko područje države. |
• Negativni migracijski trendovi; • Daljnja salinizacija rijeka koja ugrožava njihovu bio-održivost; • Povećani ekološki rizici zbog novih cestovnih i morskih koridora; • Utjecaj zagađenja iz Sredozemnog mora. |
POGLAVLJE III.
PROGRAMSKA STRATEGIJA
3.1. Opći ciljevi
Prekogranično područje između Hrvatske i Crne Gore ima prilično slične razvojne preduvjete okarakterizirane ogromnim potencijalom za turistički razvoj i bogatom prirodnom i kulturnom baštinom koja daje čvrstu podlogu za suradnju.
Glavni izazovi prekograničnog područja su utjecaj globalizacije na regionalno gospodarstvo, uvođenje novih normi kakvoće te zakonskih normi kao dio procesa pristupanja EU, vrlo konkurentska globalna privreda na temelju znanja i novih tehnologija bez kojih regije i poslovni sektori nisu konkurentni na većim tržištima, ekološki izazovi i izazovi s obzirom na ponovno uspostavljanje društvenih i kulturalnih veza između dviju država koje su nastradale zbog rata u 90-ima. Sukladno tome, glavni učinak Programa bio bi povezan s uspostavljanjem veza između zemalja partnerica, razvojem zajedničkog sporazuma prekogranične suradnje i njegovim značenjem u smislu stabilnog gospodarskog napretka i sve boljih mogućnost za poticanje i upravljanje razvojne putanje programskog područja.
Da bi se maksimalno povećala razina prekogranične suradnje i njezin učinak, unutar Programa posebnu pozornost će se podariti projektima koji će:
a) Unaprijediti suradnju i prikupljanje iskustva između lokalnih i regionalnih dionika u cilju povećanja prekogranične suradnje;
b) Pojačati i objediniti prekogranični dijalog i uspostaviti institucionalne odnose između lokalnih uprava i ostalih značajnih lokalnih ili regionalnih dionika;
c) Opremiti sudionike lokalnih i regionalnih tijela samouprave s informacijama i vještinama za razvoj, provedbu i upravljanje prekograničnim projektima.
Svaki spomenuti izazov će se rješavati kroz Programsko strateško opredjeljenje na održivi razvoj koji obuhvaća: gospodarski razvoj, razvoj ljudskih potencijala, socijalna pravda i zaštita okoliša, tako da se sljedeća Vizija može doseći:
Prekogranično područje između Hrvatske i Crne Gore prepoznato je kao regija visoko kvalitetnog života i jedno od najuspješnijih europskih turističkih odredišta zbog svog jedinstvenog i očuvanog prirodnog bogatstva, kulturno-povijesne baštine i visoke kakvoće usluga, kao i regija u kojem društveno-gospodarski partneri su osposobljeni postići i upravljati optimalnim razvojnim potencijalom područja.
Sukladno tome, opći cilj Programa je: Poboljšati kvalitetu življenja u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore, koji je u skladu s razumijevanjem razvoja i napretka navedenom u hrvatskom Strateškom okviru za razvoj za razdoblje 2006. – 2013.«...Bogata Hrvatska je država gdje ljudi žele živjeti i raditi, u koju ljudi dolaze da bi živjeli i radili jer je očuvala ono što su razvijenije države najvjerojatnije izgubile na svom putu ka bogatstvu: dobra kvaliteta življenja, i ugodan odnos kakvoće prirode i prostora.«
Ovaj cilj priznaju i crnogorski strateški dokumenti kao što su Nacionalna strategija održivog razvoja i Razvojni ciljevi Crne Gore kao ekološke države gdje je društveno blagostanje i gospodarski napredak u ravnoteži sa zaštitom okoliša i održivim korištenjem prirodnih resursa. Temeljni pravac crnogorskog Master plana za razvoj turizma i Agende ekonomskih reformi, kao šireg okvira za gospodarski razvoj, također se temelje na poboljšanju kakvoće življenja, uključujući ostvarivanje napretka u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore.
U skladu sa situacijom i SWOT analizom, dugoročne mogućnosti za programsko područje su konkurentska regionalna gospodarstva utemeljena na visoko kvalitetnom uslužnom sektoru u turizmu, učinkovitoj zaštiti okoliša, prirodnoj i kulturnoj baštini i održivom korištenju prirodnih resursa, kao na i visoko kvalitetnim javnim i društvenim uslugama nužnim za razvoj zajednice. S druge strane, otkriveni problemi uglavnom su vezani uz manjak suradnje i zajedničkog djelovanja u gorespomenutim područjima. Upravo zbog svega toga Program će podržavati projekte koji će uspostaviti suradnju institucija, nadležnih tijela na lokalnoj i državnoj razini te ostalih prihvatljivih subjekata za zajedničko djelovanje i intervencije na području turizma, okoliša, zaštite prirodne i kulturne baština te razvoja zajednice, a koji će se istovremeno fokusirati na poboljšanje sposobnosti spomenutih institucija partnera, u smislu izvođenja prekograničnih razvojnih aktivnosti.
Važno je uočiti da je opseg Programa prekogranične suradnje 2007. – 2013. ograničen dostupnošću financijskih sredstava. To znači da neka od pitanja koja su označena kao bitna za razvoj pograničnog područja u situaciji i SWOT analizi se ne mogu riješiti ovim Programom (npr. infrastruktura vezana uz prijevoz).
Gore spomenuti cilj bit će postignut posredstvom dvaju prioriteta koji se provesti putem 5 zasebnih mjera (vidi 3.5. Sažetak prioriteta i mjera):
• Prioritet 1: Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskom području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivim područjima
• Prioritet 2: Tehnička pomoć
Prekogranično jačanje kapaciteta je predviđeno kao horizontalna tema koja će podupirati Prioritet 1 i 2 tako da lokalni i regionalni dionici postanu što je više moguće spremni za upravljanje budućim programima prekogranične suradnje pod ciljem teritorijalne suradnje Strukturnih fondova. Kao takvo, prekogranično jačanje kapaciteta predstavlja dodatni cilj Programa, njegovo ostvarivanje bit će mjereno sljedećim programskim indikatorima:
■ Brojem organizacija koje ostvare sporazume prekogranične suradnje
■ Brojem uspostavljenih prekograničnih mreža usmjerenih na: poboljšavanje javnih službi; i/ili provođenje zajedničkih operacija, i/ili razvoj zajedničkih sustava
■ Brojem projekata koji su zajednički provedeni i/ili popunjeni zajednički kadrom
Provedba programskih prioriteta pridonijet će općem cilju obuhvaćajući većinu područja koja se koriste kao indikatori kakvoće življenja: zapošljavanja, obrazovanja, društvenog sudjelovanja, okoliša i prirode, rekreacije (kulture i sporta).[27]
3.2 Usklađenost s programima EU-a i nacionalnim programima
Uredba Vijeća (EZ) br. 1085/2006 kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći – Uredba o IPA-i – pruža pravni temelj za ovaj Program, a Uredba Komisije (EZ) br. 718/2007 čini Provedbenu uredbu IPA-e.
Ostale regulative ili dokumenti EU-a razmotreni su u izradi prioriteta i mjera ovoga Programa: Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2003 od 11. srpnja 2006. kojom se utvrđuju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu, kojom se ukida Uredba (EZ) br. 1260/1999; Uredba Vijeća i Europskog parlamenta (EZ) br. 1080/2006 od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regionalni razvoj kojom se ukida Uredba (EZ) br. 1783/1999; Odluka Vijeća br. 11807/06 od 18. kolovoza o Strateškim smjernicama Zajednice o koheziji; Uredba Vijeća i Europskog parlamenta (EZ) br. 1082/2006 od 5. srpnja 2006. o Europskoj skupini za teritorijalnu suradnju (EGTC-u); Višegodišnji indikativni financijski okvir 2008. – 2010.
Multiindikativni programski dokument za Hrvatsku za razdoblje 2007– 2009. pokazuje da će Program prekogranične suradnje, kojim se upravlja putem Komponente II, podržati Hrvatsku u prekograničnoj, međudržavnoj i međuregionalnoj suradnji s članicama EU-a i državama koje nisu članice EU-a. On će biti usmjeren na poboljšanje potencijala za turizam, stvaranje boljih veza između pograničnih područja i poticanje zajedničkih aktivnosti zaštite okoliša. Multiindikativni programski dokument za Crnu Goru za razdoblje 2007.– 2009. podržat će programe prekogranične suradnje sa susjednim državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama. Postojeći program sukladan je s prekograničnim ciljevima navedenima u Multiindikativnim programskim dokumentima za obje države.
Nacionalni programi – Hrvatska
Program je u skladu s glavnim ciljevima i područjima intervencije sljedećih Nacionalnih programa;
Strateški okvir za razvoj, čiji su glavni strateški ciljevi: »Rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća«. Ovaj cilj moguće je postići istodobnim i usklađenim djelovanjem u deset strateških područja, od kojih je šest važno za ovaj Program:
■ »Znanje i obrazovanje«; »znanost i informacijsko-komunikacijska tehnologija«; »poduzetnička klima« – ova pitanja obuhvaćena su u programskoj mjeri 1.1 (Gospodarski razvoj)
■ »Zaštita okoliša i ujednačen regionalni razvoj« obuhvaćeni su u programskim mjerama 1.1. i 1.2 (Zaštita okoliša)
■ »Ljudi«; »socijalna kohezija i pravda« obuhvaćeni su u programskoj mjeri 1.3 (Međuljudski odnosi)
Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju navodi prioritete i mjere politike vezane uz socijalnu uključenost i borbu protiv siromaštva. Pitanje socijalne isključenosti u programskome području obuhvaćeno je mjerom Međuljudski odnosi.
Nacrt Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (RCOP-a) u okviru IPA-e ima 2 cilja: (i) postići veću konkurentnost i uravnotežen regionalni razvoj poticanjem konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i poboljšavanjem gospodarskih uvjeta u područjima s razvojnim poteškoćama u Hrvatskoj; (ii) razviti kapacitete hrvatskih institucija za razvoj programa i provedbu aktivnosti koje podržava ERDF nakon pristupa. Ovaj program usmjeren je na unaprjeđenja u hrvatskim pograničnim područjima putem gospodarske raznolikosti te dopunjuje prioritet Operativnog programa za regionalnu konkurentnost »Poboljšavanje razvojnog potencijala područja s razvojnim poteškoćama«. Programom se također planira izgraditi institucionalni kapacitet za buduće upravljanje programima teritorijalne suradnje ERDF-a prema cilju 3. strukturnih fondova te je on u skladu s Operativnim programom za regionalnu konkurentnost.
Nacrt Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala (HRDOP-a) u okviru IPA-e ima 3 prioriteta: poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivom uključenju na tržište rada; učvršćivanje socijalne uključenosti i integracija ljudi u nepovoljnom položaju; proširivanje i poboljšanje ulaganja u ljudski kapital. Navedeni prioriteti u skladu su s ovim Programom, koji će podržati aktivnosti koje pridonose povećavanju zaposlenja stanovništva pograničnoga područja i poboljšavanju pristupa socijalnim uslugama.
Nacrt Operativnog programa za zaštitu okoliša (EPOP-a) u okviru IPA-e ima 2 prioriteta: razvoj infrastrukture za upravljanje otpadom za uspostavljanje integriranog sustava za upravljanje otpadom u Hrvatskoj; zaštita vodnih potencijala Hrvatske kroz poboljšane integrirane sustave za upravljanje vodoopskrbom i otpadnim vodama. Ovaj Program podržava malu infrastrukturu koja je u skladu s oba navedena prioriteta. Unutar Programa također će se pripremati projekti većih razmjera koji bi se mogli financirati u sklopu dvije mjere Operativnog programa za zaštitu okoliša: osnivanje novih centara za upravljanje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini; izgradnja postrojenja za obradu kućnih i industrijskih otpadnih voda i izgradnja/nadogradnja kanalizacijske mreže.
Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije za 2007- 2013 (ROP) navodi glavne razvojne ciljeve županije vezane uz uravnoteženi razvoj obale, otoka i zaleđa županije; osiguranje zaštite okoliša, prirode i kulture i razvoj ljudskih potencijala. Svojom usmjerenošću ka razvoju turizma i povećanju prihoda od turizma kroz razvoj nove turističke ponude i poboljšanje turističkih usluga, zaštitu kulturne i prirodne baštine, zaštitu okoliša i razvoj ljudskih potencijala, ovaj Program potpuno je u skladu s Regionalnim operativnim programom i kao takav pridonijet će ostvarivanju glavnih razvojnih ciljeva Dubrovačko-neretvanske županije.
Nadalje, ovaj Program u skladu je s glavnim nacionalnim strategijama u Hrvatskoj (npr. Nacionalni plan zapošljavanja za razdoblje 2005. – 2008., Plan razvoja obrazovnog sektora 2005. – 2010., Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih; Strateški ciljevi razvoja hrvatskog turizma do 2010; Nacionalna strategija za okoliš i Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Strategija upravljanja otpadom Republike Hrvatske; Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti; nacrt Nacionalne strategije regionalnog razvoja, Pretpristupni ekonomski program 2006. – 2008. itd) i Program Vlade za razdoblje 2003. – 2007., u kojemu se navodi da je razvoj pograničnih područja jedan od visokih nacionalnih prioriteta, budući da osamnaest županija (od dvadeset i jedne) imaju vanjske granice.
Ovaj Program komplementaran je s glavnim programima i ne preklapa se s njima zbog svojega usmjerenja na ojačanje prvenstveno aktivnosti koje su prepoznate kao važne za obje države partnerice.
Nacionalni programi – Crna Gora
Počevši od vizije održivog razvoja Crne Gore i prepoznavanja problema i izazova u području zaštite okoliša i upravljanja prirodnim bogatstvima, gospodarskog i društvenog razvoja, definirani su sljedeći opći ciljevi Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore – NSOR Crna Gora:
1. Ubrzavanje gospodarskog rasta i razvoja i smanjenje regionalnih različitosti u razvoju;
2. Smanjenje siromaštva; osiguranje ravnopravnog pristupa uslugama i resursima;
3. Osiguranje učinkovite kontrole zagađenja i smanjenja i održivo upravljanje prirodnim bogatstvima;
4. Poboljšanje sustava upravljanja i sudjelovanja javnosti; pokretanje svih dionika i izgradnja kapaciteta na svim razinama;
5. Očuvanje kulturološke raznolikosti i identiteta.
Svi navedeni ciljevi dalje su razrađeni kroz definiciju prioritetnih ciljeva i mjera u 24 područja prioriteta, uključujući integrirano upravljanje obalnim područjem, zaštitu prirode, održivo korištenje vodnih potencijala, makro-gospodarski razvoj, regionalni razvoj i zapošljavanje, turizam i socijalnu zaštitu.
Cilj je programa gospodarske reforme izložiti niz zasebnih no međusobno povezanih zadataka za preobražaj gospodarstva Crne Gore. Očekuju se rezultati u šesnaestih individualnih odlomaka od kojih je svaki namijenjen određenom aspektu gospodarske reforme.
Glavni plan za razvoj turizma, kao glavni strateški dokument za turizam koji je glavni razvojni pokretač nacionalnog gospodarstva, predviđa značajan porast turističkih objekata. Priprema se viša razina integriranja zahtjeva za održivost na razini planova razvoja turizma i na razini individualnih projekata kroz trenutačnu reviziju Glavnog plana.
Učinkovita kontrola i smanjenje postojećeg zagađenja vode zbog niske razine obrade komunalnih i industrijskih otpadnih voda i nedovoljnog odlaganja otpada predstavljaju glavne smjerove Glavnih planova za upravljanje otpadnim vodama i krutim otpadom. S druge strane, osiguranje dovoljne količine kvalitetne pitke vode, nužne pravne i institucionalne promjene i poboljšanja u kontroli kakvoće voda te praćenje stanja voda u skladu s normama EU-a i odredbama WFD-a predstavljaju glavne usmjerenosti Glavnog plana za opskrbu vodom i institucionalnih i pravnih reformi u ovome području u skladu s procesom pristupanja EU-u.
Plan prostornog uređenja Republike Crne Gore, koji je trenutačno u radnoj verziji, i Plan prostornog uređenja obalnog područja, koji čeka usvajanje Parlamenta, utvrđuju korištenje prostora u cilju planiranog razvoja do 2020. Ovo je od posebne važnosti za obalno područje, gdje postoji veliki pritisak urbanizacije na zaštitu prirodnih resursa te je potrebno podizanje vrijednosti u cilju održivog turizma.
U okviru kompleksnih pravnih i institucionalnih reformi u procesu stabilizacije i pridruživanja priprema se Nacionalni plan za nepredviđene okolnosti u slučaju incidenata onečišćenja mora. Nacionalni plan za nepredviđene okolnosti razvijen na temelju propisa IMO-a utvrđuje institucionalni mehanizam organizacije i provedbe koji će državnim tijelima omogućiti učinkovit odgovor na sve vrste zagađenja, osobito zagađenja uzrokovana slučajnim incidentima na moru. Tako razvijen Nacionalni plan za nepredviđene okolnosti bit će dio Subregionalnog plana koji trenutačno provode Hrvatska, Slovenija i Italija.
Strategija za razvoj ribarstva utvrđuje održivo korištenje proizvoda mora u ravnoteži s održivim upravljanjem ekosustavom mora.
3.3. Usuglašenost s drugim politikama Europske zajednice
Prema svojoj prirodi i težištu, ovaj Program uključivat će glavne politike EU-a: regionalnu politiku, zaštitu okoliša, jednake mogućnosti i informacijsko društvo.
Program je u skladu s glavnim ciljevima EU-a do 2010. određenima u Lisabonskoj strategiji kroz poboljšanje gospodarske konkurentnosti pograničnog područja i veće zapošljivosti putem ulaganja u suradnju i umrežavanje u turističkom sektoru (koji je glavni pokretač regionalnih gospodarstava), razvoj ljudskih potencijala, zaštitu prirode i kulturne baštine i okoliša. Jačanje konkurentnosti i gospodarskog i socijalnog uključivanja prekograničnog područja u skladu je sa Strateškim smjernicama Zajednice za kohezijsku politiku 2007-2013 (COM (2005) 0299) o prekograničnoj suradnji. Povrh toga, Program će također podržati ciljeve Strategije iz Götheborga uz promicanje održivog upravljanja okolišem kroz uspostavu suradnje između institucija i provedbu zajedničkih aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša.
Program podržava politike spolne integracije i jednakih mogućnosti putem provedbe projekata koji će jasno pokazati napore za stvaranje jednakih mogućnosti za spolove, etnicitete i osobe s invaliditetom u skladu s načelima Europske Unije. Općenito, Provedba horizontalnih načela jamčit će se određivanjem ciljnih skupina, prihvatljivim aktivnostima prema utvrđenim mjerama, postupcima evaluacije i pokazateljima na razini prioriteta i mjera.
Povrh toga, pri dodjeljivanju javnih ugovora, nadležna tijela Hrvatske i Crne Gore morat će provoditi PRAG – Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama.
3.4. Opis pojedinačnih prioritetnih osi i mjera
3.4.1. Prioritetna os 1
Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskome području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim područjima
3.4.1.1. Pozadina i opravdanost
Analize stanja i SWOT analize pokazale su da su, između ostaloga, slabosti programskoga područja povezane s nedostatkom prekogranične suradnje u ekološkoj zaštiti i intervenciji, nedostatkom suradnje u zaštiti prirode i kulturne baštine, nerazvijenim civilnim sektorom, nedostatkom suradnje u razvoju i promicanju programskoga područja kao cjelovitog turističkog odredišta, nedostatkom suradnje među lokalnim samoupravama u zajedničkom rješenju srodnog problema, kao i uništenim društvenim i kulturnim vezama među ljudima u pograničnom području. Glavni su rizici za područje ekološki: zagađenje iz Sredozemnog mora i rizici koji proizlaze iz novih prometnih i pomorskih koridora. Nadalje, ne postoji dovoljno specifičnih/ciljanih programa obrazovanja odraslih i ciljanih programa obrazovanja turističkih djelatnika.
S druge strane, glavne su prednosti područja kulturni i prirodni potencijali prikladni za ubrzavanje gospodarskog razvoja. Cijelo je područje svjetski poznato turističko odredište s dva grada pod zaštitom UNESCO-a (Dubrovnik i Kotor) i tri nacionalna parka. Također se smatra dijelom ekološke mreže koja obuhvaća područja od nacionalne i međunarodne ekološke važnosti za očuvanje biološke raznovrsnosti. Analiza stanja pokazuje da prihodi od turizma i ostalih povezanih usluga imaju najveći udio u BDP-u u regiji. Posljednjih godina povećava se kakvoća usluga te postoji jasna strateška usmjerenost ka daljnjem razvoju. Povrh toga, područje ima prirodan potencijal za poljoprivredni razvoj, posebno razvoj organske poljoprivrede, marikulture i visoko kvalitetne proizvodnje hrane. Ovi prirodni preduvjeti najprikladniji su za proizvođače mreže i turističku infrastrukturu (hoteli, restorani) i za odobravanje i razvoj robne marke proizvoda.
Između ostaloga, jedna od glavnih prilika za područje uglavnom je vezana uz razvoj integriranih turističkih ponuda koje uključuju i ponudu obalnog i planinskog turizma. Nadalje, dostupnost sredstava IPA-e za obje države omogućit će lokalnim i regionalnim upravama prikupljanje novčanih sredstava za gospodarski i društveni razvoj, a sredstva IPA-e za prekogranične programe osobito će omogućiti regijama ulaganje u aktivnosti koje se smatraju zajedničkim prioritetima (tj. aktivnosti u području zaštite okoliša, razvoja zajedničkog turističkog i kulturnog prostora i razvoja zajednice).
U skladu s gore opisanim prednostima, slabostima i mogućnostima s jedne strane i vrlo ograničenim sredstvima s druge strane, tijekom zajedničkog procesa savjetovanja mjerodavni dionici odlučili su utvrditi samo jedan prioritet plus prioritet tehničke pomoći te do tri mjere po prioritetu. Također, zbog ograničenih sredstava i nedostatka cjelokupnih kapaciteta za upravljanje aktivnostima prekograničnog razvoja, odlučili su da neće raspravljati o problemima poput nedovoljno razvijene infrastrukture, odstupanja između urbanih i ruralnih područja, niske zapošljivosti radne snage itd. nego su se usmjerili na lakše aktivnosti koje mogu potaknuti lokalni razvoj općenito i poboljšati razinu suradnje.
Stoga, kako bi se obuhvatilo što je više moguće prepoznatih zajedničkih problema i potreba u odabranim područjima suradnje, Prioritet 1 definiran je u najširem mogućem smislu umjesto usmjeravanja na ograničen broj posebnih pitanja: Prioritet 1: Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskome području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim područjima.
Konkretni su ciljevi Prioriteta 1 sljedeći:
1. Uspostavljanje suradnje između institucija nadležnih za zaštitu okoliša, kao i zaštita prirode i kulturne baštine provedbom zajedničkih programa, obrazovanjem, prijenosom znanja i iskustva i podizanjem svijesti
2. Stvaranje prepoznatljive turističke ponude temeljene na prirodnim i kulturnim sredstvima programskoga područja i ponovo uspostavljanje društvenih veza u prekograničnom području poticanjem tradicionalne i suvremene kulture;
3. Povećanje i poboljšavanje suradnje između institucija, građana i građanskih udruga u područjima poput turizma, obrazovanja, kulture i ostalih područja koja su u skladu s ciljevima Programa, u cilju poticanja razvoja zajednice i poboljšanja susjedskih odnosa
Nakon konkretnih ciljeva, ovaj prioritet provodit će se putem tri mjere, od kojih će jedna (c) biti posebno usmjerena na okupljanje ljudi, lokalnih zajednica i građanskih udruga kroz međuljudske aktivnosti, u cilju uspostavljanja čvrstog temelja za gospodarski i društveni razvoj programskoga područja. Tri su mjere sljedeće:
a) Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine
b) Zajednički turistički i kulturni prostor
c) Mali prekogranični projekti razvoja zajednice
3.4.1.2. Mjere
3.4.1.2.1. Mjera 1.1. Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine
Korisnici programa utvrdili su poboljšanje sustava za zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine u programskom području kao prioritet suradnje budući da su okoliš i prirodna baština glavni gospodarski resursi područja.
Očekuje se da će ova mjera uspostaviti održive prekogranične mreže za zajedničku zaštitu okoliša, prirode i kulture. Namijenjena je poticanju prekogranične suradnje u projektima vezanima uz pronalaženje rješenja za zajedničke ekološke probleme. Razvoj upravljanja otpadom (upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama), smanjenje zagađenja tla i mora, poboljšanje praćenja stanja pomorskih i obalnih ekosustava i izvještavanje o istima, prepoznavanje važnosti smanjenja i kontrola prekograničnog zagađenja, sustava za zaštitu od požara i zajedničkih sustava za intervenciju u slučaju ekoloških prijetnji na kopnu i moru, uključujući izgradnju tehničkih kapaciteta za provedbu tih mjera od najveće su važnosti. Cilj suradnje temeljem ovih mjera poticanje je razvoja drugih inovativnih mjera i strategija za zajedničku zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine te obrazovanje i osvještavanje lokalnog stanovništva i lokalnih/regionalnih upravnih jedinica o zaštiti okoliša i potrebi za suradnju u tom sektoru kroz javne obavještavanje i sudjelovanje. U cilju provođenja horizontalne politike EU-a vezane uz inovaciju i tehnologiju, ova mjera podržat će aktivnosti koje će donijeti nova inovativna rješenja i strategije za zaštitu prirode i okoliša.
Osigurat će se da ne bude operativnog ili financijskog preklapanja s bilo kojim mjerama uključenima u Operativni program za Hrvatsku pod Komponentom III. Programa IPA: Regionalni Razvoj.
Izravni su korisnici ove mjere neprofitne pravne osobe uspostavljene na temelju javnog ili privatnog prava radi javnog interesa ili za posebnu svrhu ispunjavanja potreba od općeg interesa, koje pripadaju jednoj od sljedećih skupina:
• Javna poduzeća nadležna za komunalnu infrastrukturu i upravljanje otpadom (Komunalna poduzeća)
• Hitne službe
• Lokalne i regionalne jedinice samouprave
• Agencije i ostala javna tijela nadležna za zaštitu okoliša i prirode
• Javne ustanove za obrazovanje i istraživanje
• NVO-i
• Regionalne/lokalne agencije za razvoj itd.
Vrste aktivnosti prihvatljive temeljem ove mjere:
• Zajedničko planiranje i izgradnja kapaciteta za upravljanje krutim otpadom i sustava za upravljanje otpadnim vodama
• Zajedničko planiranje i izgradnja kapaciteta za sustave za opskrbu vodom, otpadne vode i kruti otpad, s prekograničnim utjecajima
• Planiranje i uspostavljanje mreža za zajedničke ekološke intervencije na kopnu i moru (zajednički protupožarni programi, zajedničke intervencije u slučaju onečišćenja mora, nabava opreme od zajedničkog interesa/zajedničke koristi itd.)
• Zajednički ekološki programi i inicijative (upravljanje riječnim slivovima, zagađenost zraka, onečišćenje mora itd.)
• Prepoznavanje i čišćenje nekontroliranih odlagališta otpada i razvoj preventivnih mjera
• Prekogranične studije i izravne akcije u vezi primjenjivosti obnovljivih izvora energije
• Prekogranične studije o utjecaju ljudskih aktivnosti na okoliš
• Podizanje svijesti – javno obavještavanje i sudjelovanje
• Obrazovanje i prijenos znanja i iskustava u zaštiti okoliša
• Razrada prekograničnih regionalnih planova i programa za intervencije vezane uz zaštitu okoliša
• Razrada zajedničkih planova i programa za upravljanje zaštićenim područjima i područjima mreže Natura 2000
• Manja rekonstrukcija kulturne/arhitektonske baštine
• itd.
Ostvarenje mjere iskazuje se na temelju sljedećih pokazatelja:
Pokazatelji neposrednih rezultata: Broj izrađenih i provedenih zajedničkih programa, strategija i mjera vezanih uz upravljanje okolišem, broj zajedničkih kampanja za podizanje svijesti, broj studija, razrađenih projektnih dokumenata u smislu zaštite prirode i kulturne baštine, broj zajedničkih mreža za ekološke intervencije na kopnu i moru, broj zajedničkih programa obrazovanja za javnost i stručnjake (obuke, seminari itd.), broj novih lokalnih inicijativa za zaštitu okoliša i prirode
Pokazatelji rezultata: smanjenje financijske i ekološke štete uzrokovane neočekivanim zagađenjem, smanjenje štetnih emisija u more, stalni pristup podacima o stanju okoliša, povećanje postotka zaštićenih područja/staništa, bolje upravljanje zaštićenim područjima, povećanje kapaciteta za rješavanje prekograničnih ekoloških rizika uzrokovanim prirodom ili čovjekom, povećanje javne svijesti o prekograničnim ekološkim pitanjima.
3.4.1.2.1.1. Kriteriji odabira projekata i mehanizmi isplate
Općenito, prihvatljivi projekti:
– Potiču i poboljšavaju zajedničku zaštitu prirodnih bogatstava i upravljanje njima te sprječavaju ekološke rizike i upravljaju njima
– Podržavaju vezu između mjerodavnih institucija/organizacija s obje strane granice
– Imaju partnere s obje strane granice
– Ekološki su održivi.
Mjera će se provoditi kroz programe dodjele bespovratnih sredstava i/ili ugovore o nabavi – za usluge, radove i opskrbu (ovisno o odluci Zajedničkog nadzornog odbora).
Detaljni kriteriji odabira i dodjele za potpore bit će navedeni u Pozivu na dostavu prijedloga projekata – paketu za prijavu (Vodič za prijavitelje).
Najveći i najmanji iznos potpore EU-a (€) |
50-300.000 |
Maksimalna visina sredstava iz fondova EU-a s obzirom na ukupne prihvatljive troškove (%) |
85% |
3.4.1.2.2. Mjera 1.2. Zajednički turistički i kulturni prostor
Mjera 1.2. glavna je gospodarska mjera ovoga Programa budući da su turizam i usluge vezane uz turizam glavni poticaji za gospodarski razvoj područja. Kako je već spomenuto, ove usluge imaju najveći udio u regionalnom BDP-u. U uslugama vezanima uz turizam također je zaposlen najveći broj radne snage, stoga je nužno proširiti spektre usluga, produljiti turističku sezonu, ponuditi veću kvalitetu usluga na temelju izvornih lokalnih proizvoda, tradicije i kulture. Ova mjera namijenjena je poboljšanju i unaprjeđenju prekogranične suradnje između turističkih i kulturnih ustanova u regiji.
Izravni su korisnici ove mjere neprofitne pravne osobe uspostavljene na temelju javnog ili privatnog prava radi javnog interesa ili za posebnu svrhu ispunjavanja potreba od općeg interesa, koje pripadaju jednoj od sljedećih skupina:
• Turistička društva/turističke zajednice
• Regionalne/lokalne agencije za razvoj
• Lokalne i regionalne jedinice samouprave
• NVO-i
• Javne i privatne obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove
• Gospodarska/obrtnička komora
• Turistička i poljoprivredna udruženja
• Kulturne institucije i društva itd.
Vrste aktivnosti prihvatljive temeljem ove mjere:
• Programi obrazovanja za mala i srednja poduzeća i radnike u turizmu, osobito učenje jezika, ugostiteljska obuka, istraživanja;
• Promicanje atraktivnosti regije kroz turističke događaje
• Podržavanje razvoja nove turističke ponude (razvoj tematskih obilazaka, zajedničkih reklamnih događaja i materijala, iskorištavanje područja itd.)
• Uspostavljanje prekograničnih udruženja u turizmu
• Programi poboljšanja kvalitete
• Potvrda o kakvoći lokalnih proizvoda i usluga
• Podržavanje zajedničkog certificiranja lokalnih proizvoda
• Zajedničke marketinške inicijative
• Arheološka istraživanja u graničnim područjima
• Otkrivanje i dokumentacija zajedničkog kulturnog naslijeđa, znanstveno istraživanje špilja
• Promicanje kulturne baštine pograničnog područja
• Promicanje programskoga područja kao cjelovitog turističkog odredišta
• Podjela i kartografiranje prirodnih lokacija prema IUCN-u
• Informacijska tehnologija za regionalne centre
• Razvoj pokazatelja UNWTO-a pomoću Knjige pokazatelja UNWTO-a
• itd.
Ostvarenje mjere iskazuje se na temelju sljedećih pokazatelja:
Pokazatelji neposrednih rezultata: Broj novih turističkih proizvoda – razvijenih ili certificiranih, broj zajedničkih marketinških inicijativa, broj programa poboljšanja kvalitete, broj novih zajedničkih kulturnih inicijativa itd.
Pokazatelji rezultata: Obogaćeno/raznolikije tržište turističke ponude temeljeno na novim turističkim proizvodima i višoj kvaliteti ponuđenih usluga (prema izgrađenoj infrastrukturi i prema sektoru) i povećan broj posjetitelja izgrađene infrastrukture.
3.4.1.2.2.1. Kriteriji odabira projekata i mehanizmi isplate
Općenito, prihvatljivi projekti:
– Promicanje integracije turističkog tržišta i poticanje prekograničnih kontakata na regionalnoj i lokalnoj razini u cilju unaprjeđenja kakvoće usluga
– Potiču poduzetništvo u turizmu
– Podržavaju veze između mjerodavnih institucija/organizacija s obje strane granice
– Imaju partnere s obje strane granice
– Potiču ravnopravno sudjelovanje žena i marginaliziranih skupina
– Ekološki su održivi.
Detaljniji kriteriji odabira projekata bit će naknadno definirani u primjenjivim Uputama za predlagatelje projekata ili/i pozivima na dostavu prijedloga projekata.
Ova mjera provodit će se kroz programe dodjele bespovratnih sredstava i/ili ugovore o nabavi – za usluge, radove i opskrbu (ovisno o odluci Zajedničkog nadzornog odbora).
Detaljni kriteriji odabira i dodjele za potpore bit će navedeni u Pozivu na dostavu prijedloga projekata – paketu za prijavu (Vodič za prijavitelje).
Najveći i najmanji iznos potpore EU-a (€) |
50-300.000 |
Maksimalna visina sredstava iz fondova EU-a s obzirom na ukupne prihvatljive troškove (%) |
85% |
3.4.1.2.3. Mjera 1.3. Mali prekogranični projekti razvoja zajednice
Cilj je ove mjere poboljšati suradnju između ljudi, obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva s obje strane granice u cilju poticanja razvoja zajednice i poboljšanja susjedskih odnosa. Ona će podržavati međuljudske aktivnosti koje organiziraju različite organizacije u područjima poput kulture, turizma, obrazovanja i ostalih aktivnosti koje su u skladu s ciljem Programa, a osobito će podržavati marginalizirane skupine, lokalnu demokraciju i razvoj civilnog društva.
Osigurat će se da ne bude operativnog ili financijskog preklapanja s bilo kojim mjerama uključenima u Operativni program za Hrvatsku pod Komponentom IV. Programa IPA: Razvoj ljudskih potencijala.
Izravni su korisnici ove mjere neprofitne pravne osobe uspostavljene na temelju javnog ili privatnog prava radi javnog interesa ili za posebnu svrhu ispunjavanja potreba od općeg interesa, koje pripadaju jednoj od sljedećih skupina:
• Obrazovne i istraživačke institucije
• NVO-i
• Pružatelji socijalnih usluga (centri za socijalnu pomoć, domovi zdravlja itd.)
• Lokalna i regionalna samouprava; Lokalni/gradski odbori
• Lokalne/regionalne turističke organizacije
• Regionalne/lokalne agencije za razvoj
Vrste aktivnosti prihvatljive temeljem ove mjere:
• Zajednički prekogranični obrazovni programi između obrazovnih ustanova
• Programi izgradnje zajednice s naglaskom na međunarodnu suradnju
• Suradnja između nacionalnih manjina
• Pomoć marginaliziranim grupama
• Lokalne kampanje usmjerene na podizanje svijesti vezano uz značenje aktivnosti prekogranične suradnje kao instrumenta razvoja
• Provedba instrumenata nacionalne jednakosti na lokalnoj i regionalnoj razini (politika ravnopravnosti spolova, politika prema mladima, politika prema nacionalnim manjinama itd.)
• Razvoj prekogranične suradnje među organizacijama koje pružaju socijalne usluge i socijalnu pomoć
• Aktivnosti koje podržavaju lokalnu demokraciju
• Mali suradnički projekti i pilot aktivnosti između lokalnih samouprava
• Razvoj zajedničkih lokalnih planova razvoja i strategije u područjima lokalnog upravljanja
• Programi obrazovanja u kulturi
• Stvaranje prekograničnih kulturnih mreža
• Razvoj programa kulturne razmjene
• Zajedničko čuvanje tradicije
• Stvaranje i provedba održivih zajedničkih kulturnih programa (izuzev događanja koja se odvijaju samo jednom)
• Uspostavljanje suradnje i zajednička provedba programa u novoj medijskoj kulturi
• Uspostavljanje prekograničnih mreža mladih i zajedničkih kulturnih proizvodnih centara
• Izgradnja kapaciteta NVO-a i podržavanje međusektorske suradnje
Ostvarenje mjere iskazuje se na temelju sljedećih pokazatelja:
Pokazatelji neposrednih rezultata: Broj kontakata uspostavljenih kroz zajedničke obrazovne i kulturne projekte, broj zajedničkih programa obrazovanja, broj novih zajedničkih programa za pružanje socijalnih usluga, broj inicijativa izgradnje zajednice, broj prekograničnih kulturnih mreža itd.
Pokazatelji rezultata: Povećanje prekogranične suradnje kroz zajedničke inicijative/projekte, razina pristupačnosti socijalnih usluga za lokalno stanovništvo, smanjenje broja incidenata na etničkoj osnovi.
3.4.1.2.3.2. Kriteriji odabira projekata i mehanizmi isplate
Općenito, prihvatljivi projekti:
– Promiču razmjenu ljudskih potencijala i objekata
– Podržavaju veze između mjerodavnih institucija/organizacija s obje strane granice
– Imaju partnere s obje strane granice
– Potiču ravnopravno sudjelovanje žena i marginaliziranih skupina
– Ekološki su održivi.
Detaljniji kriteriji odabira projekata bit će naknadno definirani u primjenjivim Uputama za predlagatelje projekata ili/i pozivima na dostavu prijedloga projekata.
Ova mjera provodit će se putem programa dodjele bespovratnih sredstava.
Detaljni kriteriji odabira i dodjele za potpore bit će navedeni u Pozivu na dostavu prijedloga projekata – paketu za prijavu (Vodič za prijavitelje).
Najveći i najmanji iznos potpore EU-a (€) |
10.000 – 75.000 |
Maksimalna visina sredstava iz fondova EU-a s obzirom na ukupne prihvatljive troškove (%) |
85% |
3.4.2. Prioritet 2:
Tehnička pomoć
3.4.2.1. Pozadina i opravdanost
Opći je cilj prioriteta 2 omogućiti djelotvorno i učinkovito upravljanje Programom prekogranične suradnje i njegovu provedbu. Tehnička pomoć koristit će sa za potporu rada dviju nacionalnih Operativnih struktura i Zajedničkog nadzornog odbora (ZNO-a) kako bi se osigurali učinkovita i djelotvorna provedba, praćenje, kontrola i evaluacija Programa. To se prvenstveno planira postići utvrđivanjem i radom Zajedničkog tehničkog tajništva (ZTT-a) i jednog nacionalnog predstavništva ZTT-a. Zajedničko tehničko tajništvo bit će zaduženo za svakodnevno upravljanje programom i bit će odgovorno Operativnoj strukturi i Zajedničkom nadzornom odboru. Tehnička pomoć podržat će aktivnosti kojima se osigurava priprema i odabir visokokvalitetnih programskih operacija i širenje informacija o programskim aktivnostima i ostvarenjima. Pod vodstvom Zajedničkog nadzornog odbora, proračun tehničke pomoći koristit će se za vanjske evaluacije programa (ad hoc, srednjoročnu i naknadnu).
Konkretni su ciljevi Prioriteta 2:
▶ Povećati kapacitet nacionalnih i zajedničkih struktura za upravljanje programima prekogranične suradnje
▶ Osigurati učinkovito djelovanje struktura značajnih za Program
▶ Osigurati i odaslati informacije o Programu državnim tijelima, široj javnosti i korisnicima Programa
▶ Povećati kapacitet potencijalnih korisnika, osobito unutar programskog područja, za pripremu i provedbu visoko kvalitetnih programskih operacija
▶ Osigurati tehničku stručnost za vanjske evaluacije Programa.
Glavni su korisnici:
■ Operativne strukture
■ Zajednički nadzorni odbor
■ Zajedničko tehničko tajništvo (sjedište i predstavništvo Zajedničkog tehničkog tajništva)
■ Sve druge strukture/tijela vezani uz razvoj i provedbu Programa prekogranične suradnje (npr. Upravljački odbor/Odbor za odabir)
■ Korisnici programa
U skladu s područjem primjene ovoga prioriteta, on će se provoditi kroz dvije mjere.
S obzirom da nadležna državna tijela (Operativne strukture u Hrvatskoj i Crnoj Gori) de facto imaju monopol (u smislu članka 168, stavka 1, podstavka c. Provedbenih pravila Financijske uredbe) za provedbu Programa prekogranične suradnje, nadležna ugovorna tijela u obje države (Delegacija Europske komisije u Crnoj Gori) sklopit će pojedinačni izravni sporazum o potpori s Operativnim strukturama, bez poziva na dostavu prijedloga projekata, za iznos naveden pod Prioritetom 2 – Tehnička pomoć u svakoj od država. Operativne strukture imaju pravo podugovarati poslove obuhvaćene izravnim sporazumom (npr. tehničku pomoć, evaluaciju, promidžbu itd.).
3.4.2.2. Mjere
3.4.2.2.1. Mjera 2.1: Upravljanje Programom i provedba Programa
Ova mjera podržat će rad nacionalnih Operativnih struktura, Zajedničkog nadzornog odbora, Zajedničkog tehničkog tajništva i njegova predstavništva te bilo kojih drugih struktura (npr. Upravljačkog odbora) uključenih u upravljanje Programom. Ova mjera pokrit će također administrativne i operativne troškove vezane uz provedbu programa, uključujući troškove pripreme i praćenja programa, procjene i odabira operacija, organizacije sastanaka Odbora za praćenje itd. Potrebno je naglasiti da je sredstvima za tehničku pomoć moguće pokriti troškove osoblja Zajedničkog tehničkog tajništva, izuzev plaća premještenih javnih službenika. Ova mjera osigurat će također savjete i podršku krajnjim korisnicima u razvoju i provedbi Projekta.
Vrste prihvatljivih aktivnosti:
■ Ekipiranje i rad ZTT-a i predstavništva
■ Pružanje potpore nacionalnim operativnim strukturama u upravljanju programom
■ Podrška ZNO-u u obavljanju njegovih nadležnosti u odabiru projekata i nadzoru programa
■ Pružanje logističke i tehničke podrške za sastanke ZNO-a
■ Podizanje svijesti o programu i osposobljavanje za potencijalne krajnje korisnike
■ Pružanje pomoći potencijalnim krajnjim korisnicima u pripremi projekata
■ Pružanje odgovarajuće tehničke ekspertize u ocjeni projektnih aplikacija
■ Pružanje podrške krajnjim korisnicima u provedbi projekata
■ Uspostava i podrška sustavima nadzora i kontrole projekata uključujući prve razine kontrole
■ Provođenje posjeta programskim aktivnostima na terenu
■ Izrada izvješća o nadzoru projekata i izvješća o provedbi programa
Ostvarenje mjere iskazuje se na temelju sljedećih pokazatelja:
Pokazatelji neposrednih rezultata: broj angažiranih zaposlenika u Zajedničkom tehničkom tajništvu, broj sastanaka Zajedničkog nadzornog odbora, broj obučenih zaposlenika Operativnih struktura, broj organiziranih obuka za potencijalne krajnje korisnike, broj ocijenjenih prijedloga projekata, broj izlazaka na teren, broj pripremljenih izvješća o praćenju provedbe projekta, broj odgovarajućih studija/anketa, broj i kakvoća IT/uredske opreme.
Pokazatelji rezultata: Povećan kadrovski kapacitet Operativnih struktura, poboljšana kakvoća prijedloga projekata, postotak utrošenih sredstava IPA-e, smanjen postotak neprihvatljivih troškova koje potražuju krajnji korisnici
3.4.2.2.2. Mjera 2.2: Informiranje o Programu, promidžba i evaluacija Programa
Ova mjera pokrit će, između ostalog, pripremu, prijevode i distribuciju materijala za informiranje i promidžbu vezanih uz Program, uključujući web-stranicu Programa. Osigurat će upoznatost s Programom među lokalnim, regionalnim i nacionalnim donositeljima odluka, tijelima za financiranje, stanovnicima programskoga područja i širom javnosti u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ova mjera također će podržati pružanje stručnog znanja Zajedničkom nadzornom odboru u planiranju i provedbi vanjskih evaluacija Programa.
Vrste prihvatljivih aktivnosti:
■ Priprema i distribucija promidžbenih materijala (uključujući izjave za tisak)
■ Postavljanje web-stranice Programa i upravljanje njome
■ Organizacija promidžbenih događanja (sastanci, seminari, konferencije, medijska događanja)
■ Redovita izrada i distribucija biltena
■ Redovite evaluacije Programa
Ostvarenje mjere iskazuje se na temelju sljedećih pokazatelja:
Pokazatelji neposrednih rezultata: Broj distribuiranih promidžbenih materijala, broj događanja organiziranih za promidžbu Programa i informiranje o Programu, broj sudionika događanja organiziranih za promidžbu Programa i informiranje o Programu, broj posjeta web-stranici Programa, broj izrađenih biltena, broj izvršenih evaluacija.
Pokazatelji rezultata: Povećana upoznatost šire javnosti s Programom, povećana upoznatost potencijalnih korisnika s Programom, poboljšana provedba Programa.
3.5. Sažetak prioriteta i mjera
VIZIJA Prekogranično područje između Hrvatske i Crne Gore prepoznato je kao regija s visokim stupnjem kvalitete života i jedno od najuspješnijih europskih turističkih odredišta zbog svojih jedinstvenih i očuvanih prirodnih bogatstava, kulturno-povijesne baštine i visoke kvalitete usluga, te također kao regija u kojoj su socijalni i ekonomski partneri ovlašteni ostvarivati optimalan razvojni potencijal područja i upravljati njime. |
||||||||
OPĆI CILJ Poboljšana kvaliteta života u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore |
||||||||
Prioritet 1 Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskom području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivim područjima. |
Prioritet 2 Tehnička pomoć |
|||||||
KONKRETNI CILJEVI |
||||||||
Uspostaviti suradnju između institucija nadležnih za zaštitu okoliša te prirode i kulturne baštine provedbom zajedničkih programa, obrazovanjem, prijenosom znanja i iskustva te aktivnostima podizanja svijesti |
Stvoriti prepoznatljivu turističku ponudu temeljenu na prirodnim i kulturnim bogatstvima Programskog područja i ponovo uspostaviti društvene veze u prekograničnom području promicanjem tradicionalne i suvremene kulture. |
Pojačati i poboljšati suradnju između institucija, građana i građanskih udruga u područjima kao što su turizam, obrazovanje, kultura i druga koja su u skladu s Programskim ciljem, kako bi potakli razvoj zajednice i poboljšali susjedske odnose |
Povećati kapacitet nacionalnih i zajedničkih struktura za upravljanje Programima prekogranične suradnje |
Osigurati učinkovito djelovanje struktura relevantnih za program |
Osigurati i odaslati informacije o programu državnim tijelima, široj javnosti i korisnicima programa |
Povećati kapacitet potencijalnih korisnika, osobito unutar programskog područja, za pripremu i nakon toga provedbu visoko kvalitetnih programskih operacija |
Osigurati stručno znanje za potrebe vanjskih evaluacija programa |
|
Mjera 1.1. Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine |
Mjera 2.1. Upravljanje Programom i provedba Programa |
|||||||
Mjera 1.2. Zajednički turistički i kulturni prostor |
Mjera 2.2. Informiranje, promidžba i evaluacija Programa |
|||||||
Mjera 1.3. Mali prekogranični projekti razvoja zajednice |
||||||||
HORIZONTALNA PITANJA: Izgradnja prekograničnog kapaciteta Jednake mogućnosti Ravnopravnost spolova i rodno osviještena politika Održivi razvoj i zaštita okoliša |
3.6. Pokazatelji
Prioritet 1 Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskom području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivim područjima. |
||
Mjere |
Pokazatelji |
|
Mjera 1.1. Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine |
Neposredni rezultat |
Broj izrađenih i provedenih zajedničkih programa, strategija i mjera vezanih uz upravljanje okolišem Broj zajedničkih kampanja za podizanje svijesti Broj provedenih studija i razrađene projektne dokumentacije Broj zajedničkih mreža za ekološke intervencije na kopnu i moru Broj zajedničkih programa obrazovanja za javnost i stručnjake (obuka, seminari itd.) Broj novih lokalnih inicijativa za zaštitu okoliša i prirode |
Rezultat |
Smanjenje financijske i ekološke štete uzrokovane neočekivanim zagađenjima Smanjenje emisija štetnih tvari u more Stalni pristup podacima o stanju okoliša Porast postotka zaštićenog područja/staništa Poboljšanje upravljanja zaštićenim područjima Povećani kapaciteti za postupanje sa prirodnim prekograničnim ekološkim rizicima i onima izazvanima ljudskim djelovanjem Povećana javna svijest o prekograničnim ekološkim pitanjima |
|
Mjera 1.2. Zajednički turistički i kulturni prostor |
Neposredni rezultat |
Broj novo razvijenih ili certificiranih turističkih proizvoda Broj prekograničnih turističkih zona Broj zajedničkih marketinških inicijativa Broj programa poboljšanja kvalitete Broj novih zajedničkih inicijativa u kulturi itd. |
Rezultat |
Obogaćeno/raznolikije tržište turističke ponude temeljeno na novim turističkim proizvodima i višoj kvaliteti ponuđenih usluga Povećan broj gostiju Rast prihoda od turističkih usluga (prema infrastrukturi u koju je uloženo i prema sektoru) |
|
Mjera 1.3. Mali prekogranični projekti razvoja zajednice |
Neposredni rezultat |
Broj zajedničkih programa obrazovanja Broj novih programa za pružanje socijalne skrbi Broj inicijativa izgradnje zajednice Broj kontakata uspostavljenih putem zajedničkih obrazovnih i kulturnih projekata Broj prekograničnih kulturnih mreža itd. |
Rezultat |
Pojačana prekogranična suradnja putem zajedničkih inicijativa/projekata Razina dostupnosti usluga socijalne skrbi lokalnom stanovništvu Smanjenje broja incidenata na nacionalnoj osnovi |
|
Prioritet 2 Tehnička pomoć |
||
Mjere |
Pokazatelji |
|
Mjera 2.1. Upravljanje Programom i provedba Programa |
Neposredni rezultat |
Broj zaposlenih u Zajedničkom tehničkom tajništvu Broj sastanaka Zajedničkog nadzornog odbora Broj obučenih zaposlenika Operativnih struktura Broj obuka organiziranih za potencijalne krajnje korisnike Broj procijenjenih prijedloga projekata Broj obavljenih izlazaka na teren Broj sastavljenih izvješća o praćenju Broj provedenih relevantnih studija/istraživanja Količina i kakvoća informacijsko-tehnološke/uredske opreme |
Rezultat |
Povećan kadrovski kapacitet u Operativnim strukturama Povećana kakvoća prijedloga projekata Postotak apsorbiranih financijskih sredstava IPA-e, smanjen postotak neprihvatljivih troškova čiju nadoknadu traže krajnji korisnici |
|
Mjera 2.2. Informiranje, promidžba i evaluacija Programa |
Neposredni rezultat |
Količina razaslanih promidžbenih materijala Broj događanja organiziranih u svrhu promidžbe i informiranja o Programu Broj sudionika na događanjima organiziranim u svrhu promidžbe i informiranja o Programu Broj posjeta web stranici Programa, broj izdanih biltena, broj obavljenih evaluacija |
Rezultat |
Povećana svijest o Programu u široj javnosti Povećana svijest o Programu među potencijalnim korisnicima Poboljšana provedba programa |
3.7. Plan financiranja
Na temelju sredstava predviđenih Višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom i predviđenih prioriteta, iznosi nacionalnog i sufinanciranja Europske unije predloženi su za IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora kako je prikazano u donjim tablicama. Povrh toga, radni raspored i okvirni iznos poziva na dostavu prijedloga projekata u 2007. godini navedeni su u Dodataku IV.
Doprinos Zajednice obračunava se s obzirom na prihvatljive izdatke koji se za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora temelje na ukupnim izdacima, prema dogovoru država sudionica i kako je predviđeno prekograničnim programom.
Doprinos Zajednice na razini prioritetne osi neće premašivati gornju granicu od 85% prihvatljivih izdataka.
Doprinos Zajednice za pojedinu prioritetnu os neće biti manji od 20% prihvatljivih izdataka.
Primjenjuju se odredbe članka 90. Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 (SL L170 29. 6. 2007.) (Provedbena uredba IPA-e).
Tablica 3.1 Raspodjela sredstava IPA-e godišnje, u €, Hrvatska.
IPA CBC Hrvatska |
Nacionalno sufinanciranje Hrvatska |
Ukupno |
Stopa sufinanciranja IPA-e |
|
Prioritet 1 Stvoriti povoljne ekološke i društveno-gospodarske uvjete u programskom području |
1.080.000 |
190.588 |
1.270.588 |
85% |
2007 |
360.000 |
63.529 |
423.529 |
85% |
2008 |
360.000 |
63.529 |
423.529 |
85% |
2009 |
360.000 |
63.529 |
423.529 |
85% |
Prioritet 2 Tehnička pomoć |
120.000 |
70.000 |
190.000 |
63,2% |
2007 |
40.000 |
30.000 |
70.000 |
57,0% |
2008 |
40.000 |
20.000 |
60.000 |
66,6% |
2009 |
40.000 |
20.000 |
60.000 |
66,6% |
UKUPNO |
1.200.000 |
260.588 |
1.460.588 |
82,2% |
Tablica 3.2. Raspodjela sredstava IPA-e godišnje, u €, Crna Gora
IPA CBC Crna Gora |
Nacionalno sufinanciranje Crna Gora |
Ukupno Crna Gora |
Stopa sufinanciranja IPA-e Crna Gora |
|
Prioritet 1 Stvoriti povoljne ekološke i društveno-gospodarske uvjete u programskom području |
1.350.000 |
238.235 |
1.588.235 |
85% |
2007 |
450.000 |
79.412 |
529.412 |
85% |
2008 |
450.000 |
79.412 |
529.412 |
85% |
2009 |
450.000 |
79.412 |
529.412 |
85% |
Prioritet 2 |
150.000 |
60.000 |
210.000 |
71,4% |
2007 |
50.000 |
20,000 |
70,000 |
71,4% |
2008 |
50.000 |
20,000 |
70,000 |
71,4% |
2009 |
50.000 |
20,000 |
70,000 |
71,4% |
UKUPNO |
1.500.000 |
298.235 |
1.798.235 |
83,4% |
Pomoć IPA-e sufinancirat će se sredstvima iz nacionalnog državnog proračuna te sredstvima krajnjih korisnika udjela najmanje 15%.
Hrvatska izdvaja 400.000 EUR sredstava IPA-e godišnje, a Crna Gora 500.000 EUR. S obzirom na nacionalno sufinanciranje Prioriteta 2, Hrvatska izdvaja 43% za prvu godinu i 33,4% za sljedeće dvije godine. Za Prioritet 2 Crna Gora izdvaja 28,6% za sve tri godine. Ova odluka povezana je s činjenicom da je Zajedničko tehničko tajništvo smješteno u Kotoru u Crnoj Gori. Viši iznos izdvojenih sredstava IPA-e s crnogorske strane povezan je s poboljšanjem susjedskih odnosa, posebice zbog dobro poznatih događaja koji su se odvili u programskom području u prošlom desetljeću. Nadalje, u smislu projektnih aktivnosti, sadašnji kapaciteti crnogorskih općina uz granicu s Hrvatskom znatno su veći od kapaciteta općina uz granice s drugim crnogorskim susjedima.
Povrh toga, općine koje graniče s Hrvatskom već su uspostavile određeni oblik suradnje s Dubrovačko-neretvanskom županijom (npr. Kotor i grad Dubrovnik) i izrazile velik interes za daljnji nastavak i jačanje suradnje. U tom pogledu, gore spomenutu raspodjelu predložila je Crna Gora.
3.8. Prihvatljivost izdataka
Kako je navedeno u članku 89. Provedbene uredbe IPA-e, sljedeći izdaci smatraju se prihvatljivima:
(1) Izdaci nastali nakon potpisa sporazuma o financiranju za operacije ili dijelove operacija provedene unutar država korisnica.
(2) Odstupajući od članka 34. stavka 3. Provedbene uredbe IPA-e, izdaci vezani uz:
a) poreze na dodanu vrijednost, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(i) nisu nadoknadivi ni na koji način,
(ii) utvrđeno je da ih snosi krajnji korisnik, i
(iii) jasno su određeni u prijedlogu projekta;
b) naknade za transnacionalne financijske transakcije;
c) kad provedba operacija zahtijeva otvaranje jednog ili više zasebnih računa, naknade za bankovne usluge otvaranja i vođenja računa;
d) nagrade za pravno savjetovanje, javnobilježničke nagrade, troškovi angažiranja tehničkih ili financijskih stručnjaka te troškovi računovodstvenih poslova ili revizije ako su izravno povezani sa sufinanciranom operacijom i neophodni za njezinu pripremu ili provedbu;
e) troškovi jamstava koje daje banka ili druge financijske institucije, u tolikoj mjeri koliko ta jamstva zahtijeva nacionalno ili zakonodavstvo Zajednice;
f) fiksni troškovi, pod uvjetom da se temelje na stvarnim troškovima proizašlima iz provedbe operacija o kojima je riječ. Paušalni iznosi temeljeni na prosječnim troškovima ne smiju premašivati 25% izravnih troškova operacije koji mogu utjecati na razinu fiksnih troškova. Obračun se uredno dokumentira i periodično revidira.
(3) Uz tehničku pomoć za program prekogranične suradnje iz članka 94. Provedbene uredbe IPA-e, sljedeći izdaci koje podmiruju tijela javne vlasti u pripremi ili provedbi operacije:
(a) troškovi stručnih usluga koje tijela javne vlasti, osim krajnjeg korisnika, pružaju u pripremi ili provedbi operacija;
(b) troškovi pružanja usluga vezanih uz pripremu i provedbu operacija koje pruža tijelo javne vlasti koje je samo krajnji korisnik i koje obavlja operaciju za vlastiti račun, bez korištenja usluga drugih, vanjskih pružatelja usluga, ako su to dodatni troškovi i odnose se na stvarno i izravno naplaćene izdatke za sufinanciranu operaciju.
Tijelo javne vlasti o kojem je riječ ili fakturira troškove iz točke (a) ovog stavka krajnjem korisniku ili potvrđuje te troškove na temelju dokumenata ekvivalentne dokazne vrijednosti koji omogućavaju utvrđivanje stvarnih troškova te operacije koje je to tijelo podmirilo.
Troškovi iz točke (b) ovog stavka moraju se potvrditi pomoću dokumenata koji omogućavaju utvrđivanje stvarnih troškova te operacije koje je podmirilo tijelo javne vlasti o kojemu je riječ.
POGLAVLJE IV.
PROVEDBENE ODREDBE
Odredbe za provedbu ovog dokumenta temelje se na odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 (u daljnjem tekstu »Provedbena uredba IPA-e«), osobito onima koje se odnose na komponentu prekogranične suradnje (Dio II, Glava II, Poglavlje III, Odlomci 1 i 3), kao i na Financijskoj uredbi (EZ, Euratom) br. 1605/2002, izmijenjenoj i dopunjenoj Uredbom Vijeća br. 1995/2006, posebice njenim člancima 53., 53a., 53c., 54. i 57., koji donose odredbe za centralizirano i decentralizirano upravljanje sredstvima pomoći EZ-a. Dok Hrvatska upravlja programom prema modelu decentraliziranog upravljanja, Crna Gora koristi model centraliziranog upravljanja.
4.1. Programske strukture i tijela
Upravljačke strukture programa su:
■ Nacionalni koordinatori programa IPA i/ili Komponente II. programa IPA
■ Operativne strukture
■ Zajednički nadzorni odbor (ZNO)
■ Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT)
Svaka država sudionica osnovala je Operativnu strukturu (OS) za odnosni dio programa. Operativne strukture pojedine države sudionice blisko surađuju u upravljanju programom.
Države korisnice osnovale su i Zajednički nadzorni odbor koji osigurava učinkovitost i kakvoću provedbe programa.
U skladu s Provedbenom uredbom IPA-e (člankom 139.), Operativne strukture osnovale su Zajedničko tehničko tajništvo za pomoć Operativnim strukturama i Zajedničkom nadzornom odboru u ispunjavanju njihovih zadataka.
4.1.1. Operativne strukture (OS) u državama korisnicama
Hrvatska |
Crna Gora |
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) – nadležno ministarstvo odgovorno za upravljanje Komponentom II. IPA-e i njezinu provedbu • Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija – provedbena agencija |
• Tajništvo za europske integracije – institucija odgovorna za koordinaciju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA 2007-2013.) |
Operativne strukture pojedine države blisko surađuju u programiranju i provedbi programa prekogranične suradnje osnivajući zajedničke mehanizme koordinacije. Operativne strukture odgovorne su za provedbu programa u svojoj državi.
4.1.1.1. Hrvatska
Koordinator Komponente II. IPA-e (u smislu članka 22. stavka 2. točke b Provedbene uredbe IPA-e) državni je tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR-u).
Operativna struktura u Hrvatskoj sastoji se od nadležnog ministarstva odgovornog za upravljanje Komponentom II. IPA-e i njezinu provedbu: Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR-a) i provedbene agencije: Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija (dužnosnik ovlašten za odobravanje programa je voditelj Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje, pomoćnik ministra u Ministarstvu financija)[28]. Operativna struktura bit će akreditirana najkasnije do lipnja 2008. godine u skladu s Provedbenom uredbom IPA-e (čl. 76. i 139.).
Raspodjela odgovornosti između MMTPR-a kao odgovornog nadležnog ministarstva i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje kao provedbene agencije utvrđena je vladinom Uredbom o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje instrumentom pretpristupne pomoći (NN br.: 18/07).
4.1.1.2. Crna Gora
Nacionalni koordinator programa IPA (NIPAK) u Crnoj Gori je potpredsjednik vlade za europske integracije.
Koordinator Komponente II. IPA-e je tajnik Tajništva za europske integracije.
Operativna struktura u Crnoj Gori je Tajništvo za europske integracije (institucija odgovorna za koordinaciju kako Komponenata I. i II., tako i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA 2007.-2013.) koji je dostupan Crnoj Gori kao državi potencijalnoj kandidatkinji).
4.1.1.3. Odgovornosti Operativnih struktura
Operativne strukture su, između ostalog, odgovorne za:
• zajedničku pripremu programa prekogranične suradnje u skladu s čl. 91. Provedbene uredbe IPA-e;
• zajedničku pripremu izmjena i dopuna programa o kojima će raspravljati Zajednički nadzorni odbor (ZNO);
• sudjelovanje u radu Zajedničkog nadzornog odbora i usmjeravanje ZNO-a u praćenju programa;
• predlaganje predstavnika Zajedničkog upravljačkog odbora koje imenuje ZNO;
• osnivanje Zajedničkog tehničkog tajništva;
• sastavljanje i provođenje strateških odluka ZNO-a;
• izvještavanje NIPAK-a/Koordinatora Komponente II. IPA-e o svim aspektima provedbe programa;
• uspostavljanje sustava, uz pomoć ZTT-a, za prikupljanje pouzdanih informacija o provedbi programa i dostavljanje podataka ZNO-u, NIPAK-u/Koordinatoru Komponente II. IPA-e ili Europskoj komisiji;
• osiguravanje kakvoće provedbe programa prekogranične suradnje zajedno sa ZNO-om;
• slanje godišnjeg izvješća i konačnog izvješća o provedbi programa prekogranične suradnje Komisiji i NIPAK-u nakon što ih pregleda i odobri ZNO;
• osiguravanje izvještavanja o nepravilnostima;
• predvođenje rada Zajedničkog tehničkog tajništva;
• promicanje informiranja i promidžbene aktivnosti;
U Hrvatskoj, gdje se provedbom programa upravlja decentralizirano, Operativna struktura i provedbena agencija također su nadležne za:
• ugovaranje projekata koje odabere Zajednički nadzorni odbor;
• knjiženje plaćanja i financijsko izvješćivanje o nabavi usluga, radova i potpora hrvatskoj strani Programa prekogranične suradnje;
• osiguravanje da se operacije provode u skladu s odnosnim odredbama o javnoj nabavi;
• osiguravanje da krajnji korisnici i ostala tijela uključena u provedbu operacija imaju ili zaseban računovodstveni sustav ili odgovarajući računovodstveni kod za sve transakcije u vezi s operacijom, ne dovodeći u pitanje nacionalne računovodstvene propise;
• osiguravanje zadržavanja svih dokumenata potrebnih za odgovarajući revizijski trag;
• osiguravanje da Nacionalni fond i Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje prime sve potrebne informacije o odobrenim izdacima i primijenjenim postupcima;
• vršenje provjera kako bi se osiguralo da su iskazani izdaci zaista nastali u skladu s primjenjivim propisima, da su usluge ili proizvodi isporučeni u skladu s odlukom o odobrenju te da su zahtjevi krajnjeg korisnika za plaćanjem opravdani.
4.1.2. Zajednički nadzorni odbor (ZNO)
Sudjelujuće države korisnice programa uspostavljaju Zajednički nadzorni odbor za program unutar 3 mjeseca od stupanja na snagu prvog financijskog sporazuma u vezi s programom.
Zajednički nadzorni odbor sastoji se od predstavnika dviju Operativnih struktura te predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti te socijalnog i ekonomskog partnerstva obiju država sudionica, jednako zastupljenih.
Komisija sudjeluje u radu Zajedničkog nadzornog odbora u svojstvu savjetnika.
ZNO izrađuje svoj Pravilnik kako bi obavljao svoj zadatak u skladu s Provedbenom uredbom IPA-e. Usvaja ga na svom prvom sastanku.
Zajednički nadzorni odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje, na inicijativu država sudionica ili Komisije, a njime predsjeda predstavnik jedne od država prema načelu rotacije.
Zajednički nadzorni odbor uvjerava se u učinkovitost i kakvoću provedbe programa prekogranične suradnje, u skladu sa sljedećim odredbama (u skladu s člankom 142. Provedbene uredbe IPA-e):
■ razmatra i odobrava kriterije za odabiranje operacija koje će financirati program prekogranične suradnje i odobrava svaku preradu tih kriterija u skladu s potrebama programa;
■ periodično ocjenjuje napredak ka postizanju konkretnih ciljeva programa prekogranične suradnje na temelju dokumenata koje dostavljaju Operativne strukture sudjelujućih država korisnica programa;
■ pregledava rezultate provedbe, osobito ostvarenje ciljeva postavljenih za svaku prioritetnu os i evaluacije iz članka 57. stavka 4. i članka 141. Provedbene uredbe IPA-e;
■ pregledava godišnja i konačna izvješća o provedbi iz članka 144. Provedbene uredbe IPA-e;
■ obavještava ga se, prema potrebi, o godišnjem izvješću (izvješćima) o revizijskim aktivnostima iz članka 29. stavka 2. točke b) prve podtočke Provedbene uredbe IPA-e, i bilo kakvim važnim napomenama koje bi Komisija mogla imati nakon pregleda tog izvješća;
■ odgovoran je za odabir operacija. ZNO može prenijeti dužnost procjene prijedloga projekata na Zajednički upravljački odbor koji je imenovao;
■ može predložiti bilo kakvu reviziju ili pregled programa prekogranične suradnje za koji je vjerojatno da će omogućiti postizanje ciljeva iz članka 86. stavka 2. Provedbene uredbe IPA-e ili poboljšati upravljanje njime, uključujući upravljanje financiranjem;
■ razmatra i odobrava svaki prijedlog kojim se izmjenjuje i dopunjava sadržaj programa prekogranične suradnje;
■ odobrava okvir zadataka Zajedničkog tehničkog tajništva;
■ usvaja plan informiranja i promidžbe načinjen pod okriljem Operativnih struktura.
4.1.3. Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT)
Operativne strukture pristale su uspostaviti Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT) za pomoć Zajedničkom nadzornom odboru i Operativnim strukturama u obavljanju njihovih odnosnih dužnosti. ZTT je stoga administrativno tijelo programa koje se bavi njegovim svakodnevnim upravljanjem.
Zajedničko tehničko tajništvo bit će smješteno u Kotoru u Crnoj Gori, s predstavništvom u Dubrovniku u Hrvatskoj. Imajući u vidu institucionalne kapacitete MMTPR-a (hrvatski OS) u smislu upravljanja prekograničnom suradnjom, OS u Zagrebu pomagat će osoblju ZTT-a u usvajanju specifičnih znanja i vještina potrebnih za uspješno upravljanje Programom i njegovu provedbu, ako takva pomoć bude potrebna. To će se povremeno obavljati kroz obuku na poslu i slične aktivnosti u prostorima MMTPR-a u Zagrebu.
Sastoji se od predstavnika koje predlažu obje Operativne strukture.
Zajedničko tehničko tajništvo i njegovo predstavništvo obavljaju svoje aktivnosti u okviru Operativne strukture u Crnoj Gori, u suradnji s Operativnom strukturom u Hrvatskoj.
Zajedničko tehničko tajništvo zajednički vode obje Operativne strukture.
Troškovi Zajedničkog tehničkog tajništva i njegovog predstavništva sufinancirani su u okviru proračuna tehničke pomoći programa, pod uvjetom da se odnose na zadatke prihvatljive za sufinanciranje u skladu s propisima EU-a.
Zajedničko tehničko tajništvo uspostavlja se putem dva zasebna ugovora o potpori koje ugovorna tijela (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje u Hrvatskoj i Delegacija Europske komisije u Crnoj Gori[29]) izravno dodjeljuju odnosnim Operativnim strukturama.
Dio osoblja ZTT-a ugovoren za Hrvatsku trebao bi biti smješten u prostorima ZTT-a u Kotoru (RCG), a dio u predstavništvu u Dubrovniku (RH).
Svi crnogorski predstavnici smješteni su u prostorima ZTT-a u Kotoru.
Zadaci Zajedničkog tehničkog tajništva:
Zadaci ZTT-a i njegovog predstavništva trebaju obuhvaćati:
• podršku Operativnim strukturama u provedbi programa;
• obavljanje tajničke funkcije za Operativne strukture i Zajednički nadzorni odbor, uključujući pripremu i slanje poštom dokumentacije za sastanke i zapisnika sa sastanaka (na dva ili više jezika ako je potrebno);
• uspostavljanje, redovito održavanje i ažuriranje sustava praćenja (unos podataka na programskoj i projektnoj razini, posjeti lokacijama);
• pomoć Operativnim strukturama i ZNO-u u sastavljanju svih izvješća o praćenju provedbe programa;
• pripremu i stavljanje na raspolaganje svih dokumenata potrebnih za provedbu projekta (općih informacija na programskoj razini, općih informacija na projektnoj razini, uputa, kriterija, obrazaca za prikupljanje projektnih ideja, paketa za prijavu – vodič, kriteriji za odabir projekta, prihvatljivost, obrasci za izvještavanje, ugovori);
• vršenje uloge prve točke kontakta za potencijalne predlagatelje projekata;
• pokretanje informativnih kampanja, obuka, linija za pomoć i internetskih »Pitanja i odgovora« s ciljem potpore potencijalnim predlagateljima projekata u pripremi prijedloga projekata;
• organizaciju odabira i evaluacije prijedloga projekata i provjeravanje jesu li dostupne sve informacije potrebne za donošenje odluke o prijedlozima projekata;
• osiguravanje tajnika Upravljačkom odboru te organizaciju i obavljanje njegova rada;
• osiguravanje da sva odnosna dokumentacija potrebna za ugovaranje na vrijeme bude dostupna ugovornim tijelima;
• pomoć ugovornim tijelima u procesu pregovora o proračunu prije potpisivanja ugovora;
• potporu krajnjim korisnicima u provedbi projekta, uključujući savjetovanje o sekundarnim postupcima nabave;
• organizaciju bilateralnih događanja, uključujući Forume za pronalaženje projektnih partnera i predstavljanje projektnih ideja;
• razvoj i održavanje mreže partnera;
• stvaranje i ažuriranje baze podataka potencijalnih predlagatelja projekata i sudionika u radionicama i ostalim događanjima;
• obavljanje zajedničkih aktivnosti informiranja i promidžbe pod vodstvom Operativnih struktura, uključujući postavljanje i održavanje službene web stranice programa;
• planiranje vlastitih aktivnosti u skladu s planom rada koji jednom godišnje odobrava ZNO.
4.1.4. Uloga Komisije
S obzirom na decentralizirano upravljanje u Hrvatskoj, Komisija ima pravo obavljati ex ante kontrolu odabira operacija, kako je određeno Odlukom Komisije o prijenosu ovlasti za upravljanje u skladu s člankom 14. stavkom 3. Provedbene uredbe IPA-e.
S obzirom na centralizirano upravljanje u Crnoj Gori, u skladu sa člankom 140. stavkom 1. Provedbene uredbe IPA-e, Europska komisija zadržava cjelokupnu odgovornost za ex–ante odobrenje postupka dodjele potpore i, djelujući kao ugovorno tijelo, za funkcije dodjele potpora, provedbe javnog nadmetanja, ugovaranja i plaćanja.
Povrh tih standardnih uloga, Komisija u savjetodavnom svojstvu sudjeluje u radu Zajedničkog nadzornog odbora.
4.2. Postupci za razvoj programa, odabir i dodjelu sredstava
4.2.1. Zajednički strateški projekti/(operacije izvan poziva na dostavu prijedloga projekata)
Prednost je dana provedbi putem jedinstvenih otvorenih poziva na dostavu prijedloga projekata. Međutim, ZNO ima mogućnost u nekim slučajevima utvrditi »Zajedničke strateške projekte« u skladu s odredbama čl. 95. Provedbene uredbe IPA-e.
Zajednički strateški projekti određuju se kao oni koji imaju značajan prekogranični učinak širom programskog područja i koji će, sami ili u kombinaciji s drugim strateškim projektima, postići ciljeve na razini mjera. Opis poslova (usluge) i/ili tehničke specifikacije (opskrba i rad) sastavljaju Operativne strukture uz pomoć ZTT-a. Odnosna ugovorna tijela provode javni natječaj i ugovaraju projekte na temelju standardnih postupaka iz Praktičnog priručnika za procedure ugovaranja u kontekstu vanjske pomoći Europskih zajednica (PRAG) za odnosne vrste ugovora.
4.2.2. Pozivi na dostavu prijedloga projekata
Program prekogranične suradnje funkcionira pretežno putem shema za dodjelu bespovratna sredstva na temelju jedinstvenih poziva na dostavu prijedloga projekata i jednog postupka odabira koji se odnosi na obje strane granice.
Postupci dodjele sredstava usklađeni su s odredbama Provedbene uredbe IPA-e (npr. člancima 95., 96., 140., 145., itd.).
Kada situacija to zahtijeva, treba se pridržavati postupaka PRAG-a i standardnih predložaka te modela, osim ako odredbe Provedbene uredbe IPA-e i/ili zajednička priroda poziva zahtijevaju prilagođavanje.
a) Priprema paketa za prijavu
• ZTT, pod nadzorom ZNO-a, sastavlja jedinstveni poziv na dostavu prijedloga projekata, Vodič za prijavitelje i obrazac za prijavu te ostale dokumente vezane uz provedbu shema za dodjelu potpora, objašnjavajući propise vezane uz prihvatljivost predlagatelja projekata i partnera, vrste aktivnosti i troškova koji su prihvatljivi za financiranje i kriterije evaluacije, držeći se što je više moguće formata predviđenih u PRAG-u.
• Obrazac za prijavu trebao bi obuhvatiti obje strane projekta (na hrvatskoj/crnogorskoj strani granice, tj. zajedničku prijavu), ali s jasno razdvojenim aktivnostima i troškovima sa svake strane granice. Elementi koje sadrži paket za prijavu (kriteriji prihvatljivosti i evaluacije, itd.) moraju biti potpuno u skladu s odgovarajućim sporazumom o financiranju.
• Nacrte jedinstvenih poziva na dostavu prijedloga projekata, Vodič za prijavitelje i obrazac za prijavu te ostale dokumente vezane uz provedbu shema za dodjelu bespovratnih sredstava odobrava ZNO.
• Operativne strukture predaju konačnu verziju paketa za prijavu odnosnoj delegaciji Europske komisije na odobrenje.
b) Objavljivanje jedinstvenih poziva na dostavu prijedloga projekata
• Operativne strukture, uz pomoć ZTT-a, poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da poziv na dostavu prijedloga projekata objavljen na nacionalnoj i regionalnoj razini dopre do ciljne skupine u skladu sa zahtjevima Priručnika (vidjeti dolje Informiranje i promidžbu). Paket za prijavu stavljen je na raspolaganje na web stranici Programa i web stranicama ugovornih tijela te u papirnatom primjerku.
• ZTT je odgovoran za informativnu kampanju i odgovore na pitanja potencijalnih predlagatelja projekata. ZTT savjetuje potencijalne predlagatelje projekta kako bi što bolje shvatili i ispravno ispunili obrasce za prijavu.
• »Pitanja i odgovori« trebali bi biti dostupni kako na web stranici Programa tako i na web stranicama ugovornih tijela.
4.2.3. Odabir projekata nakon poziva na dostavu
prijedloga projekata
Kao što je predviđeno Provedbenom uredbom IPA-e, predani prijedlozi projekta prolaze kroz zajednički postupak odabira. Evaluacija projekta trebala bi se pridržavati pravila iz PRAG-a (Poglavlje 6.4.) prilagođenih odredbama Provedbene uredbe IPA-e (npr. članak 140. o ulozi Komisije u odabiru operacija)[30].
Zajednički upravljački odbor kojeg je imenovao ZNO evaluira projekte prema kriterijima utvrđenima u paketu za prijavu i izrađuje rang-listu u skladu s PRAG-om. Na tome temelju Zajednički nadzorni odbor zatim donosi konačnu odluku o projektima koje treba preporučiti za financiranje ugovornim tijelima (provedbena agencija u Hrvatskoj, Delegacija Europske komisije u Crnoj Gori).
Glavni koraci postupka trebali bi biti sljedeći:
■ ZTT zaprima i registrira prijave.
■ ZNO imenuje Zajednički upravljački odbor i, po potrebi, vanjske procjenitelje koji će biti određeni u postupku dodjele tehničke pomoći programa.
■ Upravljački odbor osniva se tako da predstavnici dviju država budu jednako zastupljeni. Članove s pravom glasa predlažu Operativne strukture. Članovi Upravljačkog odbora imenuju se isključivo na temelju tehničke i profesionalne stručnosti u odnosnom području. ZTT osigurava tajništvo Upravljačkom odboru.
■ Obje Operativne strukture mogu predložiti isti broj vanjskih procjenitelja koji će se financirati odnosnim sredstvima tehničke pomoći.
■ Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i u Crnoj Gori trebale bi ex ante odobriti sastav Upravljačkog odbora i vanjske procjenitelje.
■ Upravljački odbor procjenjuje projekte prema uvjetima i kriterijima utvrđenima u pozivu na dostavu prijedloga projekata – paketu za prijavu i u skladu s postupcima iz PRAG-a.
■ ZNO od Upravljačkog odbora prima Izvještaj evaluacije te rang-listu projekata i glasove o prihvaćanju predložene rang-liste. Članovi Upravljačkog odbora prisustvuju sastanku ZNO-a kako bi predstavili postupak evaluacije. ZNO ima mogućnost:
■ prihvatiti Izvještaj evaluacije i preporučiti ugovornim tijelima da ugovore odabrane projekte.
■ Tražiti jedan krug ponovnog ispitivanja prijedloga projekta ako kvalificirana većina njegovih članova s pravom glasa glasuje za takav postupak i pod uvjetom da se jasno navede tehnički uzrok koji utječe na kakvoću Izvještaja evaluacije tj. ako je nejasno kako su projekti bili procjenjivani i rangirani.
■ Odbaciti Izvještaj evaluacije i listu projekata ako postoji opravdan razlog za sumnju u objektivnost ili stručnost Upravljačkog odbora.
■ Ni pod kojim uvjetima ZNO nema pravo promijeniti bodove ili preporuke Upravljačkog odbora i ne smije mijenjati obrasce za evaluaciju koje su evaluatori ispunili.
■ U Hrvatskoj Delegacija Europske komisije ex ante odobrava odluku ZNO-a o projektima predloženima za financiranje i Izvještaj evaluacije.
■ U Crnoj Gori Delegacija Europske komisije odobrava Izvještaj evaluacije i listu odabranih projekata.
■ ZTT svakog predlagatelja projekta pismeno obavještava o rezultatima postupka odabira.
■ ZTT šalje svu dokumentaciju potrebnu za ugovaranje oboma ugovornim tijelima unutar 2 tjedna od odluke ZNO-a.
4.3. Postupci za financiranje i kontrolu
4.3.1. Odluka o financiranju i ugovaranje
Odluke o financiranju donose odnosna ugovorna tijela (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje u Hrvatskoj i Delegacija Europske komisije u Crnoj Gori) na temelju odluke Zajedničkog nadzornog odbora i, u slučaju Hrvatske, ex ante odobrenja Delegacije Europske komisije. Pritom provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti financiranja Zajednice.
Ugovorna tijela i Operativne strukture mogu se osloniti na pomoć ZTT-a u komunikaciji s potencijalnim korisnicima potpore tijekom procesa pregovora o proračunu.
4.3.1.1. Hrvatska
• Ugovaranje je odgovornost Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje kao provedbene agencije za hrvatsku stranu projekata. Forma ugovora o potpori načinjena je u skladu s Priručnikom pomoću standardne forme ugovora o potpori i njegovih aneksa.
• Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje izdaje ugovore o potpori odabranim korisnicima obično unutar 3 mjeseca od odluke Zajedničkog nadzornog odbora. Ako nema odstupanja od standardnih uvjeta ugovora priloženih Uputama za predlagatelje projekta, odobrenje Izvještaja evaluacije koje daje Delegacija Europske komisije, uključujući popis prijedloga za dodjelu, vrijedi kao opće prihvaćanje pripadajućih ugovora.
4.3.1.2. Crna Gora
• Ugovaranje je odgovornost Delegacije Europske komisije kao ugovornog tijela za crnogorsku stranu projekta.
• Delegacija Europske komisije izdaje ugovor o potpori odabranim korisnicima.
4.3.2. Nacionalno sufinanciranje
Doprinos Europske zajednice ne smije premašivati 85% prihvatljivih izdataka i ne smije biti manji od 20% prihvatljivih izdataka. Nacionalno sufinanciranje iznosi najmanje 15%, a najviše 80% ukupnih prihvatljivih izdataka za aktivnost. Doprinosi u naturi nisu prihvatljivi prema Uredbi IPA-e iako se mogu spomenuti u prijedlozima projekta kao neprihvatljiv način financiranja.
Sufinanciranje prioriteta tehničke pomoći s hrvatske strane iznosit će 43% u prvoj godini provedbe Programa i 33,4% u sljedećim dvjema godinama.
Sufinanciranje prioriteta tehničke pomoći s crnogorske strane iznosit će 28,6% za prve tri godine provedbe Programa.
4.3.3. Upravljanje financiranjem, plaćanja i kontrola
Upravljanje financiranjem, plaćanja i financijsku kontrolu vrše odgovorne institucije na temelju Financijske uredbe (EZ, Euratom) 1605/2002 i Provedbene uredbe IPA-e. Postupci za financijsko upravljanje i kontrolu određeni su u okvirnim sporazumima između država korisnica i Europske komisije.
4.4. Provedba projekata
4.4.1. Projekti
Operacije odabrane za programe prekogranične suradnje uključuju krajnje korisnike iz najmanje dvije države sudionice koji surađuju na najmanje jedan od sljedećih načina za svaku operaciju: zajednički razvoj, zajednička provedba, zajednički odabir osoblja i zajedničko financiranje.
U pojedinačnim pozivima na dostavu prijedloga projekata podrobnije se navode vrste suradnje prihvatljive za financiranje.
4.4.2. Partneri na projektima i njihove uloge u provedbi zajedničkih projekata
1) Ako nekoliko partnera iz iste države sudjeluje u projektu, moraju među sobom odrediti nacionalnog glavnog korisnika prije podnošenja prijedloga projekta. Nacionalni glavni korisnik:
■ odgovoran je za provedbu dijela projekta na svojoj strani granice;
■ prima potporu od ugovornog tijela i odgovoran je za prijenos sredstava partnerima na njegovoj strani granice;
■ mora se pobrinuti da se potrošnja odvija u svrhu provedbe operacije;
■ blisko surađuje s funkcionalnim vodećim partnerom (vidjeti dolje) i osigurava mu sve relevantne podatke o provedbi projekta.
2) Funkcionalnog vodećeg partnera imenuje se u slučajevima kad partneri iz obiju država sudjeluju u projektu i zasebno su ih ugovorila ugovorna tijela svake države. U takvim slučajevima, dva nacionalna glavna korisnika imenuju među sobom funkcionalnog vodećeg partnera prije podnošenja prijedloga projekta. Funkcionalni vodeći partner je:
■ odgovoran za cjelokupnu koordinaciju projektnih aktivnosti s obje strane granice;
■ odgovoran za organizaciju zajedničkih sjednica partnera na projektu, sastanaka i korespondencije;
■ odgovoran za izvještavanje ZTT-a o cjelokupnom napretku projekta.
Uloga funkcionalnog vodećeg partnera detaljno se opisuje u ugovoru o potpori između funkcionalnog vodećeg partnera i njegovog ugovornog tijela.
Ugovorne i financijske odgovornosti svakog nacionalnog glavnog korisnika prema odnosnim ugovornim tijelima ostaju iste i ne prenose se sa nacionalnog glavnog korisnika na funkcionalnog vodećeg partnera. Nacionalni glavni korisnici imaju ugovorne odgovornosti i prema drugim partnerima i suradnicima na svojoj strani granice kako je ugovoreno.
4.5. Praćenje i evaluacija
4.5.1. Praćenje na razini projekta
4.5.1.1. Ugovorne obveze
Nacionalni glavni korisnici šalju narativna i financijska privremena i konačna izvješća svojim odnosnim ugovornim tijelima u skladu sa standardnim uvjetima svojih ugovora o potpori.
4.5.1.2. Izvještavanje na razini prekograničnog projekta
Funkcionalni vodeći partner projekta predaje izvještaje o napretku projekta ZTT-u, dajući pregled projektnih aktivnosti i postignuća s obje strane granice i njihove koordinacije prema pokazateljima određenima u prijedlogu zajedničkog projekta.
4.5.2. Praćenje programa
Temeljem prikupljenih izvještaja o napretku projekta, ZTT sastavlja zajedničko izvješće o provedbi i podnosi ga na pregled Zajedničkom nadzornom odboru.
Operativne strukture država korisnica šalju Komisiji i odnosnim Nacionalnim koordinatorima programa IPA godišnje izvješće i konačno izvješće o provedbi programa prekogranične suradnje nakon što ih pregleda Zajednički nadzorni odbor.
Izvješća se također šalju dužnosniku za ovjeravanje programa u Hrvatskoj.
Godišnje izvješće podnosi se do 30. lipnja svake godine, a prvi put u drugoj godini nakon usvajanja programa prekogranične suradnje.
Konačno izvješće podnosi se najkasnije 6 mjeseci nakon završetka programa prekogranične suradnje.
Sadržaj izvješća mora biti u skladu sa zahtjevima članka 144. Provedbene uredbe IPA-e.
4.5.3. Evaluacija programa
Evaluacije se odvijaju u skladu s člankom 141. Provedbene uredbe IPA-e.
Evaluacija je usmjerena na povećanje kakvoće, učinkovitosti i dosljednosti pomoći iz fondova Zajednice i strategije i provedbe programa prekogranične suradnje uzimajući u obzir cilj održivog razvoja i odnosno zakonodavstvo Zajednice vezano uz utjecaj na okoliš.
Ex ante evaluacija nije izvršena u skladu s odredbama članka 141. s obzirom na načelo proporcionalnosti.
Tijekom programskog razdoblja države sudionice i/ili Europska komisija obavljaju evaluacije povezane s praćenjem programa prekogranične suradnje, osobito kad praćenje otkrije značajno odstupanje od početno postavljenih ciljeva ili u slučaju da je predložena revizija programa prekogranične suradnje. Rezultati se šalju Zajedničkom nadzornom odboru za program prekogranične suradnje i Komisiji.
Evaluacije obavljaju stručnjaci ili tijela, unutarnji ili vanjski. Rezultati se objavljuju u skladu s primjenjivim propisima o pristupu dokumentima. Evaluacija se financira iz proračuna tehničke pomoći programa.
4.6. Informiranje i promidžba
Države korisnice i Nacionalni koordinatori programa IPA pružaju informacije o programima i operacijama te ih reklamiraju uz pomoć ZTT-a, prema potrebi.
U Hrvatskoj, kao i u Crnoj Gori, Operativna struktura je odgovorna za organizaciju objavljivanja popisa krajnjih korisnika, naziva operacija i iznosa financijskih sredstava Zajednice dodijeljenih operacijama. Ona osigurava da krajnji korisnik bude obaviješten o tome da prihvaćanjem financijskih sredstava također prihvaća svoje uključivanje na objavljeni popis korisnika. Svi osobni podaci uključeni u ovaj popis obrađuju se u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća[31].
U skladu s člankom 90. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, Komisija objavljuje relevantne informacije o ugovorima. Komisija objavljuje rezultate postupka javnog nadmetanja u Službenom listu Europske zajednice, na web stranici EuropeAid i u bilo kojim drugim prikladnim medijima, u skladu s primjenjivim ugovornim postupcima za vanjske aktivnosti Zajednice.
Mjere informiranja i promidžbe predstavljene su u obliku komunikacijskog plana čime provedba postaje odgovornost odnosne Operativne strukture. Takav detaljan plan informiranja i promidžbe ZTT u strukturiranom obliku predstavlja ZNO-u (vidjeti dolje), jasno navodeći ciljeve i ciljne skupine, sadržaj i strategiju mjera te indikativni proračun financiran proračunom tehničke pomoći programa prekogranične suradnje.
Pojedinačne mjere informiranja i promidžbe usredotočuju se uglavnom na:
• osiguravanje veće raširenosti prekograničnog programa (prevedenog na lokalni jezik) među interesnim skupinama i potencijalnim korisnicima;
• nabavu promidžbenih materijala, organizaciju seminara i konferencija, medijsko izvještavanje i održavanje internetske stranice programa radi podizanja svijesti, pobuđivanja interesa i poticanja sudjelovanja;
• osiguravanje najbolje moguće promidžbe poziva na dostavu prijedloga projekata;
• objavljivanje popisa krajnjih korisnika.
DODACI PRILOGU 2.
DODATAK I
ČLANOVI ZAJEDNIČKOG PROGRAMSKOG ODBORA, ZAJEDNIČKOG TIMA ZA IZRADU NACRTA, PARTNERSKE GRUPE I MEĐUMINISTARSKE RADNE SKUPINE PROGRAMA PREKOGRANIČNE SURADNJE IZMEĐU HRVATSKE I CRNE GORE
Članovi Zajedničkog programskog odbora
Ime |
Institucija |
Davor Čilić, zamjenik državnog tajnika |
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU |
Franka Vojnović |
Načelnik odjela, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
Mira Buconić |
Županica, Dubrovačko-neretvanska županija |
Ana Vukadinović |
Tajnica, Sekretarijat za evropske integracije Crne Gore |
Siniša Stanković |
Pomoćnik ministra, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore |
Žarko Đuranović |
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore |
Ljubinka Radulović |
Pomoćnica tajnika, Zajednica opština Crne Gore |
Zamjenici članova Zajedničkog programskog odbora
Ime |
Institucija |
Jaminka Bratulić |
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU |
Helga Bubanović |
Načelnik odjela, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
Ivo |
Zamjenik županice, Dubrovačko-neretvanska županija |
Ivana Glišević |
Savjetnik, Sekretarijat za evropske integracije Crne Gore |
Jelena Knežević |
Savjetnik, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore |
Ana Šebek |
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore |
Vanja Starovlah |
Savjetnik za europske integracije, Zajednica opština Crne Gore |
Članovi tima za izradu nacrta
Ime |
Institucija |
Helga Bubanović Devčić |
Načelnik odjela, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
Mihaela Muselinović |
Suradnik, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
Aida Cvjetković |
Glavna tajnica / glasnogovornica, Dubrovačko-neretvanska županija |
Ivana Glišević |
Savjetnik, Sekretarijat za evropske integracije Crne Gore |
Vanja Starovlah |
Savjetnik za europske integracije, Zajednica opština Crne Gore |
Jelena Knežević |
Savjetnik, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore |
Ana Šebek |
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore |
Tehnička pomoć
Ime |
Institucija |
Sandra Benčić |
»Jačanje institucija i kapaciteta za prekograničnu suradnju«, Razbor d.o.o., Hrvatska |
Boško Maravić |
Projekt: Razvoj institucija prekogranične suradnje, neovisni savjetnik, Crna Gora |
Partnerska grupa
Ime |
Institucija |
Davorka Palinić |
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Dubrovnik |
Branka Martinović-Vuković |
Dubrovačko-neretvanska županija |
Barbara Savin |
Županijski zavod za prostorno planiranje, Dubrovačko-neretvanska županija |
Svjetlana Bobanović-Ćolić |
Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje |
Zdenko Medović |
Grad Dubrovnik |
Biserka Simanović |
Grad Dubrovnik |
Marko Kalauz |
Grad Dubrovnik |
Biserka Simatović |
Grad Dubrovnik |
Marijo Dabelić |
Grad Dubrovnik |
Ivo Urlić |
Hrvatski zavod za zapošljavanje |
Tomislav Sopjanac |
Uprava županijskih cesta |
Jany Hansal |
»Deša« Dubrovnik (NVO) |
Ane Sindik |
Agencija za regionalni razvoj |
Sandra Belko |
Ministarstvo kulture |
Miše Miloslavić |
Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županija |
Nikolina Trojić |
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Dubrovnik |
Mato Begović |
Dubrovačko-neretvanska županija |
Snežana M. Sanušar |
Savjetnik predsjednika, Crna Gora |
Ljiljana Jović |
Savjetnik za međunarodne odnose |
Tijana Ljiljanić |
Sekretarijat za evropske integracije Crne Gore |
Ratka Sekulović |
Sekretarijat za evropske integracije Crne Gore |
Duška Baličević |
Sekretarijat SOKOSOR |
Rafaela Lazarević |
Potpredsjednica Općine Kotor |
Saša Ščekić |
Savjetnik lokalna samouprave u Zajednici opština Crne Gore |
Miloš Dževerdanović |
Savjetnik za planiranje i projektiranje |
Eduard Kovačić |
Komandir opštinske Vatrogasne jedinice Kotor |
Dragana Vučurović |
Sekretarijat za privredu i finansije, Općina Nikšić |
Ivana Jovović |
Sekretarijat za privredu i finansije, Općina Nikšić |
Vesna Perović |
Savjetnica u Sekretarijatu za kulturu |
Slađana Petković |
Kancelarija za prevenciju, zamjenica koordinatora |
Marija Nikolić |
Općina Tivat |
Danica Sijerković |
Općina Nikšić |
Miladin Mitrović |
Općina Mojkovac |
Andrija Popović |
Općina Kotor |
Međuministarska radna skupina
Ime |
Institucija |
Snježana Ivić Pavlovski |
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva |
Ivana Podhraški |
Ministarstvo financija |
Anja Jelavić |
Ministarstvo kulture |
Biserka Puc |
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva |
Jelena Letica |
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa |
Mojca Lukšić |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva |
Željko Ostojić |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva |
Sanja Mesarov |
Hrvatski zavod za zapošljavanje |
Šani Samardžić |
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi |
Alenko Vrđuka |
Ministarstvo unutarnjih poslova |
Marija Rajković |
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
Zvonimir Nagy |
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka |
DODATAK II
DVOSTRANI SPORAZUMI
Tablica 1.2. Dvostrani sporazumi
Ime sporazuma |
Datum potpisivanja |
Privremeno stupanje na snagu |
Objavljen u NN-MU |
Datum stupanja na snagu |
Objava datuma stupanja na snagu |
Prestanak |
Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne Vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država |
10. 12. 2002. |
10. 12. 2002. |
||||
Memorandum o suglasnosti u ostvarivanju i unaprjeđivanju suradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala zaključen između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore |
25. 2. 2005. |
25. 2. 2005. |
||||
Memorandum između hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i crnogorskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
27. 7. 2005. |
27. 7. 2005. |
||||
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o suradnji u zaštiti bilja |
18. 10. 2005. |
|||||
Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o suradnji u području veterinarstva |
18. 10. 2005. |
18. 10. 2005. |
||||
Sporazum između hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova i crnogorskog Ministarstva unutarnjih poslova o policijskoj suradnji |
22. 11. 2005. |
22. 11. 2005. |
||||
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima |
9. 12. 2005 |
2. 2006. |
||||
Uspostava diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore |
7. 7. 2006. |
7. 7. 2006. |
||||
Sporazum između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Vrhovnog državnog tužitelja Republike Crne Gore o suradnji u progonu počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida |
28. 7. 2006 |
28. 7. 2006 |
DODATAK III
ANALIZA STANJA – TABLICE
Tablica 2.2: Promjene u broju stanovnika i gustoći naseljenosti
Hrvatska |
Broj stanovnika1 |
Gustoća naseljenosti (stanovnik po km²)2 |
|
1991. |
2001. |
2001. |
|
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
126.329 474.019 |
122.870 463.676 |
68,8 102,1 |
Županije – ukupno |
600.348 |
586.546 |
92,8 |
Hrvatska – ukupno |
4,784.265 |
4,437.460 |
78,2 |
Crna Gora |
Broj stanovnika3 |
Gustoća naseljenosti (stanovnik po km²)4 |
|
1991. |
2003. |
2003. |
|
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje ∑ prihvatljivo područje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* ∑ susjedna regija |
27.073 22.137 11.186 11.547 34.453 1.986 20.171 ∑128.553 73.983 14.585 14.6121 ∑234.689 |
33.034 22.947 13.630 15.909 40.037 20.290 18.482 ∑164.329 75.282 16.523 169.132 ∑ 260.937 |
141 69 296 130 67 80 20 37 33 117 |
Općine ukupno |
363.242 |
425.266 |
99 |
Crna Gora ukupno |
615.035 |
620.145 |
45 |
Izvor: 1,2 Popis stanovništva iz 1991, Popis stanovništva iz 2001, Državni zavod za statistiku RH, baza podataka MMTPR-a; 3,4, Popis stanovništva iz 1991, Popis stanovništva iz 2003, Monstat, Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore 2006;
*susjedne regije
Tablica 2.3: Prirodno kretanje stanovništva i distribucija stanovnika prema dobi (%)
Hrvatska1 |
Živorođeni 2005. |
Smrtnost 2005. |
Prirodni prirast |
Žensko stanovništvo od 15 do 49 g. 2001. |
dob 0-14 2001. |
dob 15-64 2001. |
dob >65 2001. |
Indeks starenja stanovništva (%) 2001. |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
1.251 4.970 |
1.256 4.536 |
-5 434 |
29.634 (24, 1%) 114.465 (24,7%) |
18,2 18,5 |
65,3 66,8 |
15,9 14,3 |
86,3 77,8 |
Županije ukupno |
6.221 |
5.792 |
429 |
144.099 (24, 6%) |
18,4 |
66,5 |
14,6 |
70,2 |
Hrvatska ukupno |
42.492 |
51.790 |
-9.298 |
1,080.121 (24,3%) |
17,0 |
67,0 |
16,0 |
90,7 |
Crna Gora (2003)2 |
Živorođeni |
Smrtnost |
Prirodni prirast |
Žensko stanovništvo od 15 do 49 g. |
dob 0-14 |
dob 15-59 |
dob >60 |
Indeks starenja stanovništva (%) |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar |
352 252 133 219 501 |
308 255 124 115 388 |
44 -3 9 104 113 |
8.396 (25,4%) 5.941 (25,9%) 3.508 (25,7%) 4.475 (28,1%) 10.237 (25,6%) |
17,50 17,96 18,33 19,66 19,56 |
62,81 62,70 64,41 65,18 61,79 |
19,69 19,34 17,26 15,15 18,65 |
83,53 79,37 68,79 55,66 70,39 |
Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
240 167 931 182 2.694 |
200 224 663 205 1.388 |
40 -57 268 -23 1.306 |
4.876 (24,0%) 4.657 (25,2%) 18.935 (25,2%) 3.833 (23,2%) 45.084 (26,7%) |
21,65 17,63 20,01 20,57 21,41 |
59,89 62,85 62,04 59,39 63,66 |
18,46 19,52 17,94 20,04 14,93 |
61,51 83,40 65,96 72,58 50,11 |
Općine ukupno |
5.671 |
3.870 |
1.801 |
109.942 |
19,4 |
62,5 |
18,1 |
69,1 |
Crna Gora ukupno |
8.344 |
5.704 |
2.641 |
156.786 |
17,74 |
67,10 |
15,16 |
62,53 |
EU prosjek4 |
16,8 |
66,9 |
16,3 |
96,7 |
Izvor: 1 Popis stanovništva iz 2001, Državni zavod za statistiku RH, baza podataka MMTPR-a; 2 Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore, Institut za javno zdravstvo;
*susjedne regije
Tablica 2.4: Nacionalna struktura stanovništva (%) prema odabranim nacionalnostima
Hrvatska (2001)1 |
Hrvati |
Bošnjaci |
Crnogorci |
Srbi |
|
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
93,3 96,3 |
1,43 0,19 |
0,3 0,13 |
1,96 1,19 |
|
Hrvatska ukupno |
89,63 |
0,47 |
0,11 |
4,54 |
|
Crna Gora (2003)2 |
Crnogorci |
Srbi |
Albanci |
Hrvati |
Muslimani |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
28,60 46,81 29,95 45,33 47,25 11,93 90,67 62,64 67,84 56,96 |
52,88 30,91 35,19 40,87 27,68 7,44 4,62 26,74 25,51 26,27 |
0,08 0,33 1,06 0,35 7,61 72,14 0,23 0,35 0,18 1,36 |
2,42 7,68 19,54 1,12 0,65 0,38 0,27 0,18 0,28 2,60 |
0,67 0,46 1,14 1,28 6,43 3,36 0,12 0,92 0,35 5,50 |
Crna Gora |
43,2 |
32,0 |
5,0 |
1,1 |
4,0 |
Izvor: 1Popis stanovništva iz 2001, Državni zavod za statistiku RH; 2Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore/Popis stanovništva iz 2003;
*susjedne regije
Tablica 2.5: Informacije o cestama na hrvatskoj strani programskog područja
Hrvatska |
Ukupna duljina cesta |
Duljina državnih cesta |
Duljina županijskih cesta |
Duljina lokalnih cesta |
Gustoća cestovne mreže |
2005. |
km |
km |
km |
km |
m/km² |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
976 2.486 |
397 761 |
260 780 |
319 927 |
548 546 |
Hrvatska |
28.344 |
7.425 |
10.544 |
10.375 |
501 |
Izvor: Statistički ljetopis 2006; *susjedne regije
Tablica 2.6: Informacije o željeznici na hrvatskoj strani programskog područja
Hrvatska |
Duljina |
2005. |
km |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
22,7 45,6 |
Hrvatska |
2.704 |
Izvor: MMTPR, Uprava za željeznice; *susjedne regije
Tablica 2.7: Omjer stanovnika koji dobivaju vodu iz javnog vodovoda i koji su povezani s javnim sustavom odvodnje u Hrvatskoj
Hrvatska |
Opskrba vodom |
Otpadne vode |
(2006) |
% |
% |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
83 88 |
41 49 |
Ukupni prosjek |
85,5% |
45% |
Crna Gora |
Opskrba vodom1 |
Otpadne vode2 |
(2005) |
||
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
|
Ukupni prosjek |
Izvor: Hrvatske vode, Izvor: 1 Izračun CEED-a uz pomoć izvješća USAID HDP-a za 2005.; * susjedne regije
Tablica 2.8: Omjer kućanstava/prebivališta, koje služe za stanovanje, s instalacijama u Hrvatskoj iz 2001. i u Crnoj Gori iz 2005.
Hrvatska 1 |
Prebivališta s vodovodnim s. |
Prebivališta s odvodnim s. |
Prebivališta s električnom en. |
Prebivališta s vodovodnim s. |
2001. |
% |
% |
% |
% |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
97,99 96,07 |
97,88 95,76 |
99,78 99,83 |
11,86 13,26 |
Hrvatska |
93,65 |
92,75 |
99,48 |
36,18 |
Crna Gora2 |
Prebivališta s vodovodnim s. |
Prebivališta s odvodnim s. |
Prebivališta s električnom en. |
Prebivališta s vodovodnim s. |
2005. |
% |
% |
% |
% |
Herceg Novi Kotor |
97 96 |
51 43 |
Nije dostupno Nije dostupno |
NEMA NEMA |
Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
96 96 72 63 85 91 81 74 |
53 62 31 33 64 60 24 60 |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
NEMA NEMA NEMA NEMA NEMA NEMA NEMA NEMA |
Ukupni prosjek |
85,1 |
48,1 |
||
Ukupni prosjek |
Izvor: 1Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2001, 2Izračun CEED-a uz pomoć izvješća USAID HDP-a za 2005, NAPOMENA: prebivališta; *susjedne regije
Tablica 2.9: Bruto domaći proizvod
Hrvatska 1 |
Regionalni BDP po stanovniku (tekući iznos) |
Regionalni indeks BDP-a |
% nacionalnog BDP-a |
(2004) |
(EUR*) |
Država=100 |
Država=100 % |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
6.104 5.127 |
84,5 79,3 |
2,6 8,5 |
Hrvatska |
6.461 |
100,0 |
100,0 |
Crna Gora2 |
|||
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
2.116,49 2.143,49 1.648,55 4.145,87 4.532,80 1.497,98 1.043,33 2.108,74 1.353,98 3.963,17 |
94,0 98,2 117,0 107,3 100,1 136,3 105,4 86,6 130,6 89,7 |
4,4 3,1 1,4 4,2 11,5 1,9 1,2 10,2 1,4 42,8 |
Crna Gora |
100,0 |
Izvor: 1 Državni zavod za statistiku RH; 2 Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore za 2004: izračun temeljem BDP sastava po općinama za razdoblje 2002-2004. Podaci za 2001. i 2002. korišteni su za izračun indeksa BDP-a; * susjedne regije
Tablica 2.10: Poljoprivredno stanovništvo, kućanstva i obrađeno poljoprivredno zemljište, 2001. i 2003.
Hrvatska |
Ukupno polj. |
Aktivno polj. |
Broj polj. |
Broj polj. poslovnih subjekata |
Obrađeno polj. zemljište (ha) |
||
Ukupno |
Obrađuju polj. kućanstva |
Obrađuju poslovnih subjekti |
|||||
2001. |
2001. |
2003. |
2003. |
2003. |
|||
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
4.773 8.092 |
2.741 5.184 |
9.723 31.953 |
20 62 |
7.243 20.738 |
7.120 20.054 |
124 684 |
Hrvatska |
246.089 |
166.044 |
448.532 |
1.364 |
1,077.403,17 |
860.195,17 |
217.208,00 |
Omjer |
1,9 |
1,7 |
2,2 |
1,5 |
0,7 |
0,8 |
0,1 |
Omjer Splitsko-dalmatinska županija/državno* |
3,3 |
3,1 |
7,1 |
4,5 |
1,9 |
2,3 |
3,1 |
Crna Gora2 |
2003. |
2003. |
Nije dostupno |
2003. |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
212 148 61 127 1.184 1.141 349 2.081 772 5.214 |
102 58 29 34 437 381 205 821 354 2.001 |
10 7 2 2 4 6 5 33 13 50 |
Izvor: Popis stanovništva iz 2001, Popis poljoprivrede iz 2003; Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska 1Razlika od »ukupnog« iznosa odnosi se na osobe aktivne izvan njihovog poljoprivrednog gospodarstva 2 Popis stanovništva iz 2003. i Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore za 2006.
* susjedne regije
** Broj poljoprivrednih kućanstva i broj poljoprivrednih poslovnih subjekata nisu dostupni u Popisu stanovništva iz 2001. već samo u Popisu poljoprivrede iz 2003. koji definira poljoprivredno kućanstvo: »… svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, kao i osoba koja živi sama (samačko kućanstvo), a bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, ili ima poljoprivredni posjed, ima jedinstveno upravljanje, zajednički koristi sredstva za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljišta) i radom članova kućanstva, bez obzira na to proizvodi li samo za vlastite potrebe ili i za prodaju.«
Tablica 2.11: Udio županija u Bruto dodanoj vrijednosti (BDV) u određenim sektorima ukupnog BDV-a Republike Hrvatske za 2001, u %
Hrvatska |
|||||||||
2001 |
A |
B |
C |
D |
E |
F |
G |
H |
|
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
2,4 3,5 |
2,2 19,2 |
0,6 5,1 |
0,6 6,3 |
5,8 14,9 |
2,2 7,5 |
1,5 8,3 |
6,2 9,7 |
|
2001 |
I |
J |
K |
L |
M |
N |
O |
P |
Ukupno |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
4,3 9,2 |
2,8 6,3 |
2,7 10,6 |
3,5 8,2 |
2,8 10,8 |
2,6 9,5 |
2,9 8,2 |
3,6 25,3 |
2,5 7,9 |
Crna Gora |
|||||||||
(GODINA) |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo; B – Ribolov; C – Rudarstvo i vađenje ruda; D – Proizvodnja; E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom; F – Graditeljstvo; G – Veleprodaja i maloprodaja; Popravci motornih vozila, motocikala i robe za domaćinstvo; H – Hoteli i restorani; I -Prijevoz, skladištenje i komunikacija; J – Financijsko posredovanje; K – Nekretnine, iznajmljivanje, poslovne aktivnosti; L – Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; M – Obrazovanje; N – Zdravstvo i socijalni rad; O – Ostala društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti; P – Privatna kućanstva sa zaposlenicima.
Izvor: 1Državni zavod za statistiku, 2001. *susjedne regije
Tablica 2.12: Broj malih i srednjih poduzeća u regijama/županijama
Hrvatska 1 |
Mala i srednja poduzeća |
Mala i srednja poduzeća |
Doprinos malih i srednjih poduzeća županije ukupnoj proizvodnji malih i srednjih poduzeća (udio županije u državnim prihodima malih i srednjih poduzeća) |
Doprinos malih i srednjih poduzeća ukupnom BDP-u |
2004. |
Broj |
Ukupni prihod |
% |
% |
Dubrovačko- neretvanska županija |
2.292 |
7.313,645.507 |
1,51% |
Nije dostupno |
Splitsko-dalmatinska županija * |
7.227 |
33.955,956.235 |
7,1% |
Nije dostupno |
Ukupno |
||||
Crna Gora2 |
Mala i srednja poduzeća |
Mala i srednja poduzeća |
Doprinos malih i srednjih poduzeća ukupnoj proizvodnji malih i srednjih poduzeća |
Doprinos malih i srednjih poduzeća ukupnom BDP-u |
2006. |
Broj |
Prihod/godina |
% |
% |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
1143 611 398 1155 1044 552 362 1101 258 4580 |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
Ukupno |
11.204 |
Izvor: 1 FINA (Financijska agencija) 2 Mirovinsko invalidski fond, listopad 2006;
*susjedne regije
Tablica 2.13: Poduzetnici i zaposleni prema djelatnostima
Hrvatska 1 |
Broj poduzetnika |
Omjer poduzetnika u ukupnom broju poduzetnika (po djelatnosti) |
Broj zaposlenih |
Omjer zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih (po djelatnosti) |
|
2005. |
% |
% |
|||
Dubrovačko-neretvanska županija |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
53 |
2.1% |
410 |
2,2% |
Ribolov |
27 |
1.1% |
64 |
0.3% |
|
Rudarstvo i vađenje ruda |
11 |
0.4% |
259 |
1.4% |
|
Proizvodnja |
202 |
8.0% |
1,979 |
10.5% |
|
Opskrba elek. energijom, plinom i vodom |
10 |
0.4% |
356 |
1.9% |
|
Graditeljstvo |
187 |
7.4% |
2,586 |
13.7% |
|
Veleprodaja i maloprodaja |
805 |
31,9% |
3,770 |
20.0% |
|
Hoteli i restorani |
318 |
12.6% |
4,521 |
24.0% |
|
Prijevoz, skladištenje i komunikacija |
194 |
7.7% |
2,938 |
15.6% |
|
Financijski poslovi |
6 |
0.2% |
23 |
0.1% |
|
Poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje |
584 |
23,2% |
1,183 |
6.3% |
|
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
2 |
0.1% |
20 |
0.1% |
|
Obrazovanje |
13 |
0.5% |
35 |
0.2% |
|
Zdravstvo i socijalni rad |
38 |
1.5% |
114 |
0.6% |
|
Ostala socijalne i osobne djelatnosti |
72 |
2.9% |
599 |
2.9% |
|
Crna Gora2 |
Nije dostupno |
Nije dostupno |
Broj zaposlenih |
Nije dostupno |
|
2005. |
|||||
Prihvatljivo područje |
|||||
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1.183 |
||||
Ribolov |
65 |
||||
Rudarstvo i vađenje ruda |
373 |
||||
Proizvodnja |
4.509 |
||||
Opskrba elek. energijom, plinom i vodom |
1.275 |
||||
Graditeljstvo |
1.667 |
||||
Veleprodaja i maloprodaja |
8.709 |
||||
Hoteli i restorani |
5.212 |
||||
Prijevoz, skladištenje i komunikacija |
5.542 |
||||
Financijski poslovi |
791 |
||||
Poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje |
1.297 |
||||
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
5.483 |
||||
Obrazovanje |
2.756 |
||||
Zdravstvo i socijalni rad |
3.805 |
||||
Ostala socijalne i osobne djelatnosti |
2.995 |
Izvor: 1 FINA (Financijska agencija) 2 Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore za 2006.
Tablica 2.14: Struktura zaposlenosti prema gospodarskim sektorima (%)
Hrvatska 1 |
Poljoprivredni |
Industrijski |
Uslužni |
Ostali |
(2005) |
% |
% |
% |
% |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija * |
1,95 1,14 |
18,9 31,28 |
79,1 67,5 |
Nije Nije |
Crna Gora2 |
Poljoprivredni |
Industrijski |
Uslužni |
Ostali |
2006. |
% |
% |
% |
% |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
1.17 1.14 0.53 0.53 3.70 7.98 3.72 4.85 7.28 4.68 |
16.94 12.00 10.67 10.70 13.61 19.45 34.20 38.24 26.67 21.07 |
41.39 45.85 39.90 66.70 51.65 40.95 26.09 24.78 26.07 33.94 |
40.49 41.01 48.89 22.07 31.04 31.62 35.98 32.14 39.98 40.31 |
Izvor: Statistički ljetopis za 2006, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, NAPOMENA: podatke su sakupili autori prema NCEA klasifikaciji prema kojoj poljoprivredna djelatnost uključuje primarne gospodarske djelatnosti: poljoprivredu, lov i šumarstvo te ribolov; Industrija uključuje gospodarske djelatnosti rudarstvo i vađenje ruda, proizvodnju, opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te graditeljstvo; Usluge uključuju veleprodaju i trgovinu na malo; popravak motornih vozila, motocikala i osobne i robe za domaćinstvo; hoteli i restorani; prijevoz, skladištenje i komunikacija; financijsko posredovanje; posao s nekretninama i iznajmljivanje; državna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; zdravstveni i socijalni rad te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti.
2Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore za 2006.
*susjedne regije
Tablica 2. 15. Posjete i noćenja
Hrvatska |
Strani gosti/dolasci |
Domaći gosti/dolasci |
Ukupna noćenja |
Noćenja po stanovniku |
(2005) |
Broj |
Broj |
Broj |
Omjer % |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
806.949 1,229.648 |
102.425 205.618 |
4,478.495 8,028.642 |
36,4 17,3 |
Crna Gora |
Strani gosti |
Domaći gosti |
Ukupan prosjek noćenja |
Noćenje |
(2005) |
Broj |
Broj |
Broj |
Omjer % |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
43.270 19.086 15.607 124.394 25.420 16.858 1.749 1.787 85 14.826 |
106.007 37.722 21.609 194.824 77.600 65.337 6.879 3.008 35 14.993 |
1,176.977 306.378 280.655 2,048.852 746.407 462.991 33.532 11,525 121 53,886 |
3562.93 1335.15 2059.10 12878.57 1864.29 2281.87 181.43 15.31 0.73 31.86 |
Izvor: Statistički ljetopis 2006, Državni zavod ua statistiku Republike Hrvatske, 1Vodič Zavoda za statistiku Crne Gore za 2006.
* susjedne regije
Tablica 2.16: Razina obrazovanja stanovnika1 (%)
Hrvatska1 |
< od osnovnog |
osnovno |
srednje |
akademsko, Mr.sc, Dr.sc. |
2001. |
% |
% |
% |
% |
Dubrovačko-neretvanska županija |
1,7% |
32,5 |
51,8 |
13,6 |
Splitsko-dalmatinska županija* |
3,51% |
30,23% |
52,09% |
13,49% |
Crna Gora2 |
< od osnovnog |
osnovno |
srednje |
akademsko, Mr.sc, Dr.sc. |
2003. |
% |
% |
% |
% |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
8,08 10,78 7,53 6,81 14,23 27,02 12,71 11,98 13,72 9,50 |
15,60 18,27 16,58 15,70 23,01 24,69 25,55 22,11 24,90 21,06 |
57,40 52,28 59,52 58,18 48,43 37,86 50,07 53,85 52,01 53,26 |
18,92 18,67 16,38 19,31 14,33 10,44 11,67 12,06 9,37 16,18 |
Izvor: 1 Popis stanovništva iz 2001, postotke izračunali autori, 2 Popis stanovništva iz 2003, knjiga 4.
*susjedne regije
Tablica 2.17: Struktura nezaposlenih prema spolu i dobi1
Hrvatska 1 |
Stopa nezaposlenosti |
Muškarci |
Žene |
Dobna grupa |
||
15-24 |
25-49 |
+50 |
||||
2005. |
% |
Broj/% |
Broj/% |
Broj/% |
Broj/% |
Broj/% |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
18,3 % 22,3% |
3288 (39,5%) 14.976 (37,76) |
5.026 (60,5%) 24.677 (62,2%) |
1.291 (15,5%) 7.609 (19,1) |
5.088 ((61,2%) 25.037 (63,1%) |
1.935 (23,2%) 7.007 (17,7%) |
Crna Gora2 |
Stopa nezaposlenosti |
Muškarci |
Žene |
15-24 |
25-49 |
50-64 |
2003. |
% |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
11.73 16.90 15.38 12.01 13.71 14.53 16.68 15.99 16.32 13.66 |
2,089 2,100 993 926 2,842 1,514 1,722 6273 1412 11554 |
1,786 1,778 1,103 985 2,646 1,334 1,361 5765 1285 11557 |
927 860 523 479 1,534 944 798 3429 775 6645 |
2,422 2,535 1,323 1,259 3,419 1,704 1,953 7933 1603 14445 |
476 467 237 157 463 173 313 584 293 1831 |
Izvor: 1Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnje izvješće za 2005, www.hzz.hr, 2Popis stanovništva za 2003, knjiga 19.
*susjedne regije
Tablica 2.18: Struktura nezaposlenosti prema obrazovanja
Hrvatska 1 |
Stopa nezaposlenosti |
Obrazovanje |
|||
< od osnovnog |
osnovno |
srednje |
akademsko, Mr. sc., Dr. sc. |
||
2005. |
% |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
18,3% 22,3% |
186 (2,23%) 758 (1,9%) |
1.347 (16,20%) 7.200 (18,1%) |
5.888 (70,8%) 27.343 (68,9%) |
893 (10,7%) 4.352 (10,9%) |
Crna Gora2 |
Stopa nezaposlenosti |
< od osnovnog |
osnovno |
srednje |
akademsko, Mr. sc., Dr. sc. |
2003. |
% |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
11.73 16.90 15.38 12.01 13.71 14.53 16.68 15.99 16.32 13.66 |
49 60 40 22 149 184 54 108 28 505 |
345 473 220 177 1.070 554 694 1.696 553 4.222 |
2.838 2.650 1.542 1.363 3.527 1.615 2.036 9.111 1.886 16.143 |
598 647 270 272 604 220 227 966 105 1.876 |
Source: 1 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnje izvješće za 2005, www.hzz.hr 2 Popis stanovništva iz 2003, knjiga 19.
*susjedne regije
Tablica 2.19: Podaci o zaposlenosti prema populacijskoj klasifikaciji muškarac/žena
Hrvatska 1 |
Radno sposobni građani |
Radno sposobna muška populacija u dobi 15-65 |
Radno sposobna ženska populacija u dobi 15-59 |
Ukupan broj zaposlenih radno sposobnih građana |
2001. |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija* |
72.450 274.862 |
37.006 141.407 |
35.444 133.455 |
38.290 136.501 |
Crna Gora2 |
Radno sposobni građani |
Radno sposobna muška populacija u dobi 15-64 |
Radno sposobna ženska populacija u dobi 15-64 |
Ukupan broj zaposlenih radno sposobnih građana |
2003. |
Broj |
Broj |
Broj |
Broj |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Nikšić* Danilovgrad* Podgorica* |
14.280 9.828 6.068 7.379 16.914 7.661 8.483 32.134 6.889 75.557 |
7.619 5.090 3.260 3.769 9.535 4.850 4.534 18.682 3.986 41.187 |
6.508 4.664 2.776 3.535 7.116 2.651 3.877 13.096 2.787 33.604 |
10.405 5.950 3.972 5.468 11.426 4.813 5.400 20.096 4.192 52.446 |
Izvor: 1 Popis stanovništva iz 2001, tablica 14, 2 Popis stanovništva iz 2003, knjiga 19.
*susjedne regije
Tablica 2.20: Zaštićena područja prirode
Hrvatska1 |
Crna Gora |
Dubrovačko-neretvanska županija NP – Mljet Posebni rezervat u moru – Malostonski zaljev Ostali posebni rezervati: – šumske vegetacije – otok Lokrum, Velika dolina – NP Otok Mljet – zoološko-ornitološki – otoci Mrkan, Bobara i Supetar – Cavtat, Pod Gredom – Vid, Prud – Metković, Orepak – Kula Norinska – ihtiološko-ornitološki – jugoistočna strana delte rijeke Neretve i otočić Osinj Park-šuma – Velika i Mala Petka – Dubrovnik, Osmoliš – Brsečine, Trsteno – Brsečine, Donje Čelo – Koločep, Gornje Čelo – Koločep, gradski park Hober – Korčula, Predolac-Šibanica – Metković, otočić Ošjak – zaljev Vela Luke, čempresada »Pod Gospu« - Orebić |
NP Lovćen zaštićeno područje od 64 km² NP Skadarsko jezero zaštićeno područje od 400 km² Planirana zaštićena područja: – Planirani NP – Planina Prokletije – Planirani regionalni parkovi: Orjen, Ljubišnja, Rumija (naročito lokalitet Lušinj), Komovi (naročito lokaliteti Planinica, Maglić i Žijovo), kanjon Morače (naročito lokaliteti Žurim i Kapetanovo jezero). Važna ornitološka područja: Skadarsko jezero, Šasko jezero, Solana, Durmitor i Biogradska gora. |
Zaštićeni krajolik – Rijeka Dubrovačka, Saplunara – Mljet, uvala Vučina s obalnim pojasom – poluotok Pelješac, uvala Prapratno – Pelješac, Konavoski dvori – Konavle, Otok Badija – arhipelag istočne Korčule, Modro oko i jezero Desne – grad Ploče, predio »Kočje »- Žrnovo na otoku Korčuli Spomenik prirode: – geomorfološki – Močiljska spilja – Podbrežje Osojnik, spilja Šipun – Cavtat, Gromačka spilja – Gromača, Rača spilja– Lastovo, Vela spilja – Vela Luka – rijetki primjerak drveća – česvina – Žrnovo na otoku Korčuli, skupina šmrikovih stabala– Plat Spomenik parkovne arhitekture: – arboretum – Trsteno – park – park Foretić – Korčula – pojedinačno stablo – platana 1 – Trsteno, platana 2 – Trsteno, čempres – Čara na Korčuli, čempres – Metković – skupina stabala – skupina čempresa uz crkvu Gospa od Karmela – Orebić, drvored čempresa kod crkve Velike Gospe – Orebić, drvored čempresa – Korčula |
Izvor: 1Prostorni plan Dubrovačko – neretvanske županije, Općinski zavod za prostorno planiranje u Dubrovniku, 2003, stranica 307.
Tablica 2.21: Omjer zaštićenih područja u regiji/županijama
Hrvatska 1 |
Zaštićena područja |
2003. |
ha |
Dubrovačko-neretvanska županija |
25.468,5* |
Crna Gora |
Zaštićena područja |
(GODINA) |
km² |
Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje |
Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno Nije dostupno |
Izvor: 1Prostorni plan Dubrovačko – neretvanske županije, Općinski zavod za prostorno planiranje u Dubrovniku, 2003, stranica 143.
* Odnosi se i na kopno i na more.
DODATAK IV
RADNI RASPORED I OKVIRNI IZNOSI POZIVA NA DOSTAVU PRIJEDLOGA PROJEKATA U 2007.
Radni raspored i okvirni iznosi poziva na dostavu prijedloga projekata za Prioritet 1: Stvaranje povoljnih ekoloških i društveno-gospodarskih uvjeta u programskom području poboljšanjem suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivim područjima.
Za proračun 2007, prijedlog je da se objavi samo jedan poziv na dostavu prijedloga projekata. Sve tri mjere bit će uključene u prvi poziv, uključujući obje vrste nepovratnih sredstava: i »velike« (u vrijednosti od 50-300,000 EUR) i »male« (u vrijednosti od 10-75,000 EUR) potpore.
Država |
Poziv na dostavu prijedloga projekata (Prioritet 1) |
Datum objave |
Potpisivanje ugovora |
Završetak projekta |
Okvirni iznos IPA |
Nacionalni okvirni iznos |
Okvirni iznos UKUPNO |
Hrvatska |
Poziv 1: (sve tri mjere; vrijednost nepovratnih sredstava 50-300,000 EUR i malih bespovratnih sredstava 10-75,000 EUR) |
Rujan 2008. |
Svibanj 2009. |
Kolovoz 2010. |
360.000 |
63.259 |
423.529 |
Crna Gora |
450.000 |
79.412 |
529.412 |
||||
UKUPNO |
810.000 |
142.671 |
952.941 |
Radni raspored i okvirni iznosi ponuda za Prioritet 2: Tehnička pomoć
Predviđeno je da će se Prioritet 2, Tehnička pomoć, provesti kroz zasebne ugovore potpore koji će se izravno dodijeliti Operativnim strukturama. Isti raspored predviđen je za obje države u cilju osiguravanja kompatibilnih savjeta koji su dani te kvalitetne koordinacije vis-a-vis provedbe projekta.
Država |
Zahtjev za dodjelu potpore |
Potpisivanje ugovora |
Sklapanje podugovora |
Završetak projekta |
Okvirni iznos IPA |
Nacionalni okvirni iznos |
Okvirni iznos |
Hrvatska |
Ožujak 2008. |
Travanj 2008. |
Srpanj 2008. |
Rujan 2010. |
40.000 |
30.000 |
70.000 |
Crna Gora |
Ožujak 2008. |
Travanj 2008. |
Srpanj 2008. |
Rujan 2010. |
50.000 |
20.000 |
70.000 |
UKUPNO |
90.000 |
5.000 |
140.000 |
DODATAK B |
OKVIRNI SPORAZUM IZMEĐU KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE OD 27. KOLOVOZA 2007.
OKVIRNI SPORAZUM IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PRAVILIMA ZA SURADNJU U SVEZI FINANCIJSKE POMOĆI EUROPSKOJ ZAJEDNICI REPUBLICI HRVATSKOJ U PROVEDBI POMOĆI U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)
dana 27. kolovoza 2007. godine
Dodaci:
DODATAK A: Funkcije i zajedničke odgovornosti struktura, direkcija i tijela u skladu sa člankom 8. Okvirnog sporazuma između Komisije i Vlade Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2007. godine
DODATAK B: Obrazac Izjave o jamstvu Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje u skladu sa člankom 17. Okvirnog sporazuma između Komisije i Vlade Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2007. godine
DODATAK C: Obrazac Godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama Tijela Republike Hrvatske nadležnog za reviziju u skladu sa člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA
DODATAK D: Obrazac Godišnjeg revizijskog mišljenja Tijela Republike Hrvatske nadležnog za reviziju u skladu sa člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA
DODATAK E: Obrazac Revizijskog mišljenja Tijela Republike Hrvatske nadležnom za reviziju o završnoj izjavi o izdacima za zatvaranje programa ili dijelova programa u skladu sa člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA
Komisija Europskih zajednica, u daljnjem tekstu »Komisija«, djelujući za i u ime Europske zajednice, u daljnjem tekstu »Zajednica« s jedne strane, i
Vlada Republike Hrvatske, djelujući za i u ime Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu »Korisnik«
zajednički nazvane »ugovorne stranke«
Uzimajući u obzir da
(1) Dana 1. kolovoza 2006. godine, Vijeće Europske unije usvojilo je Uredbu (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006.([32]) kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći (dalje u tekstu »Okvirna uredba o programu IPA«). Na snazi od 1. siječnja 2007. godine, ovaj novi instrument predstavlja jedinstvenu pravnu osnovu za pružanje financijske pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u nastojanjima na unapređenju političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi na putu do punopravnog članstva u Europskoj uniji.
(2) Dana 12. lipnja 2007., Komisija je usvojila uredbu kojom se provodi Okvirna uredba o programu IPA, koja sadrži detaljne važeće odredbe o upravljanju i kontroli;
(3) Ovaj novi instrument pretpristupne pomoći (IPA) zamjenjuje pet prethodnih instrumenata u pretpristupnom razdoblju: Uredba (EEZ) br. 3906/1989 o ekonomskoj pomoći određenim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, Uredba (EZ) br. 1267/1999 kojom se uspostavlja instrument strukturnih politika za pretpristupno razdoblje, Uredba (EZ) br. 1268/1999 o potpori Zajednice za pretpristupne mjere za poljoprivredu i ruralni razvoj; Uredba (EZ) br. 2666/2000 o pomoći Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Saveznoj Republici Jugoslaviji i Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji kojom se ukida Uredba (EZ-a) br. 1628/96 i mijenjaju i dopunjuju Uredbe (EEZ-a) br. 3906/98 i (EEZ-a) br. 1360/90 i Odluke 97/256/EZ i 1999/311/EZ, Uredba (EZ) 2500/201 o financijskoj pomoći Turskoj;
(4) Korisnik ispunjava uvjete u okviru programa IPA kako je određeno u Okvirnoj uredbi o programu IPA i u Uredbi Komisije br. 718/2007 od 12. lipnja 2007.([33]) kojom se provodi Okvirna uredba o programu IPA (dalje u tekstu »Provedbena uredba o programu IPA«);
(5) Korisnik je naveden u Dodatku I. Okvirne uredbe o programu IPA te bi mu stoga trebalo biti otvoreno pet komponenti uspostavljenih u okviru programa IPA, odnosno, Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj;
(6) Stoga je nužno utvrditi pravila za suradnju u svezi financijske pomoći EZ s Korisnikom u okviru instrumenta IPA;
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
Odjeljak I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
TUMAČENJE
(1) Ako u ovom Okvirnom sporazumu nema izričite suprotne odredbe, pojmovi koji se koriste u ovom Sporazumu nose isto značenje kao ono koje im je pripisano u Okvirnoj uredbi o programu IPA i Provedbenoj uredbi o programu IPA.
(2) Ako u ovom Okvirnom sporazmu nema izričite suprotne odredbe, pozivanje na ovaj Sporazum predstavlja pozivanje na ovaj sporazum koka je povremeno izmijenjen, dopunjen ili zamijenjen.
(3) Svako pozivanje na uredbe Vijeća ili Komisije odnosi se na onu verziju tih uredbi kako je naznačeno. Ukoliko je potrebno, izmjene tih uredbi prenijet će se u ovaj Okvirni sporazum pomoću izmjena i dopuna.
(4) Naslovi u ovom Sporazumu nemaju pravno značenje i ne utječu na njegovo tumačenje.
Članak 2.
DJELOMIČNA NIŠTAVOST I NENAMJERNE PRAZNINE
Ukoliko neka odredba ovog Sporazuma jest ili postane ništava, ili ako ovaj Sporazum sadrži nenamjerne praznine, to neće utjecati na valjanost ostalih odredbi ovog Sporazuma. Ugovorne stranke će zamijeniti ništavu odredbu valjanom odredbom koja će biti što je moguće bliža svrsi namjere ništave odredbe. Ugovorne stranke će popuniti sve nenamjerne praznine odredbom koja najbolje odgovara svrsi i namjeri ovog Sporazuma u skladu s Okvirnom uredbom o programu IPA i Provedbenom uredbom o programu IPA.
Članak 3.
CILJ
(1) U cilju promicanja suradnje između ugovornih stranaka i pomoći Korisniku u postupnom usklađivanju sa standardima i politikama Europske unije, uključujući, gdje je to primjereno, pravnu stečevinu Europske unije, u pogledu članstva, ugovorne stranke ugovaraju provedbu aktivnosti u raznim područjima kako je navedeno u dvije prethodno spomenute uredbe i kako je primjenjivo na Korisnika.
(2) Aktivnosti pomoći financiraju se i provode u okviru pravnog, administrativnog i tehničkog okvira iz ovog Sporazuma te kako je detaljnije navedeno u Sektorskim sporazumima i/ili Sporazumima o financiranju, ako ih bude.
(3) Korisnik poduzima sve potrebne korake kako bi osigurao odgovarajuće izvršavanje svih aktivnosti pomoći i omogućio provedbu povezanih programa.
Članak 4.
OPĆA PRAVILA O FINANCIJSKOJ POMOĆI
(1) Sljedeća načela primjenjuju se na financijsku pomoć Zajednice u okviru programa IPA:
a) Pomoć poštuje načela koherentnosti, komplementarnosti ili dopunjavanja, koordinacije, partnerstva i koncentracije;
b) Pomoć je usklađena s politikama EU i podržava usuglašavanje s pravnom stečevinom;
c) Pomoć poštuje proračunska načela iz Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002.([34]) o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih Zajednica (dalje u tekstu »Financijska uredba«) i njezinim provedbenim Uredbama[35];
d) Pomoć je usklađena s potrebama utvrđenim u procesu proširenja i apsorpcijskim kapacitetima Korisnika. U obzir uzima i naučeno iz prethodnih iskustava;
e) Snažno se potiče preuzimanje odgovornosti Korisnika nad programiranjem i provedbom a osigurava se i odgovarajuća uočljivost intervencije EU;
f) Operacije se uredno pripremaju, s jasnim i provjerljivim ciljevima, koje treba ostvariti u zadanom roku; postignute rezultate potrebno je ocijeniti pomoću jasno mjerljivih i odgovarajućih pokazatelja;
g) Svaka diskriminacija po osnovi spolne, rasne ili nacionalne pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolnoj orijentaciji sprječava se tijekom raznih faza provedbe pomoći;
h) Ciljevi pomoći u pretpristupnom razdoblju provode se u okviru održivog razvoja i promidžbe općeg cilja Zajednice na zaštiti i poboljšanju okoliša.
(2) Pomoć za Korisnika temelji se na prioritetima utvrđenim u postojećim dokumentima, odnosno u Europskom partnerstvu, Pristupnom partnerstvu, nacionalnom programu za usvajanje pravne stečevine, izvješćima i strateškom dokumentu sadržanom u godišnjem paketu dokumenata Europske komisije za proširenje EU, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i pregovaračkom okviru.
(3) Sve operacije koje primaju pomoć u okviru programa IPA u načelu zahtijevaju sufinanciranje od strane Korisnika i Zajednice, osim ako nije drukčije dogovoreno u Sektorskom sporazumu ili Sporazumu o financiranju.
(4) Tamo gdje izvršenje aktivnosti ovisi o financijskim obvezama iz Korisnikovih vlastitih sredstava ili drugih izvora financiranja, financiranje Zajednice postaje dostupno u onom trenutku kada financijske obveze Korisnika i/ili drugi izvori financiranja i sami postanu dostupni.
(5) Osiguranje financiranja od strane Zajednice u okviru programa IPA podliježe ispunjenju obveza Korisnika prema ovom Okvirnom sporazumu i prema Sektorskim sporazumima i Sporazumima o financiranju, ako ih bude.
Članak 5.
NAČINI PROVEDBE
(1) Za provedbu pomoći u okviru programa IPA u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je decentralizirano upravljanje, čime Komisija prenosi upravljanje određenim mjerama na Korisnika, dok zadržava ukupnu krajnju odgovornost za izvršenje općeg proračuna sukladno članku 53c Financijske uredbe i povezanih odredbi iz Ugovora o osnivanju EZ, primjenjuje se kao pravilo. Decentralizirano upravljanje mora pokriti najmanje provođenje natječaja, ugovaranje i isplate od strane državne uprave Korisnika. Operacije se provode u skladu s odredbama iz članka 53c Financijske uredbe i onim navedenim u ovom članku.
(2) No ugovorne stranke mogu se sporazumjeti da će koristiti
a) centralizirano upravljanje kako je određeno u članku 53a Financijske uredbe u okviru komponente Pomoći u tranziciji i jačanju institucija, posebno za regionalne i horizontalne programe, i u okviru komponente Prekogranične suradnje. Ono također može biti korišteno za tehničku pomoć unutar bilo koje komponente programa IPA Operacije se provode u skladu s odredbama iz članaka 53. točka (a), 53.a i 54. do 57. Financijske uredbe.
b) zajedničko upravljanje kako je utvrđeno u članku 53.d Financijske uredbe za komponentu Pomoći u tranziciji i jačanje institucija, posebno za regionalne i horizontalne programe, i za programe koji uključuju međunarodne organizacije. Operacije se provode u skladu s odredbama iz članaka 53. točka (c) i 53.d Financijske uredbe.
c) podijeljeno upravljanje kako je utvrđeno u članku 53b Financijske uredbe u okviru komponente Prekogranične suradnje, za prekogranične programe koji uključuju države članice Europske unije. Operacije se provode u skladu s odredbama iz članaka 53. točka (b), 53.b i Glave II. Drugog dijela Financijske uredbe. Sljedeća posebna odredba uzima se u obzir pri provedbi prekograničnih programa s državama članicama.
U slučaju kada jedna ili više država članica Europske unije i Korisnik sudjeluju u prekograničnom programu a nisu još spremne za provedbu cijelog programa pod podijeljenim upravljanjem, onaj dio programa koji se odnosi na državu(e) članicu(e) provodi se u skladu s Glavom II. (Komponenta prekogranične suradnje), Poglavljem III., Odjeljkom 2. Provedbene uredbe o programu IPA (članci 101. i 138.), a onaj dio programa koji se odnosi na Korisnika provodi se u skladu s Glavom II., Poglavljem III., Odjeljkom 3. Provedbene uredbe o programu IPA. (članci 139. do 146. Provedbene uredbe o programu IPA, osim članka 142., Primjenjuju se odredbe iz članka 110. koje se odnose na zajednički nadzorni odbor).
(3) Ukoliko to zahtijeva odnosna Odluka o financiranju, Komisija i Korisnik sklapaju Sporazum o financiranju u skladu sa člankom 8. Provedbene uredbe o programu IPA o višegodišnjim ili godišnjim programima. Sporazumi o financiranju mogu se sklapati između Komisije i nekoliko država korisnica u okviru programa IPA uključujući Korisnika za pomoć za programe koji se odnose na više država i horizontalne inicijative.
(4) Ovaj Okvirni sporazum primjenjuje se na sve Sporazume o financiranju sklopljene između ugovornih stranaka radi financijske pomoći u okviru programa IPA. Tamo gdje postoje, Sektorski sporazumi u vezi s odnosnom komponentom primjenjuju se na sve Sporazume o financiranju sklopljene u okviru te komponente. Ukoliko Sporazum o financiranju ne postoji, pravila sadržana u ovom Okvirnom sporazumu primjenjuju se zajedno sa Sektorskim sporazumima, ako ih bude.
Odjeljak II.
UPRAVNE STRUKTURE I TIJELA
Članak 6.
USPOSTAVLJANJE I IMENOVANJE STRUKTURA I TIJELA ZA DECENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE
(1) Korisnik mora imenovati sljedeće strukture i tijela u slučaju decentraliziranog upravljanja:
a) Dužnosnika nadležnog za akreditaciju (DNA);
b) Nacionalnog koordinatora programa IPA (NIPAK);
c) Strateškog koordinatora za komponentu Regionalnog razvoja i komponentu Razvoja ljudskih potencijala;
d) Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO);
e) Nacionalni fond (NF);
f) Operativne strukture za svaku komponentu ili program, zadužene za upravljanje i provedbu pomoći u okviru Uredbe o programu IPA;
g) Tijelo nadležno za reviziju.
(2) Posebne direkcije mogu se uspostaviti unutar općeg okvira koji utvrđuju prethodno opisana direkcije i tijela unutar ili izvan operativnih struktura koje su na početku imenovane. Korisnik osigurava da krajnja odgovornost za funkcije operativnih struktura ostane na operativnoj strukturi koja je na početku imenovana. Takvo restrukturiranje postaje formalno u pisanim sporazumima ili aktima Vlade te podliježe akreditaciji od strane nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i prijenosu upravljanja od strane Komisije.
(3) Korisnik mora osigurati da se odgovarajuća podjela dužnosti primjenjuje na direkcije i tijela iz prethodnog stavka 1. i 2. u skladu s člankom 56.(2) Financijske uredbe. Dužnosti se dijele kada se različiti zadaci u vezi s nekom transakcijom dodjeljuju različitom osoblju, što pomaže osiguranju da svaki zasebni zadatak bude pravilno obavljen.
Članak 7.
USPOSTAVLJANJE I IMENOVANJE STRUKTURA I TIJELA ZA CENTRALIZIRANO ILI ZAJEDNIČKO UPRAVLJANJE
(1) U slučaju centraliziranog ili zajedničkog upravljanja, nacionalni koordinator programa IPA djeluje kao predstavnik Korisnika prema Komisiji. Brine se za održavanje bliske veze između Komisije i Korisnika i u pogledu općeg procesa pristupanja i u pogledu pomoći EU u pretpristupnom razdoblju u okviru programa IPA.
(2) Nacionalni koordinator programa IPA odgovoran je i za koordinaciju sudjelovanja Korisnika u odnosnim prekograničnim programima, kako s državama članicama tako i s drugim državama korisnicama, kao i u transnacionalnim, međuregionalnim ili programima morskih slivova u okviru drugih instrumenata Zajednice. Nacionalni koordinator programa IPA može delegirati zadatke u vezi s ovom potonjom odgovornosti na koordinatora prekogranične suradnje.
(3) U slučaju komponente Prekogranične suradnje, operativne strukture imenuje i uspostavlja Korisnik, u skladu sa člankom 139. Provedbene uredbe o programu IPA.
Članak 8.
FUNKCIJE I ZAJEDNIČKE ODGOVORNOSTI STRUKTURA, DIREKCIJA I TIJELA
(1) Direkcijama i tijelima navedenim u prethodnom članku 6. dodjeljuju se funkcije i zajedničke odgovornosti kako je navedeno u DODATKU A ovom Okvirnom sporazumu.
(2) Posebne dodjele funkcija i odgovornosti u vezi s pojedinom komponentom mogu se odrediti u Sektorskim sporazumima ili Sporazumima o financiranju. Ne smiju biti u suprotnosti s osnovnim pristupom odabranim za dodjelu funkcija i zajedničkih odgovornosti kako je prikazano u DODATKU A.
(3) Ukoliko je u okviru decentraliziranog upravljanja određenim osobama dodijeljena odgovornost za neku aktivnost u vezi s upravljanjem, provedbom i kontrolom programa, Korisnik je dužan takvim osobama omogućiti izvršavanje dužnosti povezanih s tom odgovornosti uključujući i u slučajevima u kojima nema hijerarhijske veze između njih i direkcija koje sudjeluju u toj aktivnosti. Korisnik je posebno dužan tim osobama dati ovlast za uspostavljanje, kroz formalne sporazume o ulogama i odgovornostima između njih i odnosnih tijela:
a) odgovarajućeg sustava za razmjenu informacija, uključujući ovlast za traženje informacija i pravo pristupa dokumentaciji i osoblju na lokaciji, ako je potrebno;
b) standarda koje treba ispuniti;
c) postupaka koje treba slijediti.
Odjeljak III.
AKREDITACIJA I PRIJENOS OVLASTI UPRAVLJANJA U OKVIRU DECENTRALIZIRANOG UPRAVLJANJA
Članak 9.
ZAJEDNIČKI ZAHTJEVI
Upravljanje u vezi s nekom komponentom, programom ili mjerom može se prenijeti na Republiku Hrvatsku, samo ako i kada se ispune sljedeći zahtjevi:
a) Korisnik ispunjava uvjete iz članka 56.(2) Financijske uredbe, posebno u pogledu sustava upravljanja i kontrole. Sustavi upravljanja i kontrole uspostavljeni u Republici Hrvatskoj osiguravaju djelotvornu i učinkovitu kontrolu najmanje u područjima navedenim u Dodatku Provedbene uredbe o programu IPA te kako je navedeno pod Brojem 1 c) u DODATKU A ovom Okvirnom sporazumu. Ugovorne stranke mogu dogovoriti dodatne uvjete u Sektorskim sporazumima ili Sporazumima o financiranju.
b) Dužnosnik nadležan za akreditaciju dao je akreditaciju nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje ujedno
• i kao čelniku nacionalnog fonda koji nosi ukupnu odgovornost za financijsko upravljanje fondovima EU u Republici Hrvatskoj i odgovara za pravovaljanost i ispravnost odnosnih transakcija;
• i u pogledu sposobnosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje da ispuni odgovornosti radi učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u okviru programa IPA.
Akreditacija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje pokriva i nacionalni fond, kako je opisano u Dodatku A, 5.
c) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje akreditirao je relevantne operativne strukture.
Članak 10.
POSTUPAK ZA AKREDITACIJU NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE I NACIONALNOG FONDA OD STRANE DUŽNOSNIKA NADLEŽNOG ZA AKREDITACIJU
(1) Akreditacija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje u skladu sa člankom 11. Provedbene uredbe o programu IPA podliježe njegovom ispunjavanju važećih zahtjeva iz članka 11. spomenute uredbe te kako je detaljnije određeno u Dodatku A, 4. Ovu akreditaciju prati revizijsko mišljenje koje sastavlja vanjski revizor funkcionalno neovisan od svih sudionika u sustavu upravljanja i kontrole. Revizijsko mišljenje zasnivat će se na ispitivanjima provedenim u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.
(2) Dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je izvijestiti Komisiju o akreditaciji nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, najkasnije do izvijesti o akreditaciji prve operativne strukture. Dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je osigurati sve relevantne popratne podatke na zahtjev Komisije.
(3) Dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je smjesta izvjestiti Komisiju o svim promjenama glede nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje ili nacionalnog fonda. U slučaju da promjena utječe na nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje ili nacionalni fond u vezi s važećim zahtjevima iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA, dužnosnik nadležan za akreditaciju Komisiji šalje procjenu o posljedicama takve promjene na valjanost akreditacije. Ukoliko je takva promjena značajna, dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je također izvijestiti Komisiju o svojoj odluci glede akreditacije.
Članak 11.
POSTUPAK ZA AKREDITACIJU OPERATIVNIH STRUKTURA OD STRANE NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE
(1) Akreditacija operativne strukture podliježe ispunjavanju zahtjeva iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA. To jamstvo popraćeno je revizijskim mišljenjem koje izrađuje vanjski revizor, funkcionalno neovisan od svih sudionika u sustavu upravljanja i kontrole. Revizijsko mišljenje se temelji na ispitivanjima provedenim u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.
(2) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je izvijestiti Komisiju o akreditaciji operativnih struktura i osigurati sve relevantne popratne podatke na zahtjev Komisije, uključujući opis sustava upravljanja i kontrole.
Članak 12.
POSTUPAK ZA PRIJENOS OVLASTI UPRAVLJANJA OD STRANE KOMISIJE
(1) Komisija prenosi ovlasti za upravljanje na Korisnika nakon imenovanja i uspostavljanja tijela i direkcija iz prethodnog članka 6. i nakon što se ispune uvjeti iz ovoga članka.
(2) Prije prijenosa ovlasti upravljanja, Komisija pregledava akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i operativnih struktura kako je navedeno u prethodnim člancima 10. i 11. i provjerava postupke i strukture bilo kojeg od odnosnih tijela ili direkcija u Republici Hrvatskoj. Ovo može uključiti provjere na lokaciji od strane službi Komisije ili pod-ugovaranje nekoj revizorskoj kući.
(3) Komisija može, pri svojoj odluci o prijenosu ovlasti upravljanja, odrediti dodatne uvjete, u pogledu osiguranja ispunjavanja zahtjeva iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA. Ti dodatni uvjeti moraju se ispuniti unutar utvrđenog roka koji određuje Komisija kako bi prijenos ovlasti upravljanja ostao na snazi.
(4) Odluka Komisije o prijenosu ovlasti upravljanja navodi popis ex ante kontrola, ako ih bude, koje će Komisija provesti o nadmetanju za ugovore, objavljivanju poziva na dostavu prijedloga i dodjeli ugovora i bespovratnih sredstava. Ovaj popis može se razlikovati ovisno o komponenti ili programu. Ex ante kontrole se primjenjuju, ovisno o komponenti ili programu, sve dok Komisija ne dopusti decentralizirano upravljanje bez ex ante kontrola kako je navedeno u donjem članku 16.
Članak 13.
POVLAČENJE ILI ODUZIMANJE AKREDITACIJE NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE I NACIONALNOG FONDA
(1) Nakon prijenosa ovlasti upravljanja sa Komisije, dužnosnik nadležan za akreditaciju odgovoran je za nadzor trajnog ispunjenja svih zahtjeva da bi se ova akreditacija zadržala te je dužan obavijestiti Komisiju o svim značajnim promjenama s njom u vezi.
(2) Ukoliko bilo koji od važećih zahtjeva iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA nije, ili više nije, ispunjen, dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je ili oduzeti ili povući akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje te smjesta izvijestiti. Komisiju o svojoj odluci i razlozima za tu odluku. Dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je osobno se uvjeriti da su ti zahtjevi ponovno ispunjeni prije vraćanja akreditacije. Potvrdu prati revizijsko mišljenje kako je navedeno u prethodnom članku 10. stavku 1.
(3) U slučaju da dužnosnik nadležan za akreditaciju povuče ili oduzme akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, primjenjuju se sljedeće odredbe:
• Komisija prestaje prebacivati sredstva Korisniku za vrijeme razdoblja kada akreditacija nije na snazi;
• Tijekom razdoblja u kojem akreditacija nije na snazi, svi računi u eurima ili računi u eurima za predmetne komponente bit će blokirani, a isplate koje je Nacionalni fond izvršio s tih blokiranih računa u eurima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje Zajednice;
• Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge financijske ispravke, Komisija može provoditi financijske ispravke kako je navedeno u donjem članku 30. protiv Korisnika u vezi s prošlim nepoštivanjem zahtjeva za prijenos ovlasti upravljanja.
Članak 14.
POVLAČENJE ILI ODUZIMANJE AKREDITACIJE OPERATIVNIH STRUKTURA
(1) Nakon prijenosa ovlasti upravljanja sa Komisije, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za nadzor trajnog ispunjenja svih zahtjeva da bi se ova akreditacija zadržala te je dužan obavijestiti Komisiju i dužnosnika nadležnog za akreditaciju o svim značajnim promjenama s njom u vezi.
(2) Ukoliko bilo koji od zahtjeva iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA nije, ili više nije, ispunjen, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je ili oduzeti ili povući akreditaciju odnosne operativne strukture, te smjesta obavijestiti Komisiju i dužnosnika nadležnog za akreditaciju o svojoj odluci i razlozima za tu odluku.
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je uvjeriti se da su ti zahtjevi ponovno ispunjeni prije vraćanja predmetne akreditacije. Potvrdu pratiti revizijsko mišljenje kako je navedeno u prethodnom članku 11. stavku 1.
(3) U slučaju da nacionalni dužnosnik za ovjeravanje povuče ili oduzme akreditaciju operativne strukture, primjenjuju se sljedeće odredbe:
• Komisija neće Korisniku prebacivati sredstva u vezi s programima ili operacijama koje provode odnosna operativna struktura dok joj je akreditacija oduzeta ili povučena;
• Bez štete za bilo koje druge financijske korekcije, Komisija može provoditi financijske korekcije kako je navedeno u donjem članku 30. protiv Korisnika u vezi s prošlim nepoštivanjem zahtjeva i uvjeta za prijenos ovlasti upravljanja;
• Nove pravne obveze preuzete od strane odnosne operativne strukture ne smatraju se prihvatljivima za vrijeme trajanja razdoblja u kojem akreditacija nije na snazi;
• Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera u vezi s izvršenim isplatama ili potpisanim ugovorima od strane predmetne operativne strukture.
Članak 15.
POVLAČENJE ILI ODUZIMANJE PRIJENOSA OVLASTI UPRAVLJANJA
(1) Komisija nadzire poštivanje zahtjeva iz članka 11. Provedbene uredbe o programu IPA.
(2) Bez obzira na odluku dužnosnika nadležnog za akreditaciju da zadrži, oduzme ili povuče akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, ili na odluku nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje da zadrži, oduzme ili povuče akreditaciju operativne strukture, Komisija može povući ili oduzeti prijenos ovlasti upravljanja u bilo kojem trenutku, posebno u slučaju da neki od zahtjeva spomenutih u članku 11. Provedbene uredbe o programu IPA nisu, ili više nisu, ispunjeni.
(3) U slučaju da Komisija povuče ili oduzme prijenos ovlasti upravljanja, primjenjuju se sljedeće odredbe:
• Komisija prestaje prebacivati sredstva Korisniku;
• Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge financijske ispravke, Komisija može provoditi financijske ispravke kako je navedeno u donjem članku 30. protiv Korisnika u vezi s prošlim nepoštivanjem zahtjeva za prijenos ovlasti upravljanja.
• Komisija može navesti ostale posljedice takvog oduzimanja ili povlačenja u posebnoj Odluci Komisije.
(4) Odluka Komisije može navesti odredbe glede oduzimanja ili povlačenja prijenosa ovlasti upravljanja u vezi s pojedinim tijelima ili direkcijama.
Članak 16.
DECENTRALIZACIJA BEZ Ex ante KONTROLE KOMISIJE
(1) Decentralizacija bez ex ante kontrole Komisije cilj je provedbe svih komponenti programa IPA gdje se pomoć provodi na decentraliziranoj osnovi u skladu s prethodnim člankom 5. Vrijeme postizanja ovog cilja može se razlikovati ovisno o odnosnoj Komponenti programa IPA.
(2) Prije odustajanja od ex ante kontrola navedenih u Odluci Komisije o prijenosu upravljanja, Komisija je dužna uvjeriti se u djelotvorno funkcioniranje odnosnog sustava upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima. Komisija posebno nadzire provedbu, od strane Korisnika, plana sadržanog u Sporazumu o financiranju, koji se može odnositi na postupno odricanje od različitih vrsta ex ante kontrola. Komisija će propisno razmotriti rezultate koje Korisnik postiže u ovom kontekstu, posebno u pružanju pomoći i procesu pregovaranja.
Članak 17.
IZJAVA O JAMSTVU NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE
(1) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje daje godišnju izjavu o upravljanju koja obuhvaća
• njegovu ukupnu odgovornost, u funkciji čelnika nacionalnog fonda, za financijsko upravljanje fondovima EU u Republici Hrvatskoji za pravovaljanost i ispravnost predmetnih transakcija;
• njegovu odgovornost za učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u okviru programa IPA.
Ova izjava o upravljanju bit će u obliku izjave o jamstvu koju treba dostaviti Komisiji do 28. veljače svake godine uz primjerak dužnosniku nadležnom za akreditaciju.
(2) Izjava o jamstvu temelji se na stvarnom nadzoru sustava upravljanja i kontrole koji provodi nacionalni dužnosnik za ovjeravanje tijekom financijske godine.
(3) Izjava o jamstvu sastavlja se prema priloženom primjeru u DODATKU B ovom Okvirnom sporazumu.
(4) Ukoliko potvrde glede djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole i pravovaljanosti i ispravnosti predmetnih transakcija potrebne kroz Izjavu o jamstvu nisu dostupne, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je izvijestiti Komisiju, uz presliku dužnosniku nadležnom za akreditaciju, o razlozima i mogućim posljedicama kao i o mjerama poduzetim za ispravak situacije i zaštitu interesa Zajednice.
Članak 18.
USPOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I MIŠLJENJA TIJELA NADLEŽNOG ZA REVIZIJU I POSTUPANJE NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE I KOMISIJE U SKLADU S NJIMA
(1) U skladu s razrađenim funkcijama i odgovornostima tijela nadležnog za reviziju kako je navedeno u DODATKU A ovom Okvirnom sporazumu, tijelo nadležno za reviziju posebno uspostavlja sljedeća izvješća i mišljenja:
a) Godišnje izvješće o obavljenim revizijama prema obrascu u DODATKU C ovom Okvirnom sporazumu;
b) Godišnje revizijsko mišljenje o sustavu upravljanja i kontrole prema obrascu u DODATKU D ovom Okvirnom sporazumu;
c) Revizijsko mišljenje o završnoj izjavi o izdacima radi zatvaranja programa ili dijelova programa prema obrascu u DODATKU E ovom Okvirnom sporazumu.
(2) Po primitku godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i godišnjeg revizijskog mišljenja iz stavka 1., nacionalni dužnosnik za ovjeravanje:
a) odlučuje jesu li potrebna poboljšanja u sustavima upravljanja i kontrole, bilježi odluke s tim u vezi i osigurava pravovremenu provedbu tih poboljšanja;
b) izvršava sve potrebne prilagodbe zahtjevima za plaćanje prema Komisiji.
(3) Komisija može odlučiti ili sama poduzeti popratne mjere kao odgovor na izvješća i mišljenja, na primjer, pokretanjem postupka financijske korekcije, ili zatražiti od Korisnika da poduzme mjere, i obavijestiti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i dužnosnika nadležnog za akreditaciju o svojoj odluci.
Odjeljak IV.
OPĆA PRAVILA ZA FINANCIJSKU POMOĆ ZAJEDNICE
Članak 19.
PRIHVATLJIVOST IZDATAKA
(1) U slučaju decentraliziranog upravljanja, neovisno o akreditacijama od strane dužnosnika nadležnog za akreditaciju i nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, potpisani ugovori i dodaci ugovorima, nastali izdaci i isplate od strane nacionalnih tijela neće biti prihvatljivi za financiranje u okviru programa IPA prije prijenosa upravljanja sa Komisije na odnosne strukture i tijela. Krajnji datum za prihvatljivost izdataka bit će naveden u Sporazumima o financiranju, gdje je to potrebno.
(2) U smislu derogacije iz stavka 1.,
a) tehnička pomoć kao podrška uspostavljanju sustava upravljanja i kontrole može biti prihvatljiva prije početnog prijenosa upravljanja, za izdatke nastale nakon 1. siječnja 2007. godine;
b) izdaci nastali nakon objave poziva na dostavu prijedloga ili poziva na dostavu ponuda mogu također biti prihvatljivi ukoliko je poziv objavljen prije početnog prijenosa upravljanja, pod uvjetom da je ovaj početni prijenos upravljanja uspostavljen u rokovima određenim u klauzuli o zadržavanju koja se unosi u odnosne operacije ili pozive, a podliježe prethodnom prihvaćanju odnosne dokumentacije od strane Komisije. Odnosni pozivi na dostavu prijedloga ili pozivi na dostavu ponuda mogu se otkazati ili mijenjati ovisno o odluci o prijenosu upravljanja.
(3) Izdaci koji se financiraju u okviru programa IPA nisu predmet nijednog drugog financiranja u okviru proračuna Zajednice.
(4) Osim prethodnog stavka 1. do 3., detaljniji propisi o prihvatljivosti izdataka mogu se navesti u Sporazumima o financiranju ili Sektorskim sporazumima.
Članak 20.
VLASNIŠTVO NAD KAMATOM
Kamata zarađena na bilo kojem od računa u eurima koji se odnose na pojedinu komponentu, ostaje u vlasništvu Korisnika. Kamata nastala financiranjem programa od strane Zajednice knjiži se isključivo na taj program, a smatra se kao sredstvo za Korisnika u obliku nacionalnog javnog doprinosa te se prikazuje Komisiji u trenutku završnog zatvaranja programa.
Članak 21.
TIJEK REVIZIJE
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje brine se da sve relevantne informacije budu dostupne kako bi se u svakom trenutku osigurao dovoljno detaljan tijek revizije. Te informacije uključuju dokumentirane dokaze o odobrenju zahtjeva za plaćanje, knjiženju i plaćanju takvih zahtjeva te o obradi predujmova, garancija i dugova.
Članak 22.
INTENZITETI POMOĆI I STOPA DOPRINOSA ZAJEDNICE
(1) Doprinos Zajednice obračunava se u vezi s prihvatljivim izdacima, kako je određeno u II. dijelu Provedbene uredbe o instrumentu IPA za svaku pojedinu komponentu instrumenta IPA.
(2) Odluke o financiranju kojima se usvajaju godišnji ili višegodišnji programi za svaku komponentu programa IPA određuju najviši indikativni iznos doprinosa Zajednice i sukladno s tim najvišu stopu za svaku osovine prioriteta.
Odjeljak V.
OPĆA PRAVILA ZA PROVEDBU
Članak 23.
PRAVILA O NABAVI
(1) Pomoć u okviru svih komponenti programa IPA vodit će se u skladu s pravilima za vanjsku pomoć sadržanim u Financijskoj uredbi. Ovo ne vrijedi za pomoć koja se provodi prema prijelaznim odredbama članka 99. Provedbene uredbe o programu IPA u vezi s komponentom Prekogranične suradnje u onom dijelu programa koji se provodi na državnom području država članica, osim ako država članica sudionica nije odlučila drukčije.
(2) Rezultati postupaka nadmetanja objavljuju se u skladu s pravilima iz prethodnog stavka 1. te kako je detaljnije navedeno u donjem članku 24. stavku 3.
(3) Pravila za sudjelovanje i podrijetlo kako je navedeno u članku 19. Okvirne uredbe o programu IPA primjenjuju se na sve postupke dodjele ugovora u okviru programa IPA.
(4) Svi ugovori o pružanju usluga, nabavi roba i ustupanju radova dodjeljuju se i provode u skladu s postupcima i standardnom dokumentacijom koju navodi i objavljuje Komisija za provedbu vanjskih operacija, na snazi u trenutku pokretanja predmetnog postupka, osim ako drukčije nije određeno u Sektorskim sporazumima ili Sporazumima o financiranju.
Članak 24.
PROMIDŽBA I PREGLEDNOST
(1) U slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja, informacije o programima i operacijama osigurava Komisija uz pomoć nacionalnog koordinatora programa IPA, po potrebi. U slučaju decentraliziranog upravljanja i u svim slučajevima za programe ili dijelove programa unutar komponente prekogranične suradnje koji se ne provode kroz podijeljeno upravljanje, Korisnik, posebno nacionalni koordinator programa IPA, osigurava informacije i promidžbu programa i operacija. U slučaju podijeljenog upravljanja, države članice i Korisnik osiguravaju informacije i promidžbu programa i operacija. Informacije se usmjeravaju na građane i korisnike, s ciljem naglašavanja uloge Zajednice i osiguranja transparentnosti.
(2) U slučaju decentraliziranog upravljanja, operativne strukture su odgovorne za organiziranje objavljivanja popisa krajnjih korisnika, naziva operacija i iznosa financiranja iz sredstava Zajednice alociranih na operacije dodjelom bespovratnih sredstava na sljedeći način:
a) Promidžba se obavlja prema standardnoj prezentaciji, na za to određenom i lako dostupnom mjestu na internetskim stranicama Korisnika. Ukoliko takva promidžba putem Interneta nije moguća, informacija se objavljuje bilo kojim drugim odgovarajućim sredstvom, uključujući nacionalni službeni list.
b) Promidžba se održava tijekom prvih šest mjeseci u godini nakon zatvaranja proračunske godine prema kojoj su sredstva dodijeljena Korisniku.
c) Korisnik je dužan Komisiji dostaviti adresu mjesta promidžbe. Ukoliko se informacije objavljuju drukčije, Korisnik je dužan Komisiji dostaviti potpune podatke o korištenim sredstvima.
d) Operativne strukture dužne su osigurati da krajnji korisnik bude informiran o tome da prihvaćanje sredstava ujedno predstavlja i prihvaćanje njihovog uključivanja na ovaj objavljeni popis korisnika. Svi osobni podaci sadržani u ovom popisu svejedno se obrađuju u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskoga parlamenta i vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba pri obradi osobnih podataka u ustanovama i tijelima Zajednice te o slobodnome protoku takvih podataka([36]), i uz propisno poštivanje zahtjeva sigurnosti.
(3) U slučaju decentraliziranog upravljanja, nadležna tijela pripremaju obavijest o dodjeli ugovora, nakon potpisivanja ugovora, i šalju ga Komisiji radi objave. Obavijest o dodjeli ugovora može objaviti i korisnik u odgovarajućim nacionalnim publikacijama.
(4) Komisija i nadležna nacionalna, regionalna ili lokalna vlast Korisnika ugovaraju usklađen niz aktivnosti radi dostupnosti i promidžbe u Republici Hrvatskoj informacija o pomoći u okviru programa IPA. Postupci za provedbu takvih aktivnosti navode se u Sektorskim sporazumima i Sporazumima o financiranju.
(5) Provedba aktivnosti iz stavka 4. odgovornost je krajnjih korisnika, a može se financirati iz iznosa alociranog odnosnim programima ili operacijama.
Članak 25.
ODOBRAVANJE OLAKŠICA ZA PROVEDBU PROGRAMA I IZVRŠENJE UGOVORA
(1) U cilju osiguranja učinkovite provedbe programa u okviru programa IPA, Korisnik je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao:
a) da, u slučaju postupaka nadmetanja radi pružanja usluga, nabave roba ili ustupanja radova, fizičke ili pravne osobe kvalificirane za sudjelovanje u postupcima nadmetanja u skladu s gornjim člankom 23. imaju pravo na privremeni smještaj i boravak tamo gdje to značaj ugovora opravdava. To se pravo stječe tek nakon što je objavljen poziv na dostavu ponuda, a uživa ga tehničko osoblje potrebno za provedbu istraživanja i drugih mjera koje prethode izradi ponuda. To pravo prestaje mjesec dana nakon odluke o dodjeli ugovora;
b) da se osoblju koje sudjeluje u aktivnostima koje financira Zajednica i članovima njihovih najužih obitelji ne mogu odobriti manje povoljne pogodnosti, povlastice i izuzeća od onih koji se obično odobravaju ostalom međunarodnom osoblju zaposlenom u Republici Hrvatskoj, na temelju bilo kojeg drugog dvostranog ili mnogostranog sporazuma ili dogovora za pomoć i tehničku suradnju;
c) da se osoblju koje sudjeluje u aktivnostima koje financira Zajednica i članovima njihovih najužih obitelji dopusti ulazak u Republiku Hrvatsku, njihovo nastanjivanje u Republici Hrvatskoj, rad i odlazak iz Republike Hrvatske, kako to priroda predmetnog ugovora opravdava;
d) izdavanje svih dozvola potrebnih za uvoz roba, prije svega profesionalne opreme, potrebnih za izvođenje predmetnog ugovora, u skladu s postojećim zakonima, pravilima i propisima Korisnika;
e) da će uvoz koji se obavlja u okviru instrumenta IPA biti oslobođen carina, uvoznih pristojbi i drugih fiskalnih troškova;
f) izdavanje svih dozvola potrebnih za ponovni izvoz gore spomenutih roba, nakon što predmetni ugovor bude u potpunosti izvršen;
g) izdavanje odobrenja za uvoz ili kupnju deviza potrebnih za provedbu predmetnog ugovora i primjena nacionalnih propisa o deviznoj kontroli na nediskriminirajući način prema izvođačima, bez obzira na njihovu nacionalnost ili poslovni nastan;
h) izdavanje svih dozvola potrebnih za iznošenje iz zemlje sredstava primljenih u vezi s aktivnosti koja se financira u okviru instrumenta IPA, u skladu s propisima o deviznoj kontroli u Republici Hrvatskoj.
(2) Korisnik je dužan osigurati punu suradnju svih relevantnih tijela. Osigurat će i pristup društvima u državnom vlasništvu i ostalim državnim institucijama, uključenim u ili potrebnim za provedbu programa ili za izvršenje ugovora.
Članak 26.
PRAVILA O POREZIMA, CARINSKIM PRISTOJBAMA I OSTALIM FISKALNIM TROŠKOVIMA
(1) Osim u slučaju kada je drukčije određeno u Sektorskom sporazumu ili Sporazumu o financiranju, porezi, carinske i uvozne pristojbe ili drugi troškovi s jednakim učinkom ne financiraju se iz sredstava programa IPA.
(2) Primjenjuju se sljedeće detaljne odredbe:
a) Carinske pristojbe, uvozne pristojbe, porezi ili fiskalni troškovi s jednakim učinkom u slučaju uvoza roba prema ugovoru koji se financira sredstvima Zajednice ne financiraju se iz sredstava programa IPA. Predmetni uvozi propuštaju se od mjesta ulaska u Republiku Hrvatsku radi isporuke izvođaču, kao što stoji u odredbama odnosnog ugovora i za neposredno korištenje potrebno za normalnu provedbu ugovora, bez obzira na kašnjenja ili sporove zbog rješavanja spomenutih pristojbi, poreza ili troškova;
b) Ugovori o pružanju usluga, nabavi roba ili ustupanju radova koje izvode izvođači registrirani u Republici Hrvatskoj ili vanjski izvođači, koji se financiraju iz sredstava Zajednice, u Republici Hrvatskoj ne podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost, biljega ili pristojbi za registraciju ili fiskalnih troškova s jednakim učinkom, bilo da takvi troškovi već postoje ili će se tek uvesti. Izvođači iz EZ-a, registrirani u Republici Hrvatskoj, oslobođeni su plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) za pružene usluge, nabavljene robe i/ili radove koje su izvršili temeljem ugovora s EZ-om uz pravo izvođača na prebijanje ili smanjenje ulaznog PDV-a plaćenog u vezi s pruženim uslugama, nabavljenim robama i/ili izvršenim radovima na sav PDV koji su naplatili za bilo koju drugu svoju transakciju. Ukoliko izvođači iz EZ-a nisu u mogućnosti iskoristiti ovu mogućnost, imaju pravo na povrat PDV-a, plaćenog u Republici Hrvatskoj, neposredno od poreznih tijela po podnošenju pismenog zahtjeva uz priloženu potrebnu dokumentaciju koju propisuje nacionalni/lokalni zakon za povrat i ovjerenu presliku predmetnog ugovora s EZ-om.
U svrhu ovog Okvirnog sporazuma, pojam »izvođač iz EZ-a« tumači se kao fizičke i pravne osobe, koje pružaju usluge i/ili nabavljaju robe i/ili izvode radove i/ili izvršavaju potporu temeljem ugovora s EZ-om. Pojam »izvođač iz EZ-a« obuhvaća i savjetnike za pretpristupno razdoblje, poznate i pod nazivom rezidentni savjetnici za twinning, i stručnjake uključene u twinning sporazum ili ugovor. Pojam »ugovor s EZ-om« znači svaki pravno obvezujući dokument putem kojeg se neka aktivnost financira u okviru programa IPA, a koju potpisuje EZ ili Korisnik.
Najmanje iste proceduralne povlastice primjenjuju se na takve izvođače kao što se primjenjuju na izvođače temeljem bilo kojeg drugog dvostranog ili mnogostranog sporazuma ili dogovora o pomoći i tehničkoj suradnji.
c) Dobit i/ili dohodak nastao iz ugovora s EZ-om, oporezuje se u Republici Hrvatskoj u skladu s nacionalnim/lokalnim poreznim sustavom. No fizičke i pravne osobe, uključujući osoblje privremeno nastanjeno izvan svoje zemlje, iz država članica Europske unije ili drugih država prihvatljivih u okviru IPA-e, koje izvršavaju ugovore koji se financiraju sredstvima Zajednice, oslobođene su tih poreza u Republici Hrvatskoj.
d) Osobna imovina i stvari kućanstva uvezeni za osobnu uporabu fizičkih osoba (i članova njihovih najužih obitelji), osim lokalno zaposlenih, koje obavljaju poslove određene u ugovorima o tehničkoj suradnji, oslobođena je plaćanja carinskih pristojbi, uvoznih pristojbi, poreza i drugih fiskalnih troškova s jednakim učinkom, s tim da navedena osobna imovina i stvari kućanstva budu ili ponovno izvezeni ili otuđeni u državi, u skladu s propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj nakon prestanka ugovora.
Članak 27.
NADZOR, KONTROLA I REVIZIJA KOMISIJE I EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA
(1) Svi sporazumi o financiranju kao i iz njih proizašli programi i ugovori podliježu nadzoru i financijskoj kontroli od strane Komisije uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (European Anti-Fraud Office, OLAF) i revizije Europskog revizorskog suda. To uključuje pravo Delegacije Komisije u Republici Hrvatskoj na provedbu mjera kao što su ex ante provjera natječajnih i ugovornih postupaka koje provode povezane operativne strukture, sve dok se od ex ante kontrole ne odustane u skladu s prethodnim člankom 16. Valjano opunomoćeni zastupnici ili predstavnici Komisije i OLAF-a imaju pravo provoditi sve tehničke i financijske provjere koje Komisija ili OLAF smatraju potrebnima za praćenje provedbe programa uključujući obilaske lokacija i prostorija u kojima se provode aktivnosti financirane iz sredstava Komisije. Komisija o takvim misijama unaprijed izvještava nadležna nacionalna tijela.
(2) Korisnik je dužan dostaviti sve informacije i dokumente koji se od njega zatraže, uključujući sve računalne podatke i poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi olakšao rad osobama koje obavljaju revizije ili inspekcije.
(3) Korisnik je dužan održavati odgovarajuću evidenciju i račune za utvrđivanje usluga, roba, radova i potpora koji se financiraju temeljem povezanog Sporazuma o financiranju u skladu s dobrim računovodstvenim postupcima. Korisnik je također dužan osigurati da zastupnici ili predstavnici Komisije, uključujući OLAF, imaju pravo pregledati svu relevantnu dokumentaciju i račune koji se odnose na stavke koje se financiraju temeljem Sporazuma o financiranju i pomoći Europskom revizorskom sudu da provede revizije vezane uz korištenje sredstava Zajednice.
(4) Radi osiguranja učinkovite zaštite financijskih interesa Zajednice, Komisija uključujući OLAF može također provesti provjere i preglede dokumentacije i na licu mjesta u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) 2185/1996 od 11. studenog 1996.([37]).Ove provjere i pregledi biti će pripremljene i provedene u bliskoj suradnji sa nadležnim tijelima koje odredi Korisnik, on će biti pravovremeno obaviješten o objektu, svrsi i pravnom utemeljenju ovih provjera i pregleda, kako bi oni mogli pružiti svu potrebnu pomoć. Korisnik će utvrditi službu koja će na traženje OLAF-a pomagati u provedbi istraga sukladno Uredbi Vijeća (EZ, Euroatom) 2185/1996. Ukoliko Korisnik želi, provjere na licu mjesta i pregledi mogu biti provedeni zajednički. Kada sudionici u aktivnostima koje financira Zajednica odbijaju provjere na licu mjesta i preglede, Korisnik će, djelujući sukladno nacionalnim pravilima, pružiti Komisiji/inspektorima OLAF-a takvu pomoći kakvu oni trebaju kako bi im se omogućilo da obave svoje obveze u provedbi provjera na licu mjesta i pregleda.
Komisija/OLAF će izvijestiti Korisnika čim prije je to moguće o svim činjenicama ili sumnjama vezanim uz nepravilnost o kojoj su stekli spoznaju tijekom provjere na licu mjesta ili pregleda.
U svakom slučaju, Komisija/OLAF će morati izvijestiti gore spomenutu službu o rezultatima takvih provjera i pregleda.
(5) Prethodno opisane kontrole i revizije primjenjuju se na sve izvođače i pod-izvođače koji su primili sredstava Zajednice uključujući sve povezane informacije koje se mogu naći u dokumentima nacionalnoga fonda Korisnika u vezi s nacionalnim doprinosom.
(6) Ne dovodeći u pitanje odgovornosti Komisije i Europskog revizorskog suda, računi i operacije Nacionalnog fonda i, tamo gdje je to primjenjivo, operativnih struktura mogu se provjeravati prema vlastitoj odluci Komisije od strane same Komisije ili nekog vanjskog revizora kojeg imenuje Komisija.
Članak 28.
SPRJEČAVANJE NEPRAVILNOSTI I PRIJEVARE, MJERE PROTIV KORUPCIJE
(1) Korisnik je dužan osigurati provođenje istrage i učinkovito postupanje u slučajevima kod kojih postoji sumnja u prijevare i nepravilnosti i osigurati funkcioniranje mehanizma kontrole i izvješćivanja istovjetnog onome predviđenom u Uredbi Komisije (EZ) br. 1828/2006 od 8. prosinca 2006.([38]). Komisija mora bez odgađanja biti izvještena u slučaju da postoji sumnja u prijevaru ili nepravilnost.
(2) Nadalje, Korisnik je dužan poduzeti sve odgovarajuće mjere za sprječavanje i suzbijanje aktivne ili pasivne korupcije u bilo kojoj fazi postupka nabave ili dodjele bespovratne pomoći, kao i tijekom provedbe odgovarajućih ugovora.
(3) Korisnik, uključujući osoblje odgovorno za provedbu aktivnosti koje financira Zajednica, poduzeti će sve mjere predostrožnosti koje su neophodne kako bi se izbjegao rizik sukoba interesa te će odmah izvijestiti Komisiju o bilo kakvom sukobu interesa ili situaciji koja bi mogla prouzročiti takav konflikt.
(4) Primjenjuju se sljedeće definicije:
a) Nepravilnost označava bilo kakvo kršenje odredbe primjenjivih propisa i ugovora koje proizlazi iz radnje ili propusta gospodarskog subjekta, a koje ima, ili može imati, učinak da utječe na opći proračun Europske unije kroz neopravdanu troškovnu stavku.
b) Prijevara označava bilo koju namjernu radnju ili propust vezan uz: korištenje ili predstavljanje krivih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenata, koje kao učinak ima krivo doznačavanje ili zadržavanje sredstava iz općeg proračuna Europskih zajednica ili proračuna kojima upravljaju Europske zajednice ili netko u njihovo ime; prikrivanje informacija čime se krši određena obveza s istim učinkom; pogrešna primjena takvih sredstava u svrhe različite od onih za koje su prvobitno dodijeljena.
c) Aktivna korupcija definira se kao nečija namjerna radnja kojom se službeniku, za njega ili za treću stranu, obećava ili daje, neposredno ili putem posrednika, prednost bilo koje vrste kako bi djelovao ili se suzdržao od djelovanja u skladu sa svojom obvezom, ili obavljao svoje funkcije protivno službenim dužnostima na način koji šteti, ili će vjerojatno štetiti, financijskim interesima Europskih zajednica.
d) Pasivna korupcija definira se kao namjerna radnja službenika koji neposredno, ili putem posrednika, traži ili prima bilo kakvu vrstu prednosti, za sebe ili treću stranu, ili prihvaća obećanje takve prednosti, kako bi djelovao ili se suzdržao od djelovanja u skladu sa svojom dužnošću, ili obavljao svoju funkciju protivno službenim dužnostima na način koji šteti, ili će vjerojatno štetiti, financijskim interesima Europskih zajednica.
Članak 29.
POVRAT SREDSTAVA U SLUČAJU NEPRAVILNOSTI
ILI PRIJEVARE
(1) Bilo kakva dokazana nepravilnost ili prijevara otkrivena u bilo kojem trenutku tijekom provedbe pomoći u okviru programa IPA ili nakon revizije, dovest će do povrata sredstava Komisiji od strane Korisnika.
(2) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je vratiti doprinos Zajednice isplaćen Korisniku od onih koji su počinili nepravilnost, prijevaru ili korupciju ili se njome okoristili, u skladu s nacionalnim postupcima povrata. Činjenica da nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ne uspije vratiti sve ili dio sredstava ne sprječava Komisiju da sredstva vrati od Korisnika.
Članak 30.
FINANCIJSKE ISPRAVKE
(1) U slučaju decentraliziranog upravljanja, radi osiguranja da se sredstva koriste u skladu s primjenjivim propisima, Komisija primjenjuje postupke obračuna ili mehanizme financijskih ispravki u skladu sa člankom 53.b(4). i 53.c(2). Financijske uredbe te kako je navedeno u Sektorskim sporazumima i Sporazumima o financiranju.
(2) Financijska ispravka se može javiti uslijed:
• utvrđivanja specifične nepravilnosti, uključujući prijevaru;
• utvrđivanja slabosti ili nedostatka u sustavima upravljanja i kontrole Korisnika;
(3) Ukoliko Komisija otkrije da je izdatak u okviru programa koji pokriva program IPA nastao na način kojim se krše primjenjiva pravila, odlučuje koji će iznosi biti isključeni iz financiranja iz sredstava Zajednice.
(4) Obračun i utvrđivanje takvih ispravki, kao i odnosnih povrata, izrađuje Komisija, slijedom kriterija i postupaka iz donjih članaka 32., 33. i 34. Odredbe o financijskim ispravkama koje su navedene u Sektorskim sporazumima ili Sporazumima o financiranju primjenjuju se uz ovaj Okvirni sporazum.
Članak 31.
FINANCIJSKA USKLAĐIVANJA
U slučaju decentraliziranog upravljanja, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, koji je prvi odgovoran za provođenje istrage o nepravilnostima, provodi financijska usklađenja u slučajevima gdje su otkrivene nepravilnosti ili propusti u operacijama ili operativnim programima, otkazivanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Zajednice predmetnim operacijama ili operativnim programima. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uzima u obzir vrstu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak za doprinos Zajednice.
Članak 32.
KRITERIJI ZA FINANCIJSKE ISPRAVKE
(1) Komisija može izvršiti financijske ispravke, otkazivanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Zajednice programu, u slučajevima iz gornjeg članka 30. stavka 2.
(2) U slučaju utvrđivanja pojedinačnih nepravilnosti, Komisija uzima u obzir sistemsku prirodu nepravilnosti u određivanju treba li primijeniti paušalne ispravke ili točne ispravke ili ispravke zasnovane na ekstrapolaciji rezultata. Za komponentu Ruralnog razvoja, kriteriji za financijske ispravke navedeni su u Sporazumu o financiranju ili Sektorskim sporazumima.
(3) Komisija, prilikom odlučivanja o iznosu ispravke, uzima u obzir vrstu i težinu nepravilnosti i/ili opseg financijskih implikacija slabosti ili nedostataka utvrđenih u sustavu upravljanja i kontrole u predmetnom programu.
Članak 33.
POSTUPAK ZA FINANCIJSKE ISPRAVKE
(1) Prije donošenja odluke o financijskoj ispravci, Komisija obavještava nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje o svojim privremenim zaključcima i zahtjeva njegove komentare u roku od dva mjeseca.
U slučaju da Komisija predloži financijsku ispravku na osnovi ekstrapolacije ili paušalne stope, Korisniku se daje mogućnost da utvrdi stvarni opseg nepravilnosti provjerom predmetne dokumentacije. U sporazumu s Komisijom, Korisnik može ograničiti opseg ove provjere na odgovarajuću mjeru ili uzorak odnosne dokumentacije. Osim u valjano opravdanim slučajevima, vrijeme dopušteno za ovu provjeru ne smije biti duže od dva mjeseca nakon dvomjesečnog razdoblja iz prve točke.
(2) Komisija je dužna razmotriti sve dokaze koje Korisnik dostavi unutar vremenskih rokova iz stavka 1.
(3) Komisija će nastojati donijeti odluku o financijskoj ispravci u roku od šest mjeseci nakon otvaranja postupka iz stavka 1.
Članak 34.
POVRAT SREDSTAVA
(1) Svaki povrat sredstava u opći proračun Europske unije izvršavaju se prije datuma dospijeća navedenog u nalogu za povrat sredstava sastavljenom u skladu s člankom 72. Financijske uredbe. Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.
(2) Svako kašnjenje s povratom sredstava uzrokuje nastanak kamate zbog kašnjenja s plaćanjem, počevši s datumom dospijeća i zaključno na datum stvarnog plaćanja. Stopa takve kamate je jedan i pol postotnih poena viša od stope koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja na prvi radni dan u mjesecu u kojem pada datum dospijeća.
Članak 35.
PONOVNA UPOTREBA DOPRINOSA ZAJEDNICE
(1) Sredstva iz doprinosa Zajednice koja su otkazana slijedom financijskih ispravki sukladno članku 30. uplaćuju se u Proračun Zajednice, uključujući kamatu na njih.
(2) Doprinos koji je otkazan ili vraćen u skladu s gornjim člankom 31. ne može se ponovno uporabiti za operaciju ili operacije koje su bile predmet povrata ili usklađivanja, niti, u slučaju kada je povrat ili usklađivanje provedeno zbog sistemske nepravilnosti, za postojeće operacije unutar cjelokupne ili dijela osovine prioriteta u kojoj je sustavna nepravilnost nastala.
Članak 36.
NADZOR U SLUČAJU DECENTRALIZIRANOG UPRAVLJANJA, NADZORNI ODBORI
(1) U slučaju decentraliziranog upravljanja, Korisnik je dužan, u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu prvog sporazuma o financiranju, uspostaviti nadzorni odbor za program IPA, u suglasnosti s Komisijom, radi osiguranja usklađenosti i koordinacije u provedbi komponenti programa IPA.
(2) Nadzornom odboru programa IPA pomažu sektorski nadzorni odbori uspostavljeni u okviru komponenti programa IPA. Oni su vezani za programe ili komponente. Mogu uključivati predstavnike civilnoga društva, gdje je to prikladno. Detaljnija pravila mogu se osigurati u Sporazumima o financiranju ili Sektorskim sporazumima.
(3) Nadzorni odbor za program IPA dužan je uvjeriti se u opću djelotvornost, kvalitetu i usklađenost provedbe svih programa i operacija u cilju ostvarivanja ciljeva iz višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata i sporazuma o financiranju.
(a) Nadzorni odbor za program IPA može Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje predlagati mjere za osiguranje usklađenosti i koordinacije između programa i operacija koje se provode u okviru raznih komponenti, kao i sve korektivne mjere u komponentama potrebne za osiguranje ostvarenja općih ciljeva pružene pomoći, i radi povećanja ukupne učinkovitosti. Može i relevantnom sektorskom nadzornom(im) odboru(ima) predlagati odluke o korektivnim mjerama da bi se osiguralo postizanje pojedinačnih ciljeva programa i povećala učinkovitost pomoći pružene u okviru programa ili predmetne(ih) komponente(i) programa IPA;
(b) Nadzorni odbor za program IPA usvaja svoj interni poslovnik u skladu s mandatom nadzornog odbora koji utvrđuje Komisija, a unutar institucionalnog, zakonodavnog i financijskog okvira Republike Hrvatske;
(c) Osim ako drukčije nije određeno u mandatu nadzornog odbora koji utvrđuje Komisija, primjenjuju se sljedeće odredbe:
aa) Članstvo nadzornog odbora za program IPA uključuje predstavnike Komisije, nacionalnog koordinatora programa IPA, nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, predstavnike operativnih struktura i strateškog koordinatora;
bb) Predstavnik Komisije i nacionalni koordinator programa IPA supredsjedaju na sastancima nadzornog odbora za program IPA;
cc) Nadzorni odbor za program IPA sastaje se najmanje jednom godišnje. Prijelazni sastanci mogu se sazivati na tematskoj osnovi.
Članak 37.
NADZOR U SLUČAJU CENTRALIZIRANOG I ZAJEDNIČKOG UPRAVLJANJA
U slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja, Komisija može poduzeti sve mjere koje smatra potrebnim za nadzor predmetnih programa. U slučaju zajedničkog upravljanja, te mjere mogu se izvoditi zajednički s odnosnom međunarodnom organizacijom (ili više njih).
Članak 38.
GODIŠNJA I ZAVRŠNA IZVJEŠĆA O PROVEDBI
(1) Operativne strukture sastavljaju sektorsko godišnje izvješće i sektorsko završno izvješće o provedbi programa za koje su odgovorne, u skladu s postupcima određenim za svaku pojedinu komponentu programa IPA u II. dijelu Provedbene uredbe o programu IPA.
Sektorska godišnja izvješća o provedbi pokrivaju financijsku godinu. Sektorska završna izvješća o provedbi pokrivaju cjelokupno razdoblje provedbe, a mogu uključiti i posljednje sektorsko godišnje izvješće.
(2) Izvješća iz stavka 1. šalju se nacionalnom koordinatoru programa IPA, nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Komisiji, nakon što ih provjere sektorski nadzorni odbori.
(3) Na osnovi izvješća iz stavka 1., nacionalni koordinator programa IPA šalje Komisiji i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, nakon provjere od strane nadzornog odbora programa IPA, godišnja i završna izvješća o provedbi pomoći u okviru Uredbe o programu IPA.
(4) Godišnje izvješće o provedbi iz stavka 3., koje se šalje do 31. kolovoza svake godine i po prvi put 2008. godine, sažeto prikazuje različita sektorska godišnja izvješća izdana u okviru raznih komponenti te uključuje informacije o:
a) postignutom napretku u provedbi pomoći Zajednice, u odnosu na prioritete utvrđene u višegodišnjem indikativnom planskom dokumentu i različitim programima;
b) financijskoj provedbi pomoći Zajednice.
(5) Završno izvješće o provedbi kako je navedeno u stavku 3. pokriva cjelokupno razdoblje provedbe a može uključiti posljednje godišnje izvješće spomenuto u stavku 4.
Članak 39.
ZATVARANJE PROGRAMA U OKVIRU DECENTRALIZIRANOG UPRAVLJANJA
(1) Nakon što Komisija od Korisnika zaprimi zahtjev za konačnom isplatom, program se smatra zatvorenim čim dođe do jednog od sljedećeg:
• isplate konačnog salda dospjelog od strane Komisije;
• izdavanja naloga za povratom sredstava od strane Komisije;
• oslobađanja od obveze izdvajanja od strane Komisije.
(2) Zatvaranje programa ne dovodi u pitanje pravo Komisije da poduzme financijsku korekciju u kasnijoj fazi.
(3) Zatvaranje programa ne utječe na obveze Korisnika da i dalje zadrži odnosnu dokumentaciju.
(4) Osim gornjeg stavka 1. do 3., detaljnija pravila o zatvaranju programa mogu se utvrditi u Sporazumima o financiranju ili Sektorskim sporazumima.
Članak 40.
ZATVARANJE PROGRAMA U OKVIRU CENTRALIZIRANOG ILI ZAJEDNIČKOG UPRAVLJANJA
(1) Program je zatvoren kada su svi ugovori i bespovratna pomoć financirana iz ovog programa zatvoreni.
(2) Nakon zaprimanja konačnog zahtjeva za isplatom, ugovor ili bespovratna pomoć smatra se zatvorenim čim dođe do jednog od sljedećeg:
• isplate konačnog iznosa dospjelog od strane Komisije;
• izdavanja naloga za povratom sredstava od strane Komisije po primitku konačnog zahtjeva za isplatom;
• oslobađanja od obveze izdvajanja od strane Komisije.
(3) Zatvaranje ugovora ili bespovratne pomoći ne dovodi u pitanje pravo Komisije da poduzme financijsku korekciju u kasnijoj fazi.
(4) Osim gornjeg stavka 1. do 3., detaljnija pravila o zatvaranju programa mogu se utvrditi u Sporazumima o financiranju ili Sektorskim sporazumima.
Dio VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
KONZULTACIJE
(1) Sva pitanja koja se odnose za izvršavanje ili tumačenje ovog Okvirnog sporazuma predmet su konzultacija između ugovornih stranaka i mogu dovesti, ako je potrebno, do izmjena i dopuna ovog Okvirnog sporazuma.
(2) Ako se ne izvrši obveza sadržana u ovom Okvirnom sporazumu te ako mjere kako bi se to ispravilo nisu pravodobno poduzete, Komisija može obustaviti financiranje aktivnosti u okviru programa IPA nakon konzultacije s Korisnikom.
(3) Korisnik se može u cjelini ili djelomično odreći provedbe aktivnosti u okviru programa IPA. Ugovorne stranke utvrđuju pojedinosti navedenog odricanja razmjenom pisama.
Članak 42.
RJEŠAVANJE RAZLIKA, ARBITRAŽA
(1) Razlike nastale uslijed tumačenja, upravljanja i provedbe ovog Okvirnog sporazuma, na bilo kojoj i svim razinama sudjelovanja, rješavat će se mirnim putem konzultacijama kako je određeno u članku 41.
(2) U slučaju da se ne uspije riješiti mirnim putem, svaka ugovorna stranka može pitanje podnijeti na arbitražu u skladu s Izbornim pravilima o arbitraži između međunarodnih organizacijama i država pri Stalnom arbitražnom sudištu na snazi na datum potpisivanja ovog Okvirnog sporazuma.
(3) Jezik koji će se koristiti u arbitražnom postupku bit će engleski jezik. Tijelo za imenovanje bit će glavni tajnik Stalnog arbitražnog sudišta na pisani zahtjev koji podnosi neka od ugovornih stranaka. Pravorijek arbutra je obvezujući za sve stranke bez prava na žalbu.
Članak 43.
SPOROVI S TREĆIM STRANAMA
(1) Bez utjecaja na jurisdikciju suda određenog u ugovoru kao nadležnog suda za sporove nastale iz tog ugovora između stranaka u njemu, Europska komisija uživa na državnom području Republike Hrvatske imunitet od parničnog i drugog zakonskog postupanja u vezi s bilo kojim sporom između Europske zajednice i/ili Korisnika i treće strane, ili između trećih strana, koji se neposredno ili posredno odnosi na pružanje pomoći Zajednice Korisniku prema ovom Okvirnom sporazumu, osim do one mjere do koje se u konkretnom slučaju Europska zajednica izričito odrekla svoga imuniteta.
(2) Korisnik je dužan u bilo kojem sudskom ili upravnom postupku pred sudom, tribunalom ili upravnom instancom u Republici Hrvatskoj braniti taj imunitet i zauzeti stav koji propisno štiti interese Europske komisije. Tamo gdje je to potrebno, Korisnik i Europska komisija pristupit će konzultacijama o stavu koji treba zauzeti.
Članak 44.
OBAVIJESTI
(1) Sve obavijesti u vezi s ovim Okvirnim sporazumom bit će u pisanom obliku i na engleskom jeziku. Svaka komunikacija mora biti potpisana i dostavljena kao izvorni dokument ili putem faksa.
(2) Svaka komunikacija u vezi s ovim Okvirnim sporazumom mora se slati na sljedeće adrese:
Za Komisiju Europska komisija Opća uprava za proširenje 1049 Brussels BELGIJA Fax: +32 (2) 295.95.40 |
Za Korisnika: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Radnička cesta 80 10000 Zagreb HRVATSKA Fax: +385 (1) 4569 150 |
Članak 45.
DODACI
Dodaci se smatraju sastavnim dijelom ovog Okvirnog sporazuma.
Članak 46.
STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Okvirni sporazum stupa na snagu na datumkada se ugovorne stranke međusobno izvijeste pisanim putem o njegovom prihvaćanju u skladu s unutarnjim zakonodavstvom svake od stranaka.
Članak 47.
IZMJENE I DOPUNE
Sve izmjene i dopune dogovorene između ugovornih stranaka bit će u pisanom obliku i bit će dio ovog Sporazuma. Takve izmjene i dopune stupaju na snagu na datum koji odrede ugovorne stranke.
Članak 48.
PRESTANAK
(1) Ovaj Okvirni sporazum ostaje na snazi neodređeno vrijeme osim ako ga jedna od ugovornih stranaka na raskine uz pisanu obavijest.
(2) Po prestanku ovog Okvirnog sporazuma, sva pomoć koja je u tijeku izvršenja bit će provedena do svog ispunjenja u skladu s Okvirnim sporazumom i Sektorskim sporazumom i Sporazumom o financiranju.
Članak 49.
JEZIK
Ovaj Okvirni sporazum je sastavljen u dva izvornika na engleskom jeziku.
Sastavljeno u Zagrebu, Dana 27. kolovoza 2007. Za Vladu Republike Hrvatske Martina Dalić Državni tajnik i Nacionalni IPA koordinator Središnji državni ured za razvojnu stretegiju i koordinaciju fondva EU |
Sastavljeno u Zagrebu, dana 27. kolovoza 2007. Za Komisiju Vincent Degert Šef Delegacije |
DODATAK A
DODJELA FUNKCIJA I ZAJEDNIČKIH ODGOVORNOSTI STRUKTURAMA, TIJELIMA I DIREKCIJAMA U SKLADU SA ČLANKOM 8. OKVIRNOG SPORAZUMA IZMEĐU KOMISIJE I KORISNIKA OD 27. KOLOVOZA 2007.
Preliminarna napomena:
Ovaj popis prikazuje glavne funkcije i zajedničke odgovornosti odnosnih struktura, tijela i direkcija. Popis ne treba smatrati konačnim. Dopunjuje osnovni dio ovog Okvirnog sporazuma.
1) Dužnosnik nadležan za akreditaciju (DNA):
a) Dužnosnika nadležnog za akreditaciju imenuje Korisnik. Dužnosnik nadležan za akreditaciju je visoko pozicionirani dužnosnik u vladi ili državnoj upravi Republike Hrvatske.
b) Dužnosnik nadležan za akreditaciju odgovoran je za izdavanje, nadzor i oduzimanje ili povlačenje akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO) ujedno
• kao čelnika nacionalnog fonda koji ima ukupnu odgovornost za financijsko upravljanje sredstvima EU u Republici Hrvatskoj i odgovoran je za pravovaljanost i ispravnost predmetnih transakcija;
• u vezi sa sposobnosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje da ispuni odgovornosti radi djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u okviru programa IPA.
Akreditacija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje pokriva i nacionalni fond (NF).
Dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je Komisiju izvijestiti o akreditaciji nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje kao i izvijestiti Komisiju o svim promjenama u vezi s akreditacijom nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje. To uključuje dostavljanje svih relevantnih popratnih informacija na zahtjev Komisije.
c) Prije akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, dužnosnik nadležan za akreditaciju dužan je uvjeriti se da su ispunjeni primjenjivi zahtjevi iz članka 11. Provedbenih propisa za program IPA. To uključuje provjeru poštivanja sustava upravljanja i kontrole koje je Korisnik uspostavio radi djelotvornih kontrola najmanje u područjima iz Dodatka Provedbene uredbe o programu IPA (kriteriji za akreditaciju). Ovaj dodatak sadrži sljedeće opće zahtjeve:
• Kontrolno okruženje (uspostavljanje i upravljanje organizacijom i zaposlenicima) što uključuje načela etike i integriteta, upravljanje i izvješćivanje o nepravilnostima, planiranje broja zaposlenih osoba, zapošljavanje, obuku i ocjenjivanje uključujući upravljanje osjetljivim radnim mjestima, osjetljivim funkcijama i sukobima interesa, uspostavljanje pravnih osnova za tijela i pojedince, formalno uspostavljanje odgovornosti, nadležnosti, delegirane nadležnosti i svih potrebnih povezanih ovlasti za sve zadatke i položaje u cijeloj organizaciji);
• Planiranje i upravljanje rizikom što uključuje utvrđivanje rizika, procjenu i upravljanje, utvrđivanje ciljeva i alokacije resursa prema ciljevima, planiranje procesa provedbe;
• Kontrolne aktivnosti (provedba mjera) što uključuje postupke provjere, postupke za nadzor kroz odgovorno upravljanje poslovima delegiranim na podređene, uključujući godišnje izjave o jamstvu od podređenih sudionika, pravila za svaku pojedinačnu vrstu nabave i poziva na dostavu prijedloga, procedure uključujući popise provjere za svaki korak nabave i poziva na dostavu prijedloga, pravila i procedure o promidžbi, procedure isplata, procedure za nadzor izvršavanja sufinanciranja, proračunske procedure da bi se osigurala dostupnost sredstava, procedure za kontinuitet operacija, računovodstvene procedure, procedure usuglašavanja, izvješćivanje o izuzecima, između ostalih o izuzecima uobičajenih procedura odobrenih na odgovarajućoj razini, neodobrenim izuzecima i utvrđenim propustima u kontroli, sigurnosne procedure, procedure arhiviranja, razdvajanje dužnosti i izvješćivanje i slabostima interne kontrole;
• Aktivnosti nadzora (nadzor intervencija), što uključuje internu reviziju uz sastavljanje revizijskih izvješća i preporuka, ocjena;
• Komunikacija (osiguranje da svi sudionici dobiju informacije koje su im potrebne za obavljanje njihove uloge) što uključuje redovne koordinacijske sastanke između različitih tijela radi razmjene informacija o svim aspektima planiranja i provedbe i redovito izvješćivanje na svim odgovarajućim razinama o učinkovitosti i djelotvornosti interne kontrole.
2) Nacionalni koordinator programa IPA (NKIPA):
a) Nacionalnog koordinatora programa IPA imenuje Korisnik. Nacionalni koordinator programa IPA je visoko pozicionirani dužnosnik u vladi ili državnoj upravi Korisnika.
b) Nacionalni koordinator programa IPA zadužen je za sveukupnu koordinaciju pomoći u okviru programa IPA.
c) Nacionalni koordinator programa IPA osigurava partnerstvo između Komisije i Korisnika i usku vezu između općeg procesa pridruživanja i korištenja pretpristupne pomoći u okviru programa IPA. Nacionalni koordinator programa IPA ima ukupnu odgovornost za
• usklađivanje i koordinaciju programa u okviru programa IPA;
• godišnje programiranje za komponentu Pomoći u tranziciji i jačanju institucija na nacionalnoj razini;
• koordinaciju sudjelovanja Korisnika u odnosnim programima prekogranične suradnje kako s Državama članicama tako i s drugim državama Korisnicama, kao i u programima transnacionalne, međuregionalne i suradnje u području morskoga sliva u okviru drugih instrumenata Zajednice. Nacionalni koordinator programa IPA može delegirati poslove koji se odnose na ovu koordinaciju na koordinatora programa prekogranične suradnje.
d) Nacionalni koordinator programa IPA sastavlja, a nakon što ih pregleda nadzorni odbor programa IPA, i podnosi Komisiji godišnja i završna izvješća o provedbi programa IPA kako je određeno u članku 40. ovog Okvirnog sporazuma i u članku 61. stavku 3. Provedbene uredbe o programu IPA. Primjerak tih izvješća šalje nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje.
3) Strateški koordinator:
a) Strateškog koordinatora imenuje Korisnik kako bi osigurao koordinaciju komponente Regionalnog razvoja i komponente Razvoja ljudskih potencijala pod odgovornošću nacionalnog IPA koordinatora. Strateški koordinator je tijelo unutar državne uprave Korisnika stavljeno pod nadležnost nacionalnog koordinatora programa IPA i bez izravnog uključivanja u provedbu predmetnih komponenti.
b) Strateški koordinator posebno:
• koordinira pomoć dodijeljenu u okviru komponente Regionalnog razvoja i komponente Razvoja ljudskih potencijala;
• izrađuje nacrt okvira za usklađivanje strategija kako je navedeno u Članku 154. Provedbene uredbe o programu IPA;
• osigurava koordinaciju između sektorskih strategija i programa.
4) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO):
Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje imenuje Korisnik. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje je visoko pozicionirani dužnosnik u vladi ili državnoj upravi Korisnika.
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje obavlja sljedeće funkcije i preuzima sljedeće odgovornosti:
a) Kao čelnik nacionalnog fonda, nosi ukupnu odgovornost za financijsko upravljanje fondovima EU u Republici Hrvatskoj i odgovoran je za pravovaljanost i ispravnost predmetnih transakcija. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje posebno obavlja sljedeće poslove u pogledu tih odgovornosti:
• osiguranje pravovaljanosti i ispravnosti predmetnih transakcija;
• sastavljanje i podnošenje potvrđenih izjava o izdacima i zahtjeva za plaćanje Komisiji; nosi ukupnu odgovornost za točnost zahtjeva za plaćanje i za prijenos sredstava na operativne strukture i/ili krajnje korisnike;
• potvrđivanje dostupnosti i valjanosti elemenata za sufinanciranje;
• utvrđivanje i promptno obavještavanje o nepravilnostima;
• financijske ispravke slijedom eventualno uočenih nepravilnosti, u skladu sa člankom 50. Provedbene uredbe o programu IPA;
• osoba za kontakt o financijskim informacijama koje se šalju između Komisije i Korisnika.
b) odgovoran je za djelotvorno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u okviru programa IPA. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje posebno ispunjava sljedeće zadatke u pogledu tih odgovornosti:
• odgovoran je za izdavanje, nadzor i oduzimanje ili povlačenje akreditacije operativnim strukturama;
• osiguranje postojanja i djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja pomoći u okviru programa IPA;
• osiguranje da sustav unutarnje kontrole u pogledu upravljanja sredstvima bude djelotvoran i učinkovit;
• podnošenje izvješća o radu sustava upravljanja i kontrole;
• učinkovit rad sustava izvještavanja i pružanja informacija;
• praćenje ispunjavanja nalaza iz revizorskih izvješća, u skladu sa člankom 18. ovog Okvirnog sporazuma i člankom 30. stavkom 1. Provedbene uredbe o programu IPA;
• bez odgađanja obavještava Komisiju, uz primjerak izvijesti dužnosnika nadležnog za akreditaciju, o bilo kakvim značajnim promjenama u sustavima upravljanja i kontrole.
Kao nužna posljedica odgovornosti pod a) i b) kako je gore navedeno, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uspostavlja Godišnju izjavu o jamstvu kako je utvrđeno u članku 17. ovog Okvirnog sporazuma i sljedećeg DODATKA B ovom Sporazumu, koja uključuje:
a) potvrdu o učinkovitom radu sustava upravljanja i kontrole;
b) potvrdu o pravovaljanosti i ispravnosti odnosnih transakcija;
c) informacije o bilo kakvim promjenama u sustavima i kontrolama, i elementima popratnih računovodstvenih podataka.
Ukoliko potvrde u vezi s učinkovitim radom sustava upravljanja i kontrole i pravovaljanosti i ispravnosti odnosnih transakcija (gornjih a) i b) nisu dostupne, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dužan je izvijestiti Komisiju, uz primjerak dužnosniku nadležnom za akreditaciju, o razlozima i mogućim posljedicama kao i o mjerama koje se poduzimaju za ispravak situacije i zaštitu interesa Zajednice.
5) Nacionalni fond (NF):
a) Nacionalni fond je tijelo smješteno na razini državnog ministarstva Korisnika i nadležno je za središnji proračun te djeluje kao tijelo središnje riznice.
b) Nacionalni fond je zadužen za poslove financijskog upravljanja pomoći u okviru programa IPA, pod nadležnosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje.
c) Nacionalni fond je posebno zadužen za organiziranje bankovnih računa, podnošenje zahtjeva za isplatom sredstava Komisiji, odobravanje prijenosa sredstava sa Komisije na operativne strukture ili na krajnje korisnike i podnošenje financijskih izvješća Komisiji.
6) Operativne strukture:
a) Po jedna operativna struktura uspostavlja se za svaku komponentu ili program IPA koja će se baviti upravljanjem i provedbom pomoći u okviru programa IPA. Operativna struktura je tijelo ili skupina tijela unutar uprave Korisnika.
b) Operativna struktura je odgovorna za upravljanje i provedbu programa IPA ili predmetnih programa u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. U tu svrhu, operativna struktura ima nekoliko funkcija koje uključuju:
• pripremu godišnjih i višegodišnjih programa;
• nadzor provedbe programa i vođenje sektorskih nadzornih odbora kako je određeno u članku 36. stavku 2. ovog Okvirnog sporazuma i u članku 59. Provedbene uredbe o programu IPA, odnosno, osiguravanje dokumentacije potrebne za nadzor kvalitete provedbe programa;
• pripremu sektorskih godišnjih i završnih izvješća o provedbi iz članka 38. stavka 1. i 2. ovog Okvirnog sporazuma i članka 61. stavka 1. Provedbene uredbe o programu IPA, te nakon njihove provjere od strane sektorskog nadzornog odbora, podnošenje izvješća Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;
• osiguranje da su aktivnosti koje se financiraju odabrane i odobrene sukladno kriterijima i mehanizmima primjenjivim na te programe te da poštuju relevantna pravila Komisije i nacionalna pravila;
• uspostavljanje postupaka kako bi se osiguralo čuvanje dokumentacije u vezi s izdacima i potrebnim revizijama kako bi se osigurao odgovarajući tijek revizije;
• organizaciju natječajnih postupaka, dodjelu i potpisivanje ugovora, izvršenje plaćanja i povrat sredstava od krajnjeg korisnika;
• osiguranje da sva tijela sudionici u provedbi operacija održavaju poseban računovodstveni sustav ili posebnu računovodstvenu kodifikaciju;
• dostavu svih potrebnih informacija o postupcima i provjerama provedenim u vezi s izdacima prema Nacionalnom fondu i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;
• uspostavu, održavanje i nadogradnju odgovarajućeg sustava izvještavanja i informiranja;
• potvrđivanje da su izdaci pristigli na naplatu učinjeni u skladu s primjenjivim pravilima, da je roba dostavljena i usluge izvršene sukladno relevantnoj odluci, te da su zahtjevi za plaćanje sa strane krajnjeg korisnika ispravni: Te potvrde pokrivaju administrativne, financijske, tehničke i fizičke aspekte operacija, kako je prikladno;
• osiguranje interne revizije svojih različitih sastavnih tijela;
• izvještavanje o nepravilnostima;
• poštivanje zahtjeva vezanih uz informiranje i promidžbu.
c) Čelnici tijela koja čine operativnu strukturu moraju biti jasno imenovani i odgovorni za zadatke koji su dodijeljeni njihovim odnosnim tijelima, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovog Okvirnog sporazuma i člankom 11. stavkom 3. Provedbene uredbe o programu IPA.
7) Tijelo nadležno za reviziju:
a) Korisnik imenuje tijelo nadležno za reviziju koje je funkcionalno neovisno od svih sudionika u sustavu upravljanja i kontrole i poštuje međunarodno prihvaćane revizijske standarde.
b) Tijelo nadležno za reviziju odgovorno je za potvrđivanje djelotvornog i dobrog rada sustava upravljanja i kontrole.
c) Tijelo nadležno za reviziju, pod nadležnosti svoga čelnika, posebno ispunjava sljedeće funkcije i preuzima sljedeće odgovornosti:
• Tijekom svake godine, uspostavljanje i izvršavanje godišnjeg plana rada revizije koji obuhvaća revizije čiji je cilj potvrđivanje:
– djelotvornog rada sustava upravljanja i kontrole;
– pouzdanosti računovodstvenih podataka koji se dostavljaju Komisiji.
Rad revizije uključuje provođenje revizije na odgovarajućem uzorku operacija ili transakcija i provjeru procedura.
Godišnji plan rada revizije podnosi se nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Komisiji prije početka predmetne godine.
• podnošenje izvješća i mišljenja kako slijedi:
– godišnje izvješće o obavljenim revizijama prema obrascu u DODATKU C ovom Okvirnom sporazumu i utvrđivanje resursa koje je tijelo nadležno za reviziju koristilo i sažetak svih slabosti otkrivenih u sustavu upravljanja i kontrole ili nalazima revizije transakcija izvršenih u skladu s godišnjim planom rada revizije tijekom prethodnih 12 mjeseci, zaključno na dan 30. rujna odnosne godine. Godišnje izvješće o obavljenim revizijama šalje se Komisiji, nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i dužnosniku nadležnom za akreditaciju do 31. prosinca svake godine. Prvo takvo izvješće pokriva razdoblje od 1. siječnja 2007. do 30. studenog 2007.
– godišnje revizijsko mišljenje prema obrascu u DODATKU D ovom Okvirnom sporazumu o tome rade li sustavi upravljanja i kontrole učinkovito i poštuju li zahtjeve ovog Okvirnog sporazuma i Provedbene uredbe o programu IPA i/ili drugih sporazuma između Komisije i Korisnika. Ovo se mišljenje šalje Komisiji, nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i dužnosniku nadležnom za akreditaciju. Pokriva isto razdoblje i ima iste rokove kao i godišnje izvješće o obavljenim revizijama.
– mišljenje o završnoj izjavi o izdacima koje nacionalni dužnosnik za ovjeravanje podnosi Komisiji, za zatvaranje nekog programa ili nekog njegovog dijela. Tamo gdje je to prikladno, završna izjava o izdacima može uključiti zahtjeve za plaćanje u obliku računa koji se podnose na godišnjoj osnovi. Ovo mišljenje bavi se valjanosti završnog zahtjeva za plaćanje, točnosti financijskih informacija i, tamo gdje je to prikladno, popraćeno je završnim izvješćem o obavljenim revizijama. Priprema se prema obrascu u DODATKU E ovom Okvirnom sporazumu. Šalje se Komisiji i dužnosniku nadležnom za akreditaciju u isto vrijeme kad i odnosna završna izjava o izdacima koju podnosi nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ili najkasnije u roku od tri mjeseca od podnošenja te završne izjave o izdacima.
• Daljnji posebni zahtjevi za godišnji plan rada revizije i/ili izvješća i mišljenja iz prethodne točke mogu se utvrditi u Sektorskim sporazumima ili Sporazumima o financiranju.
• S obzirom na metodologiju rada revizije, izvješća i revizijska mišljenja, tijelo nadležno za reviziju mora poštivati međunarodne standarde o reviziji, posebno u pogledu područja procjene rizika, revizijske značajnosti i uzorkovanja. Ta se metodologija može upotpuniti daljnjim smjernicama i definicijama Komisije, posebno u vezi s odgovarajućim općim pristupom uzorkovanju, razinama povjerljivosti i značajnosti.
DODATAK B
OKVIRNOM SPORAZUMU IZMEĐU KOMISIJE I VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE
IZJAVA O JAMSTVU[39]
Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje
Republike Hrvatske[40]
Ja, (prezime, ime, službeni naziv ili funkcija), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje Republike Hrvatske ovim dostavljam Komisiji [izjavu o izdacima] [račune i izjavu o izdacima][41] Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za Republiku Hrvatsku za financijsku godinu 01. 01. 20xx do 31. 12. 20xx.
Izjavljujem da sam uspostavio i nadzirao rad sustava upravljanja i interne kontrole u vezi s komponentom programa IPA [1 do 5] (Godišnja izjava o upravljanju).
Potvrđujem, na osnovi svoje vlastite prosudbe i na osnovi informacija koje su mi na raspolaganju, uključujući, između ostalog, rezultate rada interne revizije, da:
• Izdaci prikazani [i računi podnijeti]3 Komisiji tijekom financijske godine 01. 01. 20xx do 31. 12. 20xx daju[e]3, po mom najboljem znanju, objektivno, potpuno i točno stanje izdataka i primitaka u vezi s komponentom programa IPA [1 do 5] za gore navedenu financijsku godinu;
• Sustav upravljanja i kontrole bio je djelotvoran kako bi osigurao prihvatljivo jamstvo pravovaljanosti i ispravnosti predmetnih transakcija, uključujući, između ostalog, poštivanje načela dobrog financijskog upravljanja;
• Sustav upravljanja i kontrole primijenjen za komponentu [1 do 5] nije se [značajno][42] promijenio u usporedbi s opisom danim u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenos upravljanja (uzimajući u obzir promjene o kojima je Komisija bila obaviještena prethodnih godina);
• Poštovani su svi relevantni ugovorni odnosi koji bi mogli imati materijalne posljedice na prikazane izdatke [i podnijete račune]3 tijekom referentnog razdoblja u slučaju nepoštivanja. Nije bilo događaja nepoštivanja pravila Zajednice koji bi mogli imati materijalne posljedice na prikazane izdatke [i podnijete račune]3 u slučaju nepoštivanja.
Potvrđujem da sam, prema potrebi, poduzeo odgovarajuće mjere u vezi s izvješćima i mišljenjima tijela nadležnog za reviziju, koja su do danas izdana, u skladu s člankom 29. Provedbenih pravila IPA-e.
[Ovo jamstvo ipak podliježe sljedećim rezervacijama <opisati i mjere za ispravak >:
• …
• … ].
Nadalje, potvrđujem da nisam upoznat s bilo kojim neobjavljenim pitanjem koje bi moglo štetiti financijskim interesima Zajednice.
(Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naslov ili funkcija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje)
DODATAK C
OKVIRNOM SPORAZUMU IZMEĐU KOMISIJE I VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA[43]
Tijela u Republici Hrvatskoj nadležnog za reviziju[44]
dostavlja se
– Europskoj komisiji, Općoj upravi …
– Dužnosniku nadležnom za akreditaciju (DNA) u Republici Hrvatskoj i
– [primjerak][45] Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje (NDO) u Republici Hrvatskoj
1. UVOD
▶ Utvrditi komponentu/program IPA-e koju izvješće pokriva
▶ Navesti tijela koja su bila uključena u pripremu izvješća, uključujući i samo Tijelo nadležno za reviziju
▶ Opisati korake koji su poduzeti za pripremu izvješća
▶ Navesti opseg obavljenih revizija (uključujući izdatke prikazane Komisiji za odnosnu godinu u vezi s relevantnim operacijama)
▶ Navesti razdoblje pokriveno ovim godišnjim izvješćem o obavljenim revizijama (prethodnih 12 mjeseci zaključno na dan 30. 09. 20xx.)
2. SAŽETAK
▶ Opisati vrstu i opseg nalaza dobivenih i iz sustava i iz dokaznog ispitivanja. (Te nalaze podijeliti prema razini važnosti – »velika«, »srednja« i »mala«. Popis tih nalaza prikazan je u dodatku ovom izvješću). Navesti one pogreške, koje se smatraju sistemskim po svojoj prirodi i procijeniti vjerojatnost moguće daljnje kvalifikacije povezane s tim pogreškama. Opisati i količinski izraziti sve otkrivene nepravilnosti.
3. PROMJENE U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA I KONTROLE
▶ Navesti sve bitne promjene u sustavima upravljanja i kontrole u usporedbi s postojećim opisom u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenos upravljanja (decentralizirano upravljanje) a od trenutka posljednjeg godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama.
▶ Provjeriti je li NDO navedene promjene proslijedio u skladu s Dodatkom A4) b) Okvirnog sporazuma
4. PROMJENE U GODIŠNJEM PLANU REVIZIJE
▶ Navesti promjene koje su unijete u godišnjem planu revizije ili su predložene, uz objašnjenja i razloge.
▶ S obzirom na prethodno navedene promjene, opisati pristup revizije koji je usvojen kao odgovor. Naznačiti implikacije promjena i odstupanja, uključujući i naznaku osnove za odabir dodatnih postupaka revizije u kontekstu revidiranog godišnjeg plana revizije.
5. REVIZIJE SUSTAVA
▶ Navesti tijela koja su provela ispitivanje sustava u svrhu ovog izvješća, uključujući i samo tijelo zaduženo za reviziju.
▶ Priložiti sažeti popis obavljenih revizija; navesti primijenjene stupnjeve značajnosti i pouzdanosti (u %), gdje je prikladno, i datum kada je izvješće proslijeđeno Komisiji.
▶ Opisati osnovu za odabir revizija u kontekstu godišnjeg plana revizija.
▶ Opisati glavne nalaze i zaključke iz obavljenih revizija za sustave upravljanja i kontrole, uključujući adekvatnost tijeka revizije i poštivanje zahtjeva i politika Zajednice.
▶ Navesti sve financijske posljedice nalaza.
▶ Navesti podatke o praćenju nalaza revizije, a posebno o primijenjenim ili preporučenim mjerama ispravljanja i sprječavanja.
6. REVIZIJE UZORKA OPERACIJA
▶ Navesti tijela koja su provela dokazno ispitivanje u svrhu ovog izvješća, uključujući i samo Tijelo nadležno za reviziju.
▶ Priložiti sažeti popis s brojem obavljenih revizija, primijenjenih stupnjeva značajnosti i pouzdanosti (u %), gdje je prikladno, i iznos provjerenih izdataka, podijeljenih na komponente, osovine prioriteta programa i/ili mjere ukoliko je relevantno, razlikujući između uzorkovanja na osnovi rizika i statističke metode uzorkovanja, gdje je to prikladno. Navesti postotak provjerenih izdataka u odnosu na ukupne prihvatljive izdatke prijavljene Komisiji (i za predmetno razdoblje i kumulativno).
▶ Opisati osnovu za odabir provjerenih operacija.
▶ Opisati glavne rezultate dokaznog ispitivanja, posebno naznačiti ukupnu stopu financijskih pogrešaka u odnosu na ukupne izdatke nad kojima je obavljena revizija a koji su dobiveni iz uzorka.
▶ Navesti podatke o praćenju pogrešaka, primjeni financijskih ispravaka i/ili planu ispravaka.
▶ Navesti sve nastale financijske ispravke.
7. SURADNJA IZMEĐU REVIZIJSKIH TIJELA I NADZOR KOJI TIJELO NADLEŽNO ZA REVIZIJU
▶ Opisati postupak za koordinaciju između različitih nacionalnih tijela za reviziju i samog tijela nadležnog za reviziju (ako je primjenjivo).
▶ Opisati postupak za nadzor koji primjenjuje tijelo nadležno za reviziju prema drugim revizijskim tijelima (ako je primjenjivo).
8. PRAĆENJE AKTIVNOSTI REVIZIJE IZ PRETHODNIH GODINA
▶ Navesti informacije, tamo gdje je prikladno, o praćenju preporuka revizije i rezultata obavljene revizije nad operacijama iz ranijih godina.
9. SREDSTVA KOJE JE KORISTILO TIJELO NADLEŽNO ZA REVZIJU
▶ Opisati sredstva korištena u cilju izrade ovog godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama
DODATAK: Godišnji plan revizija za referentnu godinu (prethodnih 12 mjeseci zaključno na dan 30. 09. 20xx.)
[Popis nalaza iz prethodne točke 2]
[Popis promjena iz prethodne točke 4]
[Sažeti popis iz prethodne točke 5 prema priloženom obrascu]
[Sažeti popis iz prethodne točke 6 prema priloženom obrascu]
[Sažeti popis iz prethodne točke 5] ZA REVIZIJE SUSTAVA
Datum obavljene revizije sustava |
Program / sustav na kojem je obavljene revizija |
Jedinica koja obavlja reviziju |
Prikazani izdaci u referentnoj godini |
Ukupni kumulativni prikazani izdaci |
Osnova za odabir programa |
[Sažeti popis iz prethodne točke 6] ZA PRIKAZANE IZDATKE I UZORKOVANE REVIZIJE
Fond |
Referenca (CCI br.) |
Program |
Izdaci prikazani u ref. godini |
Izdaci u ref. godini revidirani radi nasumičnog uzorka |
Iznos i postotak (stopa pogreške) neredovitih izdataka u nasumičnom uzorku (3) |
Ostali izdaci nad kojima je obavljena revizija (4) |
Iznos neredovitih izdataka ostali izdaci iz uzorka |
Ukupni izdaci prikazani kumulativno |
Ukupni izdaci revidirani kumulativno kao postotak ukupnih izdataka prikazanih kumulativno |
Stupanj značajnosti (%) |
Stupanj povjerljivosti (%) |
||
1. |
2. |
Iznos |
% |
1. |
1. Visina izdataka nad kojima je obavljena revizija.
2. Postotak izdataka nad kojima je obavljena revizija u odnosu na izdatke prikazane Komisiji u referentnoj godini.
3. U slučaju u kojem nasumični uzorak pokriva više od jednog Fonda ili programa, informacije se daju za cijeli uzorak.
4. Izdaci iz dodatnog uzorka i izdaci iz nasumičnog uzorka koji nisu u referentnoj godini.
DODATAK D
OKVIRNOM SPORAZUMU IZMEĐU KOMISIJE I VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE[46]
GODIŠNJE REVIZIJSKO MIŠLJENJE
Tijela u Republici Hrvatskoj nadležnog za reviziju[47] o sustavima upravljanja i kontrole
dostavlja se
– Europskoj komisiji, Općoj upravi …
– Dužnosniku nadležnom za akreditaciju (DNA) u Republici Hrvatskoj i
– [primjerak][48] Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje (NDO) u Republici Hrvatskoj
Uvod:
Ja, (prezime, ime, službeni naziv ili funkcija), čelnik Tijela u Republici Hrvatskoj nadležnog za reviziju (države), (naziv imenovanog Tijela nadležnog za reviziju) ispitao/la sam rad sustava upravljanja i kontrole za operacije u okviru komponente [1 to 5] Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) tijekom prethodnog razdoblja od 12 mjeseci zaključno sa (datumom), kako bih izdao/la mišljenje o njihovoj usklađenosti s Okvirnim sporazumom i/ili drugim sporazumima između Komisije i Vlade Republike Hrvatske, u okviru programa IPA i o tome je li se tim sustavima upravljanja i kontrole – namijenjenim da doprinesu dobivanju pouzdanih [izjava o izdacima] [računa i izjava o izdacima][49] dostavljenih Komisiji i da pomognu u osiguranju, između ostalog, pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se te izjave odnose – upravljalo na efikasan način.
Odnosne odgovornosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i revizora:
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je, između ostalog, za pripremu i realno prikazivanje Izjave o jamstvu u skladu sa člankom 25. Provedbene uredbe o programu IPA (IPA PU). Ta odgovornost uključuje davanje izjave u pogledu objektivnosti, potpunosti i točnosti prikazanih izdataka [i podnijetih računa]3 Komisiji, kao i o tome da li djelotvoran rad sustava upravljanja i kontrole u okviru programa IPA osigurava prihvatljivo jamstvo u pogledu pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se Izjava odnosi.
Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje svoju procjenu treba temeljiti na svim informacijama koje su mu/joj na raspolaganju. To uključuje rad službe interne revizije.
Moja odgovornost u ovom izvješću – u skladu sa člankom 29. stavkom 2.b) 2. alineja Provedbene uredbe o programu IPA – je izraziti mišljenje o djelotvornom radu sustava upravljanja i kontrole uspostavljenih za operacije u okviru komponente programa IPA [1 do 5] tijekom prethodnog razdoblja od 12 mjeseci zaključno sa (datumom) u svakom materijalnom pogledu. Naše revizije organiziraju se s tim ciljem (kao i s ciljem da se ujedno osiguraju mišljenja o prikazanim izdacima [i godišnji računi komponente 5] i završnim izjavama o zahtjevu). Organiziramo opći plan rada revizije radi ispunjenja svih naših odgovornosti prema članku 29. Provedbene uredbe o programu IPA. Naše revizije nismo planirali niti obavljali s ciljem da bismo mogli izraziti opće mišljenje o pouzdanosti Izjave o jamstvu nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje kao takve. No ipak navodimo svoje zaključke o tome da li rezultati obavljene revizije koju smo proveli značajno dovode u pitanje Izjavu o jamstvu. Posebno smo procijenili jesu li naši nalazi obavljene revizije u skladu s postojanjem ili izostankom rezervacija od strane nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje prema Izjavi o jamstvu. Revizije smo obavili u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju, između ostalog, poštivanje etičkih zahtjeva te da revizije planiramo i obavljamo kako bismo dobili prihvatljivo jamstvo na kojem možemo temeljiti naše mišljenje.
Vjerujem da obavljeni rad osigurava dobru osnovu za naše mišljenje.
Opseg ispitivanja:
Revizijski zadaci obavljeni su u skladu s godišnjim planom revizije u pogledu ove komponente u predmetnom razdoblju od 12 mjeseci i navedeni su u godišnjem izvješću o obavljenim revizijama koje pokriva razdoblje do … (datum).
Naša revizija zasnovana na sustavu uključila je ispitivanje, na osnovi testiranja, strukture i rada sustava upravljanja i kontrole koji je korisnik uveo radi djelotvornog upravljanja onim rizicima koji mogu ugroziti izradu pouzdanih [izjava o izdacima] [računa i izjava o izdacima]3 dostavljenih Komisiji.
Navesti ograničenja opsega ispitivanja:
▶ Objasniti eventualna ograničenja
Mišljenje revizora:
[1. mogućnost – Bezuvjetno mišljenje
Na osnovi gore spomenutog ispitivanja, moje je mišljenje da su u razdoblju od 1. listopada 20xx. do 30 rujna 20xx.+1) sustavi upravljanja i kontrole uspostavljeni za komponentu [1 do 5] kao doprinos izradi pouzdanih [izjava o izdacima] [računa i izjava o izdacima]3 dostavljeni Komisiji pa time i da bi pomogli u osiguranju, između ostalog, pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se te izjave odnose, djelotvorno funkcionirali a, glede njihove namjene i rada, poštivali su u svakom materijalnom pogledu sve važeće zahtjeve Okvirnog sporazuma o programu IPA i/ili svih drugih sporazuma između Komisije i Vlade Republike Hrvatske u okviru programa IPA. Bez izražavanja mišljenja o općoj pouzdanosti Izjave o jamstvu zaključujem da Izjava o jamstvu koju izdaje nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ne sadrži izjave koje bi materijalno bile neusklađene s nalazima revizije i koje bi tako dale osnove za sumnju u ispravnost Izjave o jamstvu u skladu s važećim zakonima.
Revizije su obavljene u razdoblju između d/m/20.. i d/m/20.. . Izvješće o mojim nalazima dostavlja se s istim datumom kao i ovo mišljenje.
(Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[2. mogućnost – Uvjetno mišljenje[50]
Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja, moje je mišljenje da su u razdoblju od 1. listopada 20xx. do 30 rujna 20xx.+1) sustavi upravljanja i kontrole uspostavljeni za komponentu [1 do 5] kao doprinos izradi pouzdanih [izjava o izdacima] [računa i izjava o izdacima]3 dostavljeni Komisiji pa time i da bi pomogli u osiguranju, između ostalog, pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se te izjave odnose, djelotvorno funkcionirali a, glede njihove namjene i rada, poštivali su u svakom materijalnom pogledu sve važeće zahtjeve Okvirnog sporazuma o programu IPA i/ili sve druge sporazume između Komisije i (države) u okviru programa IPA, osim u sljedećem:
▶ Iznijeti i objasniti kvalifikacije (bilo zbog neslaganja s nacionalnim dužnosnikom za ovjeravanje ili ograničenja opsega); posebno navesti odnosna tijela
▶ Navesti je li priroda kvalifikacija da se ponavljaju / sistemska ili jednokratna
Zbog toga, [(država)] [… tijelo] [i drugi sudionik(ci)] nije poštivao/la zahtjeve Okvirnog sporazuma o programu IPA i/ili druge sporazume između Komisije i Vlade Republike Hrvatske u okviru programa IPA.
Procjenjujem da posljedica kvalifikacija(e) iznosi … EUR [%] od ukupnih prikazanih izdataka, što odgovara … EUR [%] javnog doprinosa. Doprinos Zajednice koji je oštećen tako iznosi ….. Bez izražavanja mišljenja o općoj pouzdanosti Izjave o jamstvu u cjelini, zaključujem da Izjava o jamstvu koju je izdao nacionalni dužnosnik za ovjeravanje sadrži izjavu(e) koja(e) je/su materijalno neusklađena(e) s našim nalazima revizije i koje bi tako dale osnove za sumnju u ispravnost Izjave o jamstvu u skladu s važećim zakonima u vezi s ovim. Ova/ove rezervacija(e) i neusklađenost(i) jest/jesu: <opisati rezervaciju>
Revizije su obavljene u razdoblju između d/m/20.. i d/m/20.. . Izvješće o mojim nalazima dostavlja se s istim datumom kao i ovo mišljenje.
(Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[3. mogućnost – Nepovoljno mišljenje
Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja, moje je mišljenje da u razdoblju od 1. listopada 20xx. do 30 rujna 20xx.+1) sustavi upravljanja i kontrole uspostavljeni za komponentu [1 do 5] kao doprinos izradi pouzdanih [izjava o izdacima] [računa i izjava o izdacima]3 dostavljeni Komisiji pa time i da bi pomogli u osiguranju, između ostalog, pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se te izjave odnose, nisu djelotvorno funkcionirali a, glede njihove namjene i rada, nisu poštivali, u značajnoj mjeri, važeće zahtjeve Okvirnog sporazuma o programu IPA i/ili sve druge sporazume između Komisije i Vlade Republike Hrvatske u okviru programa IPA.
Ovo negativno mišljenje temelji se na sljedećem(im) nalazu(nalazima):
▶ Opisati okolnosti uslijed kojih su nastale rezervacije – kao i značajne posljedice za poštivanje pravila Zajednice – i posebno navesti tijela na koja utječu, ukoliko je primjenjivo.
Zbog posljedica pitanja opisanih u prethodnom stavku, [(država)] [… tijelo] [i drugi sudionik(ci)] nije poštivao/la zahtjeve Okvirnog sporazuma o programu IPA i/ili drugih sporazuma između Komisije i Vlade Republike Hrvatske u okviru programa IPA.
Revizije su obavljene u razdoblju između d/m/20.. i d/m/20.. . Izvješće o mojim nalazima dostavlja se s istim datumom kao i ovo mišljenje.
(Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[4. mogućnost – Suzdržano mišljenje
S obzirom na značaj predmeta rasprave u prethodnom odlomku, ne izražavam mišljenje o djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole u okviru komponente programa IPA [1 do 5] za razdoblje od 1. listopada 20xx. do 30. rujna 20xx.+1 i njegovoj usklađenosti s Okvirnim sporazumom o programu IPA i/ili bilo kojim drugim sporazumima između Komisije i Vlade Republike Hrvatske u okviru programa IPA. Bez izražavanja mišljenja o općoj pouzdanosti Izjave o jamstvu u cjelini, zaključujem da Izjava o jamstvu koju izdaje nacionalni dužnosnik za ovjeravanje sadrži izjavu(e) koju(e) koja(e) jest/jesu materijalno neusklađene s našim nalazima revizije pa stoga daju osnovu(e) za sumnju u ispravnost Izjave o jamstvu u skladu s važećim zakonima u vezi s ovim. Ova/ove rezervacija(e) i neusklađenost(i) jest/jesu: <opisati rezervaciju>
Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)
DODATAK E
OKVIRNOM SPORAZUMU IZMEĐU KOMISIJE I VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE[51]
REVIZIJSKO MIŠLJENJE
Tijela u Republici Hrvatskoj nadležnog za reviziju[52]
o završnoj izjavi o izdacima [programa s referencom: …]
[o računima i izjavi o izdacima za komponentu 5][53]
[dio … programa s referencom: …]
[uz podršku završnog Izvješća o obavljenim revizijama][54]
dostavlja se
– Europskoj komisiji, Općoj upravi …
– Dužnosniku nadležnom za akreditaciju (DNA) u Republici Hrvatskoj i
1. UVOD
Ja, (prezime, ime, službeni naziv ili funkcija), čelnik Tijela u Republici Hrvatskoj nadležnog za reviziju, (naziv imenovanog Tijela nadležnog za reviziju), ispitao/la sam rezultate revizija obavljenih na programu (navesti program – naziv, komponentu,razdoblje, poziv na broj (CCI)) prema ili pod odgovornosti Tijela nadležnog za reviziju u skladu s planom rada revizije [a poduzeo/la sam i dodatne aktivnosti koje sam prema vlastitoj prosudbi smatrao/la potrebnim].
2. ODNOSNE ODGOVORNOSTI NACIONALNOG DUŽNOSNIKA ZA OVJERAVANJE (NDO) I REVIZORA:
U skladu sa člankom 25. Provedbene uredbe o programu IPA (IPA PU), priprema i istinito prikazivanje izjava o izdacima koje se podnose Komisiji, kao i osiguranje pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se te izjave odnose, u nadležnosti je nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje.
[Ta nadležnost uključuje: izradu, provedbu i održavanje interne kontrole koja se odnosi na pripremu i istinito prikazivanje godišnjih računa koji ne sadrže pogrešno prikazivanje, bilo zbog prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i izradu računovodstvenih procjena koje su realne u zadanim okolnostima]3.
Moja je odgovornost u ovom izvješću – u skladu sa člankom 29. stavkom 2.b) 3. alineja Provedbene uredbe o programu IPA – izraziti mišljenje [o pouzdanosti završne izjave o izdacima] [o pouzdanosti izjave o izdacima i godišnjih računa]3 [i o valjanosti završnog zahtjeva za plaćanje] koje podnosi nacionalni dužnosnik za ovjeravanje. Revizije sam obavio/la u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.
Ti standardi zahtijevaju da revizije planiram i obavljam kako bih dobio/la realna jamstva o tome je[su] li izjava(e) o izdacima [i godišnji računi]3 [i zahtjev za plaćanjem za konačni saldo doprinosa Zajednice programu] oslobođeni od pogrešnog prikazivanja [i djelotvornost postupaka interne kontrole]3.
Organiziramo opći plan rada revizije radi ispunjenja naših odgovornosti prema članku 29. Provedbene uredbe o programu IPA. Revizije su uključile [ispitivanje, na osnovi testiranja, dokaza koji podupiru iznose i informacije objavljene u završnoj izjavi o izdacima i zahtjevu za plaćanjem za konačni saldo doprinosa Zajednice programu] [ispitivanje, na osnovi testiranja, dokaza koji podupiru informacije u godišnjim računima, ispitivanje procedura i odgovarajućeg uzorka transakcija da bi se dobio revizijski dokaz o iznosima i podacima objavljenim u izjavi o izdacima i godišnjim računima]3. [Revizije su obuhvatile usklađenost isplata s pravilima Zajednice samo u vezi sa sposobnosti akreditiranih administrativnih struktura da osiguraju provjeru takve usklađenosti prije izvršenja isplate][55]
Vjerujem da moje revizije osiguravaju realnu osnovu za moje mišljenje.
3. OPSEG ISPITIVANJA
Ispitivanje sam proveo/la u skladu sa člankom 29. stavkom 2. b) Provedbene uredbe o programu IPA.
<Svrha našeg ispitivanja nije bila kreiranje mišljenja o pravovaljanosti i ispravnosti transakcija na koje se odnosi završna izjava o izdacima koja se podnosi Komisiji.>[56] <Nije bilo ograničenja za opseg ispitivanja.>5
Opseg su nadalje ograničavali sljedeći faktori:
(a) …
(b) …
(c) …, itd.
(Navesti sva ograničenja za opseg ispitivanja, na primjer sve sistemske probleme, slabosti u sustavu upravljanja i kontrole, nedostatak popratne dokumentacije, slučajeve u sudskim postupcima, itd. i procijeniti visine izdataka i doprinos Zajednice na koji to utječe. Ukoliko Tijelo nadležno za reviziju ne smatra da ograničenja utječu na završne prikazane izdatke, i to je potrebno navesti.)
4. GREŠKE I NEPRAVILNOSTI
[Stope pogrešaka i slučajevi nepravilnosti otkriveni prilikom obavljanja revizije nisu takvi da bi spriječili bezuvjetno mišljenje ukoliko ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje riješi na zadovoljavajući način i s obzirom na kretanje u razini njihovog pojavljivanja tijekom vremena.]
Ili
[Stope pogrešaka i nepravilnosti otkrivene prilikom obavljanja revizije i način na koji ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje rješava, su takve da ne sprječavaju bezuvjetno mišljenje. Popis tih slučajeva nalazi se u završnom izvješću o obavljenim revizijama uz naznaku njihovog eventualnog sistemskog karaktera i raspona problema.]
5. MIŠLJENJE REVIZORA O ZAVRŠNOJ IZJAVI O IZDACIMA
[1. mogućnost – Bezuvjetno mišljenje
(Ukoliko nije bilo ograničenja glede opsega ispitivanja, a stopa pogrešaka i slučajevi nepravilnosti i način na koji ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje rješava ne sprječavaju bezuvjetno mišljenje)
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa Člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], moje je mišljenje da su računi podnijeti Komisiji za operacije u okviru komponente programa IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma) (posebno izjava o izdacima) prikazani istinito, u svakom materijalnom pogledu <, uključujući one koji se odnose na pravovaljanost i ispravnost transakcija na koje se odnose >[57] [a procedure interne kontrole su djelovale na zadovoljavajući način]3.]
Ili
[Na osnovi gore spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa Člankom 29. stavkom 2. (b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], moje je mišljenje da završna izjava o izdacima prikazuje istinito, u svakom materijalnom pogledu – < uključujući one koji se odnose na pravovaljanost i ispravnost transakcija na koje se odnose >7 – izdatke plaćene u okviru operativnog programa s pozivom na:… komponente u okviru programa IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma), i da je zahtjev za isplatom završnog salda doprinosa Zajednice ovom programu valjan.]
Moje revizije obavljene su između D/M/20.. i D/M/20.. .
Mjesto i datum izdavanja
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[2. mogućnost – Uvjetno mišljenje
(Ukoliko su postojala ograničenja glede opsega ispitivanja i/ili stope pogrešaka i slučajeva nepravilnosti i načina na koji ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje rješava, to zahtjeva uvjetno mišljenje, ali ne opravdava nepovoljno mišljenje za sve predmetne izdatke)
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa Člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio], moje je mišljenje da su računi podnijeti Komisiji za operacije u okviru komponente IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma) prikazani istinito, u svakom materijalnom pogledu – < uključujući one koji se odnose na pravovaljanost i ispravnost transakcija na koje se odnose>7 [a procedure interne kontrole su djelovale na zadovoljavajući način]3- osim u sljedećem:
(a) …
(b) …
(c) …, itd.
(navesti kvalifikacije, posebno tijela na koja se odnose, i objasniti da li se ponavljaju / jesu li sistemski ili jednokratni)
Procjenjujem da posljedica kvalifikacija(e) iznosi … EUR [u %] od ukupnih prikazanih izdataka, [što odgovara … EUR [%] javnog doprinosa]. Doprinos Zajednice koji je oštećen tako iznosi …..]
Ili
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], moje je mišljenje da završna izjava o izdacima prikazuje istinito, u svakom materijalnom pogledu -< uključujući one koji se odnose na pravovaljanost i ispravnost transakcija na koje se odnose >7 izdatke plaćene u okviru operativnog programa s pozivom na:… komponente programa IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma), i da je zahtjev za isplatom završnog salda doprinosa Zajednice ovom programu valjan osim u pogledu pitanja iz gornje točke 3 i/ili primjedbi iz prethodne točke 4 u pogledu stopa pogrešaka i slučajeva nepravilnosti i načina na koji ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje rješava.
Procjenjujem da posljedica kvalifikacija(e) iznosi … EUR [u %] od ukupnih prikazanih izdataka, [što odgovara … EUR [u %] javnog doprinosa]. Doprinos Zajednice koji je oštećen tako iznosi …..]
Moje revizije obavljene su između D/M/20.. i D/M/20.. .
Mjesto i datum izdavanja
__________________________________________________
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[3. mogućnost – Nepovoljno mišljenje
(Ukoliko su vrsta i razmjer pogrešaka i slučajeva nepravilnosti i načina na koji ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje rješava tako opsežni da se kvalifikacija ne smatra odgovarajućom za objavljivanje obmanjujuće prirode završne izjave o izdacima u cjelini)
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], a posebno u pogledu vrste i razmjera pogrešaka i slučajeva nepravilnosti i činjenice da ih nacionalni dužnosnik za ovjeravanje nije riješio na zadovoljavajući način iz prethodne točke 4, moje je mišljenje da računi podnijeti Komisiji za operacije u okviru komponente programa IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma) nisu istinito prikazani, u svakom materijalnom pogledu [a procedure interne kontrole nisu djelovale na zadovoljavajući način]3.]
ILI
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa Člankom 29. stavkom 2. (b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], moje je mišljenje da završna izjava o izdacima ne prikazuje na istiniti način, u svakom materijalnom pogledu – < uključujući one koji se odnose na pravovaljanost i ispravnost transakcija na koje se odnose >7 izdatke plaćene u okviru operativnog programa s pozivom na:… komponentne programa IPA [1 do 5] za razdoblje od (datuma) do (datuma), i da zahtjev za isplatom završnog salda doprinosa Zajednice ovom programu nije valjan.]
Moje revizije obavljene su između D/M/20.. i D/M/20.. .
Mjesto i datum izdavanja
__________________________________________________
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[4. mogućnost – Suzdržano mišljenje
(Ukoliko je bilo velikih ograničenja u opsegu ispitivanja, koja su takva da se ne može doći do zaključka o pouzdanosti završne izjave o izdacima bez značajnog nastavka rada)
[Na osnovi prethodno spomenutog ispitivanja koje pokriva reviziju obavljenu u skladu sa Člankom 29. stavkom 2.(b) Provedbene uredbe o programu IPA [i dodatnog rada koji sam obavio/la], a posebno u pogledu pitanja iz točke 3, nisam u mogućnosti izraziti mišljenje.
Mjesto i datum izdavanja
__________________________________________________
Potpis
Ime i službeni naziv ili funkcija čelnika imenovanog Tijela nadležnog za reviziju)]
[primjerak za: Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) Republike Hrvatske]6
DODATAK C |
DODATNI UVJETI ZA PROVEDBU POMOĆI
ZAJEDNICE
1. ZAMJENA
(1) Država korisnica osigurava uvođenje sustava zamjena kako bi se osigurao kontinuitet funkcija dodijeljenih nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje (NDO).
(2) Ne dovodeći u pitanje prethodno spomenuto, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje ostaje konačno odgovoran za sve nadležnosti koje su mu dodijeljene u ovom Sporazumu i drugim sporazumima.
2. DODATNE NADLEŽNOSTI NDO-a
Osim funkcija i nadležnosti iz Dodatka B ovom Sporazumu, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje:
(a) sklapaju relevantne sporazume sa svakom od provedbenih agencija, koje mora odobriti Komisija;
(b) osigurava tijek nacionalnih i drugih izvora sufinanciranja;
(c) osigurava da se sustav financijskog izvješćivanja Perseus[58] redovito nadopunjuje i da se postupci izvješćivanja uredno poštuju od strane nacionalnog fonda i provedbenih agencija;
(d) sudjeluje u nadzornim odborima za program IPA;
(e) sudjeluje u Nadzornom odboru Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija (odbor TAIB).
3. PLAĆANJA
(1) Plaćanja sudjelovanja Zajednice od strane Komisije izvršavaju se unutar ograničenja dostupnih sredstava.
(2) Plaćanja su u obliku: predfinanciranja, periodičnih plaćanja i plaćanja konačnog salda.
(3) Do 28. veljače svake godine, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje šalje Komisiji prognozu svojih vjerojatnih zahtjeva za plaćanje za odnosnu poslovnu godinu i za sljedeće poslovne godine.
(4) Razmjena informacija o financijskim transakcijama između Komisije i nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, prema potrebi, obavlja se elektroničkim putem, pomoću postupaka dogovorenih između njih.
(5) Ukupni zbroj predfinanciranja i periodičnih plaćanja ne smije prijeći 95% sudjelovanja Zajednice.
(6) Kada se postigne gornja granica iz gornjeg stavka 5., nacionalni dužnosnik za ovjeravanje samo dostavlja novu potvrđenu izjavu o izdacima i informacije o primljenim iznosima kada zahtijeva plaćanje konačnog salda.
(7) Iznosi iz programa dostavljenih od strane nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, u potvrđenim izjavama o izdacima, u zahtjevima za plaćanje i u izdacima navedenim u provedbenim izvješćima, bit će iskazani u eurima. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje pretvara iznose izdataka nastalih u nacionalnoj valuti u euro pomoću mjesečne obračunske stope za euro utvrđene od strane Komisije za mjesec tijekom kojeg je izdatak zabilježen u računima odnosne operativne strukture.
(8) Plaćanja Komisije prema nacionalnom fondu izvršavaju se na račun u eurima. Po jedan račun u eurima otvara se za svaki od odnosnih programa IPA i koristi se isključivo za transakcije povezane s tim programom.
(9) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje brine se da krajnji korisnici prime ukupan iznos javnog sufinanciranja na vrijeme i u potpunosti. Nikakva posebna naknada niti druga naknada s jednakim učinkom ne naplaćuje se koja bi smanjila te iznose za krajnje korisnike.
(10) Izdatak se može pokriti financiranjem Zajednice samo ako je nastao i plaćen je od strane krajnje korisnice. Izdatak plaćen od strane krajnjih korisnica dokazuje se potvrđenim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti ili drugim relevantnim dokumentima, u slučaju kada, prema programu, pomoć nije u funkciji izdatka. Izdatak mora biti potvrđen od strane nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje.
4. PRIHVATLJIVOST ZAHTJEVA ZA PLAĆANJE
(1) Ne dovodeći u pitanje utvrđivanje dodatnog zahtjeva ako to okolnosti nalažu, Komisija ne odobrava zahtjev za plaćanje sve dok se ne ispune sljedeći najmanji zahtjevi:
(a) – U slučaju predfinanciranja od strane Komisije:
– nacionalni dužnosnik za ovjeravanje obavijestio je Komisiju o otvaranju odnosnog računa u eurima;
– akreditacije izvršene od strane nadležnog dužnosnika za akreditaciju i nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje na snazi su i prijenos upravljanja od strane Komisije i dalje je valjan;
– relevantan sporazum o financiranju stupio je na snagu.
(b) U slučaju svakog periodičnog plaćanja od strane Komisije:
– nacionalni dužnosnik za ovjeravanje poslao je Komisiji zahtjev za plaćanje i izjavu o izdacima u vezi s odnosnim plaćanjem;
– granice za pomoć Zajednice u okviru svake prioritetne osi, kako je naznačeno u odluci Komisije o financiranju, su poštivane;
– operativna struktura je Komisiji poslala sektorska godišnja provedbena izvješća, iz članka 61. stavka 1. Uredbe (EZ-a) br. 718/2007, uključujući ono najnovije;
– tijelo nadležno za reviziju poslalo je Komisiji, u skladu s prvom i drugom alinejom članka 29. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ-a) 718/2007 najnovije godišnje izvješće o obavljenim revizijama i mišljenje o usklađenosti uvedenih sustava upravljanja i kontrole sa zahtjevima Uredbe (EZ-a) 718/2007 i svih sporazuma između Komisije i države korisnice;
– akreditacije provedene od strane nadležnog dužnosnika za akreditaciju i nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje su na snazi, a prijenos upravljanja od strane Komisije i dalje vrijedi.
Ukoliko jedan ili više uvjeta navedenih u ovom stavku nisu ispunjeni, država korisnica i nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, kada to od njih zatraži Komisija i unutar vremenskog ograničenja koje utvrdi Komisija, poduzimaju potrebne korake za ispravak stanja.
(c) U slučaju plaćanja konačnog salda od strane Komisije, u skladu s rokom iz članka 166. Uredbe (EZ-a, Euratom) 1605/2002, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ-a, Euratom) br. 1995/2006 od 13. prosinca 2006.:
– nacionalni dužnosnik za ovjeravanje poslao je Komisiji zahtjev za konačno plaćanje i konačnu izjavu o izdacima;
– operativna struktura je Komisiji poslala sektorska konačna izvješća za odnosni program, prema zahtjevu iz članka 61. stavka 1. Uredbe (EZ-a) br. 718/2007;
– tijelo nadležno za reviziju je Komisiji poslalo, u skladu s trećom alinejom članka 29. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ-a) br. 718/2007, mišljenje o svim konačnim izjavama o izdacima, popraćeno završnim izvješćem o aktivnosti;
– akreditacije provedene od strane nadležnog dužnosnika za akreditaciju i nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje su na snazi, a prijenos upravljanja od strane Komisije i dalje vrijedi.
Neispunjavanje nekog od uvjeta navedenih u ovom stavku smjesta će rezultirati povratom sredstava konačnog salda.
(2) Sva ili dio plaćanja Komisija može obustaviti plaćanja kada:
(a) postoji ozbiljan propust u sustavu upravljanja i kontrole programa, koji utječe na pouzdanost postupka za potvrđivanje plaćanja a za koje nisu poduzete mjere ispravka; ili
(b) izdatak u potvrđenoj izjavi o izdacima povezan je s ozbiljnom nepravilnosti koja nije ispravljena;
(c) pojašnjenja su potrebna o informacijama sadržanim u izjavi o izdacima.
(3) Državi korisnice se daje mogućnost da iznese svoje primjedbe u roku dva mjeseca prije no što Komisija odluči o obustavi u skladu sa stavkom 2.
(4) Komisija prestaje s obustavom svih ili dijela plaćanja kada je država korisnica poduzela potrebne mjere za ispravak nedostatka. Ako država korisnica nije poduzela te mjere, Komisija može odlučiti otkazati sve ili dio sufinanciranja programa od strane Komisije.
5. PREDFINANCIRANJE
(1) Pred-financiranje u načelu predstavlja 50% sudjelovanja Zajednice u odnosnom programu, a može se plaćati u godišnjim obrocima. Ta stopa se može povećati ako nacionalni dužnosnik za ovjeravanje dokaže da nastali iznos neće pokriti predfinanciranje ugovora i bespovratnih sredstava potpisanih na nacionalnoj razini. Plaćanja za sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice mogu iznositi do 100% sudjelovanja Zajednice u vezi s ovim sudjelovanjem.
(2) Iznos koji će se predfinancirati obračunava se kao zbroj procjene iznosa koji će se ugovarati po godinama, i stvarnog iznosa za koji su ugovorne obveze sklopljene u prethodnim godinama. Osim onoga koje se odnosi na sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice, predfinanciranje se plaća samo nakon što se objavi prvi poziv na nadmetanje ili poziv za dostavu prijedloga.
(3) Ukupni iznos plaćen kao predfinanciranje vraća se Komisiji ako se ne pošalje zahtjev za plaćanje za odnosni program u roku 15 mjeseci od dana kada Komisija plati prvi iznos predfinanciranja. Takav povrat sredstava ne utječe na sufinanciranje odnosnog programa od strane Zajednice.
(4) Ukupni iznos predfinanciranja obračunava se najkasnije kada je program zatvoren. Tijekom cijelog trajanja programa, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje koristi plaćanje predfinanciranjem samo za plaćanje sufinanciranja Zajednice za izdatke u skladu s ovom Uredbom (EZ-a) 718/2007.
6. PERIODIČNA PLAĆANJA
(1) U slučaju da važeća pravila nisu poštivana ili da su sredstva Zajednice nepropisno korištena, Komisija može smanjiti periodična plaćanja državi korisnici, ili ih privremeno obustaviti, u skladu s odredbama članka 46. Uredbe (EZ-a) 718/2007. Izvještava državu korisnicu sukladno tome.
(2) Obustava ili smanjenje periodičnih plaćanja poštuje načelo razmjernosti i ne dovodi u pitanje odluke o usklađenosti i odluke o obračunu te financijske ispravke.
7. PRERASPODJELA SREDSTAVA
(1) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje može zatražiti preraspodjelu sredstava unutar istog programa slijedom preporuke Nadzornog odbora za program IPA-u.
(2) Zatražena preraspodjela dostavlja se Komisiji na odobrenje, a podliježe novoj odluci Komisije
8. OSOBLJE, MJESTO I OPERATIVNI TROŠKOVI NACIONALNOG FONDA I DRUGIH ORGANA I TIJELA
(1) Država korisnica osigurava na svoj vlastiti trošak dostupnost potrebnih ljudskih potencijala za pravovremeno i ispravno izvršavanje zadataka povjerenih organima i tijelima imenovanim u članku 21. IPA provedbene uredbe.
(2) Država korisnica na svoj vlastiti trošak osigurava potrebne prostorije, uredski namještaj i druge popratne sadržaje za gore navedene organe i tijela.
(3) Operativne troškove tih organa i tijela snosi država korisnica, osim troška iz članka 94. stavka 1. točke (f) Provedbene uredbe o programu IPA.
9. BANKOVNI RAČUNI
(1) Nacionalni fond otvara za svaki program poseban euro bankovni račun u središnjoj banci ili na bankovnom računu za koji jamstvo daje Vlada. Račun u načelu ostvaruje kamatu.
(2) Sva kamata ostvarena na bilo kojem od euro računa specifičnim za komponentu ostaje u vlasništvu države korisnice. Kamata nastala financiranjem programa od strane Zajednice knjiži se isključivo tom programu, koji se smatra kao izvor za državu korisnicu u obliku nacionalnog javnog sudjelovanja, a prijavljuje se Komisiji svaki put kada se Komisiji dostavlja zahtjev za plaćanje.
(3) Bankovnim računom će se upravljati na osnovi sustava dvostrukog potpisa, koji zahtijeva potpise nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i višeg računovodstvenog službenika.
(4) Nacionalni fond prenosi Komisiji sve relevantne informacije o računima pri nacionalnom fondu kao i o svim drugim računima u provedbenim agencijama i drugima kojima su sredstva programa IPA prenijeta. Relevantne informacije obuhvaćaju naziv i adresu banke, broj računa, imena vlasnika računa, kamatne stope i sve ostale informacije koje Komisija smatra potrebnim.
10. RAČUNOVODSTVO I REVIZIJE
(1) Nacionalni fond upravlja računovodstvenim sustavom koji pokriva sve ugovorne i druge financijske aktivnosti koje se odnose na programe financirane sredstvima programa IPA.
(2) Račune i aktivnosti svih relevantnih operativnih struktura/provedbenih agencija i tijela može provjeravati u redovnim razmacima vanjski revizor kojeg ugovara Komisija ne dovodeći u pitanje nadležnosti Komisije i Europskog revizorskog suda kako je navedeno u Okvirnom sporazumu.
(3) Sve dokumente povezane sa zadanim programom čuva država korisnica najmanje tri godine nakon zatvaranja programa. Ovo razdoblje se prekida ili u slučaju sudskog postupka ili uz opravdani zahtjev Komisije.
(4) Odstupajući od prethodnog stavka 3., pisanu evidenciju cjelokupne nabave, dodjele bespovratnih sredstava i postupka ugovaranja čuva operativna struktura u razdoblju od najmanje sedam godina od plaćanja salda ugovora.
11. IZVJEŠĆIVANJE
(1) Operativne strukture država korisnica koje sudjeluju u prekograničnom programu šalju Komisiji i odnosnim nacionalnim koordinatorima za program IPA godišnje izvješće i završno izvješće o provedbi prekograničnog programa nakon provjere Zajedničkog nadzornog odbora.
Izvješća se šalju i odnosnim nacionalnim dužnosnicima za ovjeravanje.
Godišnje izvješće se dostavlja do 30. lipnja svake godine i prvi put u drugoj godini nakon usvajanja prekograničnog programa.
Završno izvješće dostavlja se najkasnije 6 mjeseci nakon zatvaranja prekograničnog programa.
(2) Izvješća iz stavka 1. sadrže sljedeće informacije:
(a) napredak postignut u provedbi prekograničnog programa i prioriteta u vezi s njihovim posebnim, provjerljivim ciljevima, iskazane količinski, gdjegod i kadgod ih je moguće iskazati količinski, pomoću pokazatelja iz članka 94. stavka 1. točke (d) IPA provedbene uredbe na razini prioritetne osi;
(b) podrobne informacije o financijskoj provedbi prekograničnog programa;
(c) koraci poduzeti od strane operativne strukture i/ili Zajedničkog nadzornog odbora kako bi se osigurala kvaliteta i učinkovitost provedbe, posebice:
– mjere nadzora i evaluacije, uključujući sustave prikupljanja podataka,
– sažetak svih značajnih problema na koje se naišlo u provedbi prekograničnog programa i sve poduzete mjere;
– način na koji je korištena tehnička pomoć;
(d) mjere poduzete za informiranje o prekograničnom programu i njegovu promidžbu.
Prema potrebi, informacije iz točki (a) do (d) ovog stavka mogu se pružiti u obliku sažetka.
Informacije iz točke (c) ne treba uključiti ako nije došlo do značajne izmjene od prethodnog izvješća.
12. PLAN ZA DECENTRALIZACIJU S EX POST KONTROLAMA
(1) Država korisnica uspostavlja plan s indikativnim mjerilima i vremenskim ograničenjima za postizanje decentralizacije bez ex ante kontrola od strane Komisije.
(2) Komisija nadzire provedbu plana navedenog u stavku 1. i uzima u obzir rezultate koje je država korisnica postigla u ovom kontekstu, posebice u pružanju pomoći i u procesu pregovora. Plan za postizanje decentralizacije bez ex ante kontrola može se odnositi na postupno odricanje od raznih vrsta ex ante kontrole.
(3) Država korisnica redovno izvještava Komisiju o napretku postignutom u provedbi ovog plana.
13. POSTUPANJE S PRIMICIMA
(1) Primici u svrhu IPA-e uključuju prihod ostvaren nekom aktivnosti, tijekom razdoblja njenog sufinanciranja, od prodaje, najmova, upisa/naknada za usluge ili drugih primitaka osim:
(a) primitaka ostvarenih tijekom ekonomskog vijeka trajanja sufinanciranih investicija u slučaju investicija u tvrtke;
(b) primitaka ostvarenih unutar okvira mjere financijskog inženjeringa, uključujući poduzetnički kapital i kreditne fondove, garancijske fondove, leasing;
(c) gdje je primjenjivo, sudjelovanja iz privatnog sektora za sufinanciranje aktivnosti, što se iskazuje zajedno s javnim sudjelovanjem u financijskim tablicama programa.
(2) Primici kako su određeni u prethodnom stavku 1. predstavljaju dohodak koji se oduzima od iznosa prihvatljivih izdataka za odnosnu aktivnost. Najkasnije do zatvaranja programa, takvi primici se oduzimaju od relevantnih izdataka prihvatljivosti aktivnosti u cijelosti ili pro rata, ovisno o tome jesu li ostvareni u cijelosti ili samo djelomično sufinanciranom aktivnosti.
14. PRIHVATLJIVOST IZDATAKA
(1) Izdaci u okviru programa iz Dodatka A prihvatljivi su za sudjelovanje Zajednice ukoliko su stvarno nastali nakon potpisivanja ovog Sporazuma.
(2) Sljedeći izdaci nisu prihvatljivi za sudjelovanje Zajednice u okviru programa u Dodatku A:
(a) porezi, uključujući poreze na dodanu vrijednost;
(b) carinske i uvozne pristojbe, ili drugi troškovi;
(c) kupnja, najam ili zakup zemljišta i postojećih zgrada;
(d) novčane kazne, financijske kazne i troškovi sporova;
(e) operativni troškovi;
(f) rabljena oprema;
(g) bankovni troškovi, troškovi garancija i slični troškovi;
(h) troškovi konverzije, troškovi tečajnih naknada i razlika povezani s bilo kojim od sastavnih pojedinačnih euro računa, kao i drugi čisto financijski izdaci;
(i) nefinancijsko sudjelovanje;
(j) kamata na dug.
(3) Odstupajući od prethodnog stavka 2., sljedeći izdaci su prihvatljivi:
(a) porezi na dodanu vrijednost, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(i) ne mogu se vratiti na bilo koji način,
(ii) utvrđeno je da ih snosi krajnji korisnik, i
(iii) jasno su utvrđeni u projektnom prijedlogu.
(b) troškovi za transnacionalne financijske transakcije;
(c) u slučaju da provedba neke aktivnosti zahtijeva otvaranje zasebnog računa ili više njih, bankovni troškovi za otvaranje i vođenje tih računa;
(d) naknade za pravne savjete, javnobilježničke naknade, troškovi tehničkih ili financijskih stručnjaka i računovodstveni ili revizijski troškovi, ako su izravno povezani sa sufinanciranom aktivnosti i potrebni za njenu pripremu ili provedbu;
(e) trošak garancija koje daje banka ili druge financijske institucije, do one mjere do koje garancije zahtijeva nacionalno zakonodavstvo ili zakonodavstvo Zajednice;
(f) opći troškovi, pod uvjetom da su utemeljeni na stvarnim troškovima koji se mogu pripisati provedbi odnosne aktivnosti. Jedinstvene stope na osnovi prosječnih troškova ne smiju prijeći 25% onih neposrednih troškova neke aktivnosti koji mogu utjecati na razinu općih troškova. Obračun se uredno dokumentira i periodičko pregledava;
(g) kupnja zemljišta za iznos do 10% prihvatljivih izdataka odnosne aktivnosti.
(4) Osim tehničke pomoći za prekogranični program iz članka 94. IPA provedbene uredbe, prihvatljivi su sljedeći izdaci koje plaćaju javna tijela u pripremi ili provedbi neke aktivnosti:
(a) troškovi stručnih usluga koje pruža javno tijelo osim krajnjeg korisnika u pripremi ili provedbi neke aktivnosti;
(b) troškovi pružanja usluga povezani s pripremom i provedbom neke aktivnosti koje pruža javno tijelo koje je ujedno i krajnji korisnik i koje izvodi neku aktivnost za svoj vlastiti račun bez drugih vanjskih pružatelja usluga ako su dodatni troškovi i ako se odnose bilo na izdatke stvarno i neposredno plaćane za sufinanciranu aktivnost.
Odnosno javno tijelo ili fakturira troškove iz točke (a) ovog stavka krajnjem korisniku ili potvrđuje te troškove na osnovi dokumenata jednake dokazne vrijednosti koji dopuštaju utvrđivanje stvarnih troškova koje je to tijelo platilo za tu aktivnost.
Troškovi iz točke (b) ovog stavka moraju biti potvrđeni pomoću dokumenata koji dopuštaju utvrđivanje stvarnih troškova koje je odnosno javno tijelo platilo za tu aktivnost.
(5) Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 1 do 4, daljnja pravila o prihvatljivosti izdataka mogu se odrediti u prekograničnom programu u Dodatku A ovom Sporazumu.
15. ČUVANJE DOKUMENATA
(1) Sve dokumente povezane s odnosnim programom čuva korisnik najmanje tri godine nakon zatvaranja programa. Ovo razdoblje se prekida ili u slučaju sudskog postupka ili na opravdani zahtjev Komisije.
(2) Odstupajući od stavka 1., pisanu evidenciju cjelokupne nabave, dodjele bespovratnih sredstava i postupka ugovaranja čuva operativna struktura u razdoblju od najmanje sedam godina od plaćanja salda ugovora.
16. IMENOVANJE I NADLEŽNOSTI DUŽNOSNIKA OVLAŠTENIH ZA OVJERAVANJE PROGRAMA
(1) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, nakon savjetovanja s nacionalnim koordinatorom programa IPA, imenuje dužnosnika ovlaštenog za ovjeravanje programa za vođenje provedbenih agencija. To su dužnosnici u državnoj upravi korisnice nadležni za aktivnosti navedene u Odjeljku 6. točka (b) Dodatka A Okvirnog sporazuma, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. Okvirnog sporazuma i sa člankom 11. stavkom 3. IPA provedbene uredbe.
(2) Dužnosnik ovlašten za ovjeravanje programa imenuje dužnosnike u državnoj upravi kao voditelje programa. Pod općom nadležnosti dužnosnika ovlaštenog za ovjeravanje program, voditelji programa izvršavaju sljedeće zadatke:
(a) nadležni su za tehnički aspekt aktivnosti unutar resornih ministarstava;
(b) pomažu dužnosnicima ovlaštenim za ovjeravanje programa u kvalitetnoj i pravovremenoj pripremi i provedbi aktivnosti na tehničkoj razini;
(c) zaduženi su za koordinaciju u okviru svake prioritetne osi iz projektnih prijedloga korisnika.
17. PODROBNA PRAVILA O AKREDITACIJI OPERATIVNIH STRUKTURA
(1) Kada su sredstvima Zajednice upravljala postojeća nacionalna tijela u korisniku u okviru Uredbe (EEZ-a) br. 3906/89 ili Uredbe (EZ-a) br. 2500/2001 prije datuma stupanja na snagu ove uredbe, ta tijela (dalje u tekstu »postojeća nacionalna tijela«) upravljaju sredstvima u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i komponente Prekogranična suradnja, dok Komisija ne usvoji Odluku o prijenosu ovlasti upravljanja.
(2) Ni u kom slučaju postojeća nacionalna tijela ne mogu upravljati sredstvima u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija bez prijenosa ovlasti upravljanja od strane Komisije u skladu s IPA provedbenim pravilima više od godinu dana od stupanja na snagu IPA provedbenih pravila.
(3) Komisija odlučuje hoće li prenijeti ovlasti upravljanja na postojeća nacionalna tijela posebice s obzirom na popis odstupanja dostavljenih u skladu sa stavkom 4. i odlukom koju donosi nacionalni dužnosnik za ovjeravanje u skladu sa stavkom 5.
(4) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje provodi ocjenu operativne strukture, što uključuje postojeća nacionalna tijela, u pogledu zahtjeva iz članka 11. IPA provedbene uredbe. Posebice utvrđuje popis zahtjeva u okviru IPA provedbene uredbe, kako je navedeno u članku 11. Uredbe, koje operativna struktura ne poštuje, na osnovi mišljenja vanjskog revizora koji je funkcionalno neovisan od svih sudionika u sustavu upravljanja i kontrole. Popis odstupanja šalje se Komisiji najkasnije četiri mjeseca nakon stupanja na snagu IPA provedbenih pravila.
(5) Kada se nepoštivanje iz stavka 4. smatra usklađenim s ekonomičnim i učinkovitim funkcioniranjem operativnih struktura, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje može odlučiti akreditirati predmetna tijela.
Najkasnije pet mjeseci nakon stupanja na snagu IPA provedbenih pravila, Komisiji šalje odluku u vezi s akreditacijom odnosnih tijela. Ta odluka uključuje plan, uz vremenski vezane ciljeve, u kojima se utvrđuju koraci koje treba poduzeti radi ispravka nepoštivanja iz popisa iz stavka 4. Plan odobrava Komisija.
(6) U slučaju kada se nepoštivanje iz stavka 6. ne smatra usklađenim s ekonomičnim i učinkovitim funkcioniranjem operativne strukture, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje nastavlja s uspostavom akreditacije za odnosnu operativnu strukturu, u skladu s odredbama članka 13. IPA provedbene uredbe.
18. PODROBNA PRAVILA O PRIJENOSU OVLASTI UPRAVLJANJA OD STRANE KOMISIJE
(1) U slučaju da Komisija odluči prenijeti ovlasti upravljanja na »postojeća nacionalna tijela« navedena u prethodnom Odjeljku 17. stavku 1., Komisija može postaviti daljnje uvjete pred nacionalna tijela. U slučaju daljnjih uvjeta, Komisija određuje vremensko ograničenje za ispunjavanje od strane nacionalnih tijela kako bi prijenos ovlasti upravljanja ostao učinkovit. Odlukom Komisije se određuje i popis ex ante kontrola navedenih u članku 12. stavku 4. Dodatka B.
(2) Bez obzira na odluku nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Komisija može odlučiti zadržati, obustaviti ili povući prijenos ovlasti upravljanja na bilo koje odnosno tijelo u bilo kojem trenutku.
(3) U svim fazama, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje osigurava da korisnik osigura sve informacije koje zahtijeva Komisija.
19. DODATNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA PROVEDBU PREKOGRANIČNIH PROGRAMA
(1) Operativne strukture u svakoj državi korisnici koja sudjeluje u programu uključuju jednu provedbenu agenciju koja se osniva unutar nacionalne uprave ili pod svojom izravnom kontrolom.
(2) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje u svakoj državi korisnici koja sudjeluje u programu, nakon savjetovanja s nacionalnim koordinatorom za program IPA-u, imenuje dužnosnika za ovjeravanje programa kao čelnika provedbene agencije.
(3) Dužnosnici za ovjeravanje programa su dužnosnici državne uprave država korisnica. Nadležan je za aktivnosti koje provodi provedbena agencija.
(4) Provedbene agencije nadležne su za nadmetanje i ugovaranje, obračun plaćanja i aspekte financijskog izvješćivanja nabave usluga, roba, radova i bespovratnim sredstvima za dio prekograničnog programa za odnosnu zemlju.
[1]Uredba 1605/2002 ( SL L 248, 16.9.2002., str. 1.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a, Euratom) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str. 1.) i Uredbom (EZ-a, Euroatom) br. 1525/2007 od 17. prosinca 2007. /SL L 343, 27.12.2007., str. 9.)
[2]Uredba 2342/2002 (SL L 357, 31.12.2002. str. 1.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a, Euratom) br. 478/2007 (SL L 111, 28.04.2007. str. 13.)
[3]Uredba 1605/2002 (SL L 248, 16.9. 2002., str.1) kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a, Euratom
[4]Uredba 2342/2002 (SL L 357, 31.12. 2002, str.1) kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a, Euratom)br. 478/2007 (SL L 111, 28.4.2007., str.13)
[5]Postojeća internetska stranica: http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm
[6]Direktiva Vijeća 85/337/EEZ-a od 27. lipnja 1985 o procjeni efekata određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985, str.40.Direktiva kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2003/35/EZ-a, SL L 156, 25.6.2003., str.17.)
[7]Direktiva Vijeća 92/43/EEZ-a od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L206, 22.7.1992.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1)
[8]Uredba Vijeća (EZ-a, Euratom) 2185/96 od 11. studenog 1996., SL L 292; 15.11.1996.; str. 2.
[9]SL L 371, 27.12.2006., str. 1.
[10]Ovi osnovni elementi indikativne prirode za bespovratna sredstva su indikativni iznos poziva za dostavu prijedloga, a za nabavu, indikativni broj i vrsta predviđenih ugovora kao i indikativni vremenski okvir za pokretanje postupka nabave.
[11]MMTPR: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
[12]izvor: Državni zavod za statistiku RH, Statistički ljetopis 2006.
[13]Preuzeto iz ROP-a Dubrovačko-neretvanske županije
[14]Hrvatska gospodarska komora, Sektor za promet i veze, Izvješće za 2006, http://www2.hgk.hr/en/depts/transport/ceste_zeljeznice_zracni_2006.pdf
[15]Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, br.158/03) luke od visoke (međunarodne) važnosti za Republiku Hrvatsku su Rijeka i Ploča (pretovar tereta) te Zadar, Split i Dubrovnik (prijevoz putnika)
[16]Hrvatska gospodarska komora, Izvješće za 2006.
[17]Preuzeto iz ROP-a Dubrovačko-neretvanske županije
[18]Preuzeto iz Regionalnog operativnog programa Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2007 – 2013.
[19]Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2007 – 2013.
[20]Statistički ljetopis Republike Crne Gore za 2006; Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2007 – 2013.
[21]Statistički ljetopis za 2003, Državni zavod za statistiku RH. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/tabele/45_696_tab.pdf
[22]Hrvatska gospodarska komora, Sektor za turizam, Izvješće za 2006.
[23]Ibid. bilješka br. 14
[24]Popis stanovništva iz 2001, Državni zavod za statistiku RH, www.dzs.hr
[25]Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2007 – 2013.
[26]Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnjak za 2005.
[27]Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta
[28]Odluka Vlade o imenovanju odgovornih osoba za upravljanje IPA-om (NN br: 18/07)
[29]Delegacija Europske komisije u Podgorici trebala bi početi s radom do kraja 2007. godine
[30]Provedbena uredba IPA-e za Komponentu II. osigurava, između ostalog, određen stupanj decentralizacije u postupku evaluacije i odabira, i to u državama korisnicama gdje se upravljanje sredstvima IPA-e odvija u skladu s centraliziranim pristupom (npr. kad su vijeće za evaluaciju predložila nacionalna tijela koja su članovi ZNO-a, a ne Komisija tj. ugovorno tijelo).
[31]SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
[32]SL L 210, 31. srpnja 2006., str. 82.
[33]SL L 170, 29. lipnja 2007.
[34]SL L 248, 16. rujna 2002., str. 1., prema izmjenama Uredbom br. 1995/2006 od 13. prosinca 2006. (SL L 390, 30. prosinca 2006., str. 1.)
[35]Uredba Komisije (EZ, Euroatom) 2342/2002 od 23. prosinca 2002. kojom se uređuju detaljna pravila provedbe Uredbe Vijeća (EZ, Euroatom) 1605/2002 (SL L 357, 31. 12. 2002, str.1) izmijenjena Uredbom Komisije 478/2007 od 23. travnja 2007 (SL : 111, 28.4.2007.)
[36]SL L 8, 12. siječnja 2001., str. 1
[37]SL L 292, 15. studenog 1996., str. 2
[38]SL L 371, 27. prosinca 2006., str. 4
[39]po komponentama
[40]prema Članku 27. Provedbene uredbe o programu IPA
[41]mogućnost koja se bira za komponentu 5
[42]gdje je to prikladno
[43]po komponentama
[44] prema Članku 29. stavku 2(b) Provedbene uredbe o programu IPA
[45]mogućnost koja se bira za komponentu 5
[46]Po komponenti
[47]sukladno Članku 29. stavku 2.b) Provedbene uredbe o programu IPA
[48]mogućnost koja se bira za komponentu 5
[49]mogućnost koja se bira ovisno o komponenti
[50]primjenjuje se bilo zbog njihovog neslaganja s nacionalnim dužnosnikom za ovjeravanje ili ograničenja opsega.
[51]Po komponentama
[52]Sukladno članku 29. stavku 2 b) Provedbene uredbe o programu IPA
[53]Mogućnost koja se bira za komponentu 5
[54]Gdje je odgovarajuće u svakom slučaju nije primjenjivo na komponentu 5
[55]Nije obavezno za komponentu 5
[56]Mogućnost koja se bira ovisno o komponenti
[57]uključiti po izboru za komponente za koje je to primjenjivo (pogledajte prethodnu fusnotu 6).
[58]Perseus je trenutni sustav financijskog izvješćivanja Europske komisije.