HRVATSKI SABOR

57

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PRIVREMENOM BORAVKU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE I ORUŽANIH SNAGA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRUGE DRŽAVE
(HRVATSKO-NJEMAČKI SPORAZUM O GOSTUJUĆIM SNAGAMA)

Proglašavam Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o privremenom boravku pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke na državnom području druge države (Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. listopada 2021.

Klasa: 011-01/21-01/74
Urbroj: 71-10-01/1-21-2
Zagreb, 19. listopada 2021.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PRIVREMENOM BORAVKU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE I ORUŽANIH SNAGA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRUGE DRŽAVE (HRVATSKO-NJEMAČKI SPORAZUM O GOSTUJUĆIM SNAGAMA)

Članak 1.

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o privremenom boravku pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke na državnom području druge države (Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama), potpisan u Zagrebu 16. lipnja 2021. u izvorniku na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Sporazuma iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na hrvatskom jeziku, glasi:

SPORAZUM
IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PRIVREMENOM BORAVKU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE I ORUŽANIH SNAGA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE NA DRŽAVNOM PODRUČJU
DRUGE DRŽAVE
(Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama)

Vlada Republike Hrvatske i Vlada Savezne Republike Njemačke (u daljnjem tekstu »stranke«),

uzimajući u obzir Sporazum od 19. lipnja 1951. između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga (u daljnjem tekstu »NATO SOFA«),

želeći uspostaviti dodatna pravila za privremeni boravak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i pripadnika Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj,

uzimajući u obzir da prema odredbama ovoga Sporazuma, prava i obveze stranaka prema međunarodnim ugovorima o osnivanju međunarodnih sudova, uključujući ona prava i obveze koji proizlaze iz Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, ostaju nepromijenjeni,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.
DEFINICIJE

(1) U ovome Sporazumu izraz »pripadnici oružanih snaga« znači vojno osoblje oružanih snaga stranaka i njihovu civilnu komponentu.

(2) U ovome Sporazumu izraz »država šiljateljica« znači državu kojoj pripadaju pripadnici oružanih snaga koji privremeno borave na državnom području države druge stranke.

(3) U ovome Sporazumu izraz »država primateljica« znači državu na čijem državnom području privremeno borave pripadnici oružanih snaga države šiljateljice.

(4) U ovome Sporazumu izraz »vlasti« znači civilne ili vojne vlasti država stranaka koje su ovlaštene za provedbu zakona i propisa na svojem državnom području te isto tako u odnosu na pripadnike svojih oružanih snaga.

Članak 2.
SVRHA SPORAZUMA

Svrha ovoga Sporazuma je uspostaviti pravni okvir za ulazak, izlazak i privremeni boravak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke (Bundeswehra) na državnom području države druge stranke.

Članak 3.
VRSTA, OPSEG I TRAJANJE BORAVAKA

(1) Boravci prema ovome Sporazumu služit će u svrhu vježbi, obuke postrojbi, tranzita kopnenim putem kao i aktivnosti pružanja humanitarne pomoći i operacija traženja i spašavanja. Takvi boravci do 3.000 pripadnika oružanih snaga države šiljateljice i u trajanju koje u pravilu ne prelazi 30 dana odvijaju se pod odgovornošću nadležnih vlasti države primateljice. Za pojedinačne pripadnike oružanih snaga koji izvršavaju zadaće veze i savjetovanja te u svrhu obuke dogovorit će se boravci u trajanju do dvije godine s mogućnošću produljenja.

(2) Pojedinosti u vezi s vrstom, opsegom i trajanjem takvih boravaka bit će dogovorene između nadležnih vlasti država stranaka.

Članak 4.
UVJETI ULASKA, IZLASKA I BORAVKA

(1) Osim ako ovim Sporazumom nije drukčije predviđeno, ulazak u državu primateljicu, izlazak iz nje te privremeni boravak u državi primateljici pripadnika oružanih snaga države šiljateljice uređeni su NATO SOFA-om i primjenjivim zakonima i propisima države primateljice.

(2) U vezi s naoružanjem koje oružane snage države šiljateljice unose, nose ili – nakon razmještaja – ponovno iznose s državnog područja države primateljice, primjenjuju se sljedeće odredbe:

a) Nadležna tijela Savezne Republike Njemačke određuju u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske količinu i vrstu borbenog naoružanja i naoružanja kako je definirano Zakonom o naoružanju Savezne Republike Njemačke (uključujući streljivo i vojnu opremu prema Uredbi o vanjskoj trgovini i plaćanjima) koje je neophodno za službenu svrhu boravka Oružanih snaga Republike Hrvatske i može se unositi, nositi ili ponovno iznositi iz Savezne Republike Njemačke, kao i zahtjeve za registraciju i/ili prijavu za takvo naoružanje. Dozvole potrebne prema zakonodavstvu o nadzoru borbenog naoružanja Savezne Republike Njemačke smatrat će se odobrenima za sve borbeno naoružanje (prema Dijelu B Popisa borbenog naoružanja – Dodatak članku 1. stavku 1. Zakona o nadzoru borbenog naoružanja – ako borbeno naoružanje koje je u pitanju nisu protupješačke mine ili kazetno streljivo) koje pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske unose, nose sa sobom ili iznose. Odredbe Zakona o naoružanju ne primjenjuju se kada pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske djeluju na temelju ovoga Sporazuma te su službenom zapovijedi ovlašteni posjedovati i nositi oružje. Dozvole potrebne prema zakonodavstvu o vanjskoj trgovini smatrat će se odobrenima za gore navedeno borbeno naoružanje i za drugo naoružanje koje se unosi, nosi ili iznosi (uključujući streljivo i vojnu opremu). Zabrana nošenja oružja u civilnom zrakoplovu i u štićenim područjima zračnih luka u skladu s odredbama Zakona o zrakoplovnoj sigurnosti ostaje nepromijenjena. Oružane snage Republike Hrvatske ne smiju unositi u Saveznu Republiku Njemačku, nositi na državnom području Savezne Republike Njemačke ili iznositi iz Savezne Republike Njemačke nuklearno, biološko i kemijsko naoružanje (Dio A Popisa borbenog naoružanja) kao ni protupješačke mine i kazetno streljivo.

Pri ulasku u Saveznu Republiku Njemačku i tijekom njihova boravka u Saveznoj Republici Njemačkoj, kao i pri njihovom izlasku, Oružane snage Republike Hrvatske nosit će presliku ovoga Sporazuma kao dokaz da se dozvole prema zakonodavstvu o nadzoru borbenog naoružanja i zakonodavstvu o vanjskoj trgovini smatraju odobrenima.

b) U vezi s naoružanjem koje Oružane snage Savezne Republike Njemačke unose, nose ili – nakon razmještaja – iznose s državnog područja Republike Hrvatske, kao i dozvolama potrebnim prema zakonodavstvu o nadzoru borbenog naoružanja za naoružanje koje Oružane snage Savezne Republike Njemačke unose u Republiku Hrvatsku, primjenjuju se odredbe važećeg Zakona o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, važeće Uredbe o popisu robe vojne namjene, obrambenih proizvoda i nevojnih ubojnih sredstava i važećeg Pravilnika o prometu robe vojne namjene, obrambenih proizvoda i nevojnih ubojnih sredstava. Zabrana nošenja oružja u civilnom zrakoplovu i u štićenim područjima zračnih luka ostaje nepromijenjena. Oružane snage Savezne Republike Njemačke ne smiju unositi u Republiku Hrvatsku, nositi na državnom području Republike Hrvatske ili iznositi iz Republike Hrvatske nuklearno, biološko i kemijsko naoružanje ili protupješačke mine i kazetno streljivo. Pri ulasku u Republiku Hrvatsku i tijekom njihova boravka u Republici Hrvatskoj, kao i pri njihovom izlasku Oružane snage Savezne Republike Njemačke nosit će presliku ovoga Sporazuma kao dokaz da se dozvole prema zakonodavstvu o nadzoru borbenog naoružanja i zakonodavstvu o vanjskoj trgovini smatraju odobrenima.

(3) Nadležna tijela države primateljice dostavljaju nadležnim tijelima države šiljateljice na njihov zahtjev podatke o nacionalnim zakonima i propisima i pružaju nadležnim tijelima države šiljateljice svu moguću pomoć pri dobivanju dozvola i provođenju postupaka potrebnih u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 5.
JAVNA SIGURNOST I POREDAK

Kada su javna sigurnost i poredak države primateljice ugroženi od strane pripadnika oružanih snaga države šiljateljice, nadležne vlasti države primateljice mogu zahtijevati neodgodivo udaljavanje tog pripadnika s državnog područja države primateljice. Nadležne vlasti države šiljateljice udovoljit će takvom zahtjevu za udaljavanjem i osigurati povratak tog pripadnika oružanih snaga na vlastito državno područje.

Članak 6.
JAVNO ZDRAVSTVO

(1) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice se obvezuju poštivati međunarodne zdravstvene propise i nacionalne zdravstvene propise države primateljice.

(2) U pogledu sprečavanja i nadzora zaraznih bolesti u ljudi, životinja i biljaka, kao i nadzora organizama štetnih za biljke i biljne proizvode u državi primateljici, pripadnici oružanih snaga države šiljateljice dužni su pridržavati se mjerodavnog zakonodavstva Europske unije i, u slučaju kada pravo Europske unije nije ili nije u potpunosti usklađeno, onog države primateljice. Nadležne vlasti države primateljice provode mjere koje se odnose na zakone o zaštiti od infekcija, nadzoru zaraza kod životinja i hrane, fitosanitarnim pitanjima te na zakone o lijekovima, medicinskim proizvodima i sanitarnom nadzoru, ukoliko to nije u suprotnosti s pravom Europske unije ili primjenjivim međunarodnim ugovorima koji obvezuju obje stranke.

Članak 7.
KAZNENA NADLEŽNOST I MJERE PRISILE

(1) Sudovi i vlasti države šiljateljice ne provode svoju kaznenu nadležnost u državi primateljici.

(2) Ukoliko vlasti države primateljice sukladno članku VII. stavku 1. podstavku (b), stavku 2. podstavku (b) ili stavku 3. podstavku (b) NATO SOFA-e imaju isključivu kaznenu nadležnost ili primarno pravo provođenja kaznene nadležnosti nad pripadnicima oružanih snaga države šiljateljice, vlasti države primateljice će se uzdržati od ostvarivanja takve nadležnosti, osim ako važni razlozi u vezi s obavljanjem sudbene funkcije države primateljice ne čine nužnim ostvarivanje takve kaznene nadležnosti.

(3) Važni razlozi u vezi s obavljanjem sudbene funkcije države primateljice mogu zahtijevati ostvarivanje kaznene nadležnosti od strane vlasti države primateljice posebno u sljedećim slučajevima:

a) kaznena djela od velikog značaja koja negativno utječu na sigurnost države primateljice;

b) kaznena djela koja su uzrokovala smrt osobe, kao i teška kažnjiva djela protiv tjelesnog integriteta i seksualnog samoodređenja, osim kad su ta djela usmjerena protiv pripadnika oružanih snaga države šiljateljice i

c) pokušaj počinjenja i sudjelovanje u takvim kaznenim djelima.

(4) Ako se vlasti države primateljice uzdrže od ostvarivanja kaznene nadležnosti nad pripadnikom oružanih snaga države šiljateljice, nadležne vlasti države šiljateljice će bez odgode udaljiti osumnjičenika s državnog područja države primateljice.

(5) Nadležni sudovi i vlasti država stranaka u okviru ograničenja nametnutih njihovim nacionalnim zakonodavstvom i obvezama prema primjenjivim međunarodnim ugovorima koji obvezuju obje stranke uzajamno pružaju pravnu pomoć u potpori kaznenih postupaka. Ako se vlasti države primateljice ne uzdrže od provođenja kaznene nadležnosti, nadležne vlasti države šiljateljice će iskoristiti svoj utjecaj, u mjeri u kojoj to pravni poredak koji se na njih primjenjuje dopušta, da pripadnike oružanih snaga države šiljateljice za koje se sumnja da su za vrijeme boravka u državi primateljici počinili kazneno djelo potaknu da se predaju nadležnim sudovima i vlastima države primateljice.

(6) Ako se osumnjičenik vratio u državu šiljateljicu, država šiljateljica dostavlja predmet svojim nadležnim vlastima radi donošenja odluke o pokretanju kaznenog postupka.

(7) Nadležni sudovi i vlasti države primateljice u okviru svojih nadležnosti i ovlasti ovlašteni su odrediti i provesti mjere prisile prema pripadnicima oružanih snaga države šiljateljice za vrijeme njihovog boravka u državi primateljici.

(8) Ako je pripadnik oružanih snaga države šiljateljice uhićen od strane vlasti države primateljice ili u slučaju primjene drugih mjera prisile koje su dovele do oduzimanja slobode, nadležno tijelo države primateljice bez odgode o tome obavješćuje diplomatsku misiju oružanih snaga države šiljateljice u državi primateljici. Ova obavijest mora navesti koji je sud ili tijelo nadležno za provođenje daljnjeg postupka.

Članak 8.
TELEKOMUNIKACIJE

(1) Korištenje javnih telekomunikacijskih usluga u državi primateljici podliježe kako općim propisima države primateljice tako i odgovarajućim uvjetima poslovanja dobavljača usluga; ovo se osobito odnosi na način obračuna dospjelih plaćanja te sastavljanja i podmirivanja računa.

(2) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice mogu, ukoliko je to potrebno za ispunjenje svrhe njihovog boravka, uz odobrenje nadležnih vlasti države primateljice, privremeno postaviti i koristiti telekomunikacijske uređaje, uključujući radiouređaje osim u svrhu emitiranja radio programa.

(3) Radiouređaji i telekomunikacijski terminalni uređaji oružanih snaga države šiljateljice koji se koriste na državnom području države primateljice ili se priključuju na priključke ili na prijenosne putove javnih telekomunikacijskih mreža moraju ispunjavati osnovne tehničke uvjete prema pravu države primateljice koji se općenito primjenjuju na radiouređaje i telekomunikacijske terminalne uređaje. Ispunjavanje tih uvjeta utvrđuje se u postupku ocjenjivanja usklađenosti, a odgovarajuće oznake pričvršćuju se na uređaje.

(4) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice, dok borave u državi primateljici, koriste samo radijske frekvencije koje su im dodijeljene od strane nadležnih vlasti države primateljice. S obzirom na potrebnu nacionalnu i međunarodnu koordinaciju korištenja radijskih frekvencija odgovarajući zahtjev za dodjelu radijskih frekvencija podnosi se najkasnije 60 dana prije početka planiranog korištenja. Nakon završetka boravka radijske frekvencije se vraćaju nadležnim vlastima države primateljice.

(5) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječili da njihove telekomunikacijske ili druge električne instalacije ometaju rad telekomunikacijskih mreža u državi primateljici. Kada radijske postaje oružanih snaga države šiljateljice uzrokuju štetne radijske smetnje kod radijskih postaja izvan državnog područja države primateljice ili kada takve postaje na štetan način ometaju njih, nadležne vlasti države primateljice postupaju u skladu s odredbama Statuta i Konvencije Međunarodne telekomunikacijske unije, kako su izmijenjeni i dopunjeni, i Radijskim propisima. Nadležne vlasti države primateljice poduzimaju, u mjeri u kojoj su ovlaštene postojećim propisima, sve potrebne mjere da se postigne zaštita telekomunikacijskih postrojenja oružanih snaga države šiljateljice od smetnji koje izazivaju telekomunikacijske ili druge električne instalacije države primateljice. U slučaju elektromagnetskih smetnji primjenjuju se nacionalni propisi o elektromagnetskoj kompatibilnosti uređaja. Ako to rezultira potrebom da se uređaj koji uzrokuje štetne smetnje stavi van pogona, oružane snage države šiljateljice će to učiniti bez odgode.

Članak 9.
ZAŠTITA OKOLIŠA

(1) Nadležne vlasti države šiljateljice prepoznaju i priznaju važnost zaštite okoliša u kontekstu aktivnosti koje provode pripadnici oružanih snaga države šiljateljice u državi primateljici. Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice pridržavaju se pravnih propisa države primateljice o zaštiti okoliša.

(2) Nadležne vlasti država stranaka tijesno surađuju u svim pitanjima zaštite okoliša, posebno prilikom pripremanja vježbi.

(3) Osim poštivanja pravnih propisa države primateljice, neophodno je izbjegavati štetne utjecaje na okoliš, a u slučaju neizbježnih štetnih utjecaja na okoliš poduzeti odgovarajuće mjere za nadoknadu takve štete.

(4) Za prijevoz naoružanja, teške opreme ili opasnih tvari daje se prednost željezničkom i prijevozu vodenim putem. O prijevoznim putovima i sredstvima dogovaraju se ministarstva obrane uz usuglašavanje s nadležnim vlastima države primateljice.

(5) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice za pogon svojih letjelica, plovila i vozila u državi primateljici koristit će, pod uvjetom da to odgovara tehničkim zahtjevima takvih letjelica, plovila i vozila, samo goriva, maziva i dodatne tvari koje su svrstane kao one koje stvaraju manje štetnih tvari prema propisima države primateljice. Poštivat će se, u mjeri u kojoj to ne predstavlja prekomjerno opterećenje, propisi države primateljice o ograničenju emisija buke i ispušnih plinova kod osobnih automobila i gospodarskih vozila.

(6) Prilikom korištenja vježbališta pripadnici oružanih snaga države šiljateljice poštivat će važeća pravila za njihovu upotrebu, posebno sigurnosne propise, propise o zaštiti od požara i propise o zaštiti okoliša. Isto se primjenjuje na propise službe oružanih snaga države primateljice u vezi s vježbama. Ministarstva obrane država stranaka uspostavljaju u svojem području nadležnosti posebne dogovore za noćno gađanje i gađanje subotom, nedjeljom i praznicima.

(7) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice pridržavaju se propisa države primateljice o recikliranju otpada ili drugom načinu odlaganja otpada na ekološki prihvatljiv način. Nije dozvoljeno odlaganje neutrošenog streljiva detonacijom ili spaljivanjem u postrojenjima za koja ne postoji dozvola za tu namjenu.

Članak 10.
PROMET VOZILA ORUŽANIH SNAGA DRŽAVE ŠILJATELJICE I KORIŠTENJE AERODROMA DRŽAVE PRIMATELJICE

(1) Motorna i priključna vozila oružanih snaga države šiljateljice moraju biti registrirana i dobiti prometnu dozvolu od nadležnog tijela države šiljateljice. Ova vozila moraju imati registracijske pločice i prepoznatljivu nacionalnu oznaku.

(2) Prijevoz i kretanja pripadnika oružanih snaga države šiljateljice u okviru nacionalnih pravnih propisa države primateljice i primjenjivih međunarodnih ugovora koji obvezuju obje stranke, uključujući i povezane tehničke dogovore i postupke, smatraju se odobrenim. U slučajevima gdje su za prijevoz opasnih tvari potrebne posebne ili izvanredne dozvole i oslobođenja u svrhu vojnih kretanja i prijevoza, njih izdaju nadležne vlasti države primateljice.

(3) Nadležne vojne vlasti države primateljice koordinirat će zastupanje vojnih interesa države šiljateljice u prometnim pitanjima prema nadležnim civilnim vlastima i poduzećima.

(4) U pogledu registracije teretnih i putničkih vagona države šiljateljice koji su potrebni za prijevoz pripadnika oružanih snaga i vojne opreme države šiljateljice, korištenja željezničke infrastrukture države primateljice kao i sigurnosnih odredaba s tim u vezi primjenjuje se mjerodavno zakonodavstvo Europske unije i njegovo prenošenje u zakonodavstvo države primateljice kao i Konvencija od 9. svibnja 1980. o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF). Kada se u odnosu na zahtjeve koji se odnose na kvalitetu i korištenje željezničkih vozila države šiljateljice namjerava odstupiti od pravnih propisa države primateljice, željezničko poduzeće države šiljateljice podnosi zahtjev željezničkoj upravi države primateljice za izdavanje potrebnih dozvola.

(5) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice pridržavat će se prometnih propisa države primateljice, uključujući i propise o ponašanju na mjestu nesreće i propise o prijevozu opasnih tvari. Nadležne vlasti države primateljice nadzirat će poštivanje ovih propisa. Ovaj se nadzor može provoditi zajedno s nadležnim vlastima države šiljateljice.

(6) Pripadnici oružanih snaga države šiljateljice pridržavat će se temeljnih propisa o sigurnosti u prometu države primateljice. U okviru ograničenja nametnutih tim propisima pripadnici oružanih snaga države šiljateljice mogu primjenjivati svoje nacionalno primjenjive norme za izvedbu, oblikovanje i opremu motornih i priključnih vozila, plovila unutarnje plovidbe i letjelica. Nadležne vlasti država stranaka tijesno surađuju u provedbi tih odredaba.

(7) Promet motornim i priključnim vozilima čije dimenzije, osovinsko opterećenje, ukupna masa ili ukupan broj prelaze ograničenja prema zakonu o cestovnom prometu države primateljice zahtijeva dozvolu nadležnih vlasti države primateljice. Izvan poligona gusjeničari se u pravilu prevoze samo željeznicom ili, ako je potrebno, na niskopodnim prikolicama. Vožnja vozila s gusjenicama na javnim cestama i putovima bez štitnika za gusjenice nije dozvoljena.

(8) Osim u hitnim slučajevima, pripadnici oružanih snaga države šiljateljice smiju s vojnim letjelicama koristiti civilne zračne luke u državi primateljici samo uz dozvolu nadležnih vlasti države primateljice koja se izdaje u skladu s propisima koji su na snazi u državi primateljici.

(9) Nadležne vlasti država stranaka koordiniraju sav nadzor zračnog prometa i povezane komunikacijske sustave koje su uspostavile i koje vode u mjeri u kojoj je to potrebno radi osiguranja sigurnosti zračnog prometa i postizanja svrhe boravka pripadnika njihovih oružanih snaga.

Članak 11.
RJEŠAVANJE POTRAŽIVANJA

(1) Osim ako ovim Sporazumom nije predviđeno drukčije, stranke će potraživanja za štetu rješavati u skladu s odredbama NATO SOFA-e.

(2) Stranke obavješćuju jedna drugu koje vlasti su nadležne za rješavanje potraživanja. Ove vlasti surađuju na temelju uzajamnog povjerenja. One će jedne drugima pružati svu moguću pomoć kako bi se osiguralo postupanje po presudama i upravnim aktima sudova i vlasti države primateljice u vezi s obvezama pripadnika njihovih oružanih snaga na temelju građanskog prava.

(3) Za rješavanje potraživanja treće strane, pored odredaba članka VIII. stavaka 5. do 7. NATO SOFA-e, primjenjivat će se i sljedeće odredbe, pri čemu su postupci predviđeni u članku VIII. stavku 6. podstavcima (a) do (c) NATO SOFA-e nadopunjeni postupcima utvrđenim u dolje navedenom podstavku f):

a) Nadležne vlasti države primateljice nadležne za primanje i provjeru zahtjeva za naknadu štete nakon primitka zahtjeva bez odgode provode svoje vlastite istražne radnje.

b) Nadležne vlasti države primateljice obavješćuju nadležne vlasti države šiljateljice o primitku zahtjeva za naknadu štete što prije, ali najkasnije u roku od četiri tjedna od primitka zahtjeva. Obavijest po mogućnosti sadrži oznaku spisa dodijeljenu od nadležnih vlasti države primateljice, ime i adresu podnositelja zahtjeva, kratak opis događaja s podatkom o vremenu i mjestu događaja, traženi iznos naknade, vrstu štete, imena pripadnika oružanih snaga koji su sudjelovali i naziv postrojbe koja je sudjelovala u događaju. Obavijest se dostavlja u dva primjerka.

c) Nadležne vlasti države šiljateljice potvrđuju primitak obavijesti i nadležnim vlastima države primateljice šalju sve raspoložive podatke i dokaze u roku od šest tjedana od primitka obavijesti. Ako vlasti države šiljateljice ne raspolažu takvim podacima i dokazima, obavješćuju o tome nadležne vlasti države primateljice. Pored toga nadležne vlasti države šiljateljice obavješćuju nadležne vlasti države primateljice je li po njihovom mišljenju šteta prouzročena djelovanjima ili propustima za koje su oružane snage države šiljateljice pravno odgovorne, ili u vezi s korištenjem vozila oružanih snaga države šiljateljice od strane pripadnika oružanih snaga, i je li to korištenje bilo odobreno ili ne.

d) Nadležne vlasti države primateljice, nakon razmatranja svih raspoloživih podataka i dokaza, odlučuju je li i u kojem iznosu je potraživanje osnovano prema pravu države primateljice.

e) Nadležne vlasti države primateljice isplaćuju iznos naknade u svojoj valuti. One nadležnim vlastima države šiljateljice podnose zahtjev za povrat plaćenog iznosa. Nadležne vlasti države šiljateljice izvršavaju povrat dospjelog iznosa u roku od tri mjeseca. Ako prema pravu države primateljice naknadu štete treba isplaćivati u obliku rente, povrat iznosa izvršit će jedna stranka u odnosu na drugu kao kapitalizirani iznos u skladu s pravilima koja se primjenjuju u državi primateljici.

f) U slučaju štete koja nije prouzročena prilikom obavljanja službene dužnosti nadležne vlasti države primateljice sastavljaju izvješće za nadležne vlasti države šiljateljice, koje ga bez odgode provjeravaju i odlučuju koji iznos naknade, ako je određena, smatraju osnovanim. Nadležne vlasti države primateljice neovisno o odluci države šiljateljice mogu podnositelju zahtjeva ponuditi isplatu ex gratia u rješavanju njegovog potraživanja. Ako podnositelj zahtjeva prihvati ovu ponudu koja u potpunosti zadovoljava njegovo potraživanje, nadležne vlasti države primateljice izvršit će isplatu. Nadležne vlasti države šiljateljice izvršavaju povrat iznosa. U pogledu ostalog odredbe gore navedenih podstavaka a) do e) ostaju nepromijenjene.

Članak 12.
VJEŽBE

(1) Vježbe podliježu pravnim propisima države primateljice te propisima o službi njezinih oružanih snaga.

(2) Vježbe na kopnu u pravilu se provode na vojnim poligonima, strelištima i ostalim vojnim objektima za obuku.

(3) Vježbe koje se provode u njezinom zračnom prostoru podliježu propisima države primateljice o ulasku u njezin zračni prostor i korištenju istog te o korištenju zrakoplovnih uređaja i objekata koji su unutar opsega standarda i preporučenih postupaka Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo, kao i primjenjivim postupcima najave, odobrenja i koordinacije letova sadržanim u mjerodavnim propisima države primateljice. Ovi propisi uključuju hrvatski Zakon o zračnom prometu i njemački Zakon o zračnom prometu, kako su izmijenjeni i dopunjeni, kao i primjenjive hrvatske i njemačke propise i administrativna pravila za civilni i vojni sektor. Članovi posade zrakoplova koji sudjeluju u vježbi kao i operativno osoblje u zračnom prometu i nadzorno osoblje zračne obrane koje je uključeno u takvu vježbu moraju dobro vladati engleskim jezikom, u mjeri u kojoj je to potrebno radi sigurnosti letenja ili nadzora zračnog prometa.

(4) Vježbe ratnih i pomoćnih brodova u teritorijalnom moru i unutarnjim vodama podliježu pravnim propisima države primateljice kao i međunarodnim ugovorima koji obvezuju obje stranke.

(5) Prije provedbe vježbi nadležne vlasti država stranaka detaljno će utvrditi usluge koje treba osigurati te troškove koji će nastati.

Članak 13.
RJEŠAVANJE SPOROVA

Bilo koji spor o primjeni ili tumačenju ovoga Sporazuma rješavat će se sporazumno konzultacijama i neće se upućivati trećoj strani na rješavanje.

Članak 14.
PROVEDBA

Dogovori o provedbi ovoga Sporazuma mogu se sklapati između ministarstava obrane država stranaka, koja će obavijestiti jedno drugoga o nadležnim osobama za kontakt za provedbu ovoga Sporazuma.

Članak 15.
STUPANJE NA SNAGU, TRAJANJE
I PRESTANAK

(1) Ovaj Sporazum stupa na snagu na datum na koji stranke obavijeste jedna drugu diplomatskim putem da su ispunjeni nacionalni uvjeti za njegovo stupanje na snagu. Datum stupanja na snagu je datum primitka posljednje pisane obavijesti.

(2) Ovaj Sporazum može se izmijeniti i dopuniti u svako doba uzajamnim pisanim pristankom stranaka. Izmjene i dopune stupaju na snagu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) Ovaj Sporazum ostaje na snazi na neodređeno vrijeme. Svaka stranka može okončati ovaj Sporazum uz pisanu obavijest o tomu diplomatskim putem. Okončanje proizvodi učinak godinu dana nakon primitka te obavijesti od strane druge stranke, koja potvrđuje primitak obavijesti o okončanju i datum primitka.

Sastavljeno u Zagrebu dana 16. lipnja 2021. u dva izvornika na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi vjerodostojni. U slučaju različitih tumačenja hrvatskog i njemačkog teksta, mjerodavan je engleski tekst.

Članak 3.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Sporazum iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovu stupanju na snagu objaviti u skladu s člankom 30. stavkom 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, br. 28/96.).

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/21-01/70
Zagreb, 15. listopada 2021.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.